MINISTARKA OBECALA

Socijalisticka vlada Portugalije koja se obavezala da ce minimalnu platu povecati za 25 odsto za cetiri godine, povecace je iduce godine za skoro sest procenata, rekla je danas ministarka za rad Ana Mendes Godinjo.

Minimalna plata ce u roku od 12 mjeseci biti povecana na 740 eura bruto mjesecno, dok je sada 700 eura.

U Portugaliji minimalnu platu ima 720.000 ljudi.

Socijalisticki premijer Antonio Kosta koji je na vlasti od 2015. godine, a mandat mu je obnovljen na posljednjim parlamentarnim izborima u oktobru, obavezao se na revalorizaciju minimalne zarade svake godine kako bi kumulativno porasla za 25 odsto 2023. godine.

Povecanje je “previse ambiciozno”, kritikovao je predsjednik Konfederacije portugalskih preduzeca (CIP) Antonio Saraiva.

Za Armenija Karlosa, lidera CGTP-a, glavne portugalske konfederacije sindikata, iznos povisice je, ipak, “nedovoljan” jer su ekonomske prilike povoljne.

Socijalisticka vlada namjerava da nastavi socijalnu politiku uporedo sprovodeci konsolidaciju javnih finansija zapocetu u prethodnom mandatu zahvaljujuci poboljsanju stanja privrede.

To je omogucilo da se obustavi politika stednje koju je vodila vlada desnice kada se Portugalija koju je tesko pogodila duznicka kriza 2011. godine, nasla pod nadzorom Evropske unije i Medunarodnog monetarnog fonda.

UOCI PROTESTA

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pojacao je patrole civilne zastite sirom zemlje dok njegovi rivali pozivaju na masovne proteste protiv njega.

Maduro je u jucerasnjem obracanju naredio da 3,2 miliona pripadnika civilne zastite patrolira ulicama gradova. Naredenje je izdao dok su oko njega sedjeli najvisi oficiri.

Ta naredba je data u trenutku kada je opozicioni lider Hun Gvaido, koji se u januaru na mitingu proglasio za predsjednika drzave i za to dobio podrsku i priznanje SAD-a i jos 50 zemalja, pozvao na protest u subotu.

Gvaido tokom prethodnih mjeseci nije uspjevao da okupi veci broj demonstranata.

Ipak, vise juznoamerickih zemalja je pogodeno talasom politickih nemira, a predsjednik Bolivije Evo Morales koji u nedelju podnio ostavku, napustio je zemlju i azil dobio u Meksiku.

Maduro je izjavio da “imperijalisticke” snage koje su rusile Moralesa zele da sruse i njega.

PRIPREMAJU SE ZA NOVE SUKOBE

Hongkong se danas priprema za nove sukobe jer antivladini demonstranti vec treci dan za redom planiraju da paralizuju djelove azijskog finansijskog cvora.

Zbog toga ce djelovi javnog prevoza, skole i mnoga preduzeca biti zatvoreni nakon eskalacije nasilja koje se ocekuje.

Policija je ispalila suzavac dok su aktivisti palili vozila, bacali benzinske bombe u policijsku stanicu i voz u podzemnoj zeljeznici i provalili u trzni centar, prenosi Rojters.

Novi sukobi izbili su dan nakon sto je policija pucala na jednog ucesnika protesta, dok je jedan covjek posut benzinom i zapaljen, sto je medu najgorim nasilnim incidentima u Hongkongu u posljednjih vise decenija, prenosi Glas Amerike.

Vise od hiljadu demonstranata, mnogi sa maskama, protestovalo je drugi dan zaredom u finansijskoj cetvrti, a blokirani su i putevi oko nekih od najvisih solitera u gradu i najskupljih nekretnina.

Nakon sto su protesti zavrseni, policija je ispalila suzavac na demonstrante koji su odbili da se razidu, a uhapseno je i vise od deset osoba, prenosi AP.

Mnoge podzemne i zeljeznicke stanice zatvorene su nakon sto su demonstranti blokirali putnicke brodove i napali vozove.

