Istaknuti filmski producent posljednjih je dana odradio nekoliko rundi pregovora s katarskom kraljevskom porodicom Al Tani koja preko fonda “Qatar Sports Investments” vodi PSZ
Predsjednik tNapolija Aurelio de Laurentis spreman je da proda klub za 900 miliona eura, prenose italijanski mediji.
De Laurentis je nakon nedavne svade sa igracima i trenerom Karlom Ancelotijem porucio kako bi najradije prodao cijelu ekipu, a sada je otisao korak dalje. Razmislja o prodaji kluba.
Istaknuti filmski producent posljednjih je dana odradio nekoliko rundi pregovora s katarskom kraljevskom porodicom Al Tani koja preko fonda “Qatar Sports Investments” vodi PSZ.
Prema pisanju italijanskih medija, Katarci su spremni ponuditi da ponude 560 miliona eura, medutim De Laurentis trazi skoro dvostruko vise.
“Osjecaj je da je Aurelio izgubio zelju za ulaganjem u Napoli”, kazao je za Andelo Pizani, bivsi advokat Diega Maradone.
De Laurentis drzi i treceligasa Bari, pa se nagada kako ce se u potpunosti posvetiti tom klubu.
Itlijanski mediji navode kako je u Napoliju i dalje napeto. Do sukoba izmedu predsjednika s jedne, te igraca i trenera s druge strane doslo je nakon utakmice Lige sampiona protiv Salcburga koja je zavrsila 1:1.
Predsjednik je zatrazio od igraca da nakon utakmice odu u karantin kako bi se u miru pripremili za utakmicu protiv Denove, ali igraci su otisli svojim kucama, a Anceloti im je pruzio podrsku.
De Laurentis je kupio Napoli 2004. godine kao treceligasa i spasio ga od stecaja. Klub je ubrzo iz Serije C stigao do vrha Serije A, a pod njegovim vodstvom osvojio je dva italijanska Kupa.
Skandal u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota i dalje pod lupom kotorskog tuzilastva i policije
Uprava policije jos nije utvrdila da li ce neko krivicno odgovarati zato sto je omogucavajuci osudeniku D. P. da se u jednoj od soba Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti fotografise sa dvije zenske osobe, a potom eksplicitne zajednicke snimke objavi na drustvenoj mrezi Fejsbuk.
Iz te bezbjednosne institucije “Vijestima” du odgovorili da “u koordinaciji i po nalogu drzavnog tuzioca u Osnovnom drzavnom tuzilastvu u Kotoru preduzimaju sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadleznosti u cilju utvrdivanja da li se u radnjama nekoga lica sticu elementi bica krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti”.
Oni, medutim, nijesu odgovorili sto su do sada preduzeli da utvrde na koji nacin je, ko, kada i pod kojim uslovima omogucio dvjema zenskim osobama da borave kod zatvorenika D.P., koji je hospitalizovan na Sudskom odjeljenju te zdravstvene ustanove.
Bez odgovora ostala su i pitanja da li su izuzeli snimke nadzornih kamera postavljenih na tom odjeljenju, jesu li saslusali v.d. direktora te bolnice, zdravstveno osoblje i sluzbenike firme “Vector system security” koji su angazovani na poslovima obezbjedivanja.
6. novembar 2019
8. novembar 2019
5. novembar 2019
Objava sa Fejsbuka (Foto: Facebook)
Vrsilac duznosti direktora Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota, dr Aleksandar Tomcuk, prosle sedmice “Vijestima” je odgovorio da policiji jos nisu dostavljeni snimci sa nadzornih kamera.
Par dana prije toga “Vijestima” je nezvanicno receno da su iz kompanije Vector security system, koja obezbjeduje zatvorenike smjestene u bolnici u Dobroti, saopstili nadleznima da odgovorno tvrde da gosce osudenika nisu usle na glavni ulaz Sudskog odjeljenja i da nijedna od 16 kamera kojima rukovode, nije zabiljezila njihov dolazak u tu ustanovu.
