NUHODZIC

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic povodom Medunarodnog dana sjecanja na zrtve saobracajnih nezgoda apelovao je na sve ucesnike u saobracaju, posebno na mlade vozace da budu oprezni i odgovorni.

“Apelujem na sve ucesnike u saobracaju, a posebno na mlade vozace, da budu oprezni i odgovorni, da ne voze pod dejstvom alkohola,da ne koriste mobilni telefon, da vezuju pojas,da prilagode brzinu. Zivoti nase djece nemaju cijenu”, porucio je Nuhodzic.

PODRSKA DZONSONU

Britanski premijer Boris Dzonson rekao je da su mu svi kandidati Konzervativne partije na predstojecim izborima obecali da ce podrzati njegov sporazum o Bregzitu.

“Svih 635 kandidata, svi do jednog, obecali su mi da ce, ako budu bili izabrani, glasati u parlamentu za usvajanje mog sporazuma o Bregzitu tako da mozemo da okoncamo period neizvjesnosti i konacno napustimo Evropsku uniju”, rekao je Dzonson u intervjuu za “Telegraf”.

Dzonson je naveo da narodu nudi pakt.

“Ukoliko budete glasali za konzervativce, mozete biti 100 odsto sigurni da ce vecinski konzervativna vlada odblokirati parlament i sprovesti Bregzit”, kazao je Dzonson, prenio je Rojters.

Izbori u Britaniji bice odrzani 12. decembra.

BOLIVIJA

Meduamericka komisija za ljudska prava saopstila je danas da su jos cetiri osobe poginule na demonstracijama u Boliviji.

Od pocetka krize i protesta krajem oktobra zabiljezena su najmanje 23 smrtna slucaja.

Prema podacima Organizacije americkih drzava, na protestima su od petka povrijedene najmanje 122 osobe.

Bolivijska vojska i policija su u petak otvorile vatru na pristalice doskorasnjeg predsjednika Eva Moralesa u gradu Sakaba.

Morales je na Tviteru naveo da se dogodio “masakr” i prelaznu vladu samoproglasene predsjednice Henin Anjes opisao kao diktaturu.

UN su osudile “bespotrebnu i nesrazmjernu upotrebu sile” policije i vojske u Boliviji.

CBCG

Skoro 25.000 gradana Crne Gore optereceni su kao ziranti za kredite fizickih lica u ukupnoj vrijednosti od 428,8 miliona eura, pise Dan.

To su podaci Centralne banke CBCG, koji su preuzeti iz kreditnog registra.

Dan je pitao CBCG koliko ima ziranata u Crnoj Gori, koliko njih otplacuje tudi kredit, a koliko njih ne placa obaveze osobe koja je pozajmila novac. Stigao je odgovor da ne vode registar ziranata, tako da podatke koji se odnose na druga dva pitanja nemaju.

“Kreditni registar Centralne banke Crne Gore vodi registar kreditnih zaduzenja lica kod obveznika. Na osnovu posljednjih azuriranih podataka koje su Kreditnom registru dostavile banke sa stanjem na 30. septembar 2019. godine, evidentirane su 22.832 kreditne partije fizickih lica koje su obezbijedene kolateralom trecih lica (zirant/garant/ suduznik). Po ovim kreditima garantovalo je 24.938 lica, a stanje duga po istim iznosi 428.841.802 eura, sto je 33,9 odsto duga po ukupnim kreditima fizickih lica kod banaka prijavljenih Kreditnom registru”, saopsteno je iz Direkcije za komunikacije CBCG.

U najnovijem izvjestaju Duing biznisa za 2020. godinu, odnosno istrazivanju Svjetske banke koje se odnosi na procjenu kvaliteta biznis okruzenja 190 zemalja, Crna Gora je u pod-indikatoru “dobijanje kredita”, koji ukljucuje i procjenu kvaliteta kreditnog registra Centralne banke Crne Gore, na 15. mjestu.

GJENERO

Ideja o tome da se promijeni sistem pregovarackih poglavlja i da se osmisle novi blokovi javnih politika koje bi se sukcesivno uskladivale nije prihvatljiva, pogotovo s pozicije Crne Gore, koja je otvorila prakticno sva pregovaracka poglavlja, kaze u intervjuu Pobjedi hrvatski analiticar Davor Gjenero.

