NAREDNE GODINE

Budzet za zdravstveni sistem za sljedecu godinu iznosice 281,5 miliona eura, sto je skoro 14 odsto vise u odnosu na tekuci, saopstio je ministar zdravlja Kenan Hrapovic, navodeci da veca izdvajanja za zdravstvo znace dugorocno investiranje u zdravlje svih.

Hrapovic je, u izjavi za PR Centar, kazao da Budzet za zdravstveni sistem za 2020. godinu iznosi 281,5 miliona eura, sto je u odnosu na tekuci za 34 miliona eura vise, odnosno 13,8 odsto.

“Vlada je, kao i prethodnih godina prepoznala znacaj ulaganja u zdravstveni sistem i pokazala odgovoran odnos prema svim gradanima, obezbjedujuci kontinuitet i kvalitet pruzanja zdravstvene zastite, kroz ulaganja u lijekove, opremu, u rekonstrukciju i adaptaciju radnih prostora, kako bi gradanima i zaposlenima bilo udobnije, komfornije”, rekao je Hrapovic.

Na taj nacin nastavice da jacaju kapacitete svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, a posebno u sjevernom regionu.

Prema njegovim rijecima, predlozeni Budzet za narednu godinu ima i razvojnu komponentu koja se, kako je naveo, ogleda kroz planiranje sredstava za kapitalne izdatke, kao i za sprovodenje Nacionalnih preventivnih programa za rano otkrivanje i lijecenje raka.

“To ima poseban znacaj u prevenciji obolijevanja i za unapredenje zdravlja stanovnistva, za sta nam je drzava opredijelila dodatnih milion eura. Tu je i dalji razvoj i sprovodenje transplantacionog programa. Za nastavak kontinuirane medicinske edukacije drzava je izdvojila dodatnih milion eura”, rekao je Hrapovic.

On je kazao da se razvojna komponenta Budzeta za sljedecu godinu ogleda i kroz poseban program za angazovanje medicinskih strucnjaka izvan Crne Gore, koji dolaze da pomazu crnogorskim ljekarima.

Hrapovic je dodao da ce novac biti opredijeljen i za nabavku savremene medicinske opreme.

“Novac je opredijeljen i za lijecenje van sistema javnog zdravstva, kako bi mogli da saljemo pacijente u inostanstvo kad god je to potrebno, a naravno i za dodatna sredstva za zdravstvene ustanove sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori ima potpisan ugovor. Za to je izdvojeno dodatnih dva miliona eura”, rekao je Hrapovic.

Za medicinsko tehnicka pomagala, drzava je, kako je rekao, dodatno opredijelila 800.000 eura.

“Tu su ljekovi i medicinska sredstva. Nasim gradanima su mnogi ljekovi dostupni o trosku drzave, sa akcentom na savremenu terapiju za najteza oboljenja”, ukazao je Hrapovic.

On je naglasio da se kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima i Ministarstvom finansija nasla mogucnost za povecanje zarada u iznosu koji ne bi ugrozio stabilnost javnih finansija.

“Ono sto je jako znacajno, u Budzetu za narednu godinu je povecenje plata zdravstvenim radnicima, gdje je postignuta moguca mjera kompromisa izmedu zahtjeva sindikata i realnih mogucnosti drzavne kase. Poseban odnos Vlada je iskazala kroz povecanje zarada zaposlenih u ovom sistemu od devet odsto za 2020. godinu i dodatnih tri procenta za 2021. godinu”, rekao je Hrapovic.

Na taj nacin je, kako smatra, iskazana ozbiljna namjera da se i kroz povecanje zarada, zajedno sa drugim politikama, utice na bolji standard svih zdravstvenih radnika.

“Ulazemo i znacajna sredstva u usavrsavanje i edukaciju ljekara, za sta ce naredne godine biti izdvojeno milion eura. Kupovinom opreme i rekonstrukcijom objekata njihov radni prostor cinimo kvalitetnijim, a sa dodatnih milion i po eura nastavljamo da kao drzava pomazemo rjesavanje i stambenog pitanja za ljekare i zaposlene u zdravstvenom sistemu, kojima je potrebna pomoc kupovine stana po povoljnim uslovima”, objasnio je Hrapovic.

On je istakao da je zadovoljan sto Vlada iz godine u godinu izdavaja znacajna sredstva i povecava zdravstveni Budzet.

“Na taj nacin pokazuje da je investiranje u zdravlje gradana u vrhu njenih prioriteta i da veca izdvajanja za zdravstveni sistem ne znace samo trosak, vec i dugorocno investiranje u zdravlje svih”, porucio je Hrapovic.

FOND ZA KVALITET I TALENTE

U Ministarstvo prosvjete pristiglo je preko 2.500 prijava za Fond za kvalitet i talente, iz koga se dodjeljuju godisnje nagrade najboljim nastavnicima i ucenicima, saopsteno je iz Ministarstva prosvjete.

Kako navode iz tog vladinog resora, to je dvostruko vise u odnosu na proslu godinu, kada je stiglo preko 1.000 prijava.

“Struktura ovogodisnjih prijava je kako slijedi: nastavnici osnovnih skola oko 620; nastavnici srednjih skola oko 380; nastavnici umjetnickih skola oko 80; ucenici osnovnih skola oko 610; ucenici srednjih skola preko 700; ucenici umjetnickih skola oko 100”, precizirali su.

