Skoro trecina ukupnog broja diploma do 2018. je stizala iz inostranstva, uglavnom iz drzava okruzenja. Polovina tih isprava je sa privatnih fakulteta. Ove podatke “Vijestima” su saopstili iz Ministarstva prosvjete.

“Broj zahtjeva za priznavanjem u svrhu zaposljavanja ne opada, a rijec je u velikom broju diploma sa privatnih ustanova visokog obrazovanja, tacnije o gotovo 50 odsto. Interesantan je ipak podatak da je prosle godine opao broj zahtjeva za priznavanje sa privatnih visokoskolskih ustanova”, kazala je sefica Biroa za odnose sa javnoscu u Ministarstvu Milica Lekic.

Prosvjetni resor je prosle sedmice utvrdio i na javnu raspravu stavio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija.

Izmjenama je predvideno da, ukoliko diploma iz inostranstva nema uskladen obrazovni program, ishode ucenja, nivo vjestina i prakticne nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, nece biti priznata u Crnoj Gori.

Izmjenama je jos predvideno i da jedna nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa odredenog studijskog programa inostrane ustanove.

Najvise iz Srbije i BiH, i to menadzera i pravnika

Lekic porucuje da u Ministarstvu ne zele i ne mogu da procesu priznavanja diploma sa inostranih privatnih fakulteta pristupe “sa pretpostavkom o gorem kvalitetu”.

“Ali mozemo da taj kvalitet dodatno provjerimo u granicama svojih zakonskih ovlascenja. Dakle, mi ne mozemo uticati na kvalitet diploma u drugim zemljama i rad ustanova iz tih zemalja, ali mozemo ih staviti na dodatnu provjeru. Iz tog razloga smo i usli u izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava”, istice Lekiceva.

Podsjeca da, prema vazecim propisima, priznavanje diplome u svrhu nastavka obrazovanja vrsi ustanova na kojoj se nastavlja skolovanje, a priznavanje zbog zaposlenja Ministarstvo.

“Na primjer, 2013. je bilo 2.298 zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stecenom visem i visokom obrazovanju radi zaposljavanja. Tokom 2017. smo imali 2.368. Svakako, ubjedljivo najvise zahtjeva odnosi se na osnovne akademske studije, a drasticno manje na master i doktorske. I svakako, ne rijese se svi zahtjevi pozitivno, vec okvirno 70 do 80 procenata, ali i to opet znaci da na trziste ulazi znacajan broj diploma koje je, cijenimo, potrebno dodatno provjeriti”, tvrdi Lekiceva.

Istice da podaci Zavoda za statistiku Crne Gore pokazuju da je 2017. broj diplomiranih studenata na univerzitetima u zemlji bio 5.041 diplomirani student, a da je priznato ukupno oko 2.000 diploma inostranih diploma.

“Tako dolazimo do podatka da je broj inostranih diploma predstavljao oko 28 odsto od ukupnog broja novih diploma u zemlji tokom 2017. Govorimo o znacajnom broju diploma, sto nas je, izmedu ostalog, podstaklo da se dodatno pozabavimo kvalitetom obrazovnih isprava koje stizu iz drugih zemalja”, kaze Lekiceva.

Lekiceva naglasava da je od pocetka primjene Zakona o priznavanju, konkretno za pet godina (od 2008. do 2013) najvise zahtjeva za priznavanje diploma je bilo iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, SAD, Turske, Albanije.

“Za tih pet godina bilo je dosta zahtjeva i iz drugh zemalja, ali smo naveli one sa najvecim brojem pojedinacno. Struktura priznatih obrazovnih isprava prema oblastima nam ukazuje na to da je najveci broj obrazovnih isprava iz oblasti menadzmenta, iz ekonomije, prava, te visih ili visokih tehnickih skola, sto, u nacelu, ukupno pokriva preko polovine zahtjeva za priznavanjem. Lekiceva istice da proces priznavanja diploma niti moze, niti smije biti blokiran.

“Ali, svakako, uz detaljnije kontrole u odnosu na ranije, a koje ce svoje uporiste naci u Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava. Cilj svih ovih aktivnosti i izmjena Zakona jeste da se stane na put losoj praksi”, zakljucila je ona.

Kaluderovic: Galopirajuci rast sumnjivih ustanova

Visa pravna savjetnica u Centru za gradansko obrazovanje (CGO) Snezana Kaluderovic, clanica radne grupe za izmjenu zakona, kaze da ta nevladina organizacija godinama upozorava Ministarstvo prosvjete da mora preduzeti nesto kako bi se adekvatno uredio postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava.

“Svjedoci smo galopirajuceg rasta broja tih priznatih isprava sa cesto sumnjivih obrazovnih ustanova iz regiona, ali i sire, a sto sve ne doprinosi unapredenju niti naseg obrazovnog sistema, niti trzista rada.Znamo da su neki od slucajeva sumnjivih diploma bili i predmet discliplinskih, ali i krivicnih prijava. Imali smo i paradoksalne situacije. Na primjer, u jednom periodu su crnogorske obrazovne vlasti uredno priznavale sve diplome sa Univerziteta koji je u Novom Pazaru, koji osnovao muftija Muamer Zukorlic, iako on u tom trenutku nije imao vise akreditacije niti za jedan studijski program osim za engleski jezik. Na nasu upit, Ministarstvo prosvjete je tada tvrdilo da nema zakonski osnov da takve diplome ne prizna. Slicnih je primjera bilo jos mnogo”, kaze Kaluderovic.