Prema nezvanicnim informacijama, policija je saslusala nekoliko osoba tim povodom, a medu njima i pacijenta koji je mimo protokola ugostio dvije djevojke.
Jedan od sagovornika “Vijesti” nezvanicno je kazao da djevojke sa kojima se D. P. fotografisao nisu jedine koje su ga posjecivale, kao i da ga tog dana nisu prvi put posjetile.
Iz kotorskog Osnovnog drzavnog tuzilastva ranije su kazali da zbog istrage ne mogu da odgovore – da li su tacne informacije da je neko od zaposlenih uzeo novac od pacijenta D.P. kako bi mu dozvolio da organizuje proslavu krajem oktobra, kojoj su prisustvovale i dvije zenske osobe sa fotografije.
Objasnili su da ispituju zbivanja u Specijalnoj bolnici za psihijatriju, kako bi utvrdili da li je neko pocinio krivicno djelo, omogucavajuci posjete zatvoreniku.
Tuzioci, medutim, nijesu odgovorili na pitanje – da li su utvrdili identitet gostiju osudenika.
Tomcuk je u ranijem odgovoru “Vijestima” kazao da ce bolnica hitno preduzeti sve neophodne korake na ispitivanju okolnosti, mjesta i vremena nastanka fotografije.
On je 3. novembra, kada su mu “Vijesti” poslale pitanja i fotografiju koju je D.P. objavio na drustvenoj mrezi Fejsbuk, rekao da odgovorno tvrdi da zenske osobe sa fotografije nisu zaposlene u Specijalnoj bolnici i da nisu pacijentkinje te ustanove.
D. P., koji je osuden na zatvorsku kaznu od pet godina i sedam mjeseci, jula 2018. pobjegao je iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, gdje je boravio po naredbi Viseg suda u Podgorici.
Desetak dana kasnije uhapsen je na Kosovu, sa Mariom Milosevicem.
Pocetkom te godine pravosnazno je osuden kao organizator otmice Predraga Mirkovica i pokusaja iznude 100.000 eura. Za to djelo pravosnazno su osudeni i njegovi sugradani Marko Perovic i Vladan Mijuskovic.
U sudaru autobusa sa srednjoskolcima i kamiona u Slovackoj danas je poginulo 12 ljudi, kazu zvanicnici koji su najprije rekli da je taj broj veci.
Policija i vatrogasci kazu da se nesreca dogodila u gradu Nitranske Hrnciarovce, 100 kilometara istocno od glavnog grada, Bratislave.
Povrijedeno je oko 20 ljudi.
Vatrogasci kazu da broj poginulih i povrijedenih nije konacan.
Saucesce roditeljima koji su izgubili djecu u toj nesreci su izjavili slovacka predsjednica Zuzana Caputova i premijer Peter Pelegrini koji je prekinuo posjetu Kipru.
Na fotografijama koje je objavila policija se vidi prevrnut kamion iz koga je ispao kamen koji je prevozio, i autobus prevrnut na bok, u jarku.
Kompanija “Ariva” je saopstila da je to njen autobus koji je putovao iz mjesta Nitre, u blizini mjesta nesrece, ka gradu Jelenecu. Nije receno koliko je putnika bilo u autobusu.
FOTO PRICA Venecija poplavljena, voda prelazi metar i po
Crna Gora je bila samo usputna tema u najavi velikog jubileja, sukoba Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluke Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima
Od specijalnog izvjestaca “Vijesti”
Veliki spektakl se sprema, veliki incident se dogodio – engleski mediji napunili su pres centar Vemblija na pres konferenciji pred 1.000 mec u istoriji “gordog Albiona”, u kome nece igrati Rahim Sterling, trenutno prva zvijezda tima.
