MAKRON OCIJENIO

Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je u intervjuu za britanski “Ekonomist” da je NATO na samrti, a da se Evropa nalazi na ivici ponora.

Makron je upozorio clanice EU da se vise ne mogu osloniti na Sjedinjene Drzave, odnosno da se od Amerike vise ne moze ocekivati da ce stati u odbranu zemalja clanica NATO-a.

“Ono sto trenutno prolazimo moze se opisati kao mozdana smrt NATO-a. Evropa se nalazi na ivici ponora”, kazao je Makron.

On je dodao kako Evropa mora da pocne da strateski razmisljati o samoj sebi, kao o geopolitickoj sili.

U protivnom, Evropa vise nece kontrolisati vlastitu sudbinu, rekao je Makron, prenosi “Indeks”.

Makron je dodao da su do sada Amerika i Evropa dijelile interese, te da se on neumorno trudio da odrzi dobre odnose s predsjednikom Donaldom Trampom.

Ali, smatra on, Amerika prvi put ima predsjednika koji “ne dijeli nasu ideju o evropskom projektu” i da su, cak i ako Tramp ne pobijedi na sljedecim izborima, istorijske tekovine ucinile svoje i razdvojile stare saveznike.

HAN PORUCIO

Odgadanje pocetka pregovora Evropske unije (EU) sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ogromna je steta za kredibilitet Unije, ocijenio je odlazeci evropski komesar za prosirenje i susjedsku politiku, Johanes Han.

Han se danas posljednji put obratio pred Komitetom za spoljne poslove Evropskog parlamenta u svojstvu komesara za prosirenje i susjedsku politiku EU.

On smatra da EU ne moze sebi da dozvoli da se najprije bavi unutrasnjim reformama, a tek onda procesima u regionu Zapadnog Balkana, jer je, kako je rekao, u tom slucaju preveliki rizik od nazadovanja tih zemalja u reformama.

“Kredibilitet je pretrpio ogromno stetu. EU u svijetu govori o uspjesima multilateralizma, i mi smo vodeca sila u tome, ali ovdje nijesmo uspjeli da usvojimo odluku. Nas kredibilitet je ostecen”, porucio je Han, prenosi Tanjug.

On je podsjetio da je kredibilitet EU jedna od njenih najvecih prednosti, i da su upravo te zemlje clanice dale garancije da ce pregovori poceti kada se ispune kriterijumi.

“Mi nijesmo isporucili nasa obecanja, i nadam se da ce odluka biti revidirana. Velika vecina zemalja godinama radi na otvaranju pregovora”, naglasio je Han.

U PARIZU

Francuska policija sprovela je danas novu operaciju rasciscavanja improvizovanih migrantskih kampova u Parizu u kojoj je evakuisano 1.600 ljudi, saopstila je policija.

Sef policije Didije Lalman rekao je danas novinarima da je 1.606 ljudi evakuisano i da je sada ta lokacija oslobodena od svih koji su tu bili.

Sa ovom evakuacijom gotovo polovina migranata na sjeveroistoku Pariza, koji su zivjeli pod satorima blizu pariske obilaznice i ispod nadvoznjaka odvedeno je u fiskulturne sale ili prihvatne centre, prenose novinari.

Jos jedan dio izbjeglica nalazi se u kampu pored onih koji su danas uklonjeni, a i njihova evakuacija ocekuje se uskoro u novoj policijskoj akciji.

Ova velika operacija uslijedila je dan posto je vlada najavila zaostravanje migrantske politike, uvela kvote i ogranicenja za nadoknade za zdravstvo.

Premijer Eduar Filip je rekao da njegova vlada zeli da “povrati kontrolu nad nacionalnom migrantskom politikom”, a ministar unutrasnjih poslova Kristof Kastaner je dao uvjeravanja da ce naselja na sjeveroistoku Pariza biti evakuisana do kraja godine.

Zvanicnici navode da je gotovo 600 policajaca bilo ukljuceno u rasciscavanju satora postavljenim na mjestima ispod nadvoznjaka, prenosi AP.

Lalman je rekao da ce policija biti rasporedena u tim kvartovima da sprijeci vracanje migranata, a predvida se i postavljanje video nadzora.

Gradonacelnica Pariza An Idalgo rekla je da je ovo 59. operacija evakuacije migranata iz nehigijenskih naselja od 2015. godine. Ona je rekla da je potrebno pruziti dostojan prihvat tih migranata da se ne bi ponovo formirali divlji kampovi.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron optuzen je da cinicno pokusava da ublazi privlacnost ekstremne desnice prije lokalnih izbora iduce godine.

PAVICEVIC SMATRA

Predsjednik Crnogorske Vladimir Pavicevic pozvao je danas sve relevantne aktere u crnogorskoj politici da maksimalno doprinesu radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.

