“ZDRAVSTVO ZA SVE”

Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja prihvatili su raniji prijedlog URE o gradnji nove zgrade Urgentnog centra, saopštili su iz te partije komentarišući izjavu Jevta Erakovića da će se graditi novi Urgentni centar vrijedan 16 miliona eura.

Iz URE podsjećaju da je ta partija još u januaru 2018. godine predstavila program sveobuhvatne reforme zdravstvenog sistema pod nazivom “Zdravstvo za sve” koji je radio tim eminentnih stručnjaka na čelu sa Miodragom-Carom Pavličićem.

“U tom programu kao jedan od prioriteta navedena je upravo izgradanja nove zgrade Urgentnog bloka u krugu aktuelnog Kliničkog centra sa smještajnim kapacitetima, intenzivnom njegom i operacionim salama. Zbog toga pozdravljamo najave koje dolaze od zdravstvenih vlasti o realizaciji ovog prijedloga”, ističu u URI.

Podsjećaju da su nedavno predložili i izgradnju privremene intenzivne njege za kovid pacijente i tom prilikom podsjetili na raniji prijedlog o izgradnji nove zgrade Urgentnog centra.

IZ URE ocjenjuju da su aktuelni operacioni blok i intenzivna njega odavno mali i nedovoljni za potrebe KCCG, što se posebno ogleda u nedostatku smještajnih kapaciteta i blizini intenzivne njege operacionom bloku.

“Za posljednjih 30 godina otvorene su mnogobrojne subspecijalističke jedinice, pa je Klinički centar postao jako tjesan za optimalno odvijanje procesa rada”, pojašnjavaju oni.

Još jednom pozivaju zdravstvene vlasti da se, kako kažu, što prije donese odluka i otpočne realizacija kapitalnog projekta rekonstrukcije postojećeg Kliničkog centra i izgradnja novog II bloka Kliničkog centra za najsloženije programe.

Iz URE navode da bi se izgradnjom II bloka Kliničkog centra, koji bi imao nove operacione sale, odvojene intezivne njege i sopstvene smještaje kapacitete stvorili preduslovi da se u novi II blok prebace svi subspecijalistički i operativni programi čime bi se, ocjenjuju, doprinijelo funkcionalosti zdravstvenog sistema.

Smatraju i da je neophodno formirati stručna tijela koja će napraviti projekat budućeg KCCG i predlažu da se sa međunarodnim kreditnim institucijama obezbijedi novac za ovu kapitalnu investiciju za crnogorsko zdravstvo.

“Čekanje za realizaciju ovog, za cijelu Crnu Goru, najprioritetnijeg zdravstvenog projekta će po mišljenju mnogih zaustaviti razvoj vrhunske medicine u Crnoj Gori. Dok se ne izgrade novi Urgentni blok i II blok Kliničkog centra Crne Gore ne možemo imati funkcionalan sistem zdravstvene zašite”, smatraju u URI.

“Novca u sistemu ima ako se on rasporedi na pravilan način. Osim toga sada je neophodno iskoristiti fondove Evropske unije koji su najavljeni kao pomoć Zapadnom Balkanu. Zaboravljena petlja i priključne instalacije na auto-putu koštaće nas oko 100 miliona eura. Izgradnja II bloka Kliničkog centra Crne Gore i izgradnja novog Urgentnog bloka, zajedno sa njihovim kompletnim opremanjem prema našim procjenama ne bi iznosili više od 80 do 90 miliona eura”, zaključuje se u saopštenju URE.

NIJESU OPRAVDALI ODSUSTVO

Novčane kazne zbog neopravdanog odsustva sa prve sjednice proljećnjeg skupštinskog zasijednja predložene su za 13 poslanika, od kojih je osam iz Demokratske Crne Gore i jedan iz Ure, koji bojkotuju Skupštinu, ali i po dva poslanika iz DF-a i SNP-a, rečeno je Pobjedi iz Administrativnog odbora.

Neopravdano odsustvo sa jedne sjednice Skupštine kažnjava se oduzimanjem 40 odsto poslaničke zarade.

“Shodno dopisu Generalnog sekretara Skupštine Crne Gore od 11. marta 2020. godine, saglasno članu 56a i 57 Poslovnika, prvoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja Skupštine u ovoj. godini nijesu prisustvovali, niti su najavili, odnosno opravdali odsustvo poslanici Aleksa Bečić, Zdenka Popovic, Boris Bogdanović, Momo Koprivica, Danilo Šaranović, Vladimir Cađenović, Dženan Kolić, Valentina Minić, Dritan Abazović, Nebojša Medojević, Strahinja Bulajić, Danijela Pavićević i Srđan Milić”, kazao je za Pobjedu Luiđ Skrelja, predsjednik Administrativnog odbora.

Na pitanje koliko iznosi predložena novčana kazna za svakog poslanika, Škrelja nije precizirao cifre, ali je istakao da je članom 56a Poslovnika Skupštine Crne Gore određeno da se poslaniku koji neopravdano odsustvuje sa jedne sjednice Skupštine u toku mjeseca, odnosno odbora čiji je član, umanjuje mjesečna zarada za 40 odsto.

“Poslaniku koji neopravdano odsustvuje sa dvije ili više sjednica Skupštine u toku mjeseca, odnosno odbora čiji je član, umanjuje se mjesečna zarada za 50 odsto”, podsjetio je Škrelja.

Kazao je da će Odbor o prijedlogu generalnog sekretara odlučivati „kad se steknu uslovi”.

“Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, suočeni smo sa bojkotom Skupštine od dijela opozicionih poslanika. To je bio jedan od motiva da se neopravdano odsustvo poslanika sa sjednica Skupštine i radnih tijela reguliše Poslovnikom. Administrativni odbor je, kada je u pitanju neopravdano odsustvo poslanika, naišao prvenstveno na prepreke zbog nepreciznosti odredaba u Poslovniku koje regulišu neopravdano odsustvo. Zbog toga je Odbor 27. januara 2020. godine, donio Odluku o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanogodsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora. Kada nam je generalni sekretar dostavio dokumentaciju, Odbor je zakazao sjednicu za 19. mart, sa taČkom dnevnog reda „Primjena člana 56a Poslovnika Skupštine i Odluke o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i sjednice Odbora”. Sjednica je odgođena, kao i ostale sjednice Skupštine i radnih tijela, zbog situacije sa korona virusom, i održaće se kadase za to budu stekli uslovi”, rekao je Škrelja.

Prema njegovim riječima, iako je Skupština trenutno u zasijedanju, ona radi sa ograničenim kapacitetom prisustva poslanika na plenarnim zasijedanjima i radnim tijelima, poštujući mjere NKT-a, koje, kako kaže Skrelja, opet predstavljaju prepreku za realizaciju Odluke u ovom periodu.

Novčane kazne za 13 poslanika, kada budu realizovane, biće prve po novom Poslovniku, čiji je predlagač bio Andrija Popović (LP). Do sada niko nije kažnjen zbog neopravdanog odsustva iz Skupštine, iako gotovo čitav mandatu poslaničkim klupama nije bilo poslanika Demokratske Crne Gore i Ure, a veći dio mandata nijesu dolazili ni poslanici SNP-a, Danijela Pavićević i Srđan Milić.

Po Odluci o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora, bojkot nije naveden kao opravdani razlog izostanka sa zasijedanja, pa će ubuduće oni koji bojkotuju biti predlagani za kaznu.

Opozicioni poslanici nijesu prihvatili odredbe novog Poslovnika, a najglasniji protiv tih rješenja i novčanog kažnjavanja bio je Demokratski front. Poslanici DF-a poručivali su da neće donositi opravdanja „kao da su u školi”, a bilo je i karikiranja „hoće li nam roditelji dolaziti da pravdaju odsustvo”, „predsjednika Skupštine Ivana Brajovića treba imenovati za direktora Kliničkog centra”, „biće Zanimljivo kada poslanici počnu da donose nalaze krvi i mokraće”.

Zato će zbog neopravdanog odsustva na spisku kažnjenih biti i dvojica poslanika Fronta, Nebojša Medojević i Strahinja Bulajić.

Odluka o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora propisuje da će poslanik koji odsustvuje sa zasijedanja parlamenta ili odbora morati da Brajoviću dostavi opravdanje za izostanak.

Opravdano će biti odsustan poslanik koji jebolestan ali koji donese dokaz od ljekara, ako koristi roditeljsko odsustvo, ako je najavio aktivnosti u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije uz saglasnost Kolegijuma, zatim ako je spriječen zbog nepredviđenih okolnosti poput „više sile“, saobraćajne nezgode i slično. Opravdani su i razlozi za odsustvo predviđeni opštim propisima koji uređuju radne odnose i prava zaposlenih, kao što su odsustvo zbog sklapanja braka, smrtnog slučaja u porodici i slično.

Poslanik o razlozima odsustva obavještava u pisanoj formi predsjednika Skupštine, odnosno odbora čiji je član. Generalni sekretar dostavlja Administrativnom odboru Skupštine spisak poslanika koji nijesu opravdali odsustvo do 10.u mjesecu za prethodni mjesec. Spisak mora da sadrži i podatak da li je poslanik neopravdano odsustvovao sa jedne ili više sjednica u toku mjeseca, kao i iznos za koji se umanjuje zarada.

Generalni sekretar obavezan je da dostavi i evidencioni list sa sjednice Skupštine i dokaz kojim je poslanik opravdao odsustvo. Administrativni odbor, shodno odluci, na osnovu obrazloženog akta generalnog sekretara i uvida u evidencioni list i dokaze, po pravilu, donosi odluku o umanjenju mjesečne zarade poslanika na prvoj sjednici nakon što je akte primio.

Odlučeno o svakoj opomeni

Škrelja je na pitanje koji prijedlozi za kaznu poslanika zbog opomene su u proceduri i kada će se o njima raspravljati, rekao da je odlučeno o svakoj opomeni za koju su ispunjene procesne pretpostavke.

“Administrativni odbor odlučio je o svakoj opomeni poslaniku za koju su se stekle procesne pretpostavke, tj. dostavljanje potrebne dokumentacije od generalnog sekretara Skupštine verifikovani zapisnik sa sjednice Skupštine, (svako usvajanje zapisnika zahtijeva novu sjednicu, što predstavlja poteškoće u efikasnosti rada Odbora), fonografske bilješke, kao i podatak o iznosu umanjenja mjesečne zarade po poslaniku, saglasno Poslovniku, što ćemo i ubuduće činiti”, rekao je Škrelja.

Nikada nijesu kročili u parlament, a tražili su službeni auto i smještaj

Poslanike opozicije koji i dalje bojkotuju parlament često možemo čuti da izlaze u javnost sa raznim prijedlozima koje „privilegije” bi trebalo ukinuti poslanicima parlamentarne većine, dok svoju platu i privilegije revnosno primaju i koriste od početka saziva, kaže Škrelja.

Poručio je da dio poslanika nikada nije kročio u parlament, a, kako je istakao, „na početku saziva su podnijeli zahtjeve i za službena auta i za smještaj”.

