NOVOVIĆ

Prihvatanje različitosti i tolerancija uzidani su u temelje državnog bića Crne Gore, poručio je Radule Novović, poslanik DPS-a i predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Podsjeća da ove godine slavimo četrnaestu godišnjicu referenduma na kome je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost.

“Međutim, zanimljivo je da se isti datum, 21. maj, već skoro 20 godina na međunarodnom nivou obilježava kao Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj. Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, određeno je da se 21. maja dana slavi različitost kultura i promoviše sloga među njima, na osnovu Uneskove Univerzalne deklaracije o kulturnoj raznolikosti. U Deklaraciji se ističe da su „poštovanje raznolikosti kultura, tolerancija, dijalog i saradnja u duhu međusobnog povjerenja i razumijevanja, najbolja garancija međunarodnog mira i sigurnosti“. Podstiče se veća solidarnost, svijest o jedinstvu čovječanstva i razvijanje međukulturne razmjene”, navodi Novović.

Ima, kaže, simbolike u ovoj podudarnosti. Referendumska pobjeda iz 2006. počiva na istim principima – različite nacionalne i vjerske zajednice ujedinile su se u zajedničkoj viziji slobodne Crne Gore kao multietničke države.

“Shvatili smo da, na kraju krajeva, svi mi pripadamo istom domu i jednoj porodici, u kojoj su razlike bogatstvo, a ne slabost.
Takođe, tog 21. maja građanski koncept države pobijedio je alternativu po kojoj bi ustav definisao Crnogorce i Srbe kao „državotvorne narode“, a ostale (mahom nepravoslavne) zajednice de facto smjestio među građane drugog reda. A ko može da kaže da su Avdo Međedović (poznat kao „balkanski Homer“) ili Franjo Dolči (lični sekretar Petra I) bili „nedržavotvorni“, ili da je Mara Kastriot, majka Ivana Crnojevića, bila „nekonstitutivna“? Da li je dovoljno „državotvoran“ bio Muftija Karađuzović, koji je u Prvom svjetskom ratu, na strani Crne Gore, predvodio jedinicu vojnika islamske vjeroispovijesti?”, navodi Novović.

Posebno naglašava da se multietnička i viševjerska politika današnje Crne Gore oslanja na primjer koji je za sobom ostavio knjaz, odnosno kralj Nikola I Petrović Njegoš.

“Istoričari smatraju da je u njegovo vrijeme Crna Gora bila vjerski najtolerantnija država na Balkanskom poluostrvu. Ustav Knjaževine Crne Gore iz 1905. već u šestom članu propisuje: „Knjaz Gospodar zaštitnik je svijeh priznatijeh vjeroispovijesti u Crnoj Gori“. U Skupštini toga doba, crnogorski muftija i rimokatolički arcibiskup bili su, pored pravoslavnog mitropolita, ustavom postavljeni za poslanike”, naveo je Novović.

Takođe, ističe Novović, Nikola I je zaslužan za to što je Crna Gora prva među južnoslovenskim državama potpisala konkordat, međunarodni ugovor sa Katoličkom crkvom, 1886. godine. Bilo je, nažalost, navodi Novović, i onih koju su zbog toga optuživali kralja da je „izdajnik pravoslavlja“.

“Kralj Nikola bio je, dakle, politički utemeljitelj multikonfesionalne stabilnosti u Crnoj Gori. Pozivao je muslimansko stanovništvo da se ne iseljava, i primao izbjegličke porodice muslimana iz Hercegovine. Zvanični državni list, „Glas Crnogorca“, slijedio je istu politiku tolerancije i vjerske harmonizacije: „Crnogorac voli svoju vjeru ali ne mrzi tuđu, ne prezire niti goni ikog zbog druge vjere, ne ide za tijem niti mu je stalo do toga da ko svoju vjeru mjenja za njegovu“. Takođe, ne treba zaboraviti svjedočanstvo vojvode Marka Miljanova o tadašnjem suživotu Crnogoraca i Albanaca: „Mlogo Arbanasi traže poznanstvo i prijateljstvo s našijem ljudima. Oni često dolaze na naše skupštine samo zato da pregleda kojega će izabrat da se s njim pobratimi, ali okumi i postanu blizika, s više ljubavi no rođena braća”, navodi poslanik DPS-a.