Novi prijedlog Francuske o pristupanju EU gdje se trazi suspenzija pregovora ukoliko se ne ispunjavaju kriterijumi, i do sada je postojala kaze Gjenero.

Gjenero kaze da je Markonov non pejper nastao nakon losih reakcija na francusko zaustavljanje otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom.

“On predstavlja izvjestan korak nazada francuske politike, odnosno stvaranje utiska kao da na stolu nije bila francuska ponuda zemljama Zapadnog Balkana da odustanu od punopravnog clanstva u zamjenu za ne bas razradene finansijske kompenzacije”, istice Gjenero.

Kaze da problem non pejpera nije njegova losa namjera, nego, ponovno, nerazradenost.

“Istina je da se nikad prije u istoriji pristupnih pregovora nije dogadalo ono sto se dogada trenutno u pregovorima EU i Srbije, naime da drzava u pristupnom procesu u manjoj mjeri ispunjava kriterije za clanstvo, i to od stanja demokratskih institucija, postovanja nacela vladavine prava, slobode medija, pa do uskladenosti svoje vanjske politike sa zajednickom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, nego sto ih je ispunjavala u trenutku otvaranja pregovora. Ta regresija posebno brine u kombinaciji sa dominantnim uvjerenjem politike u Srbiji, da ako Srbija rijesi pitanje odnosa s Kosovom, ona ima pravo na prakticno direktan pristup Uniji”, istice Gjenero.

Pojasnjava i da je mogucnost zaustavljanja pregovora u slucaju reverzibilnih procesa u nekoj zemlji postojala je i do sada.

“Ideja o tome da se promijeni sistem pregovarackih poglavlja i da se osmisle novi blokovi javnih politika koje bi se sukcesivno uskladivale nije prihvatljivo, pogotovo s pozicije Crne Gore, koja je otvorila prakticno sva pregovaracka poglavlja, a sada bi se sav taj rad zapravo preko noci, ako ne ponistio, ali onda sigurno devalvirao”, zakljucio je Gjenero.

UPOZORENJE MUP-a

Zbog najavljenog planskog ispustanja vode iz akumulacije HE Perucica, Direktorat za vanredne situacije MUP-a procijenjuje da danas i sjutra moze doci do naglog podizanja vodostaja rijeke Zete i dodatnog ugrozavanja stambenih, poljoprivrednih i drugih objekata.

“Imajuci u vidu navedeno, kao i najavljene nove intenzivne padavine u narednim danima, upozoravaju se gradani koji posjeduju materijalna i ostala dobra neposredno uz rijeku Zetu, da pazljivo prate nivo rasta ove rijeke i da na vrijeme podignu stvari na bezbjedan nivo od plavljenja i na taj nacin zastite svoju imovinu” navodi se u saopstenju.

Direktorat za vanredne situacije MUP-a i sluzbe zastite i spasavanja su u pripravnosti sa svim svojim raspolozivim kapacitetima, nastavice da u kontinuitetu prate situaciju na ugrozenom podrucju i shodno potrebama reaguju.

“Naglasavamo da je ovo saopstenje dio preventivnih aktivnosti i redovnih procedura u ovakvim okolnostima”, porucuju iz Direktorata.

SEKULIC

Poslanik DPS-a i clan Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Predrag Sekulic vjeruje da ce to skupstinsko tijelo imati dvotrecinsku vecinu za usvajanje izbornog zakona, bez obzira na to sto zahtjev za formiranje tehnicke vlade nije prihvacen.

“Vjerujem da su i nase kolege iz opozicije, koje su insistirale na tom zahtjevu, svjesne da je on nerealan”, porucio je Sekulic.

U dosadasnji rad ovog odbora ulozeno je, kako kaze Sekulic, puno vremena i energije i prije dolaska Demokratske Crne Gore.

“Optimista sam i vjerujem da cemo ovaj zahtjevni posao dovesti do kraja”, naveo je Sekulic..

Vjeruje u dobru namjeru svih kolega, iako je, kako dodaje, ocekivao da predloze kvalitetnija i modernija zakonska rjesenja.

“Ekspertske analize dijela zakonskih rjesenja od strucnih lica iz OEBS-a i Savjeta Evrope su u toku. Vjerujem da nikome nije u interesu da usvajamo zakone koji nijesu u skladu sa dobrom evropskom praksom”, zakljucio je Sekulic.