Jasno, Crna Gora je bila samo usputna tema, tek toliko da se konstatuje ko je suparnik u velikom jubileju, dok je u centru paznje bio sukob Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluka Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima.
“Znam da je moja odluka podijelila zemlju, ali kada si lider ili menadzer moras da donosis velike odluke. Samo oni koji znaju detalje znaju i kako je kompleksna odluka je bila ispred mene. Mislim da sam donio ispravnu, znajuci da nece svi biti zadovoljni. Bio sam igrac, moji odnosi sa trenerima su varirali, tako je uvijek u fudbalu, ali prioritet je uvijek isti – tim. I moja odluka je bila u skladu sa tim prioritetom”, kazao je Sautgejt.
Selektor Engleske je priznao da ce Sterling nedostajati.
“Kako nece, on je fantastican igrac u fantasticnoj formi”.
U narednoj recenici je objasnio kakvog ce protivnika imati Crna Gora.
“Izaci ce tim koji moze da uzbudi navijace, koji moze da igra sa mnogo energije, brzine, tehnike. Mi smo najefikasnija ekipa u Evropi i zelimo da nastavimo tako – u visokom ritmu, sa presingom i konstantnim napadima”.
Sautgejt je najavio da ce izvesti izuzetno mlad sastav.
“Odavno razmisljamo o buducnosti. Mislim da ce sastav biti najmladi ikada, takav osjecaj imam, ali vidjecemo… To donosi odredene slabosti, ali i nevjerovatnu snagu u entuzijazmu, energiji, motivaciji… To ce biti super-atraktivan tim”, rekao je Sautgejt.
Mec Engleska – Crna Gora igra se u cetvrtak od 20 i 45.
Veliko interesovanje za projekat ekonomskog drzavljanstva
Premijer Dusko Markovic iskazao je zadovoljstvo uspjehom predstavljanja Crne Gore u Londonu na XIII globalnoj konferenciji o drzavljanstvu rekavsi da je to bila prilika da pred renomiranim poslovnim ljudima iz cijelog svijeta posaljemo poruku da je Crna Gora prestizna investiciona destinacija i pozeljna za ulaganje kapitala.
,,Nema bolje prilike nego da potencijale Crne Gore predstavimo u Londonu, jednom od najvecih biznis centara u svijetu u kojem se srecu biznismeni i sa Istoka i sa Zapada. Veoma sam zadovoljan sto je iskazano veliko interesovanje za nas program i sto ce sasvim sigurno to interesovanje biti pretoceno u konkretne inicijative i u konkretne procedure koje ce doprinijeti razvoju projekata u sektoru turizma i poljoprivrede i na taj nacin podstaci dalji rast nase ekonomije i razvoj” – rekao je on nakon obracanja ucesnicima konferencije.
Kazao je da cemo iz tog programa ne samo podstaci nove investicije vec i obezbijediti dodatni novac za razvoj kapitalne infrastrukture. Kao posebno vazno predsjednik Vlade je istakao cinjenicu da je nas model, koji smo promovisali, jedinstven i da zahvaljujuci angazovanju kvalitetnih agencija za marketing i za bezbjednosne provjere nema mogucnosti kompromitacije projekta.
,,Ovdje su se svi uvjerili da je nas program jedinstven da to nije prodaja nekretnina i imovine radi brzog priliva nova u budzet vec radi priliva novca na duze staze u budzet, da smo obezbijedili transparentnost i zakonitost i sigurnost ulaganja” zakljucio je Markovic.
Juve planira kupovinu u januaru: Paratici krece po Vilijana i Kumbulu
Kumbula je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran
Vezista Celsija, Vilijan i stoper Verone, Maras Kumbula zelje su Juventusa u zimskom prelaznom roku.
Vilijanu ugovor sa Celsijem istice sljedeceg ljeta i “Korijere delo Sport” pise da ce sportski direktor Juvea, Fabio Paratici u januaru pokusati da dovede Brazilca po nizoj cijeni.
