STRUCNJACI UPOZORAVAJU

“Dip fejk” ili duboka laz, novi je oblik hibridnog rata kazu za Dnevnik TVCG strani i domaci strucnjaci koji izucavaju novu tehnologiju pomocu koje se montiraju lazni video snimci. Nasi sagovornici apeluju da se podigne svijest gradana o ovom problemu koji ima globalni karakter i prijetnja je urusavanju nacioanlne bezbjednosti.

Dip fejk – ili duboka laz – tehnologija je koja pociva na montazi laznih video-zapisa u kojima se, vjestackim simulacijama, prikazuju pojedinci kako rade i govore ono sto inace u realnosti – nijesu ucinili. Emili Gulijev, Urednik za digitalne platforme u Glasu Amerike objasnjava kako to izgleda u praksi.

“Recimo da umjesto postavljanja pitanja o dip fejku, vi pitate nesto drugo, o medunarodnoj politici, o akcijama na berzi i slicno. Dakle, masina obraduje vas snimak, takode obraduje i moj snimak, analizira ga i integrise moje djelovanje i govor sa vasim aktivnostima od cega pravi treci snimak koji je – lazan”, kazala je Gulijev.

Dip fejk pojavio se krajem 2017. i sada vec ima globalni uticaj. Najrazvijenije zemlje svijeta, poput SAD-a oznacavaju ga kao veliku prijetnju po nacionalnu bezbjednost zbog mogucnosti manipulacije narocito tokom izbornih procesa. Zato su nedavno, americki politicari, a u susret predsjednickim izborima naredne godine upozorili na mogucnost vece zloupotrebe. Gulijev podsjeca na ranije slucajeve.

“Postoji snimak govora Baraka Obame od prije dvije godine, eksperimentalne prirode. To se moze desiti bilo kom kandidatu tokom ili prije ili poslije izbora, sto moze imati ogroman uticaj na same izbore. Cak i ako se dokaze da je lazan, nastetice reputaciji osobe o kojoj je rijec”, kazala je Gulijev.

Izbori naredne godine bice odrzani i u nasoj zemlji. I to parlamentarni. Da li lazni video snimci prijete Crnoj Gori? Strucnjaci kazu da, s obzirom na iskustvo od prethodnih izbora.
.
“Dip fejk jeste dio hibridnog rata. Na osnovu svega sto znamo do sad sto se desilo, ne samo ovdje nego i u regionu i na globalnom nivou mozemo pretpostaviti da ce se desiti neki vid dezinformacione kampanje ukljucujuci i dip fejk. Za sada nije poznat u nasem medijskom prostoru sto ne znaci da ga nece biti”, kazao je Milan Jovanovic iz Atlantskog saveza Crne Gore.

“Preporucjemo vladama, ne samo tokom perioda izbora vec i svakodnevno, da podignu svijest o tom pitanju. Jer nas dip fejk stavlja u poziciju gdje ne mozete da vjerujete svojim ocima”, dodaje Gulijev.

A, ukoliko lazni video snimci postanu realnost i kod nas, sagovornici objasnjavaju kako ih prepoznati.

“Vidjece se da nije dovoljno usavrsen, upravo zbog nedostatka u tehnologiji koja je potrebna da se on napravi”, dodao je Jovanovic .

“Da obrate paznju na prekide na snimku, na odsjaj u ocima, jer glavni dio, kvadratnog oblika, koji uzimaju sa drugog videa i ubacaju na kompletno tijelo je ovaj dio ovdje( pokazuje ). Samo njega mijenjaju i zato se tu javljaju treptaji slike. Na to je najvaznije obratiti paznju.”, objasnjava Gulijev.

Paznju, kazu nasi sagovornici, moraju da obrate i mediji, jer imaju kljucnu ulogu u informisanju gradana, kojima treba samo provjerena informacija.

“Stoga apelujem na medije u ovom momentu da se bavimo onim za sta smo se skolovali, i prateci naravno one postulate koje smo ucili na fakultetu. I onad greske nema apsolutno”, navodi novinarka Portala Antena M mirjana Dragas.

Fenomen dipfejka sagovornike Dnevnika objedinio je u stavu – da u eri brzog razvoja novih tehnologija, informacije ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo.

