IZ SRBIJE

Odluku Crne Gore da od 1. juna otvori svoje granice za pojedine države, ali ne i za Srbiju, burno su dočekali srpski političari, koristeći je za “jačanje ‘patriotskih’ osjećanja” usred predizborne kampanje. Međutim, malo ko se osvrnuo na činjenicu da je Crna Gora obrazložila takvu odluku zdravstvenim razlozima, a još manje na pitanje – zbog čega je u Srbiji zvanično i dalje veliki broj oboljelih.

Odluka Crne Gore da od 1. juna otvori granice za građane država koje imaju do 25 zaraženih koronavirusom na 100.000 stanovnika, prema najavi premijera Duška Markovića, znači slobodan ulazak za građane Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske, Albanije i Grčke. Na ovom spisku zemalja ne nalazi se Srbija, čijim je građanima, za sada, granica Crne Gore zatvorena, prenosi Nova.rs.

Na ovu odluku burno su reagovali ministri Vlade Srbije – počev od predsjednice Vlade Srbije Ane Brnabić, preko ministra spoljnih poslova Ivice Dačića, pa do Zorane Mihajlović, Nenada Popovića i Aleksandra Vulina.

Ministar odbrane Aleksandar Vulin je rekao da se “vlast u Crnoj Gori ne bori protiv virusa, nego protiv Srba”, predsjednica Vlade Srbije je izjavila da “Srbija neće zatvarati granice za crnogorske građane, kao što je to uradila Podgorica za građane Srbije, ali će biti zatvorena za crnogorske mafijaše i kriminalne klanove”, dok je Nenad Popović rekao da je “cilj crnogorske vlasti da kroz progon, prijetnje i svaku moguću diskriminaciju uništi političku snagu Srba u toj državi”.

Zašto zabrana za građane Srbije?

Iako Srbija nije pojedinačno pomenuta kao država odakle je dolazak eksplicitno zabranjen – moglo bi se postaviti pitanje da li će na sličan način reagovati vrh vlasti Španije ili Italije – Srbija ne ispunjava uslov Crne Gore: umjesto 25 zaraženih na 100.000, Srbija ima tri puta više – 75 zaraženih na 100.000 stanovnika.

Naime, prema podacima sa posljednjeg presjeka stanja u Srbiji na portalu Covid19.rs, u toj zemlji od početka epidemije potvrđeno je ukupno 11.193 slučajeva zaraze koronavirusom, a izliječeno je ukupno 5.920 oboljelih.

To znači da trenutno imaju 5.273 aktivna slučaja zaraze koronavirusom, odnosno 75 na svakih 100.000 stanovnika.

“Razlog za donošenje odluke – zaštita zdravlja” 

Odluku Crne Gore iz epidemiološkog ugla je objasnio pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje u Podgorici Senad Begić, rekavši da je odluka da se granice Crne Gore otvore samo za pojedine države “donijeta zbog zaštite zdravlja”.

“Odluka se ne odnosi ni na jednu državu posebno, samo na one zemlje gdje je stopa oboljelih manja od 25 na 100 hiljada stanovnika. Znamo da se situacija na terenu brzo mijenja i zbog toga je oprez veliki”, rekao je Begić.

On je dodao da bi “bio neiskren” kada bi rekao da ga otvaranje granice ne plaši, te da je siguran “da će države regiona i Evrope relativno brzo dostići ovu brojku”.

“Svaki masovni priliv nosi određeni rizik za male zdravstvene sisteme, kao što je naš. Spremniji smo nego što smo bili, radićemo sve što je u našoj moći da štitimo i unapređujemo zdravlje građana”, poručio je Begić i zaključio da “To što smo ‘korona free’ ne znači da je opasnost prošla.”

Zašto baš ova granica?

Zašto se, međutim, Crna Gora odlučila da povuče granicu baš kod 25 zaraženih na 100.000 stanovnika?

“Ne postoji epidemiološki standard kada je o tome riječ, već svaka država i njeni epidemiolozi odluku donose prema slobodnoj procjeni”, kaže za Nova.rs epidemiolog u penziji Radmilo Petrović.

On podsjeća da se takve odluke donose uzimajući u obzir različite kriterijume, poput gustine naseljenosti ili kvaliteta saobraćajnih veza, što može da utiče na brzinu širenja zaraze.