Vilijan je prosle godine saradivao sa sadasnjim trenerom Juventusa, Sarijem u Celsiju. Prije Celsija igrao je za Sahtjor, a upravo je trener ukrajinskog kluba Mircea Lucesku juce izjavio da bi Vilijan bio idealno rjesenje za Juventus.
Osim Vilijana, Juve u januaru krece i po mladog defanzivca Verone, Marasa Kumbulu. Albanski reprezentativac je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran.
Juventus trenutno ima dosta opcija na stoperskoj poziciji – osim Matijasa de Lihta, tu su i Leonardo Bonuci, Danijele Rugani, Merih Demiral i povrijedeni Dordo Kjelini, pa bi dolazak Kumbule dodatno pojacao konkurenciju u zadnjoj liniji.
Skoro trecina ukupnog broja diploma do 2018. je stizala iz inostranstva, uglavnom iz drzava okruzenja. Polovina tih isprava je sa privatnih fakulteta. Ove podatke “Vijestima” su saopstili iz Ministarstva prosvjete.
“Broj zahtjeva za priznavanjem u svrhu zaposljavanja ne opada, a rijec je u velikom broju diploma sa privatnih ustanova visokog obrazovanja, tacnije o gotovo 50 odsto. Interesantan je ipak podatak da je prosle godine opao broj zahtjeva za priznavanje sa privatnih visokoskolskih ustanova”, kazala je sefica Biroa za odnose sa javnoscu u Ministarstvu Milica Lekic.
Prosvjetni resor je prosle sedmice utvrdio i na javnu raspravu stavio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija.
Izmjenama je predvideno da, ukoliko diploma iz inostranstva nema uskladen obrazovni program, ishode ucenja, nivo vjestina i prakticne nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, nece biti priznata u Crnoj Gori.
Izmjenama je jos predvideno i da jedna nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa odredenog studijskog programa inostrane ustanove.
Najvise iz Srbije i BiH, i to menadzera i pravnika
Lekic porucuje da u Ministarstvu ne zele i ne mogu da procesu priznavanja diploma sa inostranih privatnih fakulteta pristupe “sa pretpostavkom o gorem kvalitetu”.
“Ali mozemo da taj kvalitet dodatno provjerimo u granicama svojih zakonskih ovlascenja. Dakle, mi ne mozemo uticati na kvalitet diploma u drugim zemljama i rad ustanova iz tih zemalja, ali mozemo ih staviti na dodatnu provjeru. Iz tog razloga smo i usli u izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava”, istice Lekiceva.
Podsjeca da, prema vazecim propisima, priznavanje diplome u svrhu nastavka obrazovanja vrsi ustanova na kojoj se nastavlja skolovanje, a priznavanje zbog zaposlenja Ministarstvo.
“Na primjer, 2013. je bilo 2.298 zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stecenom visem i visokom obrazovanju radi zaposljavanja. Tokom 2017. smo imali 2.368. Svakako, ubjedljivo najvise zahtjeva odnosi se na osnovne akademske studije, a drasticno manje na master i doktorske. I svakako, ne rijese se svi zahtjevi pozitivno, vec okvirno 70 do 80 procenata, ali i to opet znaci da na trziste ulazi znacajan broj diploma koje je, cijenimo, potrebno dodatno provjeriti”, tvrdi Lekiceva.
Lekic(Foto: Ministarstvo prosvjete)
Istice da podaci Zavoda za statistiku Crne Gore pokazuju da je 2017. broj diplomiranih studenata na univerzitetima u zemlji bio 5.041 diplomirani student, a da je priznato ukupno oko 2.000 diploma inostranih diploma.
“Tako dolazimo do podatka da je broj inostranih diploma predstavljao oko 28 odsto od ukupnog broja novih diploma u zemlji tokom 2017. Govorimo o znacajnom broju diploma, sto nas je, izmedu ostalog, podstaklo da se dodatno pozabavimo kvalitetom obrazovnih isprava koje stizu iz drugih zemalja”, kaze Lekiceva.
Lekiceva naglasava da je od pocetka primjene Zakona o priznavanju, konkretno za pet godina (od 2008. do 2013) najvise zahtjeva za priznavanje diploma je bilo iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, SAD, Turske, Albanije.
“Za tih pet godina bilo je dosta zahtjeva i iz drugh zemalja, ali smo naveli one sa najvecim brojem pojedinacno. Struktura priznatih obrazovnih isprava prema oblastima nam ukazuje na to da je najveci broj obrazovnih isprava iz oblasti menadzmenta, iz ekonomije, prava, te visih ili visokih tehnickih skola, sto, u nacelu, ukupno pokriva preko polovine zahtjeva za priznavanjem. Lekiceva istice da proces priznavanja diploma niti moze, niti smije biti blokiran.
“Ali, svakako, uz detaljnije kontrole u odnosu na ranije, a koje ce svoje uporiste naci u Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava. Cilj svih ovih aktivnosti i izmjena Zakona jeste da se stane na put losoj praksi”, zakljucila je ona.
Kaluderovic: Galopirajuci rast sumnjivih ustanova
Visa pravna savjetnica u Centru za gradansko obrazovanje (CGO) Snezana Kaluderovic, clanica radne grupe za izmjenu zakona, kaze da ta nevladina organizacija godinama upozorava Ministarstvo prosvjete da mora preduzeti nesto kako bi se adekvatno uredio postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava.
“Svjedoci smo galopirajuceg rasta broja tih priznatih isprava sa cesto sumnjivih obrazovnih ustanova iz regiona, ali i sire, a sto sve ne doprinosi unapredenju niti naseg obrazovnog sistema, niti trzista rada.Znamo da su neki od slucajeva sumnjivih diploma bili i predmet discliplinskih, ali i krivicnih prijava. Imali smo i paradoksalne situacije. Na primjer, u jednom periodu su crnogorske obrazovne vlasti uredno priznavale sve diplome sa Univerziteta koji je u Novom Pazaru, koji osnovao muftija Muamer Zukorlic, iako on u tom trenutku nije imao vise akreditacije niti za jedan studijski program osim za engleski jezik. Na nasu upit, Ministarstvo prosvjete je tada tvrdilo da nema zakonski osnov da takve diplome ne prizna. Slicnih je primjera bilo jos mnogo”, kaze Kaluderovic.
Kaluderovic(Foto: Savo Prelevic)
Ona vjeruje da Nacrt donosi znacajna unapredenja, ali istice da CGO insistira na vecoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na odrziv nacin.
“Konkretno, to znaci da Ministarstvo prosvjete, kada ima nedoumicu, treba misljenje o validnosti obrazovne isprave traziti od Agencije za kontrolu i obezbjedenje kvaliteta visokog obrazovanja jer Agencija tu vrstu kontrole vrsi i u Crnoj Gori, a ne od pojedinacnih eksperata, jer to kreira prostor za diskreciono odlucivanje i moguce koruptivne radnje. Cilj ovog Nacrta jeste da efikasnije doprinese suzbijanju priznavanja sumnjivih diploma i on ima preventivni karakter sto znaci da ce se svaki podnosilac prijave prvo zamisliti da li ispunjava sve uslove. Nazalost, stvari se ne mogu unazad rijesavati, ali je i na poslodavcima da nadu mehanizme pa da one koji su pribjegli neetickim i nezakonitim radnjama procesuiraju. Mislim da ce ovaj zakonski tekst u samoj primjeni izdiferencirati neke bijele i crne liste fakulteta, sto ce takode biti znacajno”, zakljucila je Kaluderovic.
Nijesmo mi izazvali problem, ne mozemo ga i susjedima rjesavati
Lekiceva ocjenjuje da je Ministarstvo prvo ukazalo na problem sa priznavanjem, koji je uzrokovan manje kvalitetnim diplomama sa pojedinih privatnih fakulteta van zemlje.
“Nijesmo ga mi izazvali, vec drugi nijesu u stanju da se izbore sa njima u sopstvenim drzavama. Kad vec oni to nijesu uradili, mi cemo. Novim zakonom cemo znacajno obeshrabriti one koji misle da mogu precicom doci do diplome, a pritom necemo prekrsiti Lisabonsku konvenciju. To je nas odgovoran odnos prema ovom pitanju. Sve ostalo je populizam”, porucila je ona.
Reagujuci na zahtjev predsjednice SDP-a Draginje Vuksanovic za smjenu ministra zdravlja Kenana Hrapovica, Socijaldemokrate su saopstile da su funkcioneri SD-a u fokusu SDP-a iz razloga sto zahavljujuci rezultatima tih funkcionera, SD raste, a SDP nestaje.
“Iako su se nakon naseg odgovora koji je obilovao argumentima i podacima o tome sta je za vrijeme mandata ministra Hrapovica ucinjeno u zdravstvenom sistemu “pokrili usima” i ucutali, izgleda im nije dosta. Uprkos tome sto je svakom dobronamjernom gradaninu jasno da se, i pored stanja kojim ni mi nijesmo zadovoljni, u zdravstvu nikad vise nije radilo i ulagalo nego u posljednje 3 godine, ono malo pripadnika partije u nestajanju i dalje pokusavaju da rezultate rada resornog ministra predstave drugacijim nego sto jesu”, navodi se u saopstenju SD-a.
Oz te partije kazu da je smijesno da partija koja je 18 godina bila u vlasti nekom drzi lekcije.
“Rekli bismo, da nije smijesno, bilo bi tragicno”, navodi se u saopstenju.
Iz SD-a se pitaju da li postoji gradanin Crne Gore kojem nije jasno zasto su u fokusu upravo funkcioneri SD-a.
“Odgovor je jasan – iz prostog razloga sto, zahvaljujuci rezultatima nasih funkcionera mi rastemo, a oni slabe. A o tome sta misle o rezultatima rada Ministarstva zdravlja jasno su im stavili do znanja i gradani, postavivsi zdravstveni sistem na trece mjesto kada je u pitanju povjerenje u institucije”,navodi se u reagovanju.
Iz SD-a su naglasini samo dvije stavke – da ce u mandatu ministra Hrapovica plate zdravstvenim radnicima biti povecane i da se trenutno na specijalizaciji i uzoj specijalizaciji nalazi 405 ljekara iz Crne Gore, koji ce svi raditi upravo u Crnoj Gori.
“Na kraju, kada je rijec o ostavkama, ostavljamo im da se unutar sebe dogovore da li njihova predsjednica treba da podnese ostavku ili ne, s obzirom da su misljenja unutar partije u nestajanju po tom pitanju prilicno podijeljena. A sto se zdravstva tice, pred ministrom Hrapovicem i njegovim timom je jos jedna godina krupnih investicionih projekata i mukotrpnog rada na poboljsanju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koja ce, kao i ove tri do sada, biti uspjesno zavrsena”, zakljucuje se u reagovanju SD-a.
Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najvisa dnevna od 9 do 21 stepen
U Crnoj Gori ce u cetvrtak biti promjenljivo oblacno, uglavnom u juznim i centralnim predjelima mjestimicno kisa, prvenstveno tokom prvog dijela dana.
Ujutru, na sjeveru, po kotlinama magla.
Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju, ponegdje kratkotrajno pojacan, juznih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najvisa dnevna od 9 do 21 stepen.
Podgorica: Promjenljivo oblacno uz uslove za kisu, prvenstveno tokom prijepodneva. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13, najvisa dnevna oko 16 stepeni.
Tokom 19. i 20. avgusta policijske patrole biće posebno usmjerene na kontrolu brzine, vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, nepropisnog preticanja, korišćenja mobilnog telefona tokom vožnje, kao i drugih prekršaja koji ugrožavaju bezbjednost saobraćaja.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica poručio je povodom 230 godina od donošenja Stege crnogorske i brdske da njeno nasljeđe i danas obavezuje Crnu Goru na zajedništvo, odgovornost i jačanje institucija. Ocijenio je da jubilej treba da bude podsticaj za reformu pravnog sistema, sprovođenje ustavnih promjena i modernizaciju zakonodavstva, u cilju pune vladavine prava i ubrzanja evropskih integracija.
Uprava za saobraćaj preduzela je sve aktivnosti kako bi se kvote bilateralnih dozvola sa Hrvatskom povećale i time omogućilo nesmetano funkcionisanje privrede i međunarodnog drumskog prevoza.
Pritisak na srpsku zajednicu na Kosovu i mjere Prištine izazvale su nezadovoljstvo u Beogradu, i kao jedan od odgovora, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je naveo mogućnost promjene toka rijeke Ibar. Kako je rekao u tom slučaju „ćemo da vidimo šta će da rade Albanci i kako će da se ponašaju“.
Sestra Bore Todorovića imala je buran život. Komunističke vlasti su je držale na ledu zbog igranja u pozorištu za vreme nemačke okupacije, a unuka Mia za BBC kaže da je bila 'čudo od bake'.
Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić ocijenio je da povećanje prosječne penzije za svega šest centi pokazuje pogrešne prioritete Vlade, navodeći da bi svaki penzioner u Crnoj Gori ovog mjeseca primio 40 eura više da su Vlada i parlamentarna većina prihvatile predlog URE o dodatnom povećanju penzija.
Govoreći o spornoj situaciji u kojoj se našla “Luka Bar”, a koja bi se mogla preslikati na sve državne kompanije, iz Ministarstva pomorstva kažu da se problem mogao izbjeći tokom pripreme zakona
"Za glasanje je najprije potrebno instalirati platformu Eventista, zvaničnog globalnog partnera Miss World za glasanje, a zatim putem aplikacije pronaći Mašu u kategoriji 'Evropa' i dati joj svoj glas. Svaki glas je važan, jer će se rezultati iz prve runde prenositi i u naredne faze takmičenja", pojašnjava se u saopštenju
"Čuvajući sjećanje na Stegu, čuvamo svijest da je sloboda najveća kada je praćena odgovornošću, a država najjača kada je utemeljena na pravu i zajedništvu", rekao je potpredsjednik Vlade
Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić ocijenio je da povećanje prosječne penzije za svega šest centi pokazuje pogrešne prioritete Vlade, navodeći da bi svaki penzioner u Crnoj Gori ovog mjeseca primio 40 eura više da su Vlada i parlamentarna većina prihvatile predlog URE o dodatnom povećanju penzija.
Pokret Evropa sad podržaće izmjene Ustava kojima bi bila uvedena obavezna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade, saopštio je poslanik PES-a Milan Zečević, ističući da provjera mora biti jasna, objektivna i jednaka za sve.
Činjenica da Ustavni odbor nije usvojio nijedan predlog učesnika javne rasprave povodom izmjena Ustava partitokratsko je prisvajanje vrlo važnih odluka o budućnosti građana, kazala je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević. I advokat Saša Vujović smatra da je rasprava samo formalno bila javna.
Prepoznati rizik prije nego preraste u sukob interesa ili zloupotrebu funkcije, to je cilj novog ustavnog rješenja kojim se uvodi obavezna prethodna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove izvršne vlasti, pojašnjava za RTCG inicijator, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. Poručuje da najvažniji standardi moraju važiti za one koji donose najvažnije odluke u državi.
Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je da neslaganja unutar izvršne vlasti o nizu važnih pitanja pokazuju, kako tvrdi, potpuni raspad sistema i da Crna Gora danas nema funkcionalnu Vladu ni premijera.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović ocijenila je da je činjenica da oko pet hiljada građana zbog neažurnosti Socijalno ljekarske komisije čeka na ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava, još jedan pokazatelj da sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori ne funkcioniše kada je građanima najpotrebniji.
Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac kritikovao je najnovije poskupljenje goriva, ističući da je Vlada uspjela da smanji saobraćajne gužve, ali ne izgradnjom brzih cesti nego većim cijenama dizela.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas sa novoimenovanim ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori Edgarom Alfredom Gansenom, koji je ocijenio da Crna Gora ima jasnu evropsku perspektivu i izrazio spremnost Berlina da nastavi da podržava njen put ka članstvu u Evropskoj uniji.
Koliko god bila tačna, i za koga god bila naručena, i najnovija anketa o rejtingu partija u Crnoj Gori korektno je prepoznala politički uspon Demokratske narodne partije, čiji je predsjednik Milan Knežević, po većem broju anketa, ili u najužem krugu, najpopularniji političar u Crnoj Gori, pa je sinergija kompletnog rejtinga partije sasvim logična.
Čelnik Albanskog foruma i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj rekao je da "odluka da se direktor srednje škole u Ulcinju dovodi iz druge opštine, kao da u samom Ulcinju nema stručnih, obrazovanih i sposobnih ljudi, predstavlja jadan pokušaj ponižavanja jednog grada i njegovih građana".
Populistički programi i mjere, jevašluk u javnom sektoru i partijsko zapošljavanje prouzrokovali su hronična oštećenja javnih finasija, rekao je politički direktor DPS-a Mihailo Anđušić.
Iz Poreske uprave saopšteno je da je, u periodu od 1. do 17. avgusta, poreski inspektori izvršili 2.543 provjera regularnosti poslovanja poreskih obveznika i privremeno zatvorili 53 objekta.
Vlada nastavlja da bez obrazloženja koriguje akcize na dizel i bezolovni benzin i to očigledno na štetu građana i privrede, izjavio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Kompanija Sveti Stefan hoteli, u većinskom vlasništvu države, koja je vlasnik grad-hotela Sveti Stefan i Vile Miločer, izašla je iz blokade poslije gotovo godinu i po, a zaposleni su primili dio zaostalih zarada. Kako je Vijestima potvrđeno iz više izvora, zakupac elitnog ljetovališta, kompanija Adriatic Properties, je tokom proteklog mjeseca uplatio ukupno oko 588 hiljada EUR.
Cijene goriva od ponoći se mijenjaju. Dizel će biti skuplji za šest centi, a benzin za sedam. Vlada Crne Gore večeras je odredila mjeru privremenog smanjenja akciza na dizel kako bi korigovala i ograničila rast maloprodajnih cijena goriva na pumpama, saopšteno je za RTCG nezvanično.
Rast cijena u kontinuitetu veći od rasta zarada, što znači da pada kupovna moć gradjana odnosno da se za primljenu zaradu može manje kupiti nego prošle godine, izjavio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Miloš Konatar poziva Vladu Crne Gore da trajno, do normalizacije globalnih prilika, smanji akcize na gorivo i stane uz građane koje svakodnevni rast cijena sve više pogađa. Iz ovog pokreta poručuju da je jasno da Vlada nema jasan plan kako da dugoročno zaštiti životni standard građana i da zbog toga ispaštaju građani i privreda, čekajući svakih sedam dana odluku Vlade, često do posljednjeg trenutka.
Strane investicije su i ostaju jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog razvoja Crne Gore. Donose kapital, nova radna mjesta, znanje, tehnologije i poslovne prilike. Zato je naš cilj jasan: Crna Gora mora ostati otvorena, konkurentna i atraktivna destinacija za investicije. Ali, jednako tako, odgovorna država mora znati šta štiti.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