Novović kaže i da možemo mnogo toga naučiti iz naše istorije.

“Prihvatanje različitosti i tolerancija uzidani su u temelje državnog bića Crne Gore. Zato, kada dođe vrijeme rasprava i uzburkanih emocija, najbolje je da se vratimo miru, dijalogu i međusobnom poštovanju. Ono što nas povezuje važnije je od onoga što nas razdvaja, a naše sličnosti veće su od naših razlika. Iskreni ljudski i prijateljski odnos prvi je i najbitniji korak na putu ka izgradnji složnog i srećnog društva”, zaključio je Novović.

OO SNP BIJELO POLJE

OO Socijalističke narodne partije (SNP) Bijelo Polje na jednici Izvršnog odbora dao je punu podršku politici rukovodstva partije na čelu sa Vladimirom Jokovićem, kako su kazali, posebno u dijelu odnosa prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

“Na sjednici je zaključeno da ćemo i ubuduće slušati sve preporuke naše crkve i sveštenstva na čelu sa našim Episkopskim savjetom. Još jednom, najoštrije osuđujemo hapšenje episkopa budimljansko-nikšićkog vladike Joanikija, sveštenstva, nedužnih građana, kao i privođenje i hapšenje novinara, što smatramo nedopustivim i mimo svih evropskih i demokratskih načela kojima težimo”, navodi se u saopštenju.

Ističu da je SNP u vrijeme korone pokazao svoje lice i odgovoran odnos prema građanima.

“Osim novčanih donacija, ogromne pomoći u opštinama gdje uspješno vršimo vlast, u našem gradu smo predložili i niz mjera za pomoć onima kojima je u ovom trenutku najneophodnija. Nažalost, naše predložene mjere nijesu usvojene, ali su ih predstavnici vlasti na kalkulantski način predstavili kao svoje. Istovremeno, naš odbornički klub je u potpunosti odgovorio postavljenim partijskim zadacima, ukazujući na pogubnost sprovođenja lokalne politike, posebno u odnosu prema crkvi, kao i zloupotrebi pandemije u partijske svrhe”, navodi se u saopštenju.

Posebno kažu, izaziva ogorčenje činjenica da je vlast i ovu situaciju iskoristila da pomaže isključivo članovima DPS-a.

“Poštujući Crnu Goru kao staru državu, a ne privatnu tvorevinu stvorenu 2006.godine, koristimo i ovaj datum da našim sugrađanima ukažemo na pogubnost politike koju sprovodi DPS, podstičući podjele na njihove i naše i atmosferu obračuna, skrećući pažnju sa stvarnih problema”, dodaju iz OO SNP Bijelo Polje.

Napominju da građane interesuje kakve će plate imati, hoće li imati posla i kakva je budućnost njihove djece, a ne, kako su kazali, teme iz prošlosti koje, po svojoj ustaljenoj matrici, forsira aktuelni režim.

“Oni nemaju rješenja za ogromne ekonomsko-socijalne probleme i izmišljaju nove podjele po starim, njima svojstvenim metodama. SNP smatra da je promjena vlasti uslov za bolji život i perspektivu kako Bijelog Polje, tako i cijele države”, navodi se u saopštenju.

Poručuju, neka nam živi Crna Gora.

“Ali ne privatna država nekolicine moćnika, nego naša časna, poštena, njegoševska Crna Gora. U toj novoj, modernijoj i pravednijoj državi jednakih šansi za sve, biće bolje i našim Bjelopoljkama i Bjelopoljcima. Za tu i takvu otadžbinu bori se i izboriće se vrlo brzo i Socijalistička narodna partija Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.

