U JUTARNJEM

U emisiji govorimo o:

– Izmjenama Zakona o sigurnosti plovila i sta ce nam te novine donijeti. Da li drveni camci – cunovi, na Skadarskom jezeru voze u skladu sa pravilima saobracaja na vodi, jesu li su svi registrovani i popisani. Da li ce novi zakon voditi racuna o ribarima iz Zete, Crmnice, Malesije i Krajine koji obezbjeduju egzistenciju tradicionalno loveci ribu u jezeru, neke su od tema o kojima cemo razgovarati sa direktorom Uprave pomorske sigurnosti Safetom Kocanom.

-Tema Jutra: Francuska je predstavila novi princip za prosirenje Evropske unije. S obzirom da je Crna Gora u procesu pristupanja EU, postavicemo pitanje da li se novi uslovi Francuske odnose na nasu zemlju, u kom pravcu i u kojoj mjeri. Govoricemo i o “malom sengenu”, o tome da li iza te price zapravo stoje neciji drugi interesi i da li bi i koje koristi Crna Gora od toga imala. Posljednjih dana turski predsjednik, Redzep Tajip Erdogan, nagovjestava da ce pustiti iz zatvora zarobljene borce Islamske drzave da se vrate u svoje maticne zemlje u Evropu. Sto bi to znacilo za bezbijednost? Na ta i brojna druga pitanja razgovaracemo sa diplomatom u penziji Brankom Lukovcem.

– U kontakt rubrici ponedjeljkom “Plodovi Jutra” govorimo o stanju u pcelinjim drustvima I zastiti od bolesti – varoe. Gost je Nebojsa Velickovic iz Odjeljenja za savjetodavne poslove Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

– Bokserski klub Budva organizuje reviju pod nazivom ,,Jadranski biser”. Manifestacija okuplja najbolje crnogorske i brojne boksere iz inostranstva. Tim povodom ugosticemo Dragana Durickovica sportskog direktora Bokserske reprezentacije Crne Gore.

– Knjiga “Kostim utopije”, autora Gojka Celebica, promovisana je ovih dana. Publikacija govori o autorima koji su ponikli na prostoru Budve, od Stefana Mitrova Ljubise do pisaca novije generacije. Knjiga pripada takozvanoj zavicajnoj knjizevnosti, sto je bio autorski postupak kako bi na taj nacin pokusao da je priblizi citaocima.

– Nasa dezurna ekipa sa terena izvjestava sa nekoliko lokacija. Ukljucujemo se ispred Zavoda za hitnu medicinsku pomoc, Zavoda za Hidrometeorologiju, razgovaracemo sa predstavnicima Sluzbe zastite i spasavanja Danilovgrad. Uz servisne informacije, aktuelne priloge, gledacete i redovne rubrike: Djeciji kutak, PG Servis, Okom gledalaca, Vodic dogadaja iz kulture, Meridijani….

Urednik i voditelj emisije: Sasa Klikovac
Urednica Jutarnjeg programa: Milica Babic
e-mail: jutarnji@rtcg.org

Broj telefona redakcije: 020 224 991

STUDENTSKI PARLAMENT

Polozaj studenata u Crnoj Gori je posljednjih godina znacajno unaprijeden, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) Danilo Jelovac, navodeci da kontinuirano treba raditi da se smanji broj nezaposlenih sa stecenom diplomom.

Jelovac je, povodom Medunarodnog dana studenata – 17. novembra, kazao da bi ulaganje u obrazovanje trebalo da bude osnovno polaziste svim donosiocima odluka, kako bi studenti imali mjesto u drustvu kakvo zasluzuju.

“Polozaj studentske populacije u Crnoj Gori je znacajno unaprjeden posljednjih godina, ali postoji veliki prostor za napredak u narednom periodu”, rekao je Jelovac agenciji MINA.

On je porucio da treba kontunirano raditi na tome da studenti dobiju jos bolji polozaj u drustvu.

“To se prije svega odnosi na cinjenicu da se mora svim snagama raditi na tome da se smanji broj nezaposlenih sa stecenom diplomom, ali i da studenti budu ukljuceni u sve drustvene procese i da u pravom smislu predstavljaju snagu koja je pokretac crnogorskog drustva”, naveo je Jelovac.

Upitan da li su studenti dovoljno ukljuceni u procese odlucivanja u Crnoj Gori, Jelovac je odgovorio potvrdno, navodeci da i u tom pogledu ima mjesta za napredak.