“Zato je Evropa bilo u tolikoj mjeri pogođena epidemijom – najgušće je naseljena i izuzetno dobro povezana sa ostatkom svijeta svim vidovima prevoza, pa se koronavirus lako širio kontinentom”, rekao je Petrović.

Zabunu unosi i podatak da je, na primer, 1. maja u Srbiji bilo 7.286 aktivnih slučajeva (9.205 ukupno zaraženih i 1.379 izleijčenih), dok je 24 dana kasnije bilo 5.273 aktivnih slučajeva (11.193 ukupno zaraženih, a 5.290 izliječenih).

Za izliječenje su neophodna dva negativna testa na koronavirus, u razmaku od 14 dana, pa je nejasno kako je u ovom periodu (od 1. do 25. maja) od mogućih 7.286 slučajeva izliječeno tek 3.911 osoba.

KONSULTATIVNI SASTANAK

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović pozvao je predsjednike parlamentarnih partija na konsultativni sastanak u ponedjeljak, 1. juna, u 12:00 sati.

U pozivnom pismu predsjednik Brajović navodi da je u susret predstojećim parlamentarnim izborima neophodno da svi učesnici političkog života daju doprinos “većoj transparentnosti sveukupnog izbornog procesa i uvijek poželjnom poboljšanju izbornog ambijenta, uvažavajući međunarodne standarde i najbolju demokratsku praksu”.

U pismu se, takođe, izražava očekivanje da će se otvorenim dijalogom doći do konstruktivnih rješenja.

SNP O ZATVARANJU GRANICA

Najava premijera Duška Markovića da će u narednim danima Crna Gora otvoriti granice za one zemlje koje budu ispunjavale epidemiološke kriterijume Instituta za javno zdravlje, pokazuje da Vlada Crne Gore ne razmišlja dugoročno, i ide na štetu interesima države, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji.

Marković je rekao da će granice biti otvorene za one zemlje u kojima je broj zaraženih 25 na 100.000 stanovnika, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Albanija, Grčka, itd.

“Na ovaj način država Crna Gora vrši jasnu i potpuno otvorenu diskriminaciju u odnosu na turiste iz Srbije, koji su tradicionalno najbrojniji na našim destinacijama, kao i prema svim onim građanima Srbije koji imaju porodice, rođake, prijatelje, ali i imovinu u Crnoj Gori. Očigledno je da državni vrh Crne Gore ne razmišlja dugoročno, već dozvoljava da se trenutne političke tenzije između rukovodstava dviju država, koje su najviše izazvane usvajanjem spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, preliju i na sve ostale segmente naših odnosa”, ističu u SNP.

Kako ističu, ovako tvrdoglav i kratkovid stav samo ide na štetu Crne Gore, jer će izgubiti vjerne goste koji su godinama unazad najprisutniji u našim turističkim centrima tokom ljetnje sezone, a posebno na primorju.

“Umjesto toga, građanima Srbije je upućena nedvosmislena poruka da, umjesto u bratskoj i prijateljskoj Crnoj Gori, ljetovanje provode u Grčkoj, Hrvatskoj, Turskoj i drugim državama, koje će svakako znati bolje da cijene njihovo povjerenje. U doba kada se države širom svijeta bore za svakog gosta i za svaki euro, mi se odričemo velikog broja turista koji su decenijama ostavljali veliki dio svog novca upravo u Crnoj Gori i uveliko doprinosili našem turističkom prometu”, naglašava se u saopštenju SNP-a.

SNP je pozvala Vladu da još jednom dobro razmotri ovaj potez, da se okane političke euforije i ubiranja političkih poena uoči izbora kreiranjem problema tamo gdje ih nema, već da razdvoji ekonomiju i potrebu osnaživanja turističke privrede od dnevno-političkih tema i aktuelnosti.

PREDLOŽEN ZAKON

Crnogorski parlament završio je raspravu o predloženom zakonu o amnestiji, kojim je predviđeno skraćenje kazne zatvora za 15, deset ili pet odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela. Poslanici će se o Predlogu zakona izjasniti naknadno.

Amnestija, koju su predložili poslanici vladajuće koalicije, osim Socijaldemokrata (SD), obrazlaže se kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjenja broja radno angažovanih službenika.

