S. ARABIJA RAZMATRA USLOVE

Rusija i Saudijska Arabija razmatraju uslove isporuke protivvazdusnog raketnog sistema S-400 ”Trijumf” na osnovu ugovora potpisanog 2017. godine.

Ovu informaciju saopstila je portparolka Federalne sluzbe za vojno-tehnicku saradnju Rusije Marija Vorobjova.

Vorobjova je navela da je za ruski sistem S-400 zainteresovano jos nekoliko zemalja Bliskog istoka, prenio je Sputnjik.

”Zahtjevi svih stranih kupaca zainteresovanih za najbolji svjetski sistem za protivvazdusnu odbranu, koji visestruko prevazilazi sve sisteme koje nude konkurenti, bice razmotreni na utvrdeni nacin”, dodala je ona.

S-400 ”Trijumf” je savremeni sistem protivvazdusne odbrane dugog dometa predviden za unistavanje aviona, krstarecih i balistickih raketa, ukljucujuci rakete srednjeg dometa, a moze se koristiti i protiv kopnenih ciljeva.

Njegov domet je 400 kilometara i moze da unistava ciljeve na visini do 30 kilometara.

ZVANICNA STATISTIKA

Iz godine u godinu, u Crnoj Gori je sve manje sklopljenih brakova, dok broj razvoda raste. Statistike pokazuju da je u 2018. godini na svaka cetiri sklopljena braka-jedan razveden.

Razlozi zbog kojih je bracna zajednica zapala u krizu ne samo kod nas nego i u svijetu su “holivudizacija” romanticne ljubavi, razliciti ciljevi partnera, problem i u komunikaciji i na kraju prevara, gubitak djeteta ili pobacaj, kazala je za Pobjedu psiholoskinja Adrijana Pejakovic.

Iako je nekada razvod najbolje rjesenje, psiholoskinja Pejakovic smatra daje vazno znati da izmedu odluke da se razvedemo i bracne krize postoje medukoraci u vidu razgovora, bracne terapije koje treba probati.

Ona porucuje da je svaka kriza ujedno i sansa za licni, ali i partnerski rast.

Prema podacima Monstata, u prosloj godini sudbonosno da izgovorio je 3321 par. Sa druge strane, broj razvoda u prosloj godini (849) rekordan za posljednjih 10 godina, a skoro udvostrucen u odnosu na 2000. godinu kada je razvedeno 439 brakova.

Prema podacima Monstata, muskarci i zene se najcesce za razvod braka odlucuju u periodu od 30. do 45. godine. Nije zanemarljiv i broj supruznika koji imaju vise od 60 godina da poslije nekoliko decenija bracnog zivota odluce bracnom drugu reci zbogom.

Analizirajuci ove podatke, Pejakovic napominje da je bracna zajednica u krizi, ne samo kod nas, nego i u zapadnom svijetu.

“Zasto je to tako? Odgovor mozda mozemo pronaci ako pogledamo kako je bracna zajednica nekada izgledala. U tradicionalnom braku su supruznici ulazili u brak, cesto na preporuku, imali su svoje muske i zenske uloge koje su bile jasno odredene. Osim toga, u to vrijeme je bila sramota da se ljudi razvode pa su bracne zajednice trajale do kraja zivota”, podsjeca Pejakovic.

Prema njenim rijecima, brak je nekada bio zajednica dvoje ljudi koji su se udruzili da bi podizali djecu i dijelili zivot, koji u ranija vremena cesto nije bio lak.

“Na nasim prostorima je bilo mnogo ratova, gladi, nemastine. Kada ljudi zive u tim uslovima obicno se kaze da zive u tzv. zoni prezivljavanja. U takvim uslovima obicno nemate vremena ni volje da mnogo razmisljate da li vas partner voli, kakva su vasa ljubavna ocekivanja, poklanja li vam cvijece, jer se borite za goli zivot i da prehranite djecu”, pojasnjava sagovornica Pobjede.

