ODGOVOR DZOMICA

Protojerej-stavrofor, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Dzomic porucio je predsjedniku Skupstine Crne Gore Ivanu Brajovicu da, umjesto sto klevece Crkvu, brine o svojim aferama.

Brajovic je na skupu u Tirani o religijama kazao da Srpska pravoslavna crkva (SPC), posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske, djelovanjem na terenu i izjavama pojedinih crkvenih velikodostojnika izaziva podjele i podriva politicko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska drzavnost.

“Da nijesu tuzne, bile bi smijesne tiranske izjave predsjednika Skupstine Ivana Brajovica. U pitanju su klasicne klevete koje, u trenutku u kome su i od koga su saopstene, imaju drugi cilj. Jasno je da njemu cilj nijesu Mitropolija crnogorsko-primorska i Srpska pravoslavna crkva. I vrapci na granama po Podgorici danas znaju da Brajovic, plagiranjem tudih ideja na krajnje nekreativan i karikaturalan nacin, pokusava da paznju javnosti sa licnih dugova, prodaje zemlje, rivolving kartica sa enormnim minusima, orocenih bankarskih depozita javnog preduzeca koje kontrolise njegova politicka partija, najavljenih snimaka i drugih zaprepascujucih problema koje ima i kao licnost i kao politicar skrene na Mitropoliju i SPC”, smatra Dzomic.

Dzomica cudi sto Brajovic nije pominjao Mitropoliju i SPC kada je, kako pretpostavlja, “sa rukom na srcu, prodavao dedovinu po Bjelopavlicima i kada je rivolving karticu dovodio do pozitivne nule”.

“O podrivanju pravnog i drzavnog poretka Crne Gore valjda bolje od njegovih izjava svjedoci cinjenica da je protiv njega, a ne protiv Mitropolije formiran predmet u Specijalnom drzavnom tuzilastvu. Nije bio tako glagoljiv prethodnih dana na domacem terenu kada je nemusto pokusavao da objasni svoju ulogu u aferama koje se vezuju za njegovo ime, prezime i drzavnu funkciju. Brajovicu je savjetnije da svoju paznju usmjeri na svoje probleme i da se pomoli Bogu da mu dometne snage da svoj krst ponese dostojanstveno i odgovorno, a ne da klevece Crkvu. No, bojim se da u njegovom slucaju ni Bog, dok se ne pokaje, ne moze pomoci”, zakljucio je Dzomic.

U PODGORICI

Dom zdravlja Podgorica, koji sada zaposljava tri radiologa, ima potrebu za najmanje osam, odnosno do 10 strucnjaka iz ove oblasti, ali taj kadar je na nivou primarne zdravstvene zastite deficitiran.

Direktor Doma zdravlja dr Nebojsa Kavaric kaze za Pobjedu da ustanova na cijem je celu za potrebe ultrazvucne dijagnostike angazuje dodatno i tri konsultanta (radiologa) koji dopunski rade i imaju stalan raspored.

“Za posljednjih godinu dana, u skladu sa propisima, tri radiologa su presla iz Doma zdravlja da rade u druge institucije u Crnoj Gori. Bilo ih je sest, a sada rade samo tri i imamo tri konsultanta iz Klinickog centra”, kazao je Kavaric.

Nevolje zbog nedostatka kadra do izrazaja dolaze posebno u danima skrining programa, kao sto je to bio slucaj u oktobru, mjesecu borbe protiv raka dojke, kada su sa svih adresa zdravstvenog sistema svakodnevno pozivali zene da obavezno preventivno urade ultrazvucne preglede dojki. Mnoge od njih, medutim, naisle su na barijeru – slobodnih tremina nije bilo ni u roku od nekoliko mjeseci.