On je ocijenio da je odbor kljuc za slobodne izbore.

“Kljuc preko koga bi volja gradana bez dileme bila transferisana u izborni rezultat. I kljuc da DPS nikada vise ne zloupotrijebi ni jedan glas. Dakle, rezultat rada Odbora bice slobodni izbori, koji su kljuc za postovanje volje gradana i sprjecavanje zloupotreba DPS-a. Ko je iskreno posvecen promjenama i razvlascivanju DPS-a, taj razumije vaznost aktivnog ucesca u radu Odbora”, rekao je Pavicevic.

On je rekao da neki politicari jedno govore, a drugo rade i da ce gradani to prepoznati.

“Gospoda iz DF su prekrsili obecanje da se nece vratiti u Sindin parlament. A danas iz parlamenta govore o bojkotu i novim protestima. Gospodin Damnjanovic trazi mjesto u Odboru kada mjesta nema, a nece u Odbor kada mjesta ima. Ovakvim djelovanjem su ovi ljudi ostali bez ikakvog kredibiliteta u crnogorskoj politici”, rekao je Pavicevic.

Pavicevic je pozdravio afirmativnu ulogu koju u procesu dolaska do slobodnih izbora ima medunarodna zajednica.

“Pozdravljam afirmativnu ulogu Evropske unije i pozivam i EU i SAD da se jos aktivnije ukljuce u ovaj proces, kako bismo u Crnoj Gori prvi put u istoriji imali postene i slobodne izbore”, zakljucio je Pavicevic.

NAPAD U BURKINI FASO

Najmanje 37 osoba je ubijeno, a 60 ranjeno u napadu na konvoj koji je prevozio radnike kanadske rudarske kompanije “Semafo” na istoku Burkine Faso, saopstili su zvanicnici.

“Semafo” je saopstio da se napad na konvoj od pet autobusa sa pratnjom vojske dogodio na putu koji vodi ka njihovom rudniku u istocnoj oblasti Est.

Lokalne vlasti su potom objavile da je grupa neidentifikovanih naoruzanih muskaraca napala iz zasjede konvoj u kom su se nalazili radnici “Semafa”, kao i da je 37 osoba ubijeno, a vise od 60 ranjeno, prenio je Rojters.

Ovaj broj ne obuhvata eventualne zrtve medu bezbjednosnim snagama i strahuje se da ce rasti.

Kako se navodi, prvo je odjeknula eksplozija, a potom su napadaci poceli da pucaju.

Djelove Burkine Faso posljednjih godina potresa nasilje koje izazivaju islamski ekstremisti, a “Semafo” je pojacao bezbjednosne mjere prosle godine nakon oruzanih incidenata u blizini dva rudnika kompanije u toj drzavi.

“Semafo” je naveo da se napad odigrao izmedu rudnika Fada i Bungou i da je vise osoba poginulo i povrijedeno tom prilikom.

Iz Uprave tvrde da ocekuju da ce kvar do kraja dana biti otklonjen

Zbog kvara na vodovodnom sistemu vaspitna jedinica “Zvjezdani vrt” u Golubovcima, koja je u sklopu podgorickog vrtica “Dine Vrbice”, danas nije otvorena, a malisani su usmjereni u vaspitne jedinice “Mogli”, “Poletarac” i “Dragan Radulovic”…

To je “Vijestima” potvrdeno iz uprave vrtica “Dina Vrbica”.

Roditelji su jutros ispricali “Vijestima” da im je sinoc saopsteno da djecu moraju voditi u vaspitne jedinice u gradu.

Iz Uprave tvrde da ocekuju da ce kvar do kraja dana biti otklonjen.

BBC

,,Drzava i crkva – ruku ruku mije” ili ,,oduzivanje crkvi za sve sto joj je oduzeto”.

Ekonomisti i crkveni analiticari razlicito tumace odluku drzave da uplati Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) iz budzetskih rezervi dodatnih 40 miliona dinara.

Radi se o novcu od prodaje postanskih markica koji bi trebalo da ide u fond za izgradnju Hrama Svetog Save u Beogradu.

Ispostavilo se da je Vlada Srbije umesto 76 miliona dinara, koliko uopste moze da se sakupi od prodaje markica, uplatila SPC – 116 miliona dinara.

,,Nejasno je i netransparentno zasto je uplaceno vise novca”, kaze Nemanja Nenadic iz organizacije Transparentnost Srbija za BBC na srpskom.

,,Crkva je zapravo trebalo da dobije manje jer, kada se markice prodaju, i posta treba da uzme deo za distribuciju.”

Ovo je najmanje sesta vanredna finansijska donacija drzave crkvi od pocetka godine iz drzavnih rezervi – fonda kojim Vlada samostalno raspolaze bez kontrole javnosti.