BISERKO VJERUJE

Inicijativa “mali Sengen”, koju je pokrenuo predsjednik Srbije, izazvala je ostre polemike u regionu, ali i rezervisanost Crne Gore. Postavlja se pitanje zasto je Aleksandar Vucic bas sada pokrenuo inicijativu i da li je to vrsta pritiska na Kosovo zbog taksi koje su uveli Srbiji prije godinu ili je to kompenzacija za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, posto nijesu otvorili pregovore sa EU? Analiticari su saglasni u jednom – uzdrzanost Crne Gore je racionalna.

Predsjednica Helsinskog komiteta za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko rekla je Pobjedi da je “mali Sengen” pokusaj Vucica da nametne “stratesku igru” koja bi mu omogucila nadmoc kao najvaznijoj zemlji na Balkanu.

“U sustini, ta inicijativa trebalo bi da predstavlja neku verziju CEFTA sporazuma. Medutim, ono sto u sustini nedostaje zemljama Zapadnog Balkana, kada je rijec o EU, je sporost reformi i nespremnost da prihvatie liberalne vrijednosti. Srbija je u zacelju kada je o tome rijec. I Makronovo upozorenje da se ‘NATO nalazi u stanju mozdane smrti’, a ‘EU na ivici provalije’, te njegov veto protiv otpocinjanja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom dok se EU ne reformise unutar sebe, ne samo da je dovelo u pitanje kredibilitet Unije, vec je otvorilo prostor za druge aktere, ali i razne scenarije i u okviru Zapadnog Balkana”, kaze Biserko.

Istice da je Vucicu dobrodosao veto Makrona jer ionako nema jasan stav o buducnosti Srbije i njene pripadnosti.

“Odmah je izjavio da ce se Srbija okrenuti sebi i svojim prijateljima Rusiji, Kini i Turskoj”, istice Biserko i objasnjava da je perspektiva EU bila vazan mobilisuci faktor koji je vremenom slabio.

Srbija opterecena aferama

Uocavajuci da su EU potrebne reforme, ona ocjenjuje da je nefer da se Balkan ostavi na cjedilu.

“Uvijek se sjetim Delorove recenice iz 1990. godine da su ‘Balkanci sirocici Evrope’. Da bi EU i citav proces bio kredibilniji, treba da se otvore strukturni fondovi, koji bi ubrzali razvoj ovih zemalja”, kaze Biserko.

Ona istice da se Crna Gora opredijelila za evroatlantske integracije i najdalje je otisla u tom pravcu od svih zemalja Zapadnog Balkana i, kako stvari sada stoje, nema ozbiljnih benefita da se prikljuci “malom Sengenu”.

“Ukoliko ne bude ozbiljnih reformskih iskoraka, ta inicijativa nema smisla. Za sada je od koristi samo za Srbiju kao zemlji koja ima suficit sa svim susjednim zemljama. Problem koji moze biti ozbiljan je svakako cinjenica sto je Srbija potpisala sporazum o bescarinskoj uniji sa Evroazijskom unijom”, kaze Biserko.

Biserko upozorava da je Srbija opterecena aferama na unutrasnjo-politickom planu gdje se akteri povezuju sa Srpskom naprednom strankom, pa se postavlja pitanje da li se inicijativom “mali Sengen” zeli skrenuti paznja sa posljednje afere oko prodaje oruzja u Srbiji ciji je glavni akter otac ministra policije.

“Srbija zivi na dnevnim aferama. Pomenuta afera sa oruzjem svakako spada u ozbiljnije i o tome su iznijeti ozbiljni dokazi”, odgovara Biserko i konstatuje da nije jasno kuda to vodi i sto se sve krije iza toga, odnosno da li je samo rijec o kriminalnim radnjama ili je mozda i rijec o obracunu unutar SNS pred izbore.

Ukradena ideja

Milan Jovanovic, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, podsjeca da je Edi Rama prvi izgovorio “mini Sengen” pocetkom maja u Sarajevu, nekoliko mjeseci prije nego sto su na Kosovu i raspisani izbori i prije nego sto je Francuska svojim vetom zaustavila Albaniju i Makedoniju na pragu pregovarackog procesa.