Nastava je obustavljena na univerzitetima, a roditeljima je savjetovano da ne pustaju djecu napolje.

Policija je saopstila da su maskirani “buntonici” pocinili “ludacka” djela, da su bacali dubre i bicikle na prugu podzemne zeljeznice i na vozove i da su paralisali saobracaj u bivsoj britanskoj koloniji.

Na jednom video snimku, aktivisti sa nadvoznjaka bacaju teske objekte na automobile.

“Nase drustvo je gurnuto na ivicu potpunog kolapsa”, saopstio je na konferenciji za novinare visoki policijski zvanicnik Kong Ving-cung, aludirajuci na dvodnevno nasilje.

Sukobi su izbili i na nekoliko drugih mjesta, kod Gradskog i Kineskog univerziteta, gdje su ucesnici protesta bacali Molotovljeve koktele i cigle na policiju.

Policajci su ispalili suzavac i gumene metke na demonstrante.

Studenti u slemovima i gas maskama podigli su i barikade oko Gradskog univerziteta, dok su aktivisti postavili cigle i Molotovljeve koktele na mostove i druge prilaze.

Demonstranti protestuju od juna zbog, kako vjeruju, mijesanja Pekinga u slobode koje su gradanima Hong Konga garantovane u okviru pravila “jedna zemlja, dva sistema”, uspostavljenog poslije povratka kineske uprave 1997. godine.

Nezadovoljstvo demonstranata podstakle su i ostre policijske mjere, usmjerene protiv ucesnika protesta.

Kina demantuje optuzbe i tvrdi da zapadne zemlje, medu kojima i Britanija i Sjedinjene Drzave, podsticu nemire.

Vasington je u ponedjeljak osudio “neopravdanu upotrebu smrtonosne sile” u Hong Kongu i pozvao policiju i civile da rade na smirivanju situacije.

TRAMP S ERDOGANOM

Turska i SAD ce nastaviti trgovinsku saradnju, kazao je predsjednik SAD Donald Tramp na sastanku s turskim kolegom Redzepom Tajipom Erdoganom u Vasingtonu, u trenutku kada su odnosi te dvije saveznice iz NATO na najnizem nivou posljednih decenija.

Tramp i Erdogan su razgovarali o teskim temama – o odluci Ankare da kupi ruski odbrambeni sistem S-400 uprkos clanstvu u NATO i turskom napadu na kurdske borce na sjeveru Sirije, americke saveznike u borbi protiv Islamske drzave.

Uprkos tim sporenjima, Tramp je rekao da su dvije zemlje spremne da povecaju trgovinsku razmjenu koja je u 2017. godini iznosila 24 milijarde dolara.

“Nastavicemo da sirimo (saradnju). Mislimo da veoma brzo mozemo da dovedemo trgovinsku razmjenu do oko 100 milijardi dolara”, kazao je Tramp.

On je branio odluku da pozove Erdogana u posjetu, uprkos siroko kritikovanoj turskoj ofanzivi u Siriji.

Tramp je rekao da su on i Erdogan dugo vremena “veoma dobri prijatelji” i da obojica razumiju probleme s kojima se druga zemlja suocava.

“Razumijem probleme koje su imali, ukljucujuci ubijanje velikog broja ljudi iz Turske u oblasti o kojoj govorimo i on mora nesto da ucini povodom toga”, naveo je americki predsjednik.

Predstavnicki dom Kongresa SAD u oktobru je ubjedljivom vecinom usvojio zakon o uvodenju sankcija visokim turskim zvanicnicima i njenoj vojsci zbog invazije na Siriju.

Ankara je 9. oktobra zapocela ofanzivu prodiv sirijskih Kurda u Siriji koje smatra teroristima zbog njihove povezanosti s kurdskim pobunjenicima u Turskoj.

Vise desetina Kurda i njihovih pristalica protestovale su danas ispred Bijele kuce zbog Trampovog sastanka s Erdoganom, masuci kurdskim i americkim zastavama.

Demonstranti su uzvikivali slogane zahtijevajuci povlacenje snaga koje imaju podrsku Turske iz sjeverne Sirije.