BBC na srpskom je pokusavao da istrazi koliko dodatnog novca Srbija daje crkvi, pored iznosa koji je odreden zakonom, zasto se sredstva mahom uplacuju netransparentno i zasto je ovaj put za markice uplaceno vise para nego sto uopste moze da se dobije njihovom prodajom.

Spisak institucija koje nisu odgovorile na pitanja BBC-ija o uplati iz budzetskih rezervi i dodatnom finansiranju SPC:

  • Vlada Republike Srbije
  • Ministarstvo finansija
  • Ministarstvo pravde, Uprava za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama
  • Srpska pravoslavna crkva
  • Biro za izgradnju Hrama Svetog Save
Hram Svetog Save

BBC

Hram Svetog Save i dalje se ureduje

Sta se dogodilo

Od 14. oktobra u postama sirom Srbije se prodaju doplatne marke sa likom Svetog Save. Odstampano je 7.6 miliona markica, kostaju deset dinara i bice u opticaju do 14. oktobra.

Novac od prodaje dobice Srpska pravoslavna crkva ,,za finansiranje gradevinsko-zanatskih radova i radova na uredenju enterijera” Hrama Svetog Save.

Ipak, Vlada Srbije donela je nedavno odluku da iz budzetskih rezervi isplati skoro milion evra za potrebe izdavanja ove doplatne markice.

Kada je Zarko Bogosavljevic, novinar portala 021.rs, video ovu odluku u Sluzbenom glasniku nije mu bila jasna racunica.

,,Markica kosta deset dinara, a prodaje se u 7,6 miliona primeraka. To je jednostavnom racunicom – 76 miliona dinara”, kaze Bogosavljevic za BBC na srpskom.

,,Zato mi nikako nije bilo jasno zasto su uplatili 116 miliona dinara, odnosno skoro milion evra, jer je to 350.000 evra vise”.

Bogosavljevic konstantno prati uplate drzave crkvi pa kaze da ,,oni svakih nekoliko meseci doplacuju vanredno novac”.

Zato i ne moze da shvati ,,zasto samo nisu naznacili da je novac za nesto drugo”.

Kako se dele sredstva iz budzeta: ,,Srednjevekovne velmoze koje daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”

Budzetske rezerve su sredstva koja Vlada moze da rasporeduje mimo usvojenog budzeta. O uplatama se razgovara direktno na sednicama Vlade gde se i usvajaju odluke o trosenju ovog novca.

Vlada vec tri godine nije usvojila zavrsni racun budzeta, pisao je Insajder. Ovo znaci da javnost nije mogla da vidi koliko je tacno novca odlazilo iz budzetskih rezervi i na sta se trosilo.

U meduvremenu, fond za budzetske rezerve je povecan cak cetiri puta od 2016. do 2018.

,,To ce i u 2019. biti oko 50 milijardi dinara. Time je dodatno umanjenja transparentnost trosenja budzetskih sredstava”, upozorio je prosle godine Pavle Petrovic, predsednik Fiskalnog saveta.

Da se budzetska rezerva koristi u Srbiji na problematican nacin misli i Nenadic.

,,Cak cetiri odsto budzeta Vlada rasporeduje na namene koje nisu bile predvidene prvobitno”, kaze Nenadic.

,,Tu se ne vidi da li je takav izdatak bio nuzan ili razlog zasto on nije mogao da bude planiran na vreme.

,,Postoji velika samovolja kod Ministarstva finansija kada je dodela novca u pitanju” dodaje on.

Za Nenadica ponasanje drzave prema SPC nekada lici na ,,poteze srednjevekovnih velmoza koji kao da daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”.

Beograd, 13. maj 2019.

FoNet

Pocetkom oktobra, SPC je dodelila orden i predsedniku Srbije Aleksandru Vucicu i to za ,,delatnu ljubav prema Crkvi i neumornu borbu za celovitost Srbije, a posebno za ocuvanje Kosova i Metohije u njenom sastavu”

Koliko nasih para ide u crkvu

Verske zajednice u Srbiji finansiraju se kroz nekoliko kanala i to je uglavnom vidljivo u budzetu.

Drzava Srbija je iz budzeta za crkve i verske zajednice izdvojila od 2002. do 2016. godine 88 miliona evra, navodi se u istrazivanju Insajdera. Iznosi se ne prikazuju objedinjeno, jer se sredstva izdvajaju preko razlicitih institucija – ministarstava pravde i kulture, kao i preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Da bi neka verska zajednica bila upisana u drzavni registar i time ozakonila rad uskoro ce morati da, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih gradana koji zahtevaju njenu registraciju.

Pravo na finansiranje iz budzeta imaju i verske obrazovne ustanove koje dobiju akreditaciju .