“Srpski predsjednik je ovu ideju iznijetu u proljece javno podrzao tek s jeseni, nekoliko mjeseci kasnije, u septembru i to u javljanju iz Njujorka poslije tamosnjih politickih susreta. Kasniji razvoj dogadaja je pokazao ‘potencijale’ Ramine ideje, u stvari tek treba da ih pokaze. U svakoj od pomenutih zemalja ‘mali Sengen’ se promatra i koristi i sa stanovisa unutrasnjih politickih potreba i odnosa”, objasnjava Jovanovic.

Podsjetimo da u posljednje vrijeme medunarodne finansijske institucije i ekonomisti, medu njima i Nouriel Roubini, predvidaju da ce svijet 2020. pogoditi nova, jaca ekonomska kriza.

Ima, medutim, i misljenja da nece biti krize poput 2008. ali da ce biti usporavanja ekonomskog rasta.

Fabris smatra da samo u jednom slucaju moze doci do ozbiljne krize.

“Po mom misljenju, jedini scenario u kojem bi moglo doci do ozbiljnije krize je u slucaju velikog politickog i ekonomskog zaostravanja izmedu velikih sila”, kaze viceguverner.

Svakako, posljedice trenutnih negativnih kretanja u privredama sirom svijeta nikako, upozorava Fabris, ne treba potcjenjivati.

“Ne treba ih potcijeniti tim prije sto su uzroci nepredvidive politicke odluke u odnosima velikih politickih i ekonomskih sila. Narocito zabrinjava usporavanje eurozone i najvece usporavanje njemacke privrede jos od 2009. godine. S druge strane, ukoliko bi doslo do trgovinskog sporazuma izmedu Amerike i Kine, ekonomska situacija bi mogla da se stabilizuje”, objasnjava Fabris.

Nazalost, kaze viceguverner, u ekonomskoj teoriji i politici jos nije razvijen nijedan model koji bi mogao pouzdano da prognozira pojavu krize.

“Ono sto pouzdano znamo to je da je kriza bilo u proslosti, da ce ih biti u buducnosti i da kada se pojave, nose znacajne troskove. Stoga sve najave ovakve vrste su u domenu ekspertskog misljenja pojedinaca, koja mogu nositi veci ili manji stepen pouzdanosti. Takode bih podsjetio da se u posljednjih deset godina stalno javljaju pojedinci koji najavljuju veliku krizu za sljedecu godinu,” istice Fabris.

Ukoliko pogledamo kretanje kljucnih makroekonomskih indikatora na globalnom nivou, kao i prognoze emitentnih institucija poput MMF-a, Svjetske banke, Evropske komisije, primijeticemo da svi oni, sa malim razlikama u prognozama, najavljuju samo usporavanje ekonomskog rasta.

“To je posljedica ozivljavanja geopolitickih napetosti, trgovinskog protekcionizma, odnosno pogorsanih uslova trgovine, Bregzita i generalno nedovoljne radne mobilnosti, cak i razvijenih drustava”, precizira viceguverner.

IDUCE GODINE

Ministarstva i drzavne institucije koje se finansiraju iz budzeta, potrosice u narednoj godini 2.198.182 eura za jednokratne socijalne pomoci, koje nijesu dio redovne politike socijalne zastite, koju sprovodi Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Nacrt budzeta za narednu godinu predvida uvecanje za vise od 100.000 eura za ovu stavku u odnosu na tekucu godinu, pise Dan, uz napomenu da je naredna godina izborna.

Prema Nacrtu budzeta, najvise novca po osnovu transfera za jednokratne socijalne pomoci potrosice ministarstva prosvjete, rada i socijalnog staranja, odbrane, Uprava policije i Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Mimo novca planiranog za materijalno obezbjedenje porodice (MOP), djecje dodatke, licnu invalidninu, porodiljska odsustva i drugo, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i ove godine ima na raspolaganju 700.000 eura za transfere za jednokratne socijalne pomoci.