Natasa Mitrovic, TVCG

HAPSENJA, ZAPLIJENE

Grcka policija je saopstila da je tokom velike antiteroristicke operacije u Atini uhapsila tri osobe i zaplijenila eksploziv i oruzje.

Izmedu ostalog zaplijenjena je i puska koriscena u napadima ekstremno ljevicarskih grupa.

Jedna od tih grupa, “Organizacija revolucionarne samozastite”, preuzela je odgovornost za bacanje rucne bombe na Ambasadu Francuske u Atini 10. novembra 2016.

U eksploziji je lakse povrijeden grcki policajac i nanijeta manja materijalna steta.

Ista grupa je u julu 2014. pucala na Ambasadu Meksika.

Danas su uhapsena dva muskarca i jedna zena, osumnjiceni za terorizam. Policija je navela da je treci osumnjiceni u bjekstvu.

Pretresene su tri kuce, a policija je zaplijenila vise kalasnjikova, dinamit, detonatore, rucne bombe.

Jedna od automatskih pusaka je koriscena u napadu na sjediste grcke socijalisticke partije PASOK u Atini i u napadu na meksicku ambasadu.

Grcki premijer Kirijakos Micotakis je pozdravio taj “vazan uspjeh” policije i ponovio “rijesenost da se nepovratno i definitivno stane na kraj domacem terorizmu”.

Napadi na javne institucije, medije, banke i diplomatska predstavnistva su relativno cesti u Grckoj, a u pozadini su ekstremno ljevicarske i anarhisticke grupe.

NIKSIC

Na zidu zgrade Instituta crne metalurgije (ICM) u Niksicu naslikan je mural sa likom i stihovima pjesnika Vitomira Vita Nikolica, a ozvanicenje tog umjetnickog cina propraceno je multimedijalnim dogadajem Poezija – celik – umjetnost.

Direktor ICM, Ranko Nikolic, cija je ideja bila organizovanje tog desavanja, rekao je da kao drustveno odgovorna kompanija njeguju dobar odnos prema gradu u kome su nastali i posluju, dok ustupanjem dijela svojih prostorija podrzavaju rad vise talentovanih umjetnika.

,,Institut je danas nastavljac slavne tradicije, a zeljeli smo da lokalnoj zajednici podarimo lijepo umjetnicko vece i prisjetimo se generacija metalurga i legendranih direktora koje su stvorile ovu kompaniju i prosli kroz niksicku Zeljezaru, a bilo ih je izmedu 23 i 25 hiljada”, rekao je Nikolic na pocetku tog dogadaja u Niksicu.

Umjetnicki dogadaj je nastao u saradnji sa Javnom ustanovom Muzeji i galerije i Agencijom za lokalnu demokratiju iz Niksica.

Direktorka Muzeja i galerija Niksic, Jelena Dukanovic, ocijenila je da je predivni objekat ICM arhitektonski dragulj Niksica i spada u postindustrijsku bastinu koja je veoma dragocjena, a otvorio je vrata umjetnicima.

“Kao jedan od umjetnika koji stvara vec devet godina pod krovom ICM, gdje je nastalo veoma mnogo radova i izlozbi u divnoj, srdacnoj, prjateljskoj atmosferi”, rekla je Dukanovic.

U ime Agencije za lokalnu demokratiju, Ana Milovic Jasikovac, zahvalila je ICM sto su nasli zajednicki jezik i uklopili se u ideju da kroz Kling projekat doprinesu izradi murala cuvenom pjesniku Vitomiru Vitu Nikolicu.

Ona je ukazala da je Kling projekat usmjeren na promociju i zastitu lokalne kulturne bastine i navela da su u njemu ucestvovale i profesorice – mentorke ucenika Snjezana Boskovic i Tamara Janjusevic, Marija Lazarevic, umjetnici Milena Krivokapic i Ivan Stamatovic.

Mural je naslikala akademska slikarka Milena Krivokapic uz pomoc svoje sestre Jelene, a na svecanosti ga je otkrio najstariji radnik u proizvodnji Instituta Milan Drincic.

U okviru multimedijalnog dogadaja otvorena je i izlozba radova oko 20 umjetnika i fotografa, koji uglavnom stvaraju u ateljeima u prostorijama Instituta.