SVEČANA AKADEMIJA NA CT

Premijer Duško Marković obratiće se javnosti večeras na svečanosti povodom Dana nezavisnosti, koja će biti upriličena na Orlovom kršu. TVCG, Radio CG i Portal RTCG prenosiće svečanost nakon drugog Dnevnika, u 20 sati i 20 minuta.

Crna Gora danas slavi 14 godina od obnove nezavisnosti, nakon što je 2006. na referendumu obnovila državnu samostalnost.

ČESTITKA ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je građanima Crne Gore 21. maj – Dan nezavisnosti, navodeći da je to dan kada je vraćeno državno i nacionalno dostojanstvo.

“Dan kada smo sa olovkom u ruci vratili državno i nacionalno dostojanstvo. Vratili dug našim slavnim precima, i otvorili novu, evropsku perspektivu Crne Gore. Dostojni i svoje istorije, i 21. vijeka”, navodi se u Tviter poruci Đukanovića. 

Crna Gora danas slavi 14 godina od obnove nezavisnosti, nakon što je 2006. na referendumu obnovila državnu samostalnost.

AMBASADA SAD-A

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori čestitala je 21. maj – Dan nezavisnosti.

“Ambasada SAD u Podgorici želi svim građanima Crne Gore srećan Dan nezavisnosti!”, navodi se na Fejsbuk profilu Ambasade.

Ističu da su Sjedinjene Države uvijek uz Crnu Goru.

Dok se svi zajedno oporavljamo od pandemije Kovida 19, znajte da su Sjedinjene Države, kao vaš prijatelj, partner i saveznik, uz Crnu Goru, kako u doba krize, tako i u doba napretka”, poručuju iz američke Ambasade.

DAN NEZAVISNOSTI

Povodom Dana nezavisnosti čestitke su uputile i Radnička partija i GP Nova ljevica.

Radnička partija: “Povjerenje ukazano pokretu za samostalnu CG izigrano”

Iz Radičke partije ocjenjuju da prosječan građanin u Crnoj Gori danas nema mnogo razloga za slavlje. Poručuju da je povjerenje koje su građani tada ukazali pokretu za samostalnu Crnu Goru u potpunosti izigrano.

“Niko od pobornika nezavisnosti nije mogao pretpostaviti, da se sprema pljačka državne imovine od strane partijskih poslušnika. Onih koji i dan danas, poslije četrnaest godina, vladaju zemljom. Kada kažemo ‘vladaju’, mislimo na one koji su zarobili svaki dio društva, okovali građane njihovom partitokratijom”, kazali su iz Radničke partije.

Uzeli su, kažu, narodu dostojanstvo i ubili ono malo nade, da će živjeti bolje, podržali prećutno robovlasnički odnos prema radnicima.

“Učvrsitili su i podstakli polarizaciju crnogorskog društva. Podijelili građane no one za državu i protiv nje, iako su svi bili za državu, podredivši državni aprat ličnim ambicijama”, dodaje se u saopštenju.

Iz Radničke partije ocjenjuju da je uništen pravni sistem države, selektivnim sprovođenjem zakona.

“Urušavajući svaki segment državnosti Crne Gore, osiguravaju teren da njihova djela, odnosno bolje reći nedjela, prođu nekažnjeno. Umjesto da rade na zajedništvu i gušenju podjela, oni ih stimulišu. To je najplodnije tle za nastavak i opstanak njihovog mešetarenja”, navodi se u saopštenju.

Građanima poručuju, da smo svi jednako ćerke i sinovi Crne Gore, bez izuzetka.

“Niko nema pravo da im ljubav prema zemlji mjeri, a pogotovo ne oni, čiji je patriotizam srazmjeran otetim milionima. Sigurni smo da su danas pristalice i nezavisne i zajedničke države složne u tome da ovaj režim mora da ide. Ta spona koju su među narodom nesvjesno sagradili, biće njihov kraj”, zaključuju iz Radničke partije.