KURTI O DEMARKACIJI

Odnosi Kosova i Crne Gore veoma su dobri, ali je sporazumom o razgranicenju Pristini ucinjena velika steta, kaze u intervjuu za Pobjedu Aljbin Kurti, predsjednik Pokreta za samoopredjeljenje.

Kurti, koji ce vjerovatno biti novi premijer Kosova, za takvu, kako kaze stetu Kosovu ne krivi Crnu Goru vec bivse pristinske vlasti.

O svemu ce, kako dodaje, razgovarati sa crnogorskim vlastima.

“Cijenimo stav Crne Gore kada je rijec o nezavisnosti Kosova, bas kao i podrsku za nasu integraciju u medunarodne institucije. Nismo zaboravili ni da je Crna Gora prihvatila albanske izbjeglice za vrijeme rata devedesetih. Iskreno vjerujem u nadogradnju nasih dobrih bilateralnih odnosa”, kaze Kurti.

Govoreci o razgranicenju dvije drzave, Kurti navodi da je prethodna kosovska vlast, umjesto demarkacije granice sa Crnom Gorom, postavila novu granicu sa kojom je Kosovo izgubilo 8.200 hektara zemlje.

“Gresku je napravila nasa komisija, koja umjesto da se oslonila na geografske mape i granice obje federalne jedinice iz ustava Jugoslavije 1974, ona je u obzir uzela samo katastarske knjige, pri cemu je teret dokazivanja pao iskljucivo na nasu stranu. Time je Kosovu ucinjena velika steta”, naveo je Kurti.

Cim preuzme duznost novog premijera, zeli da se sastanem sa predsjednikom Vlade Crne Gore Duskom Markovicem, sa vlastima u Podgorici i vidi sta se moze uraditi.

“Razmotricemo mogucnosti i potruditi se da u ovom dogovoru ne bude gubitnika. Vjerujem da cu naici na razumijevanje druge strane. Uostalom, imamo sporazum izmedu predsjednika Tacija i Filipa Vujanovica od 16. februara 2018. o korekciji demarkacije, koji nam u tome moze pomoci”, zakljucio je Kurti.

Istice i da su odnosi Kosova sa Crnom Gorom veoma su dobri.

“Cijenimo stav Crne Gore kada je rijec o nezavisnosti Kosova, bas kao i podrsku za nasu integraciju u medunarodne institucije. Nismo zaboravili ni da je Crna Gora prihvatila albanske izbjeglice za vrijeme rata devedesetih. Iskreno vjerujem u nadogradnju nasih dobrih bilateralnih odnosa”, zakljucio je Kurti.

ULTIMATUM PREMIJERU

Dan uoci 30. godisnjice cehoslovacke “Plisane revolucije” koja je pocela 17. novembra 1989. godine, danas se u praskom parku Letna okupilo 200 hiljada ljudi iz cijele Ceske na poziv nevladine inicijative Milion trenutaka za demokratiju.

Na skupu zahtjevaju od premijera Andreja Babisa i predsjednika Milosa Zemana da prestanu da zloupotrebljavaju vlast koju su dobili pobjedom na demokratskim izborima.

“Protestujemo protiv zloupotrebe vlasti od strane onih koji su pobijedili na izborima. Zar mogu da rade bas sve to hoce? Zar da im dopustimo bas sve? Niko ne moze da radi sta mu se hoce, pa ni oni”, kazao je demonstrantima Benjamin Rol, potpredsjednik inicijative “Milion trenutaka za demokratiju” i njen portparol.

“17. novembar 1939. i 1989. nam pokazuju da od borbe za slobodu i demokratiju ne smijemo da odustanemo ni u trenutku kada se cini da su definitvno unistene, ni u trenutku kada su na pravi pogled obnovljene”, istakao je on.

Danasnje demonstracije, druge najvece od pada komunista 1989. godine, na istom mjestu gdje je prije 30 godina odrzan najmasovniji protest Plisane revolucije s preko pola miliona ljudi, “Milion trenutaka za demokratiju” organizuje da premijeru Babisu da ultimatum.

Od premijera, protiv koga je nedavno zaustavljeno krivicno gonjenje zbog mahinacija oko dva miliona eura evropskih dotacija za Babisovu porodicnu farmu i konferencijski centar “Rodino gnezdo”, demonstranti traze da do kraja godine proda svoj agro i hemijski koncern “Agrofert”, ukljucujuci medije koji su mu pomogli da prije sest godina ude u politiku i rijesi se sukoba interesa.