Poslanik Demosa Neđeljko Rudović kazao je da bi, imajući u vidu činjenicu da u Crnoj Gori više nema registrovanih slučajeva infekcije koronavirusom, bilo prirodno da se Predlog zakona o amnestiji povuče iz procedure.

„Crna Gora više nema rizik od korone. Zašto ne povučete ovaj zakon, sa obzirom na to da ste ga predložili zbog epidemije virusa korona“, naveo je Rudović.

On je pitao da li će biti prihvaćen amandman kolega iz opozicije i dijela vladajuće strukture da amnestijom ne budu obuhvaćeni počinioci teških ubistava.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Jovanka Laličić kazala je da Predlog zakona o amnestiji nema nikakve veze niti sa izbornim periodom, niti da propagandom.

„Predložili smo taj zakon dajući još jedan doprinos suzbijanju širenja zaraze koronavirusom u zatvorskim jedinicama, poštujući time preporuke i mjere relevantnih međunarodnih tijela“, navela je Laličić.

Ona je poručila da su razlozi za donošenje zakona krajnje humani.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Budimir Aleksić kazao je da, prema opštem i nepodijeljenom mišljenju pravne struke i objektivnih analitičara, nema nikakve dileme da se tim zakonom pričinjava jedna velika nepravda.

„Kratko i jasno – ovim zakonom se želi pomoći teškim i surovim kriminalcima i ubicama. A motiv je jasan – riječ je o predizbornoj kampanji, a navodno je akt milosrđa“, smatra Aleksić.

On je apelovao da se usvoje amandmani opozicije na „sramni„ zakon o amnestiji.

Poslanik DF-a Milan Knežević kazao je da je Predlog zakona o amnestiji donijet isključivo zbog 1,8 hiljada uhapšenih tokom, kako je naveo, neustavnih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT).

Poslanica DPS-a Sanja Pavićević kazala je da Crna Gora ozbiljno pristupa donošenju i ovog zakona, ugledajući se ne samo na crnogorske okolnosti, već i na preporuke iz zemljama sa dugom tradicijom vladavine prava i poštovanja ljudskih prava.

„Amnestija značajno utiče na kaznenu politiku države, ima uporište u njenom pravnom poretku. Potpuno vjerujem da u pripremi ovog predloga zakona nije bilo planova selekcije, niti nečasnih namjera“, rekla je Pavićević.

Poslanica DPS-a Branka Tanasijević kazala je da Predlog zakona o amnestiji smatra potpuno opravdanim i društveno prihvatljivim.

Ona je rekla da su ustanove za kolektivni smještaj, kao što su one zatvorskog tipa, starački domovi i slično, posebno izložene u epidemiji koronavirusa.

Crna Gora, kako je dodala Tanasijević, u takvim ustanovama nije imala nijedan slučaj obolijevanja.

Poslanik DF-a Jovan Vučurović kazao je da je u posljednja dva mjeseca uhapšeno i pritvarano više od hiljadu nevinih ljudi zbog kršenja mjera NKT-a.

Prema njegovim riječima, paralelno se odvijao i progon Srpske pravoslavne crkve, srpskog naroda, DF-a, a sve je kulminiralo na dan Svetog Vasilija Ostroškog.

On je rekao da se kazne moraju ukinuti svima koji su kažnjavani zbog kršenja mjera NKT-a, učešća u mirnim protestima, ili zbog objava na Fejsbuku.

„To je bruka za bilo koju državu u svijetu da se neko hapsi zbog objava na Fejsbuku. Zašto se ne privode oni koji su batinali ljude u Nikšiću, Pljevljima, ili Andrijevici. Ne vidim da je bilo ko od njih procesuiran“, naveo je Vučurović.

On je pitao zašto se ne procesuiraju, ili uhapse ljudi koji su, kako je ocijenio, prekršili mjere NKT-a prilikom proslave Dana nezavisnosti.

7 TAČAKA ZA OPOZICIJU

Demokratska Crna Gora pozvala je premijera Duška Markovića da raspusti Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) da bi se Crna Gora, kako navode, okrenula vladavini prava i institucija, a ne vladavini pojedinaca.