GP Nova ljevica: CG jedino može opstati kao građanska država

GP Nova ljevica svim građanima čestita Dan nezavisnosti i poručuje da Crna Gora jedino može opstati kao građanska država.

“Na današnji dan poručujemo građanima Crne Gore ono što uporno ponavljamo, ne dozvolite da vas zavađaju ekstremisti sa bilo koje strane i na taj način na vaš račun profitiraju. Nije njima sveta ni država, ni vjera ni crkva, jedino do čega im je stalo je lična korist”, navode iz građanske ljevice.

Oni u čestitki poručuju da moramo biti svjesni, ako nam je stalo do Crne Gore, da ona jedino može opstati kao građanska, demokratska, višenacionalna i multietnička.

“Zato pozivamo na pomirenje i razum umjesto na podjele i širenje mržnje”, zaključuje se u čestitki.

POŠTUJU ODLUKE

Srpska Alternativa svim građanima Crne Gore, čestitala je 21. maja – Dana nezavisnosti, kada je na referendumu o državno – pravnom statusu održanom prije četrnaest godina odlučeno da krenemo putem državne samostalnosti.

“Mi kao legalisti takvu odluku poštujemo, prije svega iz razloga što je Crna Gora zajednička kuća svih nas, bez obzira na tadašnje opredjeljenje, pa svi građani naše zemlje, uključujući i nas koji smo na referendumu bili za zajedničku državu sa Srbijom, treba da udruženi i ponosni na međunacionalni sklad koji nas krasi, dajemo doprinos razvoju Crne Gore i gradimo njenu bolju budućnost”, poručuju iz Srpske Alternative. 

Srpska Alternativa cijeni zvaničnu spoljnu politiku Crne Gore, dajući punu podršku u procesu pridruživanja EU, ali i istovremeno poziva aktuelnu vlast na jačanje odnosa sa Srbijom, što je jedan od njihovih partijskih prioriteta, kome su, kako kažu, posebno posvećeni.

“Nadamo se da će praznik obnove crnogorske državnosti, sve više ujedinjavati naše građane, a naša Crna Gora biti sve ljepše mjesto za život”, stoji u saopštenju Srpske Alternative. 

DARMANOVIĆ

Crna Gora neće dozvoljavati da se Srbija, pod plaštom navodne ugroženosti interesa Srba u Crnoj Gori, miješa u unutrašnje stvari naše države, poručio je, u intervjuu Pobjedi, Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova.

Kazao je da u Crnoj Gori nije i nikada neće biti ugroženi narodi, pa, naravno, ni srpski, te da je “svaka druga tvrdnja neutemeljena i štetna za sve, osim za predizborne kalkulacije u našoj i susjednoj državi“.

Kako doživljavate izjave srpskog šefa diplomatije Ivice Dačića da su “tenzije u Crnoj Gori skoro dovele do bratoubilačkog rata Srba i Crnogoraca“, te da je “velika laž“ da se Srbija miješa u unutrašnje stvari naše države?

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore već se oglasilo povodom izjave mog srpskog kolege, i naš stav je poznat. Crna Gora neće dozvoljavati da se Srbija, pod plaštom navodne ugroženosti interesa Srba u Crnoj Gori, miješa u unutrašnje stvari naše države. Vrlo je neodgovorno kad se primjene epidemioloških mjera, kojima se čuvaju životi i zdravlje naših građana, koriste kao jeftina, ali nimalo naivna platforma za raspaljivanje političkih strasti i stvaranje atmosfere napetosti.

To ne može biti obrazac dobronamjerne politike ni u svojoj, a kamoli u drugoj, susjednoj zemlji za koju još tvrdite da je „prijateljska i bratska“. Pa sve to još začinite ni manje ni više nego tezom o bratoubilačkom građanskom ratu koji samo što nije počeo! To nije način na koji govore prijatelji i navodno partneri na evropskom putu, a još manje stil i vokabular ministara i visokih diplomata.