Umjetnik Miomir Miso Vemic ocijenio je da su celik i umjetnost spona dva zvona, duhovnog i naucnog i da se u ICM dogodila “simbioza, spoj laboratorije i ateljea, veza tajna, cvrsta i javna”.

Vemic je podsjetio da vise od decenije likovnjaci uzivaju gostoprimstvo te institucije i da je i ta izlozba uvod u galerijski zivot tog zdanja.

“U ovom zdanju su nastajali i sazrijevali mnogi naucnici, majstori, ljudi, pa i opstali neki umjetnici. Iz ovog prostora su nastale mnoge izlozbe, dobre kritike, modne revije, muzicki nastupi, a ovdje rade i stvaraju ucitelji i ucenici, umjetnici i naucnici”, rekao je Vemic.

On je kazao da sve sto je nastajalo unutar tog zdanja, bilo u duhovnom ili naucno materijalnom smislu, postalo znano i van granica Crne Gore i iskazao duboku zahvalnost direktoru Nikolicu.

30 GODINA

Njemacka je obiljezila danas 30-godisnjicu pada Berlinskog zida koji je odvajao zapadni Berlin od istocnog dijela grada, a njemacki predsjednik Frank Valter Stajnmajer zahvalio je istocnoevropskim susjedima sto su omogucili mirnu revoluciju.

“Zajedno sa nasim prijateljima, sjecamo se sa dubokom zahvalnoscu dogadaja od prije 30 godina”, kazao je Stajnmajer na ceremoniji u Memorijalu Berlinski zid, prenosi Rojters.

Ceremoniji je prisustvovala i njemacka kancelarka Angela Merkel i sefovi drzava Poljske, Madarske, Slovacke i Ceske.

Merkel je rekla da se vrijednosti na kojima je Evropa utemeljena, kao sto su sloboda, demokratija, jednakost, vladavina zakona, postovanje ljudskih prava, moraju svaki put iznova braniti.

Sef njemacke diplomatije Hajko Mas takode je iskoristio priliku da apeluje na evropsko jedinstvo.

“Moc se udaljava od Evrope, autoritarni modeli su u usponu, Sjedinjene Americke Drzave (SAD) su sve vise okrenute sebi, a medunarodno pravo gubi teren”, kazao je Mas.

To, kako je naveo, znaci da ce morati da prevazidu neke od omiljenih nacionalnih tabua.
,,Posebno ovdje u Njemackoj. Ali sada je trenutak da se to uradi”, istakao je sef njemacke diplomatije.

UNIJA SINDIKATA

Unija slobodnih sindikata inicirace izmjene Zakona o unutrasnjoj trgovini kako bi se omogucio neradni dan i u slucaju izuzetaka. Na drugoj strani, u Uniji poslodavaca smatraju da je zakon omogucio povlascen polozaj pojedinim privrednim subjektima poput benzinskih pumpi koje se bave i prodajom hrane. Zbog toga su inicirali ocjenu ustavnosti Zakona o unutrasnjoj trgovini, jer je, kazu uradena vjestacka intervencija u sektoru trgovine bez konsultacije poslodavaca i sindikata.

Primjena Zakona o unutrasnjoj trgovini i odredbe o neradnoj nedjelji pokazala je odredene nedostatke buduci da je pojedinim privrednim subjektima-benzinskim pumpama omogucio privilegovan polozaj u odnosu na trgovine, kazu iz Unije.

“Postoje elementi koji ukazuju na povlascen polozaj pumpe u smislu bavljenja trgovinom jer je zakon rekao da je u sektoru trgovine nedjelja neradna a onda se pojavljuju pumpe kao izuzetak ko moze da se bavi tgovinom”, kazao je Filip Lazovic iz Unije poslodavaca.

Poslodavci su inicirali ocjenu ustavnosti Zakona o unutrasnjoj trgovini jer smatraju da je onemogucena sloboda preduzetnistva. Za razliku od poslodavaca koji traze da se svim trgovinama omogucc rad nedjeljom, sindikalci traze da se odredba o neradnoj nedjelji primijeni i na izuzetke.

