DEMOKRATE CG

Tehnicka vlada je jedno od 100 rjesenja, a ne jedino, saopstili su iz Demokratske Crne Gore, navodeci da su ostala rjesenja jednako vazna.

Iz Demokratskogi fronta (DF) ranije su saopstili da ce podrzati produzenje roka za izborne reforme, pod uslovom da se prethodno donese odluka o formiranju prelazne vlade.

U reagovanju Demokrata navodi se da crnogorska javnost ovih dana svjedoci “kako dvojica Dukanovica, Milutin i Milo, u kontinuitetu obmanjuju javnost”.

“Prvo su se dogovorili da zajednickim snagama proguraju Gvozdenovicev plan bez tehnicke vlade, a sada, kada je taj plan odbacen i prihvacen Briselski, koji podrazumijeva i tehnicku vladu, i kada smo predali vise od 100 rjesenja medu kojima je i tehnicka vlada, u ova dva tabora nastala je opsta panika”, tvrde Demokrate.

Prema njihovim rijecima, DF i Demokratska partija socijalista (DPS) hoce tehnicku vladu, ali bez rjesenja o eliminisanju providnih glasackih listica, fantom biraca, geometrijskih figura i flomastera, b.b. adresa na kojima se krije oko 50 hiljada fantom biraca “i jos stotinjak drugih rjesenja koja drze DPS u defanzivnom polozaju”.

“Tog filma, gospodo Dukanovici, necete gledati. Tehnicka vlada je jedno od 100 rjesenja, a ne samo jedno i jedino rjesenje”, kaze se u reagovanju.

Iz Demokratske Crne Gore su naglasili da su sva druga rjesenja vazna koliko i tehnicka vlada.

“Zato se, za razliku od vas, borimo i za tehnicku vladu u koju cete vi sa Dukanovicem, a ne mi, ali i za sva druga rjesenja, kako nas DPS ne bi pobjedivao onako kako je vas punih 30 godina”, porucili su iz te partije DF-u.

Oni su pozvali taj politicki savez da prestane sa napadima na opoziciju.

“Zasucite rukave, dostavite predloge ili, u suprotnom, potpisite da cete bojkotovati izbore ako ne bude tehnicke vlade i ako se ne usvoje rjesenja za postene izbore”, zakljucuje se u reagovanju Demokrata.

KOCIJANCIC

Zapadni Balkan je u srcu Evrope i integracija tih zemalja ostaje visoko na startegijskoj agendi Evropske unije (EU), saopsteno je iz kabineta odlazece visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini.

Portparolka visoke predstavnice Maja Kocijancic, kazala je za Novu M da je Crna Gora ostvarila znacajan napredak, a najizazovnija za dalji progres ka Briselu i dalje ostaju poglavlja 23 i 24.

Kako je navela, Crna Gora je napravila evidentno sveukupan napredak u pristupnim pregovorima sa EU, sa otvorena 32 od 35 poglavlja i privremeno zatvorena tri, kao i u uskladivanju sa evropskim pravnim tekovinama u vecini oblasti.

“Ipak, sa cjelokupnim institucionalnim i znacajnim dijelom pravnog okvira sada je najvaznije da sistem vladavine prava pokaze opipljivije rezultate i odrziv napredak. Tempo pristupnih pregovora definisan je crnogorskim napretkom u sprovodenju reformi, konkretno na polju vladavine prava i poglavljima koja se ticu toga”, kazala je Kocijancic.

Zato, kako je rekla, Crna Gora sada mora proaktivno da istupi i pronade novu snagu za nastavak reformi.

Najveci uzazovi, kazali su iz kabineta Mogerini, i dalje ostaju poglavlja 23 i 24 – borba protiv korupcije, kriminala, pravosude i temeljna prava, koja su prioritet na putu ka EU.

FINSKI AMBASADOR

Ucinak u vladavini prava presudan je za brzinu i kvalitet pristupnih pregovora, sto su usko povezane kategorije, zakljuceno je na danasnjoj debati ,,Brzina i(li) kvalitet pregovora”, koju su organizovali Centar za gradansko obrazovanje (CGO), ambasada Finske i EU Info centar.