“Nijedne privilegije se nijesu odrekli do danas, iako ponekad doniraju nezarađeno, u odnosu na poslanike parlamentarne većine koji su odgovorili svakoj Obavezi na konkretan i vrlo uspješan način, shodno ovlašćenjima najvećeg zakonodavnog doma”, kazao je Škrelja.

TOMISLAV MARKOVIĆ

Kad je epidemija kovida-19 stigla u Srbiju, nacionalne trube su malo utihnule. Veliki Srbi, večno opsednuti teritorijalnim fantazijama i himerama, povukli su se pod najezdom sitne živuljke i silom prilika počeli da se bave nečim što realno postoji.

Piše: Tomislav Marković

Na Crnu Goru gotovo da su i zaboravili, odbrana svetinja koja je mesecima držala vaskoliko srpstvo u stanju kokainske euforije privremeno je stavljena na led, a izlivi šovinizma javljali su se tek sporadično, koliko da se prekrati dosada izolacije i predugog policijskog časa.

Kako je vreme odmicalo stanje je postajalo sve nepodnošljivije, naši nacionalni fantasti jednostavno nisu navikli da žive u realnosti, jer oni svaki oblik stvarnosti doživljavaju kao smrtnu uvredu i napad na sve što je srpsko. Apstinencijalna kriza bivala je sve nesnosnija, a povratak starim dobrim atacima na izmišljene neprijatelje nametnuo se kao nasušna potreba ne bi li lokalni šampioni u nesportskoj disciplini ,,srpstvo s preponama“ bar zeru utažili ljutu buru svoje napaćene duše.

NASTAVAK SEZONE LOVA 

Pokazalo se da je nacionalni sentiment jači i od najstrašnije svetske krize, nema te epidemije ili pošasti koje bi prizvale pameti dežurne branitelje nacionalnih interesa koji postoje samo u njihovim glavama.

Kraj lovostaja i nastavak sezone lova na neprijatelje srpstva svečano je obznanio patrijarh Irinej u Vaskršnjoj poslanici. Najveći hrišćanski praznik generalni sekretar SPC d.n.n. (društvo sa neograničenom neodgovornošću) iskoristio je da podseti svoju duhovnu decu na braću i sestre ,,u Crnoj Gori koji trpe veliko bezakonje i nepravdu“. Zavapio je patrijarh iz dubine duše: ,,Bezakoni ‘zakoni’ ukinuše istinu i pravdu u Crnoj Gori. Nekada ponosna i dična Crna Gora, poznata po čojstvu i junaštvu, danas pokušava da našoj Crkvi otme ono što je vekovima bilo njeno, ono što je čitav srpski narod sa svojim vladikama, sveštenstvom i monaštvom gradio i stvarao“.

Nažalost, patrijarh nije detaljnije razradio tezu o tome kako je hramove u Crnoj Gori podizao ,,čitav srpski narod“ u sadejstvu s klericima, pa ćemo morati sami da domislimo kako je taj graditeljski poduhvat mogao da izgleda. Biće da su vekovima iz Beograda, Novog Sada, Niša, Šapca, Valjeva i ostalih srpskih gradova pečalbari išli u Crnu Goru kako bi gradili hramove. Ili su bar skupljali novac za izgradnju crkava i manastira, i slali ih crnogorskom sveštenstvu. Ili su po Crnoj Gori organizovane nekakve svesrpske crkvene mobe na kojima se okupljao Irinejev ,,čitav srpski narod“.

Dobro zna patrijarh da su crkve po Crnoj Gori gradili Crnogorci (a ko bi drugi?), ali mu to saznanje nimalo ne smeta da masno slaže i to ni manje ni više nego u Vaskršnjoj poslanici. Povodom praznika koji slavi vaskrsenje Isusa Hrista, istog onog koji je rekao – ,,Saznajte istinu i istina će vas osloboditi“. Ali, od istine i slobode se ne živi, a Ostrog donosi lepu svoticu novca, dovoljnu da se svake godine izlije čitavo stado zlatne teladi.

PODVRSTE SRBA: ŠUMADINCI, VOJVOĐANI, CRNOGORCI

Doduše, Irinej Crnogorce i ne smatra narodom, što je lepo objasnio pre par godina: ,,A šta su Crnogorci nego Srbi iz Crne Gore?! Kao što postoje Šumadinci, Vojvođani, Ličani, Bosanci, Hercegovci, tako postoje i Srbi Crnogorci“.

Šteta što se patrijarh, skroman kakvog ga je Bog dao, zaustavio samo na ovim podvarijantama Srba. Neki vatreniji poklonici svesrpskog čovečanstva mogli bi mu zameriti na deficitu nacionalnog osećanja. Šta bi sa Srbima Makedoncima, Srbima Bošnjacima, Srbima Hrvatima, Srbima Bugarima, Srbima Rumunima ili vazda zapostavljenim Srbima Lužičkim Srbima? O Srbima Japancima da i ne govorim, njih se ne sećaju čak ni Jovan I. Deretić i Olga Luković-Pjanović.

Davno su prošla zlatna vremena odbrane golorukog srpskog naroda genocidom i pljačkom, kad su mitrolit Amfilohije i Vojislav Šešelj merkali Makedoniju kao integralni deo Velike Srbije u nastajanju. Lako je tad bilo crtati mape i praviti planove o osvajanjima kad iza sebe imaš jednu od najvećih vojnih sila u Evropi. Patrijarhu je danas znatno teže – veliki vožd Slobodan Milošević truli pod požarevačkom lipom, izvođači genocidnog projekta čame po evropskim zatvorima, mogućnosti za novi rat svedene su na nulu, pa mu je ostalo samo da piše poslanice i škrguće zubima u pravcu Podgorice.