“Trazicemo izmjenu zakona clana 35a eliminisanje izuzetaka cvjecare, apoteke ne sve, skladista kiosci veliki broj zaposlenih koji rade nedjeljom tu je i nelojalna konkurencija benzinske pumpe sa ostalim subjektima, pitanje je da li radnici na benzinskim pumpama imaju pravo na slobodan dan”, kazala je Sandra Obradovic iz Unije slobodnih sindikata.

Iz Sindikata kazu da je primjena zakona pokazala i potrosacke navike gradana, i da je potrebna njihova podrska kada je rijec o neradnoj nedjelji u trgovinama.

“Da se solidarisu sa zaposlenima koji ne rade nedjeljom da steknemo stare navike da nece propasti nista ako nedjeljom ne rade trgovine i da se osnovnim zivotnim namirnicama snabdijemo subotom”, dodala je Obradovic.

Iz Ministarstva ekonomije kazu da je rad benzinskih pumpi u skladu sa Zakonom, i da gradani imaju pravo izbora gdje ce obavljati trgovinu.

“U prodavnicama i sopovima unutar benziskih pumpi moze se prodavati roba za koju objekat ispunjava propisane uslove,u skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane i Pravilnikom o centralnom registru objekata za proizvodnju, preradu i distribuciju hrane.U registar Uprave za bezbjednost hrane upisan je veliki broj benzinskih pumpi, koje imaju i objekte za prodaju hrane na malo”, navodi se u saopstenju Ministarstva ekonomije.

Iz Udruzenja naftnih kompanija su za TVCG kazali da nema nista sporno u njihom radu, i da su prometi na benzinskim stanicama minorni te da ne mogu znatno uticati na prihode trgovinskih lanaca.

Kristina Pavicevic, TVCG

ISPRED SKUPSTINE

Novi protest bivsih korisnica naknada za majke sa troje i vise djece bice odrzan u utorak u 13 sati, ispred Skupstine Crne Gore.

Predstavnica bivsih korisnica naknada, Zeljka Savkovic, kazala je da ce u sklopu protesta biti organizovana i protestna setnja, prenosi portal Vijesti.

Ona je pitala da li je potrebno ista vise dodati poslije svih afera koje potresaju Crnu Goru u posljednje vrijeme.

“Toliko podijeljenih stanova, kredita i ko zna cega jos da bi se oduzelo steceno pravo majkama korisnicama naknade. Koliko ljudski um mora da bude zamracen da smisleno uradis najveci zlocin, na najranjivijoj populaciji u Crnoj Gori poslije djece, oduzevsi im pravo na zivot”, navela je Savkovic.

Ona je istakla da majke ne cute i nece cutati.

“Hocemo nase steceno pravo koje imaju i poslanici, sportisti, kulturni radnici i vlasnici kockarskih aparata”, naglasila je Savkovic.

Ona je pozvala gradane da se pridruze majkama u utorak u 13 sati, ispred Skupstine.

“Da svi zajedno posaljemo poruku da necemo dozvoliti sta su naumili. Da nas zive sahrane”, rekla je Savkovic.

SITUACIJA U CG STABILNA

Niksicko naselje Brocanac najteze je pogodeno poplavama minulih dana. Pojedine kuce su pod vodom i skoro odsjecene od grada. Ipak veliki problem im predstavlja to sto su vec cetiri dana bez struje pa je napravljena velika steta zbog hrane koja se nalazila u friziderima i zamrzivacima. Obisli su ih pripadnici Sluzbe zastite i spasavanja i Direktorata za vanredne situacije kako bi vidjeli sta im je potrebno. Porucuju, da ce i narednih dana pratiti situaciju i biti na rasopolaganju svim ugrozenim mjestanima i njihovim domacinstvima.

Pripadnici direktorata za vanredne situacije i sluzbe zastite i spasavanaj Niksic obisli su danas mjestane Brocanca cije kuce nijesu ugrozene poplavama u tom niksickom mjestu, ali im veliki problem predstavlaj sto su danima bez struje a ni autima se ne moze do njih. Nadlezni porucuju da ce i narednih dana pratiti situaciju i biti na raspolaganju svim ugrozenim mjestanima i njihovim domacinstvima.

Niksicki vatrogasci i pripadnci Direktorata za vanredne situacije ovih dana imaju pune ruke posla.