I s budzetske pozicije Ministarstva prosvjete znacajna sredstva su planirana za jednokratne socijalne pomoci.

Sa programa “predskolsko vaspitanje i obrazovanje” planiran je iznos od 10.000 eura, za “Srednje obrazovanje” 40.000, a za program “Ucenicki i studentski standard” cak 495.000 eura.

Za jednokratne pomoci u okviru programa “Administracija” planiran je iznos od 5.000 eura.

Fond PIO u ovu namjenu potrosice cak 300.000 eura. Budzetom Uprave policije planirani su iznosi od 300.000, 5.000 i 2.000 eura na ime transfera za jednokratne socijalne pomoci.

Na programu “Vojska” Ministarstva odbrane planiran je iznos od 90.000 eura za jednokratne socijalne pomoci, a 35.000 sa programa “Administracija”.

Sa programa “Vanredne situacije i civilna bezbjednost” i “Upravni poslovi” Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP) planirano je po 10.000 eura za ovu namjenu, 40.000 za program “Administracija”, a preko 13.000 za “Zbrinjavanje izbjeglica” i Centar za azil.

Uprava za izvrsenje krivicnih sankcija ce u narednoj godini, ako se budzet usvoji u predlozenoj formi, imati 7.000 eura za jednokratne socijalne pomoci, Policijska akademija 5.000, koliko i Centar za konzervaciju. Budzetom Narodnog muzeja predviden je iznos od 20.000 eura za jednokratne socijalne pomoci.

Ministarstvo ekonomije je na svojim programima planiralo ukupno 10.870 eura za jednokratne socijalne pomoci, resor zdravlja 5.000, za za ljudska i manjinska prava 15.000 eura. Upravi za sume namijenjeno je 35.000 eura za jednokratne socijalne pomoci, dok ce Fondu za zastitu manjinskih prava biti na raspolaganju 20.000 eura.

Budzetom Drzavne revizorske institucije planirano je 15.000 eura na ime transfera za jednokratne socijalne pomoci, a 5.000 eura s pozicije Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).

Budzetom za ovu godinu, drzavnim institucijama i ministarstvima je bilo na raspolaganju oko 2,08 miliona eura za jednokratne socijalne pomoci, sto je za preko 110.000 eura vise nego sto se planira za drzavnu kasu za 2020. godinu.

Kako se, u koje namjene i kome dijeli novac za jednokratne socijalne pomoci, a koje ne dijele centri za socijalni rad, nije poznato

Lovocuvari su ih ipak uspjeli identifikovati sa distance, a o pocinjenom krivicnom djelu obavijestili policiju koja je zatekla ubijenu zivotinju koja se ubraja u kategoriju trajno zasticene divljaci u Crnoj Gori.

Kako je saopsteno iz lovocuvarske sluzbe Lovacke organizacije Podgorica incident se dogodio u petak prije podne.

“Lovocuvari su na velikoj udaljenosti primijetili grupu od devet krivolovaca, pratili ih dvogledom. Nakon nekoliko pucnjeva lovocuvari su ugledali ubijenog medvjeda”, navodi se u saopstenju LO Podgorica kje potpisuje predsjednik Upravnog odbora ove organizacije Milo Mihaljevic.

Dodaje se da su lovocuvari preduzeli hitru reakciju, ali su se krivolovci, (kako se navodi, od ranije poznata grupa) razbjezali koristeci tezak teren i veliku udaljenost.

“Pronadena je ubijena divljac, a nakon toga obavijesteni svi nadlezni drzavni organi”, navodi se u saopstenju Lovacke organizacije Podgorica.

Isticu da su prije dvadesetak dana na Upravnom odboru naglasili potrebu cuvanja lovnih zabrana.

“Odlicnim radom lovocuvarske sluzbe kao i saradnjom sa nadleznim drzavnim organima lovni rezervati kao i strogi lovni zabrani ce ubuduce biti sigurniji nego ikada prije. Ovo je, svakako, direktna i jasna poruka za eventualne krivolovce”, smatraju u LO Podgorica.