On je istakao da glas mladih moze i mora da se cuje vise nego sto je to sada slucaj i da nije dovoljno samo deklarativno zalaganje za njihovo ucesce u svim procesima.

Jelovac je naglasio da mladi treba aktivnije da budu ukljuceni u sve procese i da ih svojim idejama usmjeravaju, jer ce se te odluke i mjere, u buducnosti, ticati upravo najvise njih.

“Moraju se preduzeti konkretne mjere za bolji polozaj mladih, ali i odrediti parametri kako bi se moglo zakljuciti kakvi su rezultati i efekti tih mjera onih koji su donosioci odluka”, dodao je Jelovac.

On smatra da kvalitet visokog obrazovanja nije na adekvatnom nivou, odnosno na nivou na kojem svi teze da bude.

Kako je naveo Jelovac, prostor za napredak postoji i upravo je jedan od prioritenih ciljeva ovog saziva SPUCG podizanje kvaliteta studija na svim univerzitetskim jedinicama.

On je dodao da je u proteklom periodu bilo mnogo izazova i problema sa kojima su se susreli, a cijem rjesavanju su znacajno doprinijeli.

Jelovac je podsjetio da je konkretan problem, koji je bio aktuelan u proteklom period, bio regulisanje statusa studenata postdiplomskih studija i produzetak roka na upis za specijalisticke studije.

On je naglasio da je hiperprodukcija diploma pojava kojoj se mora stati na put.

“Imamo podatak da je 20 hiljada diploma uvezeno od 2011. godine, zbog cega apelujemo na to da radna grupa, koja ce raditi na uvodenju standarda za priznavanje inostranih diploma, mora kvalitetno da odradi svoj posao”, naveo je Jelovac.

Kako je dodao, iako imaju clana u radnoj grupi, informisani su da njihova predstavnica nije dobila nikakav materijal, niti je bilo sastanka na kome bi se raspravljalo o pravnom aktu koji bi regulisao to pitanje.

“Stava smo da se moraju utvrditi jasni standardi sto su to kredibilne ustanove visokog obrazovanja iz regiona”, kazao je Jelovac.

Kako je dodao, osim hiperprodukcije, postoji i problem rangiranja univerziteta – zakonska obaveza koja je postojala i u prethodnom i u sadasnjem zakonskom rjesenju, odnosno Zakonu o visokom obrazovanju.

Jelovac je rekao da rangiranje univerziteta nikada nije sprovedeno.

On je kazao da se studentski paralament zalaze i za uvodenje prijemnog ispita na svim univerzitetskim jedinicima, jer smatraju da ce to poboljsati kvalitet upisne politike na univerzitetu.

Govoreci o mobilnosti studenta, Jelovac je naveo da nikad nije bilo vise mogucnosti za odlazak i studiranje u inostranstvu, kao i veci broj studenata korisnika tih programa.

On je posebno istakao programe Erasmus i CePUS, preko kojih najveci broj studenata odlazi na privremeno skolovanje u nekoj drugoj drzavi.

Jelovac je kazao da se programi mobilnosti ne koriste u punom, mozda ni priblizno punom kapacitetu, sa obzirom na to koliko ih ima.

Cinjenica je, kako je istakao, da i odlazna, a narucito dolazna mobilnost mogu da budu na vecem nivou.

“Mobilnost studenata je veoma znacaja za studentsku populaciju iz rzloga sto im sami cin razmjene pruza nova iskustva, upoznavanje sa nacinom zivota i funkcionisanja u drugim drzavama, sticnje novih poznanstava, kao i sagledavanje razlicitih situacija iz nekog drugog ugla”, zakljucio je Jelovac.

BJELORUSIJA

Opozicija u Bjelorusiji je osudila masovne zloupotrebe tokom danasnjih parlamentarnih izbora, a predsjednik Aleksandar Lukasenko nacelno izrazio zelju da se priblizi Evropskoj uniji.

Nazvan posljednjim diktatorom u Evropi, Lukasenko 25 godina neprikosnoveno vodi tu bivsu sovjetsku republiku.

Ni jedne izbore u Bjelorusiji do sada medunarodni posmatraci nijesu ocijenili kao slobodne i pravedne, pise agenija AFP, dok je OEBS najavio da ce svoju ocjenu izbora iznijeti vec sjutra.

Po zvanicnim podacima, cak vise od 45 odsto od 6,8 miliona glasaca je glasalo do podneva birajuci 110 buducih poslanika donjeg doma Parlamenta medu 500 kandidata.

Medutim, javlja Radio Slobodna Evropa, gradani u stvari imaju malo izbora posto je 200 stranackih kandidata, medu kojima i neki od opozicionih favorita za poslanike, iskljuceno sa izbora jer navodno nijesu ispunili administrativne zahtjeve.

Danas je vec je zabiljezeno 500 krsenja propisa. Stranke ukazuju da zvanicnici naduvavaju broj biraca na glasackim mjestima u odnosu na broj koji su prebrojali posmatraci.

Aktivisti za odbranu ljudskih prava koji prate odvijanje glasanja rekli su da su istjerani s glasackih mjesta, i da im je zabranjeno fotografisanje.

Radio “Slobodna Evropa” je prenio da je jedan nezavisni posmatrac snimio zenu koja je pokusala da hrpu glasackih listica nagura u glasacku kutiju na birackom mjestu u Brestu, na granici s Poljskom. Na tu prijavu je Lidzia Jarmosina, predsjednica Centralna izborne komisije, odgovorila zahtjevom da se tom posmatracu oduzme akreditacija.

Jarmosina koja je vec 23 godine na celu Centralne izborne komisije, odbacila je kao neistinite izvjestaje o tome da je studentima univerziteta bilo receno ili da glasaju, ili ce “imati problema”, ukljucujuci iseljevanje iz studentskih domova.

Aleksej Janukevic, potpredsednik opozicione stranke “Bjeloruski narodni front”, rekao je za Frans pres da su vlasti izabrale “poznati scenario falsifikovanja”.

“Ako drustvo ne voli kako predsjednik organizuje glasanje, mogu da biraju novog iduce godine”, rekao je Aleksandar Lukasenko danas.

Potvrdio je da ce se kandidovati na predsjednickim izborima 2020. kada ce sezdesetpetogodisnji Lukasenko koji vodi Belorusiju bez prekida od 1994. godine, zavrsiti svoj peti uzastopni mandat.

On je rekao da ga naravno interesuje kako ce Zapad gledati na izbore, ali da “nema obicaj da se sjekira zbog toga”.

Lukasenko je nedavno ponovo pokusao priblizavanje EU koja otvoreno osuduje njegovu zemlju zbog krsenja ljudskih prava i gusenja opozicije i medija. On je ove nedjelje posjetio Austriju, prvu zemlju EU u posljednje tri godine, i branio se od optuzbi da narusava demokratske slobode pozivajuci na jacanje politickih i ekonomskih veza.

Portparolka EU Maja Kocijancic rekla je da Evropa prati pazljivo izbore u Bjelorusiji i da zeli da budu pravedni i transparentni, uz postovanje medunarodnih standarda.

Medjutim, po nedavnom izvjestaju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), sami biraci ne ocekuju prave konkurentne izbore, na koje je OEBS poslao 400 posmatraca.

NIKSIC – DANILOVGRAD

Dvije osobe povrijedene su u saobracajnoj nesreci koja se dogodila na putu Niksic-Danilovgrad, u mjestu Kujava.

Kako je receno iz OKC-a, udes se dogodio oko 15 sati i 55 minuta.

Povrijedeni su transportovani u Klinicki centar Crne Gore.

Saobracaj je, kako navode, zbog uvidaja bio u prekidu oko 35 minuta, nakon cega je uspostavljen.

IZBOR PORTALA

Pregled vijesti koje su obiljezile 17. novembar do 17 sati.

I bez tehnicke vlade, ocekujem 2/3 podrsku

Poslanik DPS-a i clan Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Predrag Sekulic vjeruje da ce to skupstinsko tijelo imati dvotrecinsku vecinu za usvajanje izbornog zakona, bez obzira na to sto zahtjev za formiranje tehnicke vlade nije prihvacen.

Makronov prijedlog se ne moze odnositi na CG

Ideja o tome da se promijeni sistem pregovarackih poglavlja i da se osmisle novi blokovi javnih politika koje bi se sukcesivno uskladivale nije prihvatljiva, pogotovo s pozicije Crne Gore, koja je otvorila prakticno sva pregovaracka poglavlja, kaze u intervjuu Pobjedi hrvatski analiticar Davor Gjenero.