Predsjednik petnaestoclane komisije koja ce se baviti vrednovanjem ponuda i potpredsjednik Crnogorske akadmije nauka i umjetnosti akademik Ljubisa Stankovic rekao je “Cijenim da broj prijava pokazuje kako sami kvalitet Fonda kao relativno novog instituta u propisima, tako i cinjenicu da je prosle godine uraden kvalitetan posao, kojim je dobijeno dodatno povjerenje nastavnika i ucenika u cjelokupan proces”.

Komisija se, kako su kazali, kao i prosle godine, sastoji kako od predstavnika Sindikata prosvjete i nevladinih organizacija, tako i od predstavnika direktora, strukovnih udruzenja, Centra za strucno obrazovanje, Ispitnog centra, Zavoda za skolstvo, te predstavnika Ministarstva prosvjete.

Kampanju za Fond za kvalitet i talente ove godine podrzao je veliki broj javnih licnosti, ali i nastavnika i ucenika, a medu kojima su: Zvonko Pavicevic – predsjednik Sindikata prosvjete, Andrija Milosevic – glumac; Katarina Bulatovic – sportistkinja, Momcilo Zekovic – pisac i kompozitor, Bojana Bojovic-Golijanin – urednica jutarnjeg programa TV Vijesti, Marija Markovic – urednica jutarnjeg programa TVCG, Radmila Stupar-Durisic – psiholoskinja, Branka Femic-Scekic – glumica, Iris Polumenta – urednica na Prva TV, Darko Vukcevic – direktor skole “Sergije Stanic”, Irena Madzgalj – ucenica i proslogodisnja dobitnica nagrade iz Fonda.

“Prosjek nagrada ce, kao i prosle godine, iznositi 1.000 eura, pojedine biti i do 2.000 eura, a ocekuje se da ce biti dodijeljeno oko 500 nagrada i to do kraja ove godine”, zakljucuje se u saopstenju.

CESTITKA MARKOVICA

Pomorski fakulte, postao je centar obrazovnog i naucno-istrazivackog rada, sa svjetski konkurentim i priznatim studijskim programima, saopstio je predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic u cestitki povodom sest decenija postojanja i rada tog fakulteta.

Markovic je cestitku upitio dekanu Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Spiru Ivosevicu

,,Vec sest decenija Pomorski fakultet skoluje cnogorske pomorce i obezbjeduje znanja i vjestine koje su priznate ne samo u nasim i regionalnim okvirima, vec i sirom planete. Na taj nacin nasi najbolji nauticari i inzenjeri predstavljaju Crnu Goru kao kompetentni zapovjednici, oficiri i mornari na brodovima trgovacke mornarice”, navodi se u cestitki predsjednika Vlade.

Markovic podsjeca na devet vjekova dugu crnogorsku pomorsku tradiciju, koja je upravo osnivanjem Vise pomorske skole, pa potom Pomorskog fakulteta, zadobila svoju savremenu dimenziju.

,,Danas je Pomorski fakultet postao centar obrazovnog i naucno-istrazivackog rada, sa svjetski konkurentim i priznatim studijskim programima. Tome u prilog govori i cinjenica da vecina studenata ovog fakulteta svoj prvi ukrcaj na brod ostvari u periodu od tri do sest mjeseci po zavrsetku studija”, navodi se u cestitki.

Premijer Markovic je podsjetio i na pomorsku reputaciju grada Kotora i njegovu ne samo regionalnu vec i mediteransku prepoznatljivost, zbog koje je, sasvim prirodno, postao ne samo sjediste vec i cuvar mornarickog duha i tradicije Pomorskog fakulteta, pomoraca i njihovih porodica.

CESTITKA DUKANOVICA

Pljevlja, od svog oslobodenja, cine zamajac razvoja Crne Gore, njene industrije, energetike i rudarstva, na kojima se drzava gradila, saopstio je predsjednik Milo Dukanovic u cestitki povodom Dana Opstine Pljevlja.

On je cestitku uputio predsjedniku Opstine Igoru Golubovicu, SO Dragisi Sokicu, odbornicima, te svim gradanima Pljevalja.

“Multikulturalnost, multietnicnost i multikonfesionalnost, odlike su koje uz Pljevlja pristaju vjekovima. Bez obzira na sve izazove koji su pogadali ovaj kraj, njegovi zitelji su dostojanstveno ocuvali te neprolazne vrijednosti covjecanstva, na ponos cijele Crne Gore. Na njihovim temeljima su i odnjegovani slobodarska tradicija i antifasizam, zahvaljujuci kojima je izvojevana sloboda grada i drzave prije 75 godina. Od tada Pljevlja cine zamajac razvoja Crne Gore, njene industrije, energetike i rudarstva, na kojima se drzava gradila”, navodi se u cestitki Dukanovica.

Uspjesi koje je Crna Gora ostvarila od obnove nezavisnosti, uclanjenjem u NATO, napretkom u procesu pregovora sa EU, kao i stabilnim i dinamicnim ekonomskim razvojem, doprinijeli su, smatra Dukanovic, i daljem unapredenju kvaliteta zivota Pljevalja.

“Zapoceti i planirani infrastrukturni i privredni projekti, kao i adekvatan strateski pristup valorizaciji neizmjernih resursa kojima grad raspolaze, u tijesnoj saradnji lokalne uprave i Vlade, daju razloga za optimizam da ce Pljevlja dozivjeti novi period razvoja na dobrobit svojih gradana i cijele Crne Gore”, navodi Dukanovic.