U stvarnosti, čitava priča izgleda drugačije – oni za koje je postojala sumnja da se nijesu pridržavali zakona, makar to bili i sveštenici MCP, bili su zadržani u istražnom pritvoru; činjenice su utvrđene, podignut je optužni prijedlog i, prema slovu zakona, poslije 72 časa pušteni su da se brane sa slobode. Državni organi su, pri tome, postupali korektno i profesionalno. Crna Gora je, prije svega, građanska i sekularna država, utemeljena na Ustavu i zakonima. U Crnoj Gori nije, i nikada neće biti ugroženi narodi, pa, naravno, ni srpski i svaka druga tvrdnja je neutemeljena i štetna za sve, osim za predizborne kalkulacije u našoj i susjednoj državi. A, možda štetna čak i za njih!

U Crnoj Gori mogu biti „ugroženi“ samo oni koji ne poštuju njen Ustav i zakone, njen građanski i multietnički karakter, njen demokratski izbor, samo oni koji svojim fanatizmom ugrožavaju prava i slobode drugih.

Srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin kaže da je „Crna Gora izvor nestabilnosti u regionu“…

Što se tiče izjava ministra Vulina, ne znam, zaista, da li ih treba i primjećivati, a kamoli na njih reagovati. Za Crnu Goru se jako dobro zna da je više od dvije decenije epicentar stabilnosti u inače hronično nestabilnom regionu. Da parafraziram Sartra – nestabilnost su, ipak, drugi!

Sve u svemu, ne dešava se prvi put da odluke koje naša država donosi, u skladu sa svojim nacionalnim interesima, budu predmet neodmjerenih komentara koji stižu sa najviših političkih adresa u Srbiji. To je retorika koja je nama u Crnoj Gori dobro poznata, koja se konstantno ponavlja i koja je posljedica srpskog nacionalizma duboko ukorijenjenog u njihovom političkom diskursu.

Crna Gora se, inače, u svojoj istoriji suočavala i borila sa raznim verzijama, formama i izvedbama toga, u našem regionu, uvijek imperijalnog i paternalističkog nacionalizma – od načertanijevskog preko karađorđevićevskog i četničkog, i u posljednjim decenijama od Miloševićevog, preko Koštuničinog do ovog današnjeg. Konstanta svake od ovih verzija je da mu je Srpska crkva, sa svojim uvriježenim antizapadnjaštvom i antiliberalizmom, uvijek davala duhovnu potporu i pogonsko gorivo, ne ustežući se, kad treba, ni da stane u odbranu ratnih zločina i zločinaca. Ovakva retorika se, ne jednom, upotrebljavala kao najava širih, zlokobnih političkih projekata i ciljeva, ali može da posluži i za trivijalne i privremene koristi, kao npr. za izborne potrebe ili za skretanje pažnje sa aktuelnih političkih pitanja u susjednoj državi.

Osim političkog odgovora, hoćete li povodom takvih reakcija susjedne Srbije preduzimati neke diplomatske korake?

Crna Gora želi dobre odnose sa susjednom Srbijom, odnose slične onima koje imamo sa ostalim zemljama regiona, a koji priliče zrelim demokratskim sistemima. Imamo jedan važan, zajednički vanjskopolitički cilj – integraciju u EU, koja u svom temeljnom ugovoru, na koji smo se obavezali, poziva na razvoj i očuvanje dobrih odnosa sa susjedima.

U Srbiji je, međutim, počela predizborna utakmica, pa nije nerealno očekivati dodatno zaoštravanje veoma negativnog narativa koji se, prema Crnoj Gori, već sad obilato koristi. Crna Gora je i do sad, uvijek srazmjerno i u skladu sa dobrom diplomatskom praksom, preduzimala diplomatske korake, a eventualno zaoštravanje odnosa će zavisiti samo i isključivo od ponašanja naših susjeda. Ipak se nadam da do toga neće doći.