Iz te partije ocjenjuju da opozicija traba da ima jedinstven pristup u sedam tačaka: bojkot Parlamenta, međusobno nenapadanje, čuvanje opozicionih opština kao ostrva slobode svim demokratskim, institucionalnim i vaninstitucionalnim sredstvima, insistiranje na dogovoru Vlade sa crkvama i vjerskim zajednicama kako bi zakon bio prihvatljiv za sve tradicionalne konfesije, insistiranje na odlaganju izbora do stvaranja uslova za njihovo održavanje, aktivna medijacija međunarodne zajednice u postupku kreiranja rješenja za slobodne izbore, ispunjenje svih uslova neophodnih za održavanje slobodnih izbora.

„Iako formalno nijesmo bili u vanrednom stanju, NKT već dva i po mjeseca vlada pozdakonskim aktima ignorišući obavezu skupštinskog zasjedanja makar i sa zakašnjenjem, te da Vlada održava redovne sjednice. Naredbe, odluke, uputstva, mjere, su podzakonski akti kojima se danas vlada u Crnoj Gori, kazao je Radenko Lacmanović na konferenciji za medije Demokrata. Ocijenio je da takav način, ne samo da zbunjuje javnost, već unosi nesigurnost i pravnu nejednakost.

“Zbog toga smo imali slučajeve hapšenja vladika, sveštenika, pojedinih poslanika, kao i velikog broja građana kojima su na teret stavljena različita krivična djela”, kazao je Lacmanović.

On je naveo da Demokratska Crna Gora zbog pravne sigurnosti i pravne jednakosti poziva premijera Duška Markovića da raspusti NKT kako bi se Crna Gora, konačno, okrenula vladavini prava i institucija, a ne vladavini pojedinaca.

Lacmanović je problematizovao objavljivanje spiska lica koja se nalaze u samoizolaciji ili karantinu i to u vrijeme kada smo imali svega 5-6 primjera kršenja mjera od strane onih koji su trebali biti u samoizolaciji a zbog čega su isti sankcionisani, dok je spisak sadržao preko 5.000 imena.

Poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore, Danilo Šaranović, kazao je da se na samo nekoliko mjeseci od isteka četiri godine od kada su održani posljednji parlamentarni izbori, Crna Gora faktički nalazi u vanrednom stanju.

Istakao je da je nedopustivo da se veliki broj državnih institucija se godinama nalazi u v.d. stanju u predvečerju parlamentarnih izbora.

“Ovom prilikom podsjećamo i na jednostrani izbor predsjednika Državne izborne komisije i nezakonito formiranje Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koja mjesecima ne može da izabere direktora. Pored ovog, Sudski savjet ulazi u treću godinu sa nelegitimnim sastavom, i dalje nemamo izabranog VDT-a, a Ustavni sud koji rješava izborne sporove nema predsjednika, već neustavnu i nezakonitu funkciju “predsjedavajuće””, kazao je Šaranović.

OTVARANJE GRANICA

Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović i ministar Nenad Popović reagovali su na odluku Crne Gore da Srbija ne bude među prvim zemljama ka kojima će otvoriti svoje granice.

Mihajlović je ocijenila da je odluka Vlade Crne Gore u suprotnosti sa principima slobode kretanja na kojima se zasniva Evropska unija i da ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima u regionu, saopštio je njen kabinet.

“Crna Gora je u procesu evropskih integracija napredovala dalje od Srbije i nekih drugih zemalja u regionu, pa bi u skladu s tim trebalo da bude primjer za druge. Umjesto toga, vještački se kreiraju nove barijere između ljudi na ovim prostorima, koji su na svaki način upućeni jedni na druge, a odgovornost za to je prije svega na političarima”, rekla je ona.

Dodala je da “nikakvo zaklanjanje iza virusa ne može da sakrije nastavak nedemokratskog ponašanja Vlade u Podgorici prema Srbiji i pripadnicima srpskog naroda, protivno vrijednostima i praksi Evropske unije, čijem članstvu čitav region teži”.

“Ova odluka, međutim, jasno poručuje i da more nema samo Crna Gora i vjerujem da će naši građani razumjeti i tu poruku”, navela je Mihajlović.