SAN O UJEDINJENJU SRPSKIH ZEMALJA 

Na patrijarhov vapaj i škrgut nadovezao se i jedan od najvećih vernika među političarima, lider prividno opozicionih Dveri Boško Obradović. I on je iskoristio Uskrs da pošalje prigodnu poruku članovima svoje šire porodice, konkretno braći i sestrama: ,,Hristos vaskrse, braćo i sestre Srbi u regionu i da naša generacija dočeka da Srbija, Crna Gora i Republika Srpska budu zajednička država!“

Obradović je malo proširio Irinejevu misao, kako to praktičnom čoveku i priliči, te pokazao da Šešelj, Milošević, Arkan, Karadžić, Mladić i ostali udarnici velikosrpstva (crnogorski: ratni zločinci) imaju dostojne nastavljače u novoj generaciji političara.

Nije baš jasno kako Dverjanin misli da ostvari svoj san o ujedinjenju srpskih zemalja, pogotovo što bi to podrazumevalo rat sa NATO paktom. To baš i nije mudra strategija, osim ako Obradović ne raspolaže onim čuvenim ,,tajnim oružjem iz takozvanog Teslinog paketa“ o kojem je onomad zborio Milić od Mačve, slikar, bacač kletvi i jedan od najstarijih pripadnika naroda najstarijeg.

Pitanje je i kako bi se ta država zvala. Ne bi mogla da ponese uzvišeno ime Velike Srbije, pošto je Obradović izdajnički, iz samo njemu znanih razloga, odustao od Republike Srpske Krajine, a na Makedoniju kao podrazumevajući deo Stare Srbije potpuno je zaboravio. Verovatno bi ovoj žuđenoj državolikoj tvorevini iz dverjanskih sanja odgovarao naziv Osrednja ili Oveća Srbija.

ODBRANA SVETINJA I KRAĐA RESPIRATORA

Za razliku od duhovnog poglavara vaskolikog srpstva i pretendenta na mesto lidera svih Srba u regionu iz Dveri, predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima nešto umerenije stavove, bar na prvi pogled.

Predsednik je takođe poslao prigodnu poruku susednim državama, čiju stabilnost redovno podriva, samo je umesto Uskrsa izabrao Dan sećanja na žrtve koncentracionog logara Jasenovac. Tom prigodom Vučić je rekao da je Srbija danas svesna svoje istorije, ,,svog naroda u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i mnogim drugim državama u okruženju“. A potom je precizirao: ,,I nema ona danas nikakvih pretenzija prema bilo čijem tuđem, ne bavi se teritorijama i osvajanjima, ne želi nikog da otera, ali istovremeno nema nikakvu nameru da odustane od onog što je njeno, nikog ne ugrožavajući“.

Kako izgleda u praksi kad Srbija ne odustaje ,,od onog što je njeno, nikog ne ugrožavajući“, predsednik je demonstrirao u jeku epidemije korona virusa krajem marta. Tada je Vučić stopirao isporuku tri respiratora koje je Crna Gora kupila od predstavništva skandinavske firme u Beogradu, pa ih je lepo on kupio i zadržao u Srbiji. Kad je pukla bruka, Vučić je sve negirao i velikodušno ponudio da respiratore – koje je Crna Gora pošteno platila – pokloni Crnoj Gori, što je Podgorica, naravno, odbila. Jer niko ne može da ti pokloni ono što je od tebe prethodno ukrao.

Tako smo od priče o odbrani svetinja za kratko vreme stigli do krađe respiratora. U oba slučaja vlada isti princip koji glasi: ,,Tuđe hoćemo, oteto ne damo“. Što bi rekla popularna pesma: ,,Ne damo respiratore, jer su naši od davnine. / Ne damo respiratore, naprednjaci su ih ‘digli’ / i s njima do nebeskog šteka stigli“.

Kako epidemija kovida-19 polagano jenjava, u Srbiji se sve vraća u normalu. Samo što je ono što bi trebalo da bude naše ,,novo normalno“ zapravo ono isto staro nenormalno: napadi na Crnu Goru i druge susede, pretenzije na tuđe teritorije i imovinu, srbizacija svega što se posrbiti da, hegemonističke ambicije, prizivanje novih sukoba, laži, falsifikati, pretnje i difamacije. Sa kovidom-19 ćemo se nekako i izboriti, ali sa velikosrpskim nacionalizmom – teško. Taj virus je kudikamo žilaviji od korone.

AMBASADORKA KANADE

Sve države Zapadnog Balkana reagovale su relativno brzo uvođenjem mjera širokog opsega da spriječe širenje korone i odgovore na medicinske i ekonomske potrebe ljudi koji su bili pogođeni virusom, ocijenila je u intervjuu za Dan ambasadorka Kanade u Crnoj Gori Kati Csaba.

 Kakva je situacija sada u Kanadi u vezi širenja virusa korona, da li je najgore prošlo?

U Kanadi su prvi slučajevi zabilježeni u januaru, prvo samo u Torontu i Vankuveru. Ipak, virus je uskoro počeo da se širi među stanovništvom, i sada imamo slučajeve korona virusa u svakoj provinciji u Kanadi, i u dvije od tri teritorije. Preko 60.000 slučajeva Kovida-19 je potvrđeno u Kanadi, a preminulo je preko 4.000 ljudi.