Da li je ruski uticaj na unutrašnje stvari Crne Gore sada drugačiji u odnosu na 2015. i 2016. godinu?

Nesumnjivo je da Rusija svoju politiku ometanja, opstrukcije, fragmentacije, partikularizacije, vrijednosne denominacije, podsticanja unutrašnjih animoziteta i rivalstava unutar evropske i evro-atlantske zajednice, odnosno šire i globalno unutar svjetske porodice liberalnih demokratija, pokušava realizovati i preko svojih državnih i ne-državnih proxy partnera u nekim zemljama Zapadnog Balkana. Time se ta društva i te države žele usporiti, omesti, pa i zaustaviti na putu prema evropskim i evroatlantskim strukturama i vrijednostima.

Konkretno, kada je u pitanju Crna Gora, o tome svjedoči uloga Rusije u pokušaju državnog udara 2016. čiji je jedan od ciljeva bio zaustavljanje članstva Crne Gore u NATO. Sama činjenica da je Crna Gora danas članica kolektivnog sistema bezbjednosti, ohrabruje nas da se sa današnjim izazovima, koji postoje na relaciji sa Rusijom, lakše nosimo.

Nadali smo se da su iz događaja iz oktobra 2016. izvučene određene pouke i da su odnosi Crne Gore i Rusije, uz dozu opreznosti, korak po korak krenuli normalnijim tokom. Međutim, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, jasno je prepoznata zainteresovanost Moskve za ovo pitanje, i još jednom se, poslije izvjesnog zatišja, potvrđuje kontinuitet neprihvatljivog miješanja Rusije u unutrašnje stvari Crne Gore.

Usvajanje pomenutog zakona, kao dijela pravnog poretka jedne sekularne demokratske države, čini ovo pitanje isključivo unutrašnjim pitanjem Crne Gore, i neobjašnjivo je da ono može imati „uticaj na globalno jedinstvo pravoslavnog svijeta“, kako pojedini spoljašnji akteri pravdaju svoje kontinuirano miješanje. Crna Gora ima snage da se izbori sa tim izazovima, što smo više puta dokazali u periodu koji je za nama.

Od obnove crnogorske nezavisnosti prošlo je 14 godina. Naša država je članica NATO i na dobrom je putu ka EU. Jesmo li sada sigurniji, uprkos pritiscima sa strane?

Crna Gora je mnogo sigurnija zemlja u odnosu na period prije juna 2017. Danas, ukoliko nam je pomoć potrebna, Crna Gora u svakom momentu može da računa na solidarnost i pomoć svojih 29 saveznica – bez obzira da li se radi o prirodnoj katastrofi, pandemiji, ili, u ekstremnom slučaju, o oružanom napadu, kada u skladu s članom 5 Vašingtonskog ugovora u našu odbranu staje cijeli savez. To je osnovna i ogromna razlika u spoljno-političkom položaju naše zemlje u odnosu na ranije.

Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi NATO, a naše članstvo u Alijansi je osnov Crne Gore kao evro-atlantske zemlje. Mi u NATO-u nijesmo ni greškom, ni slučajno, ni privremeno. Postali smo dio saveza prestižnih demokratija, razvijenih ekonomija, modernih društava i moćnih odbrambenih i bezbjednosnih kapaciteta da tamo ostanemo. I zbog demokratije i zbog slobode i zbog ekonomije i zbog bezbjednosti.

Koliko smo sproveli reforme, s obzirom na to da poslanica u EP Tanja Fajon kaže da Crna Gora više nije lider u regionu u evropskim integracijama? Kako komentarišete i ocjene Fridom hausa da Crna Gora više nije demokratska država?

Fridom haus je prestižni think tank i njegove izvještaje o stanju demokratije u svijetu uvijek pažljivo analiziramo.