Ministar u Vladi Srbije Nenad Popović ocenio je da ta odluka još jednom svjedoči o, kako kaže, namjerama vlasti u Podgorici prema srpskom narodu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Popović u saopštenju navodi da je crnogorski režim pion u realizaciji ciljeva stranih sponzora da se, prema njegovoj ocjeni, na veliki jubilej stogodišnjice obnove Srpske patrijaršije, uništi SPC u Crnoj Gori koja je vekovima čuvala tron pećkih patrijarha kroz najteža vremena naše nacionalne istorije.

On tvrdi da je cilj crnogorske vlasti da kroz progon, prijetnje i svaku moguću diskriminaciju uništi političku snagu Srba u Crnoj Gori da na popisu stanovništva sljedeće godine srpski narod svede na, kako kaže, statističku grešku.

Podsjećamo crnogorski premijer Duško Marković najavio je da će naša zemlja prvih dana juna otvoriti granice prema onim državama koje budu ispunjavale epidemiološke kriterijume Instituta za javno zdravlje, odnosno u kojima je broj zaraženih korona virusom 25 na 100.000 stanovnika.

Kao prve zemlje prema kojima će Crna Gora otvoriti granice Marković je naveo Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Mađarsku, Albaniju i Grčku.

NIKŠIĆKA URA

Umjesto da Parking servis Nikšić smanji svoj aparat, pa tekuću potrošnju servisiraju prodajom usluge, a dobit usmjeravaju ka kapitalnom budžetu, samo u posljednjoj godini uspjeli su da naprave deficit od 19.000 eura, navode iz nikšićke URA-e.

Kažu da je u Izvještaju o radu Parking servisa za 2019. godinu ova gradska firma ostvarila deficit u iznosu od 19.000 eura, a da najveću stavku rashoda od 91 odsto čine ukupni troškovi neto zarada, poreza i doprinosa.

“Na osnovu ovih podataka dolazimo do zaključka da plaćamo parking da bi Parking servis davao 16 plata. Uzimajući ovu činjenicu više je nego upitan smisao postojanja takvog gradskog preduzeća, kao i intezivnog naplaćivanja parkinga građanima, ukoliko se sav taj novac, umjesto u snaženje kapaciteta preduzeća, postavljanju parkomata i održavanje parkirališta troši za isplaćivanje zarada zaposlenih, pri čemu se stvara deficit od blizu 19.000 eura”, navode iz ove partije.

Napominju da u ovom gradskom preduzeću postoji veliki broj ljudi koji časno i odgovorno obavljaju svoj posao, ali, kako kažu, neodgovoran odnos rukovodstva i čelnih ljudi ugrožava finansijsku stabilnost i održivost preduzeća, pa samim tim i poziciju svih zaposlenih.

“Preduzeće ne može biti održivo ukoliko nije sposobno da finansira sopstvene tekuće troškove, uprkos monopolu koji posjeduje u domenu naplate parkinga, odnosno, morate biti ekstremno nesposoban, ili nedobronamjeran, da uprkos monopolu ostvarujete minus”, dodaju iz nikšićke URA.

Ipak, kako zaključuju era takvog rukovođenja gradskim službama se bliži kraju, pa će odgovorna i dobronamjerna gradska uprava imati sasvim dovoljno prostora i vremena da riješi nagomilane probleme, koje kadrovi DPS-a i SD-a stvaraju i produbljuju decenijama.

BORO KONTIĆ

Dva događaja koja su se desila na udaljenosti od par stotina sarajevskih metara – Misa za Blajburg u Katedrali Srca Isusova za dvadesetak osoba i protest nekoliko hiljada Sarajlija koji su učinili mimohod od mjesta na kom je u samo jednoj noći obješeno 55 građana do spomenika ulasku partizana u Sarajevo – podijelili su bh. javnost na način koji ćemo vjerovatno tek naknadno potpuno shvatiti. I posljedice snositi.

Piše: Boro Kontić

Već kao sarajevski gimnazijalac Ivo Andrić se iskušao u prevodilačkom poslu za koji će reći da se graniči sa nemogućim. Ipak, uporno je prevodio potvrđujući da skepsa ne prelazi obavezno u defetizam. U jednom tekstu prevođenje je imenovao školom skromnosti, i vjerovatno je u tome ključ istrajavanja u ovom poslu.