To istrazuje i Evropska komisija, posto je “Agrofert” jedan od velikih korisnika evropskih dotacija, a od ulaska u vladu premijer Babis, po magazinu Forbs drugi najbogatiji Ceh, nekoliko puta je uvecao svoje bogatstvo.

U ultimatumu takode zahtjevaju da smijeni ministarku pravde Mariju Benesovu.

Zahtjevaju i da do 31. decembra podnese ostavku, ako zeli da zadrzi svoj koncern koji je zbog ceskih zakona o sukobu interesa u specijalnom povjerenickom fondu od 2017. godine.

“Zelimo da se na terenu postuju pravila. Da se sviraju ofsajdi i faulovi. A Andrej Babis je trenutno u ofsajdu i trebalo bi da bude izbacen iz igre”, kazao je predsjednik inicijative “Milion trenutaka za demokratiju” Mikulas Minarz, na sta je usledilo skandiranje “Ostavka, ostavka!”.

Demonstrantima kojih je, po procjenama policije, na pocetku bilo vise od 200.000, dok organizatori kazu vise od 300.000, govorili su i disidenti iz doba komunistickog rezima, koji su organizovali demonstracije “Plisane revolucije”: katolicki biskup Vaclav Mali i Dana Njemcova.

Mali je upozorio da danasnjim demonstracijama nije cilj da bilo koga vrijedaju, ali da demonstranti zele da u Ceskoj bude na snazi jednakost pred zakonom za sve, a da temelj politike bude humanost, dok su, po njegovim rijecima, danas u politici tehnokrate moci i “glave koje govore ono sto ima dosaptavaju PR savetnici”.

“Ne smijemo da dopustimo da nam neko nametne demagogiju, shvatanje drzave kao preduzeca, obnavljanje cenzure, ogranicavanje sredstava informisanja, da nam ukradu javni prostor”, kazala je Njemcova.

Zbog uobicajenih tvrdnji premijera i sefa drzave da su to samo protesti “propalih intelektualaca iz Praga” i “gubitnika izbora iz opozicije”, na danasnje demonstracije dosli su na traktorima i predstavnici malih poljoprivrednika iz Asocijacije privatne poljoprivrede da pokazu solidarnost sa zahtjevima skupa.

Protest uoci 30. godisnjice “Plisane revolucije” podrzali su i Cesi u nekoliko desetina gradova u Evropi, SAD-u i Aziji.

“Kod nasih suseda svuda u Evropi pratimo napade na demokratiju i porast populizma. Na primer, u Madjarskoj i Poljskoj je vec vrag odneo salu, tamo se aktivno i neprikriveno namecu autoritarni mehanizmi i ugnjetava sloboda. Kod nas to ne sme da ode tako daleko”, kazala je ceskoj agenciji CTK Jana Stajnke u Drezdenu, u Nemackoj, na demonstracijama priredjenim u znak solidarnosti s praskim protestom u parku Letna.

Premijer Andrej Babis koji je uoci danasnjeg protesta prvo porucio da je to “fanatizovana masa koja ne preza od nasilja”, danas je upozorio na razliku izmedju komunistickog rezima i danasnje demokratije.

“Sjajno je sto ljudi mogu da izraze svoje stavove, a da ih niko ne progoni ni napada. I zaista je sjajno sto imamo slobodne i demokratske izbore na kojima mozemo da biramo svoje predstavnike”, kazao je Babis.

Predsednik Ceske Milos Zeman optuzio je demonstrante da nisu demokrate jer izlaze da protestuju da promene ishod slobodnih demokratskih izbora.

TUNIS

Svjetski poznati di-dzejevi usred pustinjskih dina u Tunisu ovog vikenda ucestvuju na festivalu elektronske muzike na kojem se ocekuje nekoliko hiljada ljudi.

Festival “Elektronske dine” odrzava se blizu granice sa Alzirom u gradovima Tozer i Nefta na pocetku Sahare.

Nekoliko stotina ljudi vec je tokom dana stiglo na muzicku manifestaciju koju obezbjedjuju policijske snage.

Prvi festival odrzan je 2014. godine, a organizuje ga ugostitelj Ali Patrik el Uargi uz pomoc Ministarstva turizma Tunisa.

Ove godine ce ucestvivati di-dzej Lucano, pariski trio Apolonija, Baris K i Behruz.

Festival pruza muzicki maraton od 30 sati elektronske muzike.

  • Crna Gora i Island zajedno u EU: Šansa ili kočnica na evropskom putu?
    on 19/08/2026 at 18:57

    Mogu li Crna Gora i Island istovremeno postati članice Evropske unije i da li bi eventualni povratak Islanda za pregovarački sto sa Briselom pomogao ili usporio evropski put naše države? Dok državljani Islanda tek za deset dana treba da odluče o obnovi pregovora, Crnogorci većinom nemaju dilemu. Iz Brisela, za Dnevnik, stižu procjene da bi zajedničko proširenje bilo poželjna poruka Evropske unije.

  • Mikić: Da je prihvaćen predlog URE, svaki penzioner bi primao 40 eura više
    on 19/08/2026 at 11:44

    Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić ocijenio je da povećanje prosječne penzije za svega šest centi pokazuje pogrešne prioritete Vlade, navodeći da bi svaki penzioner u Crnoj Gori ovog mjeseca primio 40 eura više da su Vlada i parlamentarna većina prihvatile predlog URE o dodatnom povećanju penzija.

  • Zečević: PES će podržati provjeru integriteta mandatara i članova Vlade
    on 19/08/2026 at 10:15

    Pokret Evropa sad podržaće izmjene Ustava kojima bi bila uvedena obavezna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade, saopštio je poslanik PES-a Milan Zečević, ističući da provjera mora biti jasna, objektivna i jednaka za sve.

  • "Ustavne izmjene rezultat političkih dogovora"
    on 19/08/2026 at 05:51

    Činjenica da Ustavni odbor nije usvojio nijedan predlog učesnika javne rasprave povodom izmjena Ustava partitokratsko je prisvajanje vrlo važnih odluka o budućnosti građana, kazala je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević. I advokat Saša Vujović smatra da je rasprava samo formalno bila javna.

  • Nema funkcije bez provjere
    on 19/08/2026 at 05:30

    Prepoznati rizik prije nego preraste u sukob interesa ili zloupotrebu funkcije, to je cilj novog ustavnog rješenja kojim se uvodi obavezna prethodna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove izvršne vlasti, pojašnjava za RTCG inicijator, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. Poručuje da najvažniji standardi moraju važiti za one koji donose najvažnije odluke u državi.

  • Živković: Neslaganja u vlasti pokazuju potpuni raspad sistema
    on 18/08/2026 at 17:50

    Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je da neslaganja unutar izvršne vlasti o nizu važnih pitanja pokazuju, kako tvrdi, potpuni raspad sistema i da Crna Gora danas nema funkcionalnu Vladu ni premijera.

  • Bojanić Lalović: Pet hiljada građana čeka svoja prava, neko mora da odgovara
    on 18/08/2026 at 17:40

    Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović ocijenila je da je činjenica da oko pet hiljada građana zbog neažurnosti Socijalno ljekarske komisije čeka na ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava, još jedan pokazatelj da sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori ne funkcioniše kada je građanima najpotrebniji.

  • Klikovac: Vlada smanjila gužve, ali ne brzim cestama već skupljim gorivom
    on 18/08/2026 at 16:20

    Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac kritikovao je najnovije poskupljenje goriva, ističući da je Vlada uspjela da smanji saobraćajne gužve, ali ne izgradnjom brzih cesti nego većim cijenama dizela.

  • Ivanović sa njemačkim ambasadorom: Podrška Berlina važna za završnicu evropskih integracija
    on 18/08/2026 at 14:56

    Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas sa novoimenovanim ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori Edgarom Alfredom Gansenom, koji je ocijenio da Crna Gora ima jasnu evropsku perspektivu i izrazio spremnost Berlina da nastavi da podržava njen put ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Koprivica: Građani cijene ljude od riječi, koji ne mijenjaju mišljenja kako vjetar dune
    on 18/08/2026 at 13:54

    Koliko god bila tačna, i za koga god bila naručena, i najnovija anketa o rejtingu partija u Crnoj Gori korektno je prepoznala politički uspon Demokratske narodne partije, čiji je predsjednik Milan Knežević, po većem broju anketa, ili u najužem krugu, najpopularniji političar u Crnoj Gori, pa je sinergija kompletnog rejtinga partije sasvim logična.