Vjerujemo da smo kao članica NATO i lider u procesu evropskih integracija bolji u odnosu na pojedine nalaze Izvještaja FH, ali ćemo se veoma ozbiljno posvetiti onim segmentima koji nijesu zavrijedili očekivanu ocjenu. Ostaje, ipak, da pričekamo Izvještaj Evropske komisije, koji će, vjerujemo dati precizniju, sveobuhvatniju i objektivniju sliku progresa u unutrašnjim reformama.

Možda je za našu javnost zanimljivo objasniti da „đavo zapravo leži u detaljima“. Numeričke ocjene u Izvještaju FH o našoj zemlji ostale su nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu u pet važnih oblasti: demokratsko upravljanje na nacionalnom nivou, demokratsko upravljanje na lokalnom nivou, izborni proces, nezavisni mediji i civilno društvo. Jedine dvije oblasti u kojima je zabilježen pad za 0.25 indeksnih poena su – pravosudni okvir i nezavisnost sudstva i korupcija. S obzirom na to da je srednja ocjena za Crnu Goru ove godine iznosila 3.86, a granična vrijednost je 4.00, da je bilo koja od ove dvije oblasti uspjela da zadrži prošlogodišnji rejting, što znači 0.25 poena više, Crna Gora bi se sa 4.11 indeksnih poena našla u grupi od 11 konsolidovanih i polukonsolidovanih postkomunističkih demokratija. I to kao jedina ne-članica EU.

Uprkos pandemiji EU je posvetila dužnu pažnju Zapadnom Balkanu

Predstavljanje Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore, koje je planirano za jun, odgođeno je za oktobar. Je li razlog pandemija korona virusa ili nešto drugo, i kakav očekujete da će biti Izvještaj?

Nije neuobičajeno da EK zbog određenih okolnosti ponekad odgodi datum objavljivanja. Tako je prošle godine paket objavljen krajem maja, umjesto u aprilu, zbog izbora za Evropski parlament. Ovdje treba uzeti u obzir da je pandemija izazvana virusom COVID-19 uticala na radne procese u svakoj državi, pa i u Evropskoj komisiji, a da se od nje očekuje da, pored paketa proširenja, pripremi i pregovaračke okvire za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Stoga ne čudi odluka da se objava izvještaja odgodi na jesen.

Treba imati u vidu da je, uprkos pandemiji, EU posvetila dužnu pažnju Zapadnom Balkanu i održala prioritetnim politiku proširenja, što se, između ostalog, ogleda i u donošenju odluke o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u martu, te održavanju sastanaka ministara vanjskih poslova i Samita EU-Zapadni Balkan, kao i ogromnoj finansijskoj pomoći i pripremi paketa za socio-ekonomski oporavak.

Vlada je prihvatila novu metodologiju procesa pristupanja EU. Na koji način će to uticati na evropski put naše zemlje?

Tehnički posmatrano, za nas je bilo gotovo svejedno sa kojom od dvije metodologije – „starom“ ili „novom“, ćemo nastaviti pregovarački proces. Mi imamo još samo jedno neotvoreno poglavlje, čije otvaranje očekujemo tokom ove godine. U načinu zatvaranja poglavlja nema velike razlike. Zadovoljni smo što je novom metodologijom potvrđena perspektiva punopravnog članstva na osnovu individualnog napretka i što se prepoznaje značaj jačeg političkog upravljanja i dinamizacije političkog dijaloga na najvišim nivoima. Pozdravljamo pristup u kojem vladavina prava čini centralni dio pregovaračkog procesa, svjesni da razvoj modernog i ekonomski prosperitetnog društva ide uporedo sa demokratskim napretkom. Odluka Vlade da usvoji novi pristup zapravo govori da Crna Gora pozdravlja nastojanja EU da traga za bržim i dinamičnijim pristupom i da nema razloga da se plaši nijednog pregovaračkog modela. Članstvo u EU je nacionalni prioritet Crne Gore pod bilo kojom metodologijom.

ŠPADIJER

Crna Gora je danas država u punom kapacitetu, ocijenio je za Antenu M novinar i publicista,dugogodišnji generalni sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer povodom 21. maja – Dana nezavisnosti.

“Crna Gora je 2006. odredila svoju strategiju, svoj prava, postala je svjesna sebe i svojih kapaciteta, ima ciljeve koji korespondiraju sa najmodernijim idejama u svijetu. To više nije stara Crna Gora, već nova država koja ima jasan program za zaokruživanje državnih kapaciteta. Kompletno svojim programom i Ustavom strijemi ka EU i drugom modelu razvoja nego što je to bilo kroz vjekove”, naveo je Špadijer.

Godišnjica referenduma ne pada, međutim, u najbolje vrijeme.

“Svijet je poslije epidemije u nedoumici kuda dalje, kriza globalizma, kriza kapitalizma, turbulencije u regionu, domaće nevolje. Sve su to veliki izazovi za malu zemlju kao što je Crna Gora”, smatra Špadijer.

Komentarišući poruke srpskog patrijarha Irineja i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako je u Crnoj Gori cilj da se protjera srpski narod, uništi SPC i stvori nova nacija – crnogorska, Špadijer kaže da su prvi put, prvi ljudi duhovne i svjetovne vlasti u Srbiji, portparoli srpskog nacionalizma.

“Desilo se nešto što nikako nijesu očekivali. Srpskom nacionalizmu je izmaklo da je Crna Gora samostalna. Za njih su Crnogorci nepostojeća nacija, oni su to 1918. prekrižili Podgoričkom skupštinom i otuda taj pogani jezik huškanja, to su njihovi posljednji aduti. Srbija još nije utvrdila granice i ovo je trenutak kad ona pokušava da svoj model ‘Velike Srbije’ na neki način ostvari, time što bi Crnu Goru vratila u srpsku državu”, navodi Špadijer.

Oni su, kako kaže, dosadašnjim huškanjem srpske opozicije u Crnoj Gori i crkve, pretvorili Skupštinu u ratnohuškačku tribinu.

“Pretvorili su je u nevjerovatni vokabular svega i svačega, pretvorili su ulicu u kvazidemokratiju, zamijenili poziv na ljubav u čistu mržnju. Izjave nijesu ništa novo, samo što je nova visina tonova. Djeluju zastrašujuće na prvi pogled, ali mislim da je to samo za političku upotrebu”, ističe Špadijer.

LIPKA ZA TVCG

Od obnove nezavisnosti, za 14 godina, Crna Gora je ostvarila napredak u svim oblastima, kaže bivši slovački ambasador u Podgorici i predsjednik Republičke referendumske komisije František Lipka. Napredak je, kaže, evidentan na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Lipka ističe da je na međunarodnom planu Crna Gora za 14 godina uspjela da se brzo i dobro smjesti na evropskoj i svjetskoj mapi, članstvom u međunarodnim i regionalnim organizacijama.

“Neobično je važno što je Crna Gora postala članica NATO-a, što je veoma važno za stabilnost. Crna Gora veoma je napredovala na putu ka EU”, navodi Lipka za TVCG.

Ističe da je Crna Gora danas prepoznata kao stabilan, predvidiv i pouzdan partner, kao država sa bogatom tradicijom i dinamičnom sadašnjicom i kao država koja je faktor stabinosti na Zapadnom Balkanu.

Zapaženi rezultati ostvareni su, navodi, i na unutrašnjem planu.

“Ja cijenim da je Crna Gora uspjela da zadrži multietnički sklad da uspostavi dobre odnose sa susjedima, ako se negdje problem pojavi onda nije uzrokovan Crnom Gorom i to je vrlo važno”, naveo je Lipka.

Kaže da je Crna Gora uspjela da dinamizira privredni rast i poveća zaposlenost.

Čini mu se da su naši ljudi danas ipak drugačiji.

“Postali su na neki način aktivniji, odgovorniji, spremni da se bore sa životom da vode brigu o sebi i to je jako važno”, zaključio je Lipka.