Andrić je, koliko znamo, skromnost cijenio kao temeljnu vrlinu. Sve je prevode objavio. Ali, autor kojem je posvetio najviše prevodilačkog vremena ostao je u fasciklama, što navodi na dilemu da li ga je uopšte kanio objaviti ili ga je prevodio za vlastitu korist.

GVIČARDINIJEVI SAVJETI
Franćesko Gvičardini (1483 – 1540). Advokat, ambasador, guverner, papski komesar i pisac. Andrić je preveo njegovu knjigu „Političke i društvene napomene“. To je svojevrsna društvena analiza, zbir razmišljanja o spletkama, pritvornosti, prostom puku, zavjerama, mudrosti , mržnji i osveti.

Omiljena mu je poslovica: „Sudbina vodi onoga ko joj se podvrgne a vuče onoga koji se otima“. U smjelom maniru renesansnog mislioca izriče drastične sudove kakve bi u ovdašnjoj novonastaloj klimi nedodirljivosti religije i sveštenstva neko proglasio diranjem u svetinje.

Navedimo ovaj, kakav je prošao kroz Andrićevu prevodilačku radionicu, i ostao da leži u fascikli: „Nemojte se nikad upuštati u borbu protiv religije ni protiv stvari koje izgledaju kao da su u vezi sa Bogom, jer su isuviše ukorenjene u duhovima glupaka.“

Šta je Andrić prihvatio od Gvičardinijevih savjeta, upitno je. Ono što znamo jeste da je njegova proza pozornica na kojoj su postavljeni i likovi „u vezi“ ili ,,kao da su u vezi sa Bogom“. Budući je pozornica Andrićeve proze Bosna, to su: popovi, mule, hodže …i u Andrićevoj interpretaciji naročito fratri.

Potonjima je posvećen zaseban ciklus koji mnogi vrednuju kao vrh majstorstva. Možda nije slučajno da je glavni lik „Proklete avlije“, jedinog romana bez pukotine kako zbori jedan od junaka Mirka Kovača, upravo fratar. Fra Petar. Niti u jednom korpusu Andrićevih duhovnjaka ne manjka likova koje krase mudrost i dostojanstvo. Od višegradskog popa Nikole, preko Mula Ibrahima, do rečenog fra Petra.

Ali, ne čini se da su ovi likovi autoru dragi zato što su sveštenici, nego zato što su dobri sveštenici, tačnije dobri ljudi. Jer, moglo bi se kod Andrića naći i oprečnih, kao što kod Mirka Kovača u pripovijesti „Dan i noć“ imate fratra koji danju evanđeoski djeluje, a noću kamom presuđuje.

LJUDI U TEŠKIM VREMENIMA
Bosna i Hercegovina i danas ima svoje fratre, pa i fra Petra. Jedan je prezimenom Jelec, profesor na sarajevskoj Franjevačkoj teologiji. Između ostalog, autor je znanstvenog rada o nadbiskupu Ivanu Evanđelisti Šariću. Ovaj je stolovao u Sarajevu, drugoj po veličini nadbiskupiji u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. (Najveća je bila zagrebačka, nadbiskupa Alojzija Stepinca).

Da je po zvaničnom stavu Katoličke crkve, pa i online dostupnoj leksikografskoj jedinici, kao uglednog nadbiskupa bi ga valjalo pamtiti. Međutim, kad se život zvaničnika poklapa sa turbulentnim historijskim intervalom, neminovno je pitanje: kako je prošao taj test? Na čijoj je strani bio u vremenu kad su polarizacije strašne i sa krvavim posljedicama.

Ivana Šarića zatičete kao autora huškačkih antisemitskih članaka. Njegova ponesenost ustaškim režimom, opčinjenost poglavnikom Pavelićem, spremnost da digne ruku na nacistički pozdrav i tome slično – dokumentovani su. Poglavniku Paveliću je znao sročiti odu, dočim je odšutio pred sudbinom „tisuća njegovih sugrađana koji se odvode i ubijaju samo zato što su druge vjere i nacije“.

Dio rečenice koji stoji pod znacima navoda preuzet je iz rada fra Petra Jeleca. Tu stoji i nedvosmislena primjedba da se na svojevremeno održanom simpoziju, koji je Katolička crkva posvetila Šariću, govorilo o svemu osim o ulozi za vrijeme NDH. Prešućivanje je uvijek intenciozna radnja.