Iznos koji se dobija iz budzeta jeste vidljiv i zakonom preciziran, ali ono sto je vanredno jesu uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi koje su na gotovo mesecnom nivou.

,,To je sistem – ruka ruku mije”, kaze za BBC na srpskom Sasa Dogovic, saradnik Instituta za trzisna istrazivanja (Izit).

,,Vrh crkve podrzava aktuelnu vlast i za to dobija finansijsku potporu.”

Uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi:

  • Avgust 2019 – Vlada Srbije je donela odluku da donira 88 miliona dinara Arhiepiskopiji beogradsko-karlovackoj ,,u cilju podrske proslavi osam vekova autokefalnosti SPC”, kao i 58 miliona dinara Eparhiji zickoj SPC, kao pomoc za zavrsetak izgradnje i uredenja Manastira Zica i katedralnog hrama u Kraljevu, navela je Vlada u saopstenju
  • Jul 2019 – Vlada Srbije je Srpskoj pravoslavnoj crkvi odobrila dotaciju od 59,1 milion dinara za obnovu Hrama Svete Trojice u Mostaru
  • Mart 2010 – Vlada je odlucila da uplati 10 miliona evra za nastavak izgradnje Hrama Svetog Save
  • Maj 2019 – Iz budzetskih rezervi SPC je od Vlade dobila donaciju u iznosu od 30 miliona dinara. Na ime dotacije Eparhiji britansko – skandinavskoj SPC, a radi pomoci za izgradnju Manastira Pokrova presvete Bogorodice i Srpskog centra u Vokstropu u Svedskoj, Vlada je odobrila pomoc 12 miliona dinara. Na istoj sednici Vlade odobrena je i uplata 18 miliona dinara Srpskoj pravoslavnoj eparhiji Budimskoj, a radi pomoci za zavrsetak radova na Muzeju Eparhije budimske u Sentandreji, u Madarskoj
  • Maj 2019 – Na sednici Vlade je odluceno da se sa 27,6 miliona dinara pomogne Eparhija gornjokarlovacka u Hrvatskoj i to zbog izgradnje i uredenja pravoslavnog hrama u Vrginmostu

* Izvor: Saopstenja iz Vlade Srbije, Insajder i Slobodna Evropa

Prema Zakonu o racunovodstvu iz 2013, ali i prethodnim zakonima, crkve i verske zajednice nemaju nikakavu obavezu da objavljuju finansijske izvestaje.

Oslobodene su i poreza na osnovnu delatnost i imovinu, a imaju pravo na povracaj PDV-a na robu koja je u funkciji bogosluzenja.

,,Neodgovorno je da uzimate sredstva iz budzeta, a da ne morate tom budzetu nista da vracate kao sto to rade ostali obicni smrtnici”, misli Dogovic.

Deo novca odlazi iz budzeta i na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje svestenika i verskih sluzbenika za sta se izdvaja oko 1,3 milijardi dinara. Tu je i novac za podrsku svestenstvu i monastvu na Kosovu, ali i doprinos teoloskom obrazovanju svestenika i gradnji verskih objekata.

,,Time sto drzava izdvaja novac za investicione potrebe crkve samo doprinosi utiranju socijalnih podela u drustvu”, dodaje ekonomista IZIT-a.

Dogovic misli i da je ,,ne samo ekonomski nemoralno vec i nehumano da institucija kao sto je crkva dobija novac na ovaj nacin”.

Beograd, 18. mart 2004.

STR/AFP/Getty Images

Patrijarh Pavle i drzavni vrh SRJ – Miroljub Labus i Vojislav Kostunica, predsednik Srbije Boris Tadic (u drugom redu)

Crkva (nema) prava

Da je ,,Hram Svetog Save ipak veliko kulturno dobro” misli njegov kolega Ljubomir Madzar, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

,,Hram cene i vernici i oni koji to nisu”, kaze Madzar.

,,Zato je potrebno odvojiti dve stvari – da je u redu sto drzava ulaze u Hram, ali da je potrebno da ta ulaganja budu transparentnija”.

On dodaje da je odnos drzave i crkve, kada su u pitanju finansije, bio razlicit od vlasti do vlasti, a da Vojislava Kostunicu pamti kao predsednika koji je mnogo ulagao u SPC.

Neuspela restitucija je za verskog analiticara Zeljka Injca razlog zasto crkva dobija vanredno novac od drzave.

,,Drzava, posle perioda komunizma, nije vratila crkvi njenu imovinu”, tvrdi Injac koji kaze da drzava na ovaj nacin ,,odrzava sa SPC dobre odnose”.

,,Samo u naselju oko manastira Rakovica zivi 100.000 ljudi, a to je sve crkveni posed koji joj nikada nece biti vracen jer je restitucija tu nemoguca.