Ona vjeruje da Nacrt donosi znacajna unapredenja, ali istice da CGO insistira na vecoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na odrziv nacin.

“Konkretno, to znaci da Ministarstvo prosvjete, kada ima nedoumicu, treba misljenje o validnosti obrazovne isprave traziti od Agencije za kontrolu i obezbjedenje kvaliteta visokog obrazovanja jer Agencija tu vrstu kontrole vrsi i u Crnoj Gori, a ne od pojedinacnih eksperata, jer to kreira prostor za diskreciono odlucivanje i moguce koruptivne radnje. Cilj ovog Nacrta jeste da efikasnije doprinese suzbijanju priznavanja sumnjivih diploma i on ima preventivni karakter sto znaci da ce se svaki podnosilac prijave prvo zamisliti da li ispunjava sve uslove. Nazalost, stvari se ne mogu unazad rijesavati, ali je i na poslodavcima da nadu mehanizme pa da one koji su pribjegli neetickim i nezakonitim radnjama procesuiraju. Mislim da ce ovaj zakonski tekst u samoj primjeni izdiferencirati neke bijele i crne liste fakulteta, sto ce takode biti znacajno”, zakljucila je Kaluderovic.

Nijesmo mi izazvali problem, ne mozemo ga i susjedima rjesavati

Lekiceva ocjenjuje da je Ministarstvo prvo ukazalo na problem sa priznavanjem, koji je uzrokovan manje kvalitetnim diplomama sa pojedinih privatnih fakulteta van zemlje.

“Nijesmo ga mi izazvali, vec drugi nijesu u stanju da se izbore sa njima u sopstvenim drzavama. Kad vec oni to nijesu uradili, mi cemo. Novim zakonom cemo znacajno obeshrabriti one koji misle da mogu precicom doci do diplome, a pritom necemo prekrsiti Lisabonsku konvenciju. To je nas odgovoran odnos prema ovom pitanju. Sve ostalo je populizam”, porucila je ona.

REAGOVANJE SD-a

Reagujuci na zahtjev predsjednice SDP-a Draginje Vuksanovic za smjenu ministra zdravlja Kenana Hrapovica, Socijaldemokrate su saopstile da su funkcioneri SD-a u fokusu SDP-a iz razloga sto zahavljujuci rezultatima tih funkcionera, SD raste, a SDP nestaje.

“Iako su se nakon naseg odgovora koji je obilovao argumentima i podacima o tome sta je za vrijeme mandata ministra Hrapovica ucinjeno u zdravstvenom sistemu “pokrili usima” i ucutali, izgleda im nije dosta. Uprkos tome sto je svakom dobronamjernom gradaninu jasno da se, i pored stanja kojim ni mi nijesmo zadovoljni, u zdravstvu nikad vise nije radilo i ulagalo nego u posljednje 3 godine, ono malo pripadnika partije u nestajanju i dalje pokusavaju da rezultate rada resornog ministra predstave drugacijim nego sto jesu”, navodi se u saopstenju SD-a.

Oz te partije kazu da je smijesno da partija koja je 18 godina bila u vlasti nekom drzi lekcije.

“Rekli bismo, da nije smijesno, bilo bi tragicno”, navodi se u saopstenju.

Iz SD-a se pitaju da li postoji gradanin Crne Gore kojem nije jasno zasto su u fokusu upravo funkcioneri SD-a.

“Odgovor je jasan – iz prostog razloga sto, zahvaljujuci rezultatima nasih funkcionera mi rastemo, a oni slabe. A o tome sta misle o rezultatima rada Ministarstva zdravlja jasno su im stavili do znanja i gradani, postavivsi zdravstveni sistem na trece mjesto kada je u pitanju povjerenje u institucije”,navodi se u reagovanju.

Iz SD-a su naglasini samo dvije stavke – da ce u mandatu ministra Hrapovica plate zdravstvenim radnicima biti povecane i da se trenutno na specijalizaciji i uzoj specijalizaciji nalazi 405 ljekara iz Crne Gore, koji ce svi raditi upravo u Crnoj Gori.

“Na kraju, kada je rijec o ostavkama, ostavljamo im da se unutar sebe dogovore da li njihova predsjednica treba da podnese ostavku ili ne, s obzirom da su misljenja unutar partije u nestajanju po tom pitanju prilicno podijeljena. A sto se zdravstva tice, pred ministrom Hrapovicem i njegovim timom je jos jedna godina krupnih investicionih projekata i mukotrpnog rada na poboljsanju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koja ce, kao i ove tri do sada, biti uspjesno zavrsena”, zakljucuje se u reagovanju SD-a.