BIVSI RADNICI BOKSITA

Bivsi i sadasnji radnici niksickih Rudnika boksita porucili su da nece dozvoliti da oko 1,5 miliona eura od prodaje upravne zgrade firme bude isplaceno madarskom Vagon inpex-u, umjesto za namirenje njihovih potrazivanja.

Jedan od bivsih radnika Raso Civovic, rekao je da je njihovim predstavnicima stecajni upravnik Bokista, Mladen Markovic, saopstio da je u toku tender za prodaju upravne zgrade i da bivsi i sadasnji rudari nece imati pravo na taj novac.

Firma Vagon inpex je ranije tuzila Rudnike boksita zbog prijevremenog raskinutog ugovora o saradnji, zbog cega je ta madarska kompanija, kako tvrde njeni predstavnici, pretrpjela stetu.

Civovic je podsjetio da su ukupna potrazivanja za Boksite u stecaju iznosila oko 138 miliona EUR i da medu njima nema prijavljenog Vagon inpexa.

“Necemo dozvoliti da Vagon inpex, bez obzira na koji nacin polaze prava na ta sredstva, uzme na nezakonit nacin ono sto pripada nekadasnjim zaposlenima u Bokistima”, porucio je Civovic.

Jedan od radnika Bozidar Dilas, kazao je da je Vagon inpex Boksitima svojevremeno ostao duzan nekoliko stotina hiljada EUR.

“Na sceni je sada klasicni tip otimacine koju sprovode nadlezni”, tvrdi Dilas.

On je rekao da je nedopustivo i to sto se brise kompletna arhiva i dokumentacija Boksita, sto je kako je naveo, nezabiljezeno u istoriji nekog preduzeca koje posluje 71 godinu.

“Brisu se svi tragovi o poslovanju i sredstvima Rudnika boksita”, naveo je Dilas.

Jedan od randika Ilija Miljanic, podsjetio je da oko 500 bisih radnika potrazuje sredstva po osnovu nerijesenog stambenog pitaja ili neisplacenih potrazivanja.

On je najavio da ce se bivsi rudari u utorak okupiti na placu nedaleko od upravne zgrade, za koji tvrde da im je neleglalno oduzet, a bio je namijenjen za rjesavanje njihovih stambenih pitanja.

BECIC SAOPSTIO

Joshua A. Lewis predstavnik kancelarije za poslove juzno – centralne Evrope Sjedinjenih Americkih Drzava, saopstio je, nakon sastanka sa predsjednikom Demokrata, da SAD veoma cijene ucesce te partije u procesu sveobuhvatnih reformi izbornog i drugog zakonodavstva.

Predsjednik Demokrata Aleksa Becic saopstio je da njegova partija ne zavisi od bilo kog centra moci, kao i to da je finansijsko poslovanje Partije dovedeno do perfekcije, o cemu, kako kaze, svjedoce izvjestaji nadleznih drzavnih institucija.

Sastaku su prisustvovali sef politicko ekonomskog odjeljenja Americke ambasade u Podgorici Luis Giter, savjetnik za politicka pitanja u Ambasadi SAD, Zlatko Ivanovic i Boris Bogdanovic generalni sekretar Demokrata.

,,U Budvi, Kotoru, Herceg Novom i drugim opstinama u kojima vrsimo vlast pokazali smo kako se upravlja odgovorno, savjesno i domacinski. Kada smo rekli stop namjestenim tenderima, korupciji, nesavjesnom i neodgovornom upravljanju, tada je krenuo preporod u svim opstinama u kojima vrsimo vlast. Tako smo Budvu od finansijskog kolapsa doveli do potpunog preporoda. Vratili smo 25 miliona eura duga bez centa zaduzenja” – naglasio je Becic i dodao da u svim tim opstinama niti jedan nas funkcioner nije optuzen, osumnjicen ili osuden za bilo koje krivicno djelo.

Becic je posebno istakao da Demokrate ne zavise od bilo kog centra moci, kao i to da je finansijsko poslovanje Partije dovedeno do perfekcije, o cemu svjedoce izvjestaji nadleznih drzavnih institucija.

,,Od svog osnivanja njegujemo pomirenje i izdizanje iznad vjestacki produkovanih podjela koje punih 30 godina njeguju brojni politicki subjekti u Crnoj Gori, a takvim podjelama ili opstaju na politickoj pozornici ili vrse vlast. Nas prioritet su evropske integracije i veoma smo zabrinuti zbog cinjenice da sa ovom vlascu nikada necemo zatvoriti poglavlja 23, 24 i 27, jer oni ne mogu da iskorjene devijacije koje razaraju ekonomsko, moralno i pravno bice Crne Gore” – dodao je lider Demokrata.

Becic je upoznao visokog gosta da Demokrate vrijedno rade u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zaonodavstva koji je formiran na osnovu Briselskog plana kojeg su sacinile i u Briselu predstavile Demokrate.