Tri kuce poplavljene, one nesto na visim kotama na suvom, ali vec cetvrti dan bez struje. Upravo to najteze pada osamdesetogodisnjoj Mariji Nikolic koja u cudu komentarise jezero ispod njene kuce.

“Bude vode dolje ali da je mozes u cizmama proci, ali niko nikad ne pamti ovo. Nema svijetla, frizideri su puni, ostetilo se”, kazala je mjestanka Brocanca Marija Nikolic.

Slicni problemi i kod Marijinh komsija.

Nadlezni su praticno danonocno u prirpavnosti, spremni da priteknu u pomoc kad god zatreba.

Obilne padavine proteklih dana donijele su brojne problem mjestanima vise naselja te opstine, gdje se voda znacajno povukla. Ne i u Brocancu gdje je nivo formiranog jezera na mjestima svega metar od zica dalekovoda.

Situacija na poplavama ugrozenim podrucjima stabilna

Situacija na poplavama ugrozenim podrucjima je stabilna i u proteklih 24 sata sluzbe zastite i spasavanja po ovom pitanju nijesu imale nijednu intervenciju, saopsteno je iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

Voda se, kako su kazali, u manjoj ili vecoj mjeri povlaci iz poplavljenih domacinstava, pomocnih objekata, sa puteva.

“Jedino je stanje nepromijenjeno u Brocancu, u opstini Niksic, gdje su ugrozeni objekti pod konstantnom paznjom sluzbe zastite i spasavanja iz Niksica i pripadnika Direktorata za vanredne situacije MUP-a”, navodi se u saopstenju.

Iz Direktorata dodaju da su vodostaji rijeka u stagnaciji ili u blagom padu, a Skadarsko jezero je, kako su kazali, za sada, bez opasnosti od izlivanja.

“Sistem zastite i spasavanja je i dalje u pripravnosti, pratimo situaciju i u skladu sa razvojem dogadaja, bicemo spremni da reagujemo svim raspolozivim materijalno-tehnickim i ljudskim kapacitetima”, zakljucuje se u saopstenju.

VLADA USTAVNOM SUDU

Vlada Crne Gore predlozila je Ustavnom sudu da odbije kao neosnovan Predlog za ocjenu ustavnosti odredbi Odluke o nacinu i kriterijumima za rjesavanje stambenih potreba funkcionera, koji je podnijela poslanica Demokratskog fronta Branka Bosnjak.

Bosnjak smatra da je ta Odluka diskriminatorna, nejasna, neodredena i proizvoljna i da se stvara prostor za zloupotrebe i nezakonitosti, cime se omogucava mijesanje izvrsne vlasti u sudsku i zakonodavnu.

Vlada, sa druge strane, smatra da odrebe Odluke nijesu diskirminatorne i u suprotnosti sa Ustavom i zakonom.

Vlada je u misljenju, koje je usvojila na poslednjoj sjednici, istakla da su jasno navedena jasno odredena lica na koja se primjenjuje odluka.

,,Propisivanjem povoljnosti za kupovinu stana ili dodjelu kredita, funckioneri se ne dovode u povoljniji polozaj u odnosu na druge zaposlene drzavne sluzbenike, namjestenike i zaposlene u javnom sektoru”, ocijenili su u Vladi.

Kako se navodi u misljenju, treba imati u vidu da svaki poslodavac moze da obezbijedi podrsku, odnosno novac za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih.

Iz Vlade su podsjetili da je to pitanje u oblasti prosvjete, zdravstva, uprave i pravosuda rijeseno granskim kolektivnim ugovorima.

,,Zakljucivanjem granskih ugovora i posebnih sporazuma, Vlada se izdavanjem sredstava opredijelila za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih koji obavljaju poslove od interesa za drzavu, cijeneci njihov poseban polozaj i stepen odgovornosti”, kaze se u misljenju.

Dodaje se i da se izuzetni rezultati i kvalitet rada, kao osnov za rjesavanje stambenih pitanja, utvrduju u skladu sa zakonom propisanim kriterijumima, kao i da su jasno propisani kriterijumi i lica koja ocjenjuju.