KOSTIC SMATRA

Ekonomski analiticar Vasilije Kostic smatra da je Vlada Crne Gore ispravno postupila sto je stala u ocuvanje nacionalnog avio-prevoznika Montenegroerlajnza (MA) i predlogom budzeta za narednu godinu predvidjela 21 milion eura za konsolidaciju te kompanije.

Znacaj MA i njegova profitabilnost, kako je rekao Dnevnim novinama, ne mogu se posmatrati samo kroz zavrsni racun tog preduzeca.

“Mislim da je Vlada postupila ispravno sto je, uprkos svim hipotekama koje opterecuju poslovanje ove kompanije, stala u njeno ocuvanje. MA je kompanija od nacionalnog znacaja sa uticajem na ukupan ekonomski razvoj zemlje i u tom kontekstu je treba posmatrati”, istakao je Kostic.

Ministar finansija Darko Radunovic kazao je da MA, nakon finansijske pomoci drzave, ima sansu da bude odrziv.

Na pitanje da li ce budzet za 2020. biti otporan na ekonomska kretanja u medunarodnoj ekonomiji, Kostic odgovara da budzet mora biti izraz buducih projekcija, te da stopa ekonomskog rasta djeluje realno.

“On se temelji na njima, ali odrazava i ono sto je potreba u predstojecem periodu. Temeljna pretpostavka na kojoj projekcija budzeta pociva stopa ekonomskog rasta za iducu godinu djeluje realno, pa budzetu daje temeljni okvir vjerodostojnosti, odnosno realnosti u pristupu”, kazao je Kostic.

On vjeruje da ce Crna Gora naredne godine ostvariti planirani ekonomski rast od 3,4 odsto koji, kako ukazuje, odreduje ostale pozicije u budzetu.

Kostic navodi i da je jedan od ciljeva fiskalne politike smanjivanje deficita, te da opredjeljenje Vlade u tom smislu mora biti cvrsto.

“Prvenstveno zbog finansijske konsolidacije javnih finansija koja je neophodna. Nije stvar u tome hoce li budzetska sredstva biti dovoljna u iznosu u kojem su planirana, vec da li ce u situaciji ako se desi potreba za dodatnim trosenjem Vlada biti istrajna na opredjeljenju u odrzanju planiranih velicina”, rekao je Kostic.

Predlogom budzeta nijesu predvidena sredstva za Komisiju za dodjelu stambenih kredita, vec je Vlada odlucila da radi na novom modelu za rjesavanje stambenih potreba. Kostic smatra da u kriterijume za dodjelu stanova treba ukljuciti koliko Vlada uspjesno sluzi interesima njenih gradana.

“Na taj nacin bi se moglo reci da je neko dobio stan, jer je zasluzio, prije ostalih. Modaliteta ima mnogo, ali kada je o ovom slucaju rijec, sve mora biti transparentno i bez misterija, Ipak su to pare gradana, a transparentnost vas tjera da odluke budu utemeljene na cinjenicama, a ne na arbitriranju”, zakljucio je Kostic.

OD DANAS

Vjetroelektrana Mozura, druga po velicini u Crnoj Gori, danas ce zvanicno poceti sa radom.

Kako je najavljeno iz Vlade, elektranu ce pustiti u rad ministarka ekonomije Dragica Sekulic i ministar energetike i vodosnabdijevanja Malte Dzo Mici, a svecanosti ce prisustvovati i premijeri dvije drzave, Dusko Markovic i Dzozef Muskat.

Vjetroelektrana Mozura je proizvodni objekat snage 46 megavata (MW), koji se sastoji od 23 pojedinacne vjetrenjace, snage od po dva MW.

Investiciju realizuju malteska drzavna kompanija Enemalta i kompanina Malta Montenegro Wind Park, cije je sjediste takode na Malti.

“Druga po velicini vjetroelektrana u Crnoj Gori godisnje ce proizvoditi oko 120 GWH energije, supstituisuci uvoz energije u vrijednosti oko sest miliona eura”, kazali su iz Vlade.

Kako su naveli, zahvaljujuci izmjenama uredbe o nacinu podsticanja obnovljivih izvora energije, koje je Vlada donijela u maju, ulazak elektrane u pogon nece negativno uticati na racune za utrosenu elektricnu energiju krajnjih potrosaca u Crnog Gori.

Ugovorom o dugorocnom zakupu zemljista, utvrdeno je da ce elektrana, po isteku perioda zakupa, potpuno revitalizovana preci u trajno vlasnistvo drzave 2035. godine.

VODA IRANA

Vrhovni voda Irana, ajatolah Ali Hamnei, podrzao je danas odluku vlade te zemlje da povisi cijenu benzina za 50 odsto i nazvao demonstrante “razbojnicima” koje su strani neprijatelji gurnuli u nasilje.

On je u televizijskom obracanju rekao, povodom protesta, da je nekoliko osoba ubijeno, a da je nekoliko mjesta unisteno.

Njegov komentar je uslijedio nakon sto su vlasti ukinule internet sirom Irana kako bi se ugusili protesti u nekoliko gradova.

Hamnei je imenovao osobe koje su povezane s pokojnim sahom Rezom Pahlavijem zbacenim prije 40 godina, kao i sa grupom izgnanika Mudzahedin-e-Halk, prenosi AP.

“Banke ne pale ljudi, vec razbojnici”, rekao je Hamnei.

Govoreci o povecanju cijene benzina, koji je u Iranu i dalje najjeftiniji na svijetu i koji s novim poskupljenjem kosta 13 centi po litru, odnosno 50 centi po galonu, on je kazao da ga podrzava.

Ucesnicima protesta porucio je da budu svjesni sta sa sobom nose nasilne demonstracije.

“Takve ilegalne akcije nece rijesiti nijedan problem. Nedostatak bezbjednosti najveca je steta za svaku zemlju i drustvo. To je ono sto se trazi”, rekao je Hamnei.

Ucesnici protesta ostavili su automobile na autoputevima, a tokom protesta u gradovima ucesnici su izazivali pozare, a zabiljezeno je i nekoliko oruzanih sukoba.

PROTESTI ZUTIH PRSLUKA

Pripadnici francuskog pokreta “Zuti prsluci” ponovo su protestovali danas, na godisnjicu nastanka svog pokreta za ekonomsku pravdu, i dan poslije sukoba u Parizu s policijom u kojima je uhapseno 260 demonstranta.

Desetine demonstranata okupile su se danas nakratko ispred pariskog trznog centra Galri Lafajet, gdje su kritikovali potrosacku kulturu.

Ministar unutrasnjih poslova Francuske Kristof Kastaner osudio je jucerasnje nasilje i naveo da je policija u Parizu uhapsila 173 osobe.

Vlasti su saopstile da je juce sirom Francuske protestovalo oko 28.000 ljudi, od kojih je u Parizu bilo 4.700, dok aktivisti navode da je na ulicama bilo 44.000 ljudi.

Kastaner je francuskoj Cnjuz televiziji kazao da je tokom protesta uhapseno 264 osoba, od cega 173 u Parizu, kao i da je medu ucesnicima bilo i oko 300 pripadnika radikalnih grupa koji su ogovorni za nerede.

Protesti Zutih prsluka poceli su prije godinu dana zbog povecanja cijena benzina, medutim, od tada njihov broj opada, a lista zahtjeva koje su postavili zuti prsluci sada ukljucuje ne samo drustveno-ekonomske, vec i politicke zalbe protiv vlasti.

Stotine hiljada ljudi blokirale su 17. novembra 2018. puteve sirom zemlje, protestujuci zbog najavljenog povecanja poreza na gorivo. Protesti koji su nastavljeni narednih mjeseci postali su izraz nezavodoljstva gradana politikama predsjednika Emanuela Makrona, za koje tvrde da idu u prilog bogatima i velikim kompanijama.

  • Crna Gora i Island zajedno u EU: Šansa ili kočnica na evropskom putu?
    on 19/08/2026 at 18:57

    Mogu li Crna Gora i Island istovremeno postati članice Evropske unije i da li bi eventualni povratak Islanda za pregovarački sto sa Briselom pomogao ili usporio evropski put naše države? Dok državljani Islanda tek za deset dana treba da odluče o obnovi pregovora, Crnogorci većinom nemaju dilemu. Iz Brisela, za Dnevnik, stižu procjene da bi zajedničko proširenje bilo poželjna poruka Evropske unije.

  • Mikić: Da je prihvaćen predlog URE, svaki penzioner bi primao 40 eura više
    on 19/08/2026 at 11:44

    Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić ocijenio je da povećanje prosječne penzije za svega šest centi pokazuje pogrešne prioritete Vlade, navodeći da bi svaki penzioner u Crnoj Gori ovog mjeseca primio 40 eura više da su Vlada i parlamentarna većina prihvatile predlog URE o dodatnom povećanju penzija.

  • Zečević: PES će podržati provjeru integriteta mandatara i članova Vlade
    on 19/08/2026 at 10:15

    Pokret Evropa sad podržaće izmjene Ustava kojima bi bila uvedena obavezna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade, saopštio je poslanik PES-a Milan Zečević, ističući da provjera mora biti jasna, objektivna i jednaka za sve.

  • "Ustavne izmjene rezultat političkih dogovora"
    on 19/08/2026 at 05:51

    Činjenica da Ustavni odbor nije usvojio nijedan predlog učesnika javne rasprave povodom izmjena Ustava partitokratsko je prisvajanje vrlo važnih odluka o budućnosti građana, kazala je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević. I advokat Saša Vujović smatra da je rasprava samo formalno bila javna.

  • Nema funkcije bez provjere
    on 19/08/2026 at 05:30

    Prepoznati rizik prije nego preraste u sukob interesa ili zloupotrebu funkcije, to je cilj novog ustavnog rješenja kojim se uvodi obavezna prethodna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove izvršne vlasti, pojašnjava za RTCG inicijator, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. Poručuje da najvažniji standardi moraju važiti za one koji donose najvažnije odluke u državi.

  • Živković: Neslaganja u vlasti pokazuju potpuni raspad sistema
    on 18/08/2026 at 17:50

    Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je da neslaganja unutar izvršne vlasti o nizu važnih pitanja pokazuju, kako tvrdi, potpuni raspad sistema i da Crna Gora danas nema funkcionalnu Vladu ni premijera.

  • Bojanić Lalović: Pet hiljada građana čeka svoja prava, neko mora da odgovara
    on 18/08/2026 at 17:40

    Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović ocijenila je da je činjenica da oko pet hiljada građana zbog neažurnosti Socijalno ljekarske komisije čeka na ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava, još jedan pokazatelj da sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori ne funkcioniše kada je građanima najpotrebniji.

  • Klikovac: Vlada smanjila gužve, ali ne brzim cestama već skupljim gorivom
    on 18/08/2026 at 16:20

    Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac kritikovao je najnovije poskupljenje goriva, ističući da je Vlada uspjela da smanji saobraćajne gužve, ali ne izgradnjom brzih cesti nego većim cijenama dizela.

  • Ivanović sa njemačkim ambasadorom: Podrška Berlina važna za završnicu evropskih integracija
    on 18/08/2026 at 14:56

    Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas sa novoimenovanim ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori Edgarom Alfredom Gansenom, koji je ocijenio da Crna Gora ima jasnu evropsku perspektivu i izrazio spremnost Berlina da nastavi da podržava njen put ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Koprivica: Građani cijene ljude od riječi, koji ne mijenjaju mišljenja kako vjetar dune
    on 18/08/2026 at 13:54

    Koliko god bila tačna, i za koga god bila naručena, i najnovija anketa o rejtingu partija u Crnoj Gori korektno je prepoznala politički uspon Demokratske narodne partije, čiji je predsjednik Milan Knežević, po većem broju anketa, ili u najužem krugu, najpopularniji političar u Crnoj Gori, pa je sinergija kompletnog rejtinga partije sasvim logična.