,,SAD su veoma zainteresovane za Zapadni Balkan posebno u svijetlu evropskih i evroatlanskih integracija te da ce nastaviti da odrzavaju veoma prisne odnose na Crnom Gorom, istakao je Lewis i dodao da su SAD ponosne na cinjenicu da je Crna Gora clanica NATO-a od 2017. godine.

,,Podrzavacemo i promovisacemo teznje Crne Gore da postane punopravna clanica Evropske unije,” zakljucio je Lewis.

ZBOG POKUSAJA UBISTVA

Jedan dzihadista osuden je danas na 28 godina zatvora jer je francuskom zatvoru pokusao u da ubije dvojicu strazara.

Bilal Tagi (27), Francuz marokanskog porekla, strazare je napao u posebnom zatvoru, za “radikalizovane islamiste” u okolini Pariza 2016. godine, dok je izdrzavao petogodisnju zatvorsku kaznu poslije neuspjelog pokusaja odlaska u Siriju.

Tagi je odmah priznao da je francuske zvanicnike zelio da ubije u ime dzihadista Islamske drzave i prijetio da ce ponovo pokusati ako bude imao “prilike”, ali danas je rekao da se kaje i da se “odrekao” smrtonosne ideologije te organizacije.

Osudeni ima rok od deset dana da ulozi zalbu na presudu.

GVINEJSKI ZALIV

Ekvatorijalna Gvineja je saopstila da su pirati u Gvinejskom zalivu kidnapovali sedam clanova posade broda kompanije “Ekson Mobajl” i da medu njima ima drzavljana Srbije.

Pirati su u srijedu ujutru napali brod za snabdijevanje u blizini naftnog polja “Zafiro”, navele su vlasti Ekvatorijalne Gvineje.

Posadu od 15 clanova cinili su drzavljani Juzne Afrike, Filipina, Srbije i Kameruna.

Po ukrcavanju na brod, Ratna mornarica je nasla osam clanova posade koji su se sakrili.

Od svih kidnapovanja clanova posada brodova u svijetu, oko 82 odsto dogada se u Gvinejskom zalivu, saopstio je u oktobru “Medunarodni pomorski biro”, specijalizovano odjeljenje Medunarodne privredne komore, koje se bavi zastitom posada od zlocina protiv pomorske trgovine, posebno piraterije.

RADULOVIC

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momcilo Radulovic komentarisuci navode iz Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u Poglavljima 23 i 24, porucio je da tuzilastvo i sudstvo moraju biti efikasniji.

,,EU nam je do sada jasno naglasavala sve ono sto su problemi u nasem drustvu. Mi vjerodostajan odgovor na to nemamo, a to su autogolovi koje dajemo bez ikakve potrebe. Ipak ne mozemo zanemariti dosadasnja dostignuca”, kazao je Radulovic u emisiji “Ziva istina”, na TVCG.

Proces evropskih integracija je, navodi Radulovic, postao je talac ambicija odredenih licnosti.

On porucuje da bi ljudi u vrhu sudstva i tuzilastva trebalo da razmisle o tome da li su njihove licne ambicije vaznije od interesa ove drzave.

,,Vesna Medenica i Ivica Stankovic trebalo bi da razmisle o tome sta su visi drzavni interesi i sta je ono sto proces EU nalaze. Ne ulazim u predmetne istrage tuzilastva, ili sta je licni i profesionalni kredibilitet Medenice. Ja samo ulazim u to da bi mozda trebalo , danas njih dvoje, sjutra neko drugi, da vide koji su to licni interesi, a koji su to interesi drustva. Zasto je problem da se, ukoliko su drustveni interesi veci, povuku odredeni licni potezi”, pita Radulovic

Radulovic tvrdi da bi “non paper” bio povoljniji da je crnogorska pregovaracka i diplomatska struktura u Briselu bila angazovanija.

,,Sta 60 predstavnika Gore radi u Briselu? Oni moraju biti angazovaniji”, kategorican je Radulovic.

Makronov politicki profit

Odgovarajuci na pitanje sta je pozadina francuskog ,,njet” za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, Radulovic kaze da Makronove motive vidi u njegovoj zelji da sprijeci ponovnu Putinovu podrsku krajnjoj desnici, predvodenoj Marin Le Pen, na predstojecim izborima u Francuskoj.

,,Mislim da se ovdje radi o politickom profitu, radi se o nizu vrlo ozbiljnih politickih igara koje se odvijaju unutar EU, pa odnosa EU sa Rusijom, ali prije svega se tice pozicije Francuske i Makronovih politickih interesa. Njegov reizbor na predsjednickim izborima je jedan od motiva. Reizbor je 2022, ali u politici je to, tako reci, sjutra i Makron tako i rezonuje”, kazao je Radulovic.