,,Srpska pravoslavna crkva na papiru nema prava da joj se dodatno pomaze da izgradnju objekata ili popravke, ali je to precutan dogovor.”

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

OD ULASKA U NATO

Od ulaska u NATO Crna Gora je vec sklopila dva velika ugovora o kupovini helikoptera i oklopnih vozila od ukupno 66 miliona eura, pise Dojce vele.

Poput svojih susjeda, kako navode, CG povecava vojni budzet i sve cesce salje vojnike u misije sirom svijeta.

U skladu sa cuvenom krilaticom Donalda Trampa “Prvo Amerika”, prilikom nedavne posjete americkog drzavnog sekretara Majka Pompea Crnoj Gori, dogovoren je posao po kojem ce ta zemlja od SAD kupiti 67 oklopnih vozila, koja ce kostati 36 miliona dolara.

To je prva nabavka takvih vozila za crnogorsku vojsku u posljednjih 40 godina. Radi se o nasljednicima popularnih hamera, koje pravi americka kompanija Oshkosh. Prvi kontigent stize naredne godine i Crna Gora ce biti prva u Evropi koja ce ih imati u svojim vojnim snagama, a kupice ih iz kredita.

“Ta lako-oklopna patrolna vozila predstavljaju znacajan iskorak u modernizaciji Vojske Crne Gore. S njima ce nase kopnene snage dostici neophodnu sposobnost razmjestaja, manevra, mobilnosti i zastite, a time i zahtijevani nivo kompatibilnosti sa saveznickim zemljama u NATO i partnerskim drzavama”, kazali su za DW iz Ministarstva odbrane Crne Gore.

To je vec druga velika vojna nabavka od ulaska Crne Gore u NATO. Prosle godine stigla su tri helikoptera koja su za 30 miliona dolara kupljena iz Kanade. Ne treba podsjecati da su ovolike nabavke ranije bile nezamislive za crnogorsku vojsku, cija je percepcija u dobrom dijelu javnosti bila da je brojcano mala i slabo opremljena da odgovori izazovima 21. vijeka. Iz Ministarstva odbrane kazu da su, zahvaljujuci tim helikopterima, pojacali sposobnosti za transport trupa, vazdusnu podrsku jedinicama, medicinsku evakuaciju i traganje i spasavanje, kao i za pomoc stanovnistvu u slucaju prirodnih nepogoda.

Trka u naoruzanju na Balkanu
Od ulaska u NATO, Crna Gora je za opremanje vojske vec platila oko 20 miliona eura, a narednih godina ce jos najmanje 46, pise DW. No, dodaju, to nije sve. Iz Ministarstva kazu da su u posljednje dvije godine dobili brojne donacije od SAD u vidu razne komunikacione, medicinske i druge opreme, dok je Njemacka donirala sest oklopnih patrolnih vozila Mercedes Benz. Najvrednija donacija tek se ceka, a to je radar velikog dometa, pomocu kojeg ce Crna Gora moci sama da nadzire svoj vazdusni prostor. Trenutno, nebo Crne Gore stite i njime patroliraju borbeni avioni NATO-clanica Italije i Grcke.

“Navedeni radar je prilagoden NATO-sistemima kontrole i povezivanja. Ocekujemo da bude instaliran do 2021. godine”, saopstili su iz Ministarstva.

Amerikanci, osim sto im prodaju oruzje i doniraju opremu svojim saveznicima na Balkanu. Tako je nedavno portal Balkanska bezbjednosna mreza objavio da su SAD odobrile 110 miliona dolara pomoci za cetiri zemlje Zapadnog Balkana za nabavku naoruzanja, a u okviru programa koji za cilj ima zamjenu borbenih sistema iz perioda Sovjetskog Saveza naoruzanjem zapadnog porijekla. Tako ce Pentagon platiti nabavku borbenih vozila za Vojsku Hrvatske i Armiju Sjeverne Makedonije, i helikoptera za Oruzane snage Bosne i Hercegovine i Albanije.

Ipak, ulaganje u modernizaciju Vojske Crne Gore je minorno u odnosu na to sta posljednjih godina rade susjedne drzave. Mediji i analiticari govore o trci u naoruzanju izmedu Srbije i Hrvatske, koje ulazu na stotine miliona u nove avione, helikoptere i drugo naoruzanje. Srbija kupuje i besplatno dobija dosta naoruzanja iz Rusije, dok Hrvatska planira kupovinu borbenih aviona od SAD.

Interesantno je, medutim, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vucic nedavno prvi put u kontekstu naoruzavanja u regionu pomenuo i Crnu Goru: “Naoruzavaju se i Bugarska, Rumunija, Madarska, Hrvatska i druge manje zemlje u skladu sa svojim mogucnostima. Vidimo ko sa strane naoruzava i Albance na Kosovu i Metohiji i koje helikoptere trazi Crna Gora, i sve to pratimo”, rekao je Vucic.

Iz crnogorskog Ministarstva odbrane nijesu zeljeli direktno da komentarisu tu Vucicevu opasku, ali porucuju da ,,svakako pomno prate aktuelne svjetske trendove koji se ticu opreme i naoruzanja”.

“Modernizacija Vojske Crne Gore nije rezultat samo potrebe ispunjavanja NATO-ciljeva vec je to, prije svega, u skladu s nacionalnim interesima. Odluke o naoruzavanju donose se pazljivom analizom, kako realnih potreba, tako i savremenih bezbjednosnih izazova”, navode iz Ministarstva.

Vojni budzet stalno raste
Od ulaska u NATO vojni budzet Crne Gore prilicno raste, a i nastavice, sve dok se ne ispuni cuveni Trampov zahtjev “da sve clanice najmanje dva odsto BDP odvajaju za odbranu”. Tako je budzet 2018. bio blizu 54 miliona eura, a ove godine vec 61,6 miliona. I tesko da naredne godine moze biti manji – samo jos veci.

“Crna Gora planira da dostigne izdvajanje za sistem odbrane u iznosu od dva odsto BDP 2024. i to postepenim povecavanjem budzeta za potrebe odbrane u narednih pet godina”, jasno porucuju iz Ministarstva.

Dio opozicije koji se ostro protivio ulasku Crne Gore u NATO, prije dvije godine je porucivao da ce Alijansa biti “samo dodatni namet za ionako prezaduzene gradane Crne Gore”. Prognozirali su da ce vojni budzet morati da bude najmanje 700 miliona eura za deset godina i pitali se: sta ce Crna Gora dobiti za te pare? Ujedno su porucili da je bolje iskoristiti taj novac za nove vrtice, skole, bolnice…

U Ministarstvu i tada, a i sada, istrajavaju da je realno stanje potpuno suprotno. “Da Crna Gora nije clanica NATO morala bi mnogo vise da izdvaja za sistem odbrane nego kao clanica kolektivnog sistema bezbjednosti. Takode, brojno stanje same vojske moralo bi da bude znacajno vece nego sada”.

Ipak, brojno stanje Vojske Crne Gore nije se mnogo povecalo od ulaska u NATO. Novina je to da je od ove godine uvedeno dobrovoljno sluzenje vojnog roka, koji je Crna Gora ukinula prije petnaestak godina. “Vojska je u posljednje tri godine, zbog podmladivanja kadra, ostala bez veceg broja pripadnika. Iz sistema je izaslo oko 300 vojnika, a u isto vrijeme uniformu je zaduzilo oko 270 momaka i djevojaka. Vojska Crne Gore trenutno broji 2.368 vojnika”, posljednji je podatak Ministarstva odbrane.

Vojnici Crne Gore sve cesce u misijama
Crnogorski vojnici su posljednjih godina ucestvovali u brojnim misijama po svijetu, najvise u Avganistanu. Ostre proteste Srbije izazvala je odluka da Crna Gora posalje jednog oficira u misiju KFOR na Kosovu. Naredne godine dva crnogorska vojnika idu i u Irak, gdje ce obucavati tamosnje snage bezbjednosti. Ipak, najvise paznje izazvala je misija u Letoniji gdje su crnogorski vojnici dio misije odvracanja Rusije od pritiska na pribalticke clanice NATO.

U Ministarstvu odbrane kazu da su svjesni da je Crna Gora mala, ali porucuju da zele ravnopravno da pruze doprinos kolektivnoj odbrani saveza, iako su najmlada clanica.

“U Letoniji trenutno imamo angazovanu drugu rotaciju, odnosno jedno inzenjersko odjeljenje od deset pripadnika. Doprinos naporima NATO na ocuvanju stabilnosti saveznicke teritorije nastavicemo i u narednom periodu”, porucuju iz Ministarstva. I zakljucuju da je to “nemjerljivo iskustvo za crnogorske vojnike”.

Dinamo je do nadoknade vodio sa 3:1 i drzao u rukama evropsko proljece, a potom primio dva gola pri cemu posljednji u petoj minuti nadoknade iz penala

Sok i nevjerica vladali su Maksimirom nakon nevjerovatne zavrsnice utakmice Dinamo – Sahtjor (3:3) u kojoj su “modri” primili dva gola u sudijskoj nadoknadi i ostali bez pobjede kojom bi bili korak do plasmana u osminu finala Lige sampiona.

Trener hrvatskog prvaka Nenad Bjelica nije skrivao ogorcenje VAR-om, dok su igraci bili u soku svjesni kakvu su priliku propustili.

Dinamo je do nadoknade vodio sa 3:1 i drzao u rukama evropsko proljece, a potom primio dva gola pri cemu posljednji u petoj minuti nadoknade iz penala kojeg je skrivo Teofil-Katerin oborivsi Pjatova.

“Protivnik sam VAR-a. Svakse sedmice vidimo koliko ima losih procjena, zbog toga sam protivnik,” kazao je Bjelica koji nije zelio otkriti sto je nakon utakmice rekao njemackom sucu Feliksu Brihu.

Sudija je prvo dosudio kazneni udarac zbog nepostojeceg prekrsaja nad Tajsonom, ali je potom nakon pregleda snimke dosudio penal zbog prekrsaja nad ukrajinskom golmanom koji je dosao pred Dinamov gol.

“VAR je za mene nepotreban. Ne znam sto mogu dosuditi, a sto ne mogu. Radije neka sudija pogrijesi i to je ljudski faktor. Igrao se fudbal vec 100 godina bez VAR-a pa moze i dalje”, istaknuo je Bjelica.

Bjelica se osvrnuo i na samu utakmicu dodavsi kako je njegova ekipa do prvog gola bila nervozna.

“U obje utakmice smo zasluzili pobjedu, ali u obje smo osvojili po bod koji nam daju sanse za prolaz. Nemam sto prigovoriti momcima, to je fudbal.”

Istaka je kako jos nista nije izgubljeno i kako ce “modri” u posljednje dvije utakmice ici na pobjedu.

“Mi u iduce dvije utakmice idemo po sest bodova. Danasnja utakmica izmedu Atalante i Mancester sitija je pokazala da su i Englezi ranjivi. Mi uvijek idemo po pobjedu,” naglasio je trener hrvatskog prvaka.

Na tabeli vodi Siti sa 10 bodova, Dinamo i Sahtjor imaju po pet bodova, dok je Atalanta na zacelju s jednim bodom.

U iducem kolu Dinamo 26. novembra gostuje u Milanu protiv Atalante, a u drugom susretu se sastaju Siti i Sahtjor

“Atalanta je danas pokazala da je odlicna ekipa. Necemo raditi nikakve kalkulacije, zelimo pobijediti Atalantu u Milanu.”

DODIK PORUCIO

Predsjedavajuci Predsjednistva BiH Milorad Dodik naglasio je da je predlagao dogovor o nadleznostima predstavnicima drugih entiteta u BiH, kako bi drzava mogla da prezivi, ali ako se nastavi sa negiranjem prava srpskog naroda u BiH, bice protiv takve drzave, porucio je u intervjuu za N1.

“Predlozio sam da se ne spori RS i da niko nikoga ne negira. Vjerujem da bosnjacki narod i njihova elita snosi za BiH najvecu odgovornost. Ne moze BiH da prezivi u uslovima majorizacije Hrvata. Ni mi necemo dozvoliti majorizaciju. Idemo na dogovor. Ne mozete na izborima dati vise glasova jednom clanu Predsjednistva nego samom bosnjackom predstavniku. To nije ta Bosna. Galama mi ne smeta u Sarajevu, ali cesto dolazim u poziciju da predlazem kvalitetna rjesenja o koja su se mnogi oglusili”, porucio je Dodik.

On je naglasio da snaga medunarodne zajednice nije ista kao prije pet ili deset godina.

“Nisam protiv dogovora na bazi onoga sto u Dejtonu pise – napravimo dogovor. Ako se nastavi s ovim, ja sam protiv ove Bosne i Hercegovine. Ako BiH nastavi ovako, ako Bosnjaci ignorisu srpske pozicije i prava, naravno da smo protiv te BiH. Otici cemo na Narodnu skupstinu, donijeti svoje odluke, pa da vidimo sta ce se desiti onda. RS se sprema da izade iz dva – tri sporazuma. Iz svakog ugovora strana koja je potpisala, moze da izade. Ja nisam za to. Mi smo pod pritiskom natjerani na neke stvari”, kazao je, izmedu ostalog, Milorad Dodik.

Na pitanje da li je za “mali Sengen”, koji se pominjao prethodnih dana, Dodik je odgovorio da omoguciti protok ljudi i roba na sto brzi nacin je dobra ideja i da ko je racionalan – treba to da podrzi.

On je objasnio, komentarisuci pitanje o migrantima, da ljudi osjecaju u najmanju ruku bojazan od ugrozavanja bezbjednosti od migranata.