Imajući u vidu naše prethodno iskustvo sa epidemijom SARS 2003. godine, naše bolnice i zdravstveni sistemi su imali spremne planove, infrastrukturu i resurse koji su pomogli u otkrivanju i odgovoru na pandemiju. Ipak, veličina pandemije nas je sve iznenadila. U bliskoj saradnji sa vladama provincija i teritorija, a kako je odgovornost za zdravstvenu zaštitu zajednička u našem federalnom sistemu, naša federalna vlada je brzo djelovala da osigura da naše mjere pripreme i odgovora budu odgovarajuće i prilagodljive, bazirane na najnovijim naučnim saznjanjima i u skladu sa tim kako se situacija odvija. Kanađani su u ranoj fazi savjetovani da praktikuju higijenske mjere i fizičku distancu.

Tokom vremena, naši napori da izravnamo krivu su se razvili, tako da su obrazovne ustanove zatvorene, mnoga radna mjesta su zatvorena ili su ljudi ohrabrivani da rade od kuće, restorani i barovi su zatvoreni, ljudi su snažno ohrabrivani da se samoizoluju, i uspostavljen je obavezni karantin od 14 dana za one koji su se u Kanadu vraćali iz inostranstva. Većina Kanađana je sve to shvatila ozbiljno i rade najbolje što mogu da ostanu bezbjedni i da ograniče prenos virusa.

Mjere preduzete širom Kanade da se izravna kriva su imale uticaj na usporavanje širenja korona virusa. Mi nismo imali eksploziju slučajeva u kratkom vremenskom periodu, i naš zdravstveni sistem nije bio preopterećen. Mi smo, takođe, sprovodili mnogo šire testiranje. Ipak, više od pola slučajeva svih smrti od Kovida-19 u Kanadi su se dogodila u ustanovama za dugoročnu njegu (kao što su domovi za stare), koji predstavljaju poseban izazov u smanjivanju širenja virusa. Mada situacija u Kanadi ide u dobrom pravcu, moramo nastaviti da budemo oprezni.

Kako ste kao diplomata doživjeli pojavu ove pandemije, da li vam je napravila teškoće u svakodnevnom poslu?

Kriza je definitivno imala veliki uticaj na rad u inostranstvu naših ambasada i konzulata širom svijeta. Naša mreža diplomatskih misija je još otvorena ali je naš fokus na pružanju najnužnijih usluga. Ovo je pomoglo našem osoblju i njihovim porodicama da ostanu bezbjedni, tako što je najveći dio osoblja radio od kuće i tako što smo iz mnogih misija vratili u Kanadu na stotine diplomatskog osoblja i njihovih porodica koji nisu angažovani na pružanju najnužnijih usluga. U ovom trenutku, nije izvjesno kada će tačno naša ambasada u Beogradu ponovo uspostaviti rad punim kapacitetom.

Naš fokus na najnužnije usluge nam je omogućio da damo prioritet pružanju konzularnih usluga Kanađanima. Mi smo uspješno izveli repatrijaciju hiljada Kanađana iz čitavog svijeta, uključujući preko sto iz tri države za koje smo akreditovani. Naša vlada je uspostavila program pozajmice da pruži finansijsku pomoć Kanađanima kojima je bila potrebna pomoć da se vrate u Kanadu.

Između obrade zahtjeva za pozajmice, i pomaganja Kanađanima da dobiju pristup mogućnostima za letove koje su se često pojavljivale u poslednjem trenutku, ovo je bio period intenzivnog rada i velikog stresa za naše osoblje.

Kako vidite odgovor institucija na Zapadnom Balkanu na pojavu korona virusa, da li su preduzete sve neophodne mjere?

Na sreću, zemlje Zapadnog Balkana nisu bile među prvima koje su registrovale prve slučajeve korona virusa na svojim teritorijama. Zemlje Zapadnog Balkana su pratile razvoj događaja u drugim evropskim državama gdje se virus pojavio, vidjele su koliko je virus ozbiljan i bile su u stanju da se pripreme.

Po mojoj procjeni, sve države Zapadnog Balkan su reagovale relativno brzo uvođenjem mjera širokog opsega da spriječe širenje virusa i odgovore na medicinske i ekonomske potrebe ljudi koji su bili pogođeni virusom. Ove mjere su izgleda bile prilično efikasne u držanju broja zaraženih i preminulih na niskom nivou.

Stručnjaci procjenjuju da će proći mnogo mjeseci prije nego što vakcina postane dostupna. Mi svi moramo da ostanemo aktivni u praćenju najboljih praksi, tako da možemo da izbjegnemo da se drugi talas virusa proširi zemljama Zapadnog Balkana.

Vjerujete li da su jedinstvo i solidarnost dovoljno pokazani u ovom teškom vremenu?

Pandemija Kovida-19 jasno je pokazala koliko su važni jedinstvo i solidarnost ako hoćemo da uspješno prevladamo ovaj globalni izazov zdravlju, ekonomskom rastu i sveopštoj dobrobiti. Sigurno je bilo nekih slučajeva, pogotovo u ranim danima širenja virusa, kada jedinstvo i solidarnost nisu bili pokazani. U tim prvim nedjeljama pročitala sam nekoliko mračnih članaka koji su predvidjeli da je doba međunarodne saradnje na izmaku i da je svaka država prepuštena sebi.

Ipak, mi smo u skorije vrijeme vidjeli usklađen napor da se udruže snage u zajedničkoj borbi protiv virusa. Evropska unija i razne evropske države pružile su značajnu finansijsku i druge vidove pomoći mnogim zemljama, uključujući i države Zapadnog Balkana. U Kanadi, naša vlada snažno vjeruje da je naš globalni odgovor dio i domaćeg odgovora, zato što nećemo biti bezbjedni od Kovida-19 u Kanadi dok svi nisu svuda bezbjedni.