Ambasador Finske u Crnoj Gori Kimo Lahdevirta, istakao je vaznost politike prosirenja EU za unaprijedenje mira, prosperiteta i sigurnosti, kao i nastavak rada na vjerodostojnoj perspektivi prosirenja na zapadnom Balkanu.

,,Konstruktivan pristup znaci uvazavanje kritika od strane EU, kao i od strucnjaka i civilnog drustva, te preduzimanje konkretnih koraka za popravljanje situacije na vjerodostojan i transparentan nacin. Proces pristupanja EU moze uspjeti samo ako je stvarno doveo do potrebnih reformi u praksi i ako su gradani saglasni da su se stvari poboljsale”, kazao je Lahdevirta.

Komentarisuci aktuelna desavanja u EU, on je naveo da Finska zali sto nije postignut konsenzus za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. On je pojasnio da francuski predsjednik Emanuel Makron, ali ne samo on, smatra da proces pridruzivanja EU treba ponovno konfigurirati.

On je, takode, naglasio da brzina prosirenja EU zavisi i od ishoda reformskih procesa u zemljama kandidatima, tj. kvalitetu tih procesa.

,,Imajuci u vidu nedostatak napretka u vaznim podrucjima Crne Gore, ali i Srbije, kao sto su medijske slobode, parlamentarni nadzor itd. postoje jaki razlozi da se jos vise insistira na procesima unutrasnje reforme”, pojasnio je on.

Pozitivno je ocijenio izjavu Aleksandra Drljevica, glavnog pregovaraca Crne Gore sa EU, da ce odluka Evropskog savjeta biti dodatna obaveza i podstrek Crnoj Gori da radi jos vise, istakavsi da je vazno ne koristiti cinjenicu da se EU nije uspjela dogovoriti o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kao izgovor da ne nastavi s reformama.

Sefica Sektora za evropske integracije, politicka pitanja, medije i informisanje u Delegaciji EU u Crnoj Gori Plamena Halaceva navela je da su brzina i kvaliteta pregovora usko povezane kategorije jer, kako je navela, bez kvaliteta ne moze biti brzine.

Istakla je da EU pomno prati razvoj u poglavljima 23 i 24.

“Ako pazljivo citate posljednji Izvjestaj EK vidjecete da smo naglasili znacaj funkcionalnog sistema podjele vlasti kada su u pitanju nominovanja i postavljenja od strane Skupstine. A samo otvaranje poglavlja nikako ne znaci da je posao u toj oblasti zavrsen. Naprotiv, mi u EK smatramo da tada pocinje pravi posao i zato smo predlagali otvaranje poglavlja 8. No, isto tako kao sto se poglavlja prilikom otvaranja procjenjuju individualno, na osnovu rezultata u toj oblasti, mi pratimo i ukupnu situaciju u oblasti vladavine prava. Jasno je da je put Crne Gore ka EU odreden napretkom u oblasti reforme vladavine prava, i to ne mora da znaci da se uvodi formalno ili neformalno klauzula balansa”, naglasila je Halaceva-

Zamjenik glavnog pregovaraca Marko Mrdak je naglasio da se cijeli pregovaracki proces odvija zbog gradana, te da je za Crnu Goru znacajno da dostigne evropske standarde.

Marko Mrdak, zamjenik glavnog pregovaraca, komentarisuci odluku da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, naveo je da to pokazuje rezervu odredenih drzava clanica prema politici prosirenja EU, naglasivsi da je regionalna teznja ka EU izuzetno vazna u osiguranju stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona.

“Drzava kandidat je svakako odgovorna za kvalitet reformi, ali i su i unutrasnja desavanja na nivou EU od znacaja za samu dinamiku, odnosno brzinu pregovarackog procesa”, naglasio je on.

Izvrsna direktorka CGO-a Daliborka Uljarevic kazala je da smatra da u Crnoj Gori postoji visok stepen drustvenog konsenzusa o Evropskoj uniji kao odredistu, ali da nastaju razlike kad je rijec o videnjima razlicitih aktera o tome zasto treba ici u EU, kojom dinamikom i kroz koje domace zadatke.

Ona je podsjetila da je Crna Gora nakon 7 godina pregovora zabiljezila dobar napredak u cetiri poglavlja, ogranicen napredak u 28 a da u jednom ima ocjenu ,,bez napretka”. U ocjeni perspektive crnogorskih pregovora, ona je navela da Crna Gora sam sebe koci.