“To su ljudi koje razumijemo sa humanitarnog stanovista, ali njihovo stacioniranje bi ugrozilo bezbjednost, a drugorocno stacioniranje i ostanak na tim prostorima. Ljudi teze da idu ka EU. Usli su preko EU na ovaj prostor, tu je EU nekorektna. Bira potentne migrante za neke poslove, a one u stanju humanitarne potrebe ne. Trazili smo od Savjeta ministara opsezan plan za to, a nijednom to nijesmo dobili. Nepodnosljivo je da Savjet ministara ne postuje Predsjednistvo, a po Ustavu su pomocni organ. Migraciona politika podrazumjeva da poduzimate mjere na granici. Osnovni problem je sto vecina ulazi i sto ne znamo nista o njima”, kazao je Dodik.

Saglasan je da treba ojacati granicu. Potrebno je sprijeciti kanale prelaska koje organizuju ljudi – krijumcari, time bi smanjili priliv migranata.

  • Vlada umanjila akcizu na dizel gorivo i ublažila rast cijene
    on 17/08/2026 at 20:04

    Cijene goriva od ponoći se mijenjaju. Dizel će biti skuplji za šest centi, a benzin za sedam. Vlada Crne Gore večeras je odredila mjeru privremenog smanjenja akciza na dizel kako bi korigovala i ograničila rast maloprodajnih cijena goriva na pumpama, saopšteno je za RTCG nezvanično.

  • Novi rekord u prometu vozila na auto-putu: Za 24 sata prošlo više od 23.000 vozila
    on 17/08/2026 at 15:30

    Auto-putem Princeza Ksenija je u nedjelju prošlo 23.340 hiljada vozila u 24 sata, čime je zabilježen novi rekord dnevnog saobraćaja.

  • Mugoša: Ne može se politika zarada svoditi na administrativno smanjenje doprinosa kako bi se dobila veća neto zarada
    on 17/08/2026 at 14:27

    Rast cijena u kontinuitetu veći od rasta zarada, što znači da pada kupovna moć gradjana odnosno da se za primljenu zaradu može manje kupiti nego prošle godine, izjavio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Konatar poručio Vladi: Smanjite akcizu i donesite paket antikriznih mjera, spriječite novi udar na standard građana
    on 17/08/2026 at 14:25

    Član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Miloš Konatar poziva Vladu Crne Gore da trajno, do normalizacije globalnih prilika, smanji akcize na gorivo i stane uz građane koje svakodnevni rast cijena sve više pogađa. Iz ovog pokreta poručuju da je jasno da Vlada nema jasan plan kako da dugoročno zaštiti životni standard građana i da zbog toga ispaštaju građani i privreda, čekajući svakih sedam dana odluku Vlade, često do posljednjeg trenutka.

  • Sigurne investicije, jaka država
    on 17/08/2026 at 11:31

    Strane investicije su i ostaju jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog razvoja Crne Gore. Donose kapital, nova radna mjesta, znanje, tehnologije i poslovne prilike. Zato je naš cilj jasan: Crna Gora mora ostati otvorena, konkurentna i atraktivna destinacija za investicije. Ali, jednako tako, odgovorna država mora znati šta štiti.

  • Zečević: Aerodromi da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju
    on 16/08/2026 at 18:36

    Ministar saobraćaja Radoš Zečević smatra da bi Aerodromi trebalo da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju pod rukovodstvom dobrog domaćeg menadžmenta. Ne spori da bi rekonstrukcije puteva trebalo planirati tako da ne remete turističku sezonu ali poziva sve na strpljenje i razumijevanje. Zbog terena i vremenskih prilika kaže da nije moguće uvijek radove izvoditi mimo sezone, baš kao u slučaju rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari.

  • Mugoša: Bez OKU nezaštićeno oko 100 hiljada zaposlenih
    on 16/08/2026 at 16:36

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša saopštio je da očekuje odgovornost i spremnost na kompromis socijalnih partnera, prije svega Vlade Crne Gore koja je, kako smatra on, najodgovornija za nepostojanje Opšteg kolektivnog ugovora od prvog maja ove godine.

  • CBCG: Platni promet u julu 2,6 milijardi eura
    on 16/08/2026 at 11:15

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u julu iznosila je 2,6 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Đukanović: Od odgovornih odluka do novih megavata
    on 15/08/2026 at 14:29

    Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović reagovao je povodom različitih ocjena koje su se posljednjih dana čule u javnom prostoru. Kazao je da ima obavezu da građanima predoči provjerljive činjenice.

  • Drvoprerađivači traže dijalog prije odluke o zabrani izvoza drvnog otpada
    on 14/08/2026 at 16:10

    Predstavnici drvoprerađivačkog sektora pozvali su nadležne da, prije eventualnog ponovnog uvođenja zabrane izvoza drvnog otpada, razgovaraju sa svim zainteresovanim stranama, upozoravajući da bi jednostrana odluka mogla ozbiljno ugroziti poslovanje značajnog broja preduzeća.