U skladu sa tim, Kanada je opredijelila značajna nova sredstva za odgovor na efekte pandemije kroz humanitarnu pomoć najranjivijim zemljama, finansirajući međunarodne organizacije koje pomažu u upravljanju krizom tokom pandemije, i sredstva za istraživanje i razvoj napora da se pronađe efikasna vakcina.

DEMOKRATE O POZIVU DANILOVIĆU

Uprava policije i dalje javno promoviše svoje ambicije za sprovođenjem diktature, što potvrđuje i poziv upućen predsjedniku Ujedinjene Crne Gore Goranu Daniloviću, saopštio je portparol Demokrata Nikola Rovčanin.

“Ovo naročito obrazloženjem u kojem se saopštava da se Daniloviću poziv uručuje „zbog najave organizovanja javnog okupljanja kada je to zabranjeno mjerama NKT Vlade Crne Gore“”, naveo je Rovčanin.

Podsjetimo, Danilović je juče saopštio da će u nedjelju, od 20 časova, otpočeti sa protestnim šetnjama tišine.

“Cijela javnost je upoznata da je gospodin Danilović saopštio da će najavljenu šetnju izvršiti samostalno. Bilo bi veoma zanimljivo kada bi Uprava policije svim građanima dala upute kako se prijavljuju i objašnjenje kako u praksi izgledaju javna okupljanja u iznosu od jedne osobe. Nadalje, vjerujemo da bi građani voljeli da znaju smiju li uopšte izlaziti iz kuće ako o tome nisu obavijestili Upravu policije i pribavili neophodnu dozvolu od nje?”, saopštio je Rovčanin.

On je kazao da je očigledno da je upravo strah od opozicije, strah od protesta i okupljanja, “ono što vlast goni da Upravu policije primorava na postupanja koja, kao što vidimo, nisu lišena ni humornih efekata”.

Portparol Demokrata je kazao da Danilović nije učinio ništa osim što je putem video-snimka javnost obavijestio o tome da će sjutra veče od 20 časova šetati ulicama Podgorice, što, kako je istakao, ne predstavlja kršenje mjera koje su trenutno na snazi.

“Ovakvim postupanjem vlast Demokratske partije socijalista potvrđuje da se Crna Gora nalazi u hibridnom režimu i ogoljava sav besmisao i praznoslovlje njenih medijskih ekspozitura koje se posljednjih par dana kostriješe na pomen izvještaja Fridom hausa i sumnjiče tu organizaciju za odsustvo adekvatne metodologije ili političku hajku, iako im se hajka nalazi pred nosem, gdje se krši Ustav, gdje se guše slobode redom: misli, govora, a sada, evo, i kretanja. I sve to se događa na Dan pobjede nad fašizmom”, naveo je Rovčanin.

ČESTITKA PREMIJERA

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković čestitao je 9. maj – Dan Evrope i poručio da samo zajedno – mi smo Evropa.

“Sa ovom porukom jedinstva i solidarnosti, svim našim građanima i svim evropskim prijateljima čestitam naš zajednički praznik”, navodi se u čestitki predsjednika Vlade.

Crna Gora se, dodao je on, i ove godine pridružuje obilježavanju istorijskog datuma za evropski kontinet. Prije sedamdeset godina, na današnji dan, rođena je ideja o zajedništvu Evrope; ideja koja je, uprkos svim izazovima, oblikovala novu budućnost kontinenta.

“Danas, više nego ikada do sad, postajemo svjesni vizionarske poruke iz “Šumanove deklaracije” – da jedan od stubova nove Evrope mora da bude solidarnost na djelu”, naglasio je premijer Marković.

On je dodao da, suočena ovih mjeseci sa možda najvećim izazovom u prethodnih sedam decenija (smrtonosnom epidemijom korona virusa, koja je već odnijela živote desetine hiljada Evropljana) naša zajednička kuća, naš evropski dom pokazao je solidarnost na djelu.

“Niko nije bio prepušten samom sebi u borbi protiv opake bolesti, pa ni države Zapadnog Balkana, iako još nijesu formalno članovi evropske porodice. Pomoć koju je Crna Gora dobila, kako za podršku zdravstvu u suzbijanju pandemije, tako i za saniranje ekonomskih posljedica krize, za nas je značajna ne samo u materijalnom smislu”, rekao je Marković.

Premijer je dodao da je za nas to još jedna potvrda da Evropska unija iskreno vidi našu zemlju, naš region kao svoj neodvojivi dio; da ostaje posvećena evropskoj integraciji Zapadnog Balkana.

Potvrdio je to, kako navodi, i Samit EU – Zapadni Balkan koji je održan prije nekoliko dana u okviru predsjedavanja Hrvatske Evropskom unijom.

“Konkretno i na djelu, EU je pokazala da, i u teškim vremenima, ostaje istinski prijatelj i saveznik ovog dijela Evrope”, kazao je Marković.

Premijer je istakao da će Crna Gora nastaviti sa još većim elanom da na djelu potvrđuje svoju čvrstu opredijeljenost da se pridruži velikoj evropskoj porodici.

“Našu budućnost vidimo kao ravnopravan dio evropskog projekta, jer je to najpouzdanija garancija boljeg života naših građana i najbolje perspektive za naše mlade gerenacije”, navodi se u čestitki Markovića.

DRLJEVIĆ

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević poručio je kako je EU pronašla adekvatan odgovor za izlazak iz ekonomske i sveukupne
krize koju je izazvala pandemija koronavirusa. EU, kako dodaje, nije zaboravila Zapadni Balkan, dok Crna Gora u skorije vrijeme može da računa na 110 miliona eura pomoći.