Jedna od njih ispricala je Pobjedi da, iako je ranije operisala dojku i javila se za preventivni pregled, izabrani ljekar nije imao slobodan termin da joj zakaze eho dojke, abdomena i stitne zlijezde. Mjesta nije bilo ni u Domu zdravlja na Starom aerodromu, ni u Domu zdravlja u Bloku pet.

Ne vracaju nikog

“Pitala sam i samo mi je receno da termina nema i da ne znaju kada ce biti slobodnih”, kazala je pacijentkinja.

Kavaric pojasnjava da je opterecenost postojecih kapaciteta primarne zdravstvene zastite na teritoriji Podgorice u prvom redu uzrokovana znacajnim prilivom stanovnistva, ciji broj, kako kaze, posmatrano iz perspektive aktuelne organizacije ove ustanove “raste dramaticno”.

“Ne vracamo nikoga, a red cekanja se mora produzavati, jer se u kontinuitetu povecava broj stanovnika, a time i pacijenata koji svakodnevno traze zdravstvenu uslugu. Iz toga proizilazi da su kapaciteti Doma zdravlja nedostatni i za postojeci broj stanovnika optereceni”, kazao je Kavaric.

“Optimalno bi trebalo osam do 10 specijalista iz ove oblasti kako bi, s obzirom na aktuelna demografska kretanja, Dom zdravlja mogao da pruzi adekvatnu zdravstvenu zastitu iz ove oblasti”, kazao je on.

Iako im fali ljekara, a stanovnika je sve vise, Kavaric istice da prime svakog pacijenta.

“Ne vracamo nikoga, a red cekanja se mora produzavati, jer se u kontinuitetu povecava broj stanovnika, a time i pacijenata koji svakodnevno traze zdravstvenu uslugu. Iz toga proizilazi da su kapaciteti Doma zdravlja nedostatni i za postojeci broj stanovnika optereceni”, kazao je Kavaric.

Objasnjava da manjak kadra postoji u specijalistickim sluzbama, “jer da biste dobili jednog specijalistu treba da prode pet godina, a kada se zavrsi njihova obaveza da rade oni su mobilni i prelaze u druge institucije”.

“Ako se pojavi na trzistu rada makar jedan slobodan radiolog ili jedan slobodan porodicni doktor, pri tome da ne ugrozavamo druge djelove sistema, on ce biti odmah, uz saglasnost Fonda zdravstva i Ministrastva zdravlja zaposlen u Domu zdravlja Podgorica”, istakao je Kavaric i dodao da ce u meduvremenu, u dogovoru sa Klinickim cetrom pokusati da prevazidu aktuelnu situaciju.

Kljucno je, prema rijecima Kavarica, povecati broj termina, prije svega, za ultrazvuk dojke.

Kavaric istice i da bi svako unapredenje, ali i povecanje servisa znacilo i bolju zdravstvenu zastitu.

Pregledi za kraj novembra ili u decembru

Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi je saopsteno kako se u Domu zdravlja Podgorica mogu zakazati svi ultrazvucni pregledi (ukljucujuci i stitastu zlijezdu) za kraj novembra ili tokom decembra, osim, kako su precizirali, preventivnih pregleda, koji se cekaju i zakazuju. Navode i da ima termina za mamografske preglede dojki.

Na ultrazvucne preglede ceka se po nekoliko mjeseci.

“Preventivni pregledi se rade kod zdrave populacije i planiraju se po ugledu na razvijene zemlje, a u Domu zdravlja Podgorica se ceka najvise tri mjeseca. Prema aktuelnoj situaciji otvoreni su termini za zakazivanje ultrazvucne dijagnostike za narednu godinu. Kada govorimo o ovom problemu, moramo imati u vidu i veliki demografski priliv stanovnistva, a time i povecan broj pacijenata, te se stoga stvaraju poteskoce u adekvatnom radu sistema elektronskog zakazivanja, a shodno zahtjevima pacijenata kojima je potrebna ova vrsta zdravstvene zastite”, navodi se u odgovorima Ministarstva zdravlja.