,,S toga, u postupku za rjesavanje stambenih potreba nema arbiternosti, jer osoba koja rukovodi organom uprave, sluzbom organa uprave ili drugog pravnog lica, u kojem je sluzbenik zaposlen i koji snosi odgovornost za rad, je najkopetentnije da na osnovu rezultata rada podnese predlog Komisiji za rjesavanje stambenih pitanja zaposlenih”, navodi se u misljenju.

PODACI CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 515 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 255,6 miliona, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika izmedu njihovog priliva i odliva u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 259,4 miliona, sto je 3,5 odsto vise nego u istom periodu prosle godine.

,,Ukupan priliv stranih direktnih investicija manji je 5,6 odsto, sto je rezultat smanjenja priliva po osnovu investicija u kompanije i banke, kao i nekretnine”, navodi se u Biltenu.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlio 73,9 miliona eura, dok su povlacenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 181,7 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasnickih ulaganja iznosio je 289,7 miliona eura, sto cini 56,3 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine ulozeno 108,7 miliona, a u preduzeca i banke 181 milion.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 210,7 miliona eura ili 40,9 odsto ukupnog.

VOZAC LAKSE POVRIJEDEN

Laksa saobracajna nezgoda dogodila se danas na Cetinjskom putu u blizini Delta sitija, saopsteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policijje.
Kako je saopsteno Portalu RTCG, jedna osoba je primljena u Urgentni centar KCCG sa laksim povredama.

Kako je Portalu RTCG saopstio nacelnik Urgentnog centra Nermin Abdic, vozac automobila nema teze povrede i nije u zivotnoj opasnosti. Abdic nam je kazao da je povrijedeni u svjesnom stanju.

Pod jos nerazjasnjenim okolnostima, automobil cetinjskih tablica prevrnuo se nasred puta.

Uvidaj je u toku.

  • MF: Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak u reformama i jačanju javnih finansija
    on 04/07/2026 at 10:22

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Jeffom Danforthom i njegovim timom, a tokom razgovora potvrđen je nastavak saradnje usmjerene na sprovođenje ekonomskih reformi, jačanje javnih finansija i usklađivanje sa evropskim standardima, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Air Montenegro: Odlaganje isporuke novog aviona nije posljedica propusta kompanije
    on 04/07/2026 at 09:33

    Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uputila je izvinjenje crnogorskoj javnosti zbog odlaganja planiranog dolaska novog vazduhoplova registarske oznake 4O-AOI, čiji je prelet iz Sarbrikena u Njemačkoj za Podgoricu bio planiran za juče.

  • Alabar odlikovan Ordenom zvijezde Italije
    on 04/07/2026 at 08:40

    Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.

  • Obezbijeđeni infrastrukturni preduslovi za uvođenje instant plaćanja 20. jula
    on 03/07/2026 at 18:00

    Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.

  • MER: U ponedjeljak javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu
    on 03/07/2026 at 15:10

    Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.

  • Prihodi od igara na sreću porasli 35,9 odsto, za pola godine u budžet više od 24,5 miliona eura
    on 03/07/2026 at 14:02

    Prihodi od igara na sreću u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 24,57 miliona eura, što je 35,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću. Samo u junu prihodovano je 4,61 milion eura, odnosno 46,34 odsto više nego u junu 2025. godine.

  • Poreska uprava za dva mjeseca izrekla kazne od 666.200 eura
    on 03/07/2026 at 12:24

    Poreska uprava Crne Gore saopštila je da je tokom pojačanih kontrola uoči i na početku ljetnje turističke sezone utvrdila nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, zbog čega je izdato 185 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 666.200 eura.

  • RTCG: Nije utvrđeno nezakonito niti nenamjensko trošenje javnog novca
    on 03/07/2026 at 11:40

    Povodom medijskih interpretacija zapisnika Budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koje u značajnoj mjeri odstupaju od njegovog stvarnog sadržaja, smatramo važnim da javnosti predočimo činjenice, saopštavaju iz Radio Televizije Crne Gore (RTCG).

  • Deficit budžeta za prvih pet mjeseci 96,8 miliona eura
    on 03/07/2026 at 11:13

    Crna Gora je u prvih pet mjeseci ostvarila budžetski deficit od 96,8 miliona eura, što predstavlja 1,13 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).