Brajovic na skupu u Tirani

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic ucestvovace sjutra na konferenciji “Religija kao instrument mira” koja se u organizaciji predsjednika Republike Albanije u saradnji sa Stejt departmentom, odrzava u Tirani.

Na konferenciji koja okuplja drzavne zvanicnike, predstavnike vjerskih organizacija, strucnjake za slobodu vjeroispovjesti i aktiviste iz Zapadnog Balkana, Evropske unije i Sjedinjenih Americkih Drzava, predsjednik Brajovic ce imati izlaganje u ponedjeljak, 20. Novembra.

Neke planinarske staze privremeno zatvorene

Iz Planinarskog saveza Crne Gore obavijestili su da ce tokom zimskog perioda iz bezbjednosnih razloga privremeno biti zatvorene neke planinarske staze.

Ne preporucuju koriscenje staza samovoljno, bez strucnih vodica i organizovanih tura.

Vozaci da budu oprezni i odgovorni

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic povodom Medunarodnog dana sjecanja na zrtve saobracajnih nezgoda apelovao je na sve ucesnike u saobracaju, posebno na mlade vozace da budu oprezni i odgovorni.

“Apelujem na sve ucesnike u saobracaju, a posebno na mlade vozace, da budu oprezni i odgovorni, da ne voze pod dejstvom alkohola,da ne koriste mobilni telefon, da vezuju pojas,da prilagode brzinu. Zivoti nase djece nemaju cijenu”, porucio je Nuhodzic.

IZBORI U BJELORUSIJI

U Bjelorusiji danas glasaju na parlamentarnim izborima koje ce pazljivo pratiti Zapad, a predsjednik Aleksandar Lukasenko je saopstio da planira da se kandiduje za predsjednika na izborima koji ce biti odrzani 2020. godine.

Lukasenko (65), tom istocnoevropskom zemljom vlada zeljeznom rukom cetvrt vijeka, ali poceo je dopustati dijelu opozicije da ojaca veze sa Zapadom, dok su odnosi s Moskvom i dalje naruseni.

Obracajuci se novinarima, on je danas rekao da ce ucestvovati na izborima, a da ce narod donijeti odluku o tome ko ce biti naredni predsjednik, prenosi TAS S. Dodao je da ce se izbori najvjerovatnije odrzati na leto iduce godine.

U septembru, SAD i Bjelorusija objavili su da ce obnoviti odnose u ekonomiji, prvi put od 2008.

Vasington je takode slao signale da bi mogao smanjiti sankcije Minsku, zavisno od toga kako ce proteci parlamentarni izbori, te predsjednicki izbori 2020.

Sankcije SAD-a i EU-a nametnute Bjelorusiji zbog njenog tretmana politickih suparnika uglavnom su ukinute 2016. nakon pustanja na slobodu politickih zatvorenika i drugih reformi, ali odnosi s Rusijom, tradicionalnim saveznikom, naruseni su nakon sto je Minsk odbio da prizna rusku aneksiju ukrajinskog Krimskog poluostrva 2014.

Moskva je ukinula subvencije Bjelorusiji od 9,5 miliona, koje su dugo drzale zemlju u ruskoj orbiti.

Lukasenko je smatrao da Rusija pokusava da nametne gvozdenu ruku na njegovu zemlju, radi spajanja s mnogo vecim susjedom, te je optuzio Moskvu da pada u “histerije” zbog njegovih nastojanja balansira odnose izmedu Istoka i Zapada.

Na zadnjim parlamentarnim izborima 2016. Lukasenko je dopustio dvojici opozicionih kandidata da osvoje mjesta u 110-clanom parlamentu prvi put u dvije decenije, premda je obojici bilo zabranjeno da ucestvuju u izborima sada.

Oko 300 opozicionih kandidata ucestvuje na izborima, premda nekim drugima nije bilo dopusteno da se registruju.

Bjelorusija je pala u recesiju 2015. i 2016, a ove godine vlada procjenjuje da ce rusko rezanje subvencija bjeloruski budzet stajati 600 miliona dolara. Ocekuje se da ce ovogodisnji ekonomski rast biti oko jedan odsto.

Zbog slabe ekonomije neki su izborni kandidati odani Lukasenku govorili o tome da je potrebnije sprovesti reforme nego odrzavati stabilnost.