“Ne samo kroz finansijsku pomoć koju je opredijelila, već porukama ohrabrenja i solidarnosti da jedino zajedničkim djelovanjem možemo da nađemo odgovor i na ovaj izazov”, ocijenio je Drljević gostujući u Dnevniku TVCG.

On navodi kako su poruke sa nedavno održanog samita u Zagrebu Evropska unija – Zapadni Balkan veoma ohrabrujuće za sve.

“Poslate su poruke da EU itekako gleda na Zapadni Balkan i želi da prihvati sve države našeg regiona u uniju, obećala značajnu finansijsku pomoć za konsolidaciju ekonomskog stanja i naših finansija”, kazao je Drljević.

Glavni pregovarač je podsjetio da je Crna Gora odmah dobila 3 miliona eura pomoći, od 38 miliona koje je EU izdvojila za Zapadni Balkan.

“Naredna je srednjoročna pomoć od 50 miliona eura pomoći. Od toga će 10-tak miliona biti za naš zdravstveni sistem i unapređenje infrastrukturnih kapaciteta, dodatnu nabavku opreme, jačanje zdravstvenih kapaciteta”, rekao je Drljević.

On je naglasio da će Crna Gora imati dodatnih 40 miliona eura za konsolidaciju finansijskog stanja.

“Za susjedne zemlje EU je oprijedjeljeno oko 1,7 milijardi od kojih će Crna Gora imati na raspolaganju 60 miliona eura koje će preko Evropske investicione banke moći da koristi”, rekao je Drljević.

On je poručio kako je, pored tih izdvajanja, u pripremi i novi finansijski okvir za period do 2027.

“Tu govorimo o oko 14,5 milijardi eura koje je EU opredijelila za zemlje koje su u procesu priključenja uniji”, rekao je Drljević.

Otvaranje Poglavlja 8 u narednom periodu

Glavni pregovarač napominje da je, kada je riječ o otvaranju Poglavlja 8, Crna Gora uradila sve što je bilo njen zadatak u ispunjavanju pet početnih mjerila.

“To je poglavlje koje se otvara posljednje. Sve države članice su dale zeleno svjetlo na Izvještaj o početnim mjerilima i ja očekujem da na liniji pozitivnih poruka koje su dolazile od država članica, u narednom periodu svjedočimo i otvaranju tog Poglavlja”, poručio je Drljević.

Na Crnoj Gori je, kako navodi, da nastavi na intenzivnom sprovođenju planiranih aktivnosti, dodatnoj borbi protiv kriminala i korupcije, jačanju vladavine prava.

UCG SAOPŠTILA

Poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Goran Danilović saslušan je dana u centru bezbjednosti Podgorica zbog najave organizovanja javnog okupljanja, kako se navodi u pozivu za saslušanje, kada je to zabranjeno mjerama NKT i Vlade Crne Gore, saopšteno je iz te partije.

Podsjetimo, Danilović je juče saopštio da će u nedjelju, od 20 časova, otpočeti sa protestnim šetnjama tišine.

Kako je saopšteno iz Ujedinjene Crne Gore, Danilović je kazao da protestvuje što je dobio poziv kao organizator javnog okupljanja, jer nažalost nije organizator, a volio bi da su redovne prilike da to može biti.

“U video zapisu sam obavijestio javnost da ću sjutra veče šetati ulicama grada u kojem sam rođen u dozvoljeno vrijeme, da ću šetnju početi u 20 sati sa trotoara pored Hrama Hristovog Vaskrsenja i nakon šezdeset minuta otprilike završiti u blizini istog mjesta. Jasno sam kazao da koristim svoje pravo da šetam u vrijeme kada je to dopupteno svakom građaninu, da ću poštovati pravila i svojom tišinom izraziti protest zbog neustavnih ograničenja ljudskih prava i sloboda građanima pojedincima od strane NKT i Vlade Crne Gore. Nikoga nisam pozvao da mi se pridruži, ali s obzirom da je u tom trenutku šetnja gradom dozvoljena, da od onih koji eventualno budu šetali u istom pravcu kao i ja, držati propisanu distancu”, kazao je Danilović u izjavi.

On je saopštio da već duže od 25 godina pripada jednoj školi parapatetičara što ga obavezuje da svaki dozvoljeni i slobodan trenutak iskoristi za fizički pkret i duhovno okrepljenje.

“Napominjem na kraju da bih s ponosom organizovao veliku protestnu šetnju, pa i protestni skup zbog kršenja ustavnih i zakonskih normi od strane Vlade, ali da nažalost zbog ograničenja mjera, odnosno do njihovog prestanka to ne mogu učiniti”, kazao je Danilović.

Napomenuo je da ne može znati koliko će ljudi šetati u tišini sjutra veče od 20 sati i ćuteći dijeliti njegovu zabrinutost.

“Ja ću da šetam, jer na to imam pravo po zakonu, a ostali građani kako god hoće”, zaključio je Danilović.

VARHELJI

U okviru usklađivanja sa pravnom tekovinom EU, Crna Gora treba da potpiše sporazum o ekstradiciji sa SAD, poručio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

Poslanica Evropskog parlamenta iz stranke francuske ekstremne desnice, Dominik Bild, pitala je Varheljija da li će komisija tražiti od Crne Gore potpisivanje sporazuma ekstradiciji sa SAD i optimalnu saradnju sa američkim vlastima, budući da u Crnoj Gori, kako je navela, boravi osoba koja je osumnjičena za umiješanost u brojna ubistva u Kaliforniji i Las Vegasu, kao i u likvidaciju advokata Džefrija Tidusa.