Fra Petar Jelec nudi dovoljno elemenata za zaključak.

BLAJBURG I SARAJEVO
Interes za ovu temu nametnuo se nedavno povodom nenadane najave sarajevske mise za Blajburg, njenog dramatičnog osporavanja te konačno i održavanja. Dva događaja koji su se desila na udaljenosti od par stotina sarajevskih metara – Misa za Blajburg u katedrali Srca Isusova za dvadesetak osoba i protest nekoliko hiljada Sarajlija koji su učinili mimohod od mjesta na kom je u samo jednoj noći obješeno 55 građana do spomenika ulasku partizana u Sarajevo – podijelili su bh. javnost na način koji ćemo vjerovatno tek naknadno potpuno shvatiti. I posljedice snositi.

Do tada, sarajevska je javnost dijelom shvatila da snosi posljedice jer je već propustila reagovati kada su posmrtni ostatci Ivana Šarića diskretno a u režiji katoličke crkve preneseni u Sarajevo iz Madrida gdje je biskup našao azil kod generala Franka.

Tvrda većina Katoličke crkve na svaku osudu fašisticke NDH gotovo refleksno reagira osuđivanjem Titove Jugoslavije. U gesti neutemeljenog izjednačavanja.

Na pitanje zašto crkva nije osudila ustaški režim svojevremeno je zagrebački nadbiskup Franjo Šeper historičaru Jozi Tomasevichu odgovorio „Katolička crkva bi, kad bi se ponovo suočila sa istim problemima kao u Drugom svjetskom ratu, ponovo jednako postupila“.

Uglavnom loši odnosi socijalističke Jugoslavije i Katoličke crkve nastali su, naravno, i zbog gubljenja privilegija od prije 1941. Odvajanje Crkve od države značilo je lišavanje prihoda od držanja matica rođenih i umrlih, obaveznog krštenja i vjenčanje te ukidanje vjeronauka u školama. Zatim ukidanje državnih izdvajanja za vjerske zajednice te zabrana bilo kakvog političkog djelovanja.

CRNOGORSKI SCENARIO
Pišem o događajima i temama bosanskohercegovačkim a crnogorskom čitaocu namijenjenim. Jer je iz crnogorskog političkog prostora ovih dana odaslata sintagma „Sarajevski scenario“ kao svojevrsno strašilo u dramatičnom upozorenju šta bi se u Crnoj Gori moglo desiti kada bi se popustilo pred agresivnim zahtjevima Srpske pravoslave crkve. Cilja se, naravno, na glasovitu „ugroženost“ Srba, kojom se po Bosni i Hercegovini 1990-tih mahnitalo dok su se u isto vrijeme ti isti „ugroženi“ spremali da etnički ociste gradove.

Novina u crnogorskoj primjeni sarajevskog scenarija je u skoro somnambunalnoj upornosti crkve da se njen pogled na prošlost predstavi kao ravnopravan državnom, ili, posudicu Orvelovu frazu – i zeru ravnopravniji. A ona očito nije ekskluzivitet samo Pravoslavne crkve. Te bi se u Sarajevu nakon mise za Blajbug moglo reći da je na snazi, za sada meka, primjena crnogorskog scenarija. Isturanje crkve u politikantskim scenarijima.

Uzgred, sarajevska je misa organizovana pod pokroviteljstvom Sabora Hrvatske. Ivo Andrić je, prevodeci Gvičardinija, težio otkrivanju historijskih analogija. U tom traženju zaključuje da „između sile i pokornosti vode mnogi putevi; i upravo su to putevi dostojanstva i uspeha“. Oni kojima spočitava odsustvo pokornosti, a pripisuje posezanje za silom, je sveštenstvo.

Franćesko Gvičardini je bio osoba političke misije. No, da je bio i orlova vijeka, ne bi, citiram u Andrićevom prevodu, dočekao ostvarenje svoje ključne želje. A to je: „ sređen politički život u našoj državi, zemlju oslobođenu od varvara i svijet oslobođen od tiranije ovog opakog sveštenstva“.

SKUPŠTINA CG

Crnogorski parlament trebalo bi danas da nastavi raspravu o predloženom zakonu o amnestiji kojim je predviđeno skraćenje kazne zatvora za 15, deset ili pet odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela.

Amnestija, koju su predložili poslanici vladajuće koalicije, osim Socijaldemokrata (SD), obrazlaže se kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjena broja radno angažovanih službenika.

Predlog zakona o amnestiji podnijeli su poslanici Miloš Nikolić, Andrija Popović, Genci Nimanbegu, Ervin Ibrahimović, Adrijan Vuksanović, Danijel Živković i Jovanka Laličić.

Nikolić je kazao da je zakon predložen na osnovu preporuka Savjeta Evrope (SE).

Poslanici SD, Force i Hrvatske građanske inicijative podnijeli su amandman kojim je predviđeno da se zakon o amnestiji ne odnosi na krivično djelo teško ubistvo.

Poslanik SD Ivan Brajović kazao je da predstavnici te partije neće podržati predloženi zakon o amnestiji, ukoliko se ne usvoji taj amandman.

Negativan stav o zakonu o amnestiji saopštili su opozicioni poslanici u raspravi u crnogorskom parlamentu.

Vlada je u mišljenju dostavljenom crnogorskom parlamentu podržala zakon i navela da je njegov cilj da doprinese prevenciji unošenja i širenja koronavirusa u zatvore.

“Vlada smatra da se predloženim zakonskim rješenjima ne narušava svrha kažnjavanja prvenstveno zbog proporcionaino odmjerenih oslobođenja od izvršenja kazne, uz jasno propisane izuzetke od primjene za pravosnazne osude za određena teška krivična djela”, kaže se u obrazloženju Vlade.

Podsjeća se da je Komitet SE za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, izjavom o principima vezanim za tretman lica lišenih slobode u kontekstu pandemije koronavirusa, svim državama članicama preporučio da više koriste preinačenje kazni, raniji otpust ili probaciju.

“To svakako omogućuje institut amnestije u skladu sa našim krivičnim zakonodavstvom”, kaže se u mišljenju Vlade.

U Crnoj Gori se u objektima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija nalazi 1.084 zatvorenika i pritvorenika.

Predlogom zakona predviđeno je skraćenje kazne zatvora 15 odsto za pojedina krivična djela osobama koja su pravosnažno osuđena i nalaze se na izdržavanju kazne.

Za lica koja pravosnažno osuđena za pojedina krivična djela, a nijesu počela izdržavanje kazne zatvora, njeno skraćenje je deset odsto.

Skraćanje kazne za pet odsto predviđeno je za osobe koje su dva ili više puta osuđivana za određena krivična djela.

Amnestija na važi za najteža krivična djela – ratne zločine protiv civilnog stanovnistva, terorizam i trgovinu ljudima, silovanje, pranje novca, kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, zlostavlajnje maloljetnog lica, nasilje u porodici.

Od amnestije su izuzete osobe koje su osuđene na 40 godina zatvora i za kojima je izdata potjernica.

ZBOG OGRANIČENJA PUTOVANJA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imao je telefonski razgovor sa predsjednikom Jermenije Armenom Sarkisijanom, povodom odlaganja njegove zvanične posjete Jermeniji, planirane za početak juna, zbog ograničenja putovanja u uslovima trajanja pandemije Kovid 19.

“Đukanović je zahvalio predsjedniku Sarkasijanu na inicijativi za razgovor i potvrdio zainteresovanost da se posjeta realizuje u terminu nakon stabilizacije situacije i uspostavljanja bezbjednih uslova za putovanja”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.

On je, kako su kazali, upoznao predsjednika Jermenije o uspješnom završetku prve faze borbe Crne Gore sa korona virusom. Istovremeno, iskazao je nadu da će i Jermenija uskoro uspjeti da savlada zdravstvenu krizu.

Predsjednik Sarkasijan je uz informaciju da brojke o oboljelima u Jermeniji i dalje zabrinjavaju, čestitao Crnoj Gori na postignutim rezultatima.

“Obostrano je iskazano očekivanje da će posjeta Đukanovića Jerevanu potvrditi prijateljske odnose dvije države i otvoriti mogućnosti za intenziviranje i produbljivanje ekonomske i ukupne saradnje. Istovremeno, biće to prilika za detaljnije razgovore o obostrano važnim pitanjima”, saopšteno je iz kabienta predsjednika Đukanovića.