Varhelji je odgovorio da, prema informacijama koje su Komisiji dostavile nacionalne vlasti, Crna Gora nije dobila međunarodni nalog za hapšenje u vezi sa slučajem Džefrija Tidusa.

“U okviru pregovora sa EU, Crna Gora mora da usaglasi svoju pravnu tekovinu sa EU u sudskoj saradnji u krivičnim stvarima, uključujući i sa odlukom Savjeta koja se tiče potpisivanja sporazuma između EU i SAD o ekstradiciji i uzajamnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima”, kazao je Varhelji.

On objašnjava da Crna Gora trenutno nema bilateralni sporazum o ekstradiciji sa SAD, ali da je “bilateralne pregovore sa SAD o zaključenju ugovora o ekstradiciji Crna Gora pokrenula 2019. godine”.

EK prati šemu ekonomskog državljanstva

Bilde je zanimalo i na koji način će Komisija obezbijediti da crnogorski sistem ekonomskog državljanstva neće omogućiti ljudima da pobjegnu od pravde u zemlje koje nijesu članice EU.

Komesar Varhelji je odgovorio da Komisija zahtijeva da treće zemlje koje uživaju bezvizni status sprovode bezbjednosne i pozadinske provjere (background checks) svih aplikanata za šeme državljanstva po najvišim mogućim standardima.

Komisija pažljivo posmatra crnogorsku šemu ekonomskog državljanstva, pokrenutu 2019. u kontekstu ispunjenja kriterijuma o viznoj liberalizaciji kao i obaveza tokom pristupnog procesa EU, naglašava Varhelji, napominjući da na osnovu informacija koje su nacionalne vlasti dostavile Komisiji, do sada donijeta jedna pozitivna odluka, ali da državljanstvo po tom osnovu još nije dodijeljeno.

“Komisija će nastaviti da nadgleda i ukoliko je porebno i reagovaće, ukoliko bude potrebe u trećem izvještaju Mehanizma suspenzije viza i izvještaju o napretku za 2020. godinu”, zaključio je komesar Varhelji.

Na osnovu pisanja Američkog Press – Telegrama od 2. Februara 2020, osoba, osumnjičena za umiješanost u brojna ubistva u Kaliforniji i Las Vegasu (gdje je javno identifikovana kao osumnjičena 20. maja 2008), kao i u likvidaciju advokata Džefrija Tidusa, koji je dobio spor za prevaru protiv njega koji je rezultirao kaznom od 2,5 miliona dolara, živi u Crnoj Gori od 2017, zemlji koja je članica Interpola, ali nema ekstradicioni ugovor sa SAD-om.

Osumnjičeni je, kako se navodi, uključen u brojne investicije u Crnoj Gori i osnovao je preduzeće sa kapitalom od 2,4 miliona dolara, i kupio vilu od 2 miliona dolara 2017. On tvrdi da je nevin i negira povezanost između preseljenja u Crnu Goru i ubistava.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

SOLIDARNOST I JEDINSTVO

EU obiljležava Dan Evrope kao sjećanje na 9. maj 1950. kada je Šumanovom deklaracijom predloženo stvaranje Evropske zajednice uglja i čelika koja je zacrtala put današnjoj EU. Iz Brisela poručuju da Dan Evrope slavi evropsku solidarnost i jedinstvo, ali i naglašavaju da obilježavanje ove godine protiče u vanrednim okolnostima zbog pandemije Kovid19.

Porukom mira i slodarnosti nakon ranih sukoba i strahota Drugog svjetskog rata Robert Šuman udario je temelje EU. Sedam decenija kasnije, pred Evropom su drugačiji izazovi, ali odgovor na njih upravo je u izgradnji zajedničke budućnosti..

“Šumanova deklaracija gestom solidarnosti izmijenila je sudbinu kontinenta.Od tog trenutka mnogo smo napredovali, ali solidarnost kao cilj je i dalje potrebna, čak potrebnija nego ikada, kaže Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije.

Neophodnost zajednistva u teškom vremenu poandemije kovida 19 naglasili su svi evropski lideri u zajedničkoj video poruci.

“Evropa je sloboda, tolerancija, otvorenost, postovanje, inovacija, krativnost, dinamizam. Evropa je solidarnost i jedinstvo,” kaže Šarl Mišel, predsjendik Evropskog savjeta.

“Njemačka će preuzeti predsjedavanje savjetom u julu. Naš clilj je da Evropa izadje snažnija iz pandemmije i koronakrize. Doprinijećemo tome,” kaže kancelarka Angela Merkel.

“Usuditi se, ponovo osmilsiti, ujediniti, misiliti i djelovati za budućnost, to je evropski duh, koji nam je danas još jednom potreban”, kaže Emanuel Makron, predsjednik Francuske.

“Hrabrim i ambicioznim odlukama jedino se može osvojiti povjerenje građana”, kaže predsjednik EP David Sasoli.

“Samo na taj način će oživjeti vrijednosti slobode, pravde i ljudskih prava i jednakosti na kojima je Evropa zasnovana, jer će one biti dio svakodnevice svih žena i muškaraca u Evropi. Politika je korisna kada je smjela, i kada ta smjelost može da promijeni stvari. Zahvaljujemo Šumanu na lekciji koju nas je naučio…Srećan 9. Maj svima, i naravno : Neka dugo živi Evropa!

Koronavirus je otežao kontakte medju ljudima, ali su Evropljani uspjeli da održe veze kroz brojne umjetničke i kulturne inicijative, pa se širom svijeta održavaju brojni koncerti koji se prenose putem interneta, šireći poruku zajedništva univerzalni jezikom muzike.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela