URA PREDLAŽE

Građanski pokret URA predložio je Vladi da uvede mjeru po kojoj bi se u svim velikim marketima na udarnim pozicijama našli domaći proizvodi iz Crne Gore kako bi se pomoglo ekonomiji usljed posljedica panedemije koronavirusa.

Potpredsjednik URA-e, Filip Adžić, kazao je da kao jedno od rješenja za ublažavanje posljedica krize koju je izazvao koronavirus vidi veći plasman domaćih crnogorskih proizvoda.

“Svjesni smo da je pandemija izazvana koronavirusom, osim zdravstvene proizvela i veliku ekonomsku krizu koja naročito pogađa zemlje poput Crne Gore koje su dominantno uvozničke i čija se ekonomija u velikoj mjeri oslanja na turizam. To bi omogućilo preživljavanje i oporavak značajnog broja malih i srednjh preduzeća, očuvanje radnih mjesta, kao i smanjenje uvoza koji je dramatično visok u odnosu na izvoz”, naveo je Adžić u saopštenju.

On je kazao da u post Covid-19 vremenu, crnogorske institucije, osim podizanja svijesti kod građana o kupovini domaćih proizvoda koje je rađeno kroz kampanje “Kupujmo domaće”, moraju napraviti odlučnije i konkretnije korake i uticati na trgovine da u svojim objektima na najboljim pozicijama izlažu upravo crnogorske proizvode ili da ukoliko postoje uslovi formiraju posebne sektore za domaće proizvode kako bi kupcima bili dostupniji.

“Ovo će biti svojevrstan test za crnogorske institucije, da pokažu koliko su zapravo nezavisne od tajkunskih i uvozničkih lobija i koliko im je stalo do crnogorskog proizvođača, u krajnjem do crnogorske privrede i ekonomije. Ovim mjerama ne bi štitili samo malog i srednjeg proizvođača u Crnoj Gori i zapošljene u njihovim firmama već i kompletne njihove porodice”, naveo je Adžić.

On je rekao i da, kada se govori o toj temi, treba pomenuti da značajnu ulogu mogu imati inicijative građana poput “Biraj crnogorsko” čija kampanja ima za cilj upravo veći plasman domaćih crnogorskih proizvoda i podsticaj proizvođačima.

“Građanski pokret URA će nastaviti proaktivno da djeluje i ukazuje na potrebu kupovine domaćih crnogorskih proizvoda jer samo uz jake domaće proizvođače možemo imati održivu ekonomiju”, zaključio je Adžić.

DEMOKRATSKA CG

Zbog načina organizacije rada Skupštine Crne Gore, odluke posljednje sjednice su pravno nevažeće i politički ništavne, saopštili su iz Demokratske Crne Gore. Tvrde da je zbog odvajanja poslanika po salama onemogućena dosljedna i potpuna primjena pravila Poslovnika.

 Demokrate tvrde da je organizacija rada Skupštine mimo Poslovnika.

“Nakon elektronskih odbora i skajp kvoruma, došlo se do separacije parlamenta na plenum i niše. I što je za najviši stepen zabrinutosti jeste organizacija rada, odnosno na način koji ili diskvalifikuje ili zaobilazi Poslovnik, jer nema većeg bezakonja od rada državnih organa mimo pravnih propisa. Upravo zbog toga se i poslednja sjednica može odrediti kao divlja sjednica i kao takva ne može rezultirati pravno valjanim odlukama”, navodi se u saopštenju

Oni smatraju da se sjednica mogla organizovati po uzoru na regionalna i evropska iskustva, u jedinstvenoj sali, kao što su sale hotela ili sportskih centara.

“Umjesto toga, putem ove divlje sjednice, parlament je podijeljen u kaskade, pocijepan na kvazi-domove, pa se pitamo po kojem kriterijumu su poslanici razvrstavani da pojedini sjede u plenarnoj sali, pojedini u salama odbora, pa sve do holova, hodnika i skupštinskih katakombi, a scene segregacije poslanika koji su htjeli da budu nazočni sjednici podsjećaju na institucionalni aparthejd”, navode Demokrate.

Tvrde da je onemogućena pravilna primjena Poslovnika.

“Zbog ovog skandaloznog i ponižavajućeg načina organizacije rada Skupštine Crne Gore, biće onemogućena dosljedna i potpuna primjena pravila Poslovnika u vezi odlučivanja ( čl.111-123). Kako se na ovakvim karikaturalnim sjednicama, gdje poslanici ne sjede u istoj sali, uopšte može utvrditi kvorum, odnosno kako predsjedavajući može pouzdano utvrditi je li sjedjenje u nekoj sporednoj sali prisustvo sjednici ili možda izraz stava da se uzdrži od učešća na sjednici? Kako se na ovakvim sjednicama može obaviti glasanje, a posebno javno glasanje?”, pitaju iz te partije.

Drugačije bi, kako tvrde, bilo da se organizuje rad u alternativnoj jedinstvenoj sali, i tada bi se mogla obezbijediti primjena svih pravila koja su utvrđena Poslovnikom.

SERVER

Crna Gora je u borbi sa pandemijom koronavirusa jedna od zemalja koje je bila najefikasniji i ostvarila je dobre rezultaze upravo zato što je brzo reagovala, kazao je profesor Džon Hopkins univerziteta Danijel Server.

Govoreći o implikacijama korinavirusa na region zapadnog Balkana, on je u emisiji Nebojše Šofranca na RTCG kazao da se pažnja globalnih igrača Vašingtona i Brisela premjestiti sa Balkana na druge djelove Evrope.

“Vidjeli smo ovo što je uradio američki izaslanik Grenel na Kosovu ali on je to počeo prije pandemije tako da mislim da Vašingtonu trenutno nije proritet Balkan. Ako pričamo o ovom dijelu svijeta, mislim da će biti važno šta se dešava u Ukrajini, ali i Mađarskoj sa novim zakonom. Takođe biće važna situacija u EU nakon pandemije”, istakao je Server.

“Vi treba da iskoristite ovo da se dobro pozicionirate jer Crna Gora je jedna od zemalja koja je bila jedna od najefikasnijih u ovoj borbi i ostvarila dobre rezultate jer je izuzetno brzo djelovala”,  dodao je Sever.

Govoreći o globalnim posledicama virusa, Server je kazao da SAD čeka težak oporavak u svakom smislu.

“Dakle jedan veliki oporavak će biti nužan jer Donald Tramp nije preduzeo mjere i nije se na vrijeme suočio sa epidemijom. A ako govorimo o izborima u novembru, pitanje je da li će se ekonomija do tada oporaviti a to je ključno. Još uvijek nije jasno ko gubi a ko dobija, ali praksa je da jači postaje još jači, a slabiji još slabiji”, naveo je Server.

Kazao je i da zemlja treba da bude otvorene tek onda kada stekne kontrolu nad virusom, a kako tvrdi, američka vlada za sada nema kontrolu nad kovid 19.

“Ono što je sigurno je da Tramp kasnio mjesec ili čak šest sedmica ali on ni sada nije dovoljno efektivan, ni sada se ne radi dovoljno testova i ne mozemo reći da su bilnice opremljene a to je nedopustivo”, rekao je Server.

Promjena granica bi destabilizovala Balkan

Govoreći o promjeni granica na Balkanu, Sever je kazao da bi takva mogućnost automatski destabilizovala Balkan.

“Mislim da je ta vrsta ideje u kontrastru sa američkom politikom i onim što je napravila na Balkanu poslednjih decenija. Mislim da bi svi na Balkanu morali da izbjegnu dalje precrtavanje granica – to je neprirodno i izazvalo bi lančanu krizu”,  rekao je Sever.

Kada je u pitanju Crna Gora, Sever napominje da je upravo naša zemlja prva u redu za EU.

“Zadovoljan sam što vidim da Crna Gora postupa kako postupa. Početkom 90-ih sam pričao sa (Milom) Đukanovićem o onome što se sada dešava, o razvoju liberalne demokratije koja je tada bila teško zamislila. Njegova vizija je bila jasana i drago mi je da vidim da i pored toga što je bilo teško, Crna Gora je dovedena u demokratske okvire”, zaključio je Sever.

ĐUKANOVIĆ-LAJČAK

Crna Gora nastavlja da bude konstruktivan faktor i pružiće podršku dijalogu i punoj misiji specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajčaka, saopštio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Kako se navodi na Tviter nalogu Đukanovića, rješavanje otvorenih pitanja i puna integracija u EU ključ su stabilnosti i razvoja cijelog regiona, i od izuzetnog značaja za EU.

 Lajčak je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograd-Priština i druga regionalna pitanja na Zapadnom Balkanu.

“GEST OHRABRENJA”

Kralj Filip od Belgije uputio je pismo zahvalnosti predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću za telegram saučešća povodom žrtava izazvanih pandemijom novog korona virusa.

Kralj Filip je Đukanoviću poručio da ga je duboko dirnula poruka saosjećanja koju mu je crnogorski predsjednik uputio u vezi sa krizom Kovid-19.

“U ovim teškim vremenima Vaš je gest izvor snage i ohrabrenja. U mislima smo sa Vama i svim građanima Crne Gore. Jedino je kroz duh zajedništva i solidarnosti moguće premostiti ovu pandemiju. Upućujem iskrene želje za Vaše dobro zdravlje”, naveo je belgijski kralj.

DELEGACIJA EU I EU INFO CENTAR

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i EU info centar pokrenuli su online kampanju “EU na dlanu”, koja građanima može pomoći da krizni period izazvan pandemijom Kovid -19 prevaziđu sa manje stresa i zabrinutosti.

Iz Delegacije EU i EU Info centra saopšteno je da je pandemija COVID-19 promijenila je živote svih i da građani sada više nego ikad provode vrijeme zatvoreni u kući, na interentu, pretražujući sadržaje koji će pomoći da ispune slobodno vrijeme.

“Zato su Delegacija EU u Crnoj Gori i EU info centar pokrenuli online kampanju simboličnog naziva “EU na dlanu”, koja građanima može pomoći da ovaj krizni period prevaziđu sa manje stresa i zabrinutosti”, kaže se u saopštenju Delegacije EU i EU info centra.

Oni će, kako su kazali, svakodnevno na svojim društvenim mrežama i sajtovima objavljivati kvalitetne i korisne sadržaje, zanimljive svim generacijama.

Navodi se da su u želji da u ovim trenucima učine nešto dobro za prirodu, veliki dio sadržaja posvetili upravo njenoj zaštiti.

“Prateći EU u Crnoj Gori, možete naučiti kako da budete energetski efikasni u svom domu, saznati šta je to zero waste ishrana, naučiti da sadite baštu na vašem balkonu i početi zdravije da se hranite”, rekli su iz Delegacije EU i EU info centra.

Prema njihovim riječima, za najmlađe, tu su i evropske bajke koje će im pred spavanje čitati poznati crnogorski glumci.

Kako se navodi tokom kampanje, građani će imati priliku i da upoznaju zemlje članice i osvoje vrijedne nagrade kroz EU kviz i igricu.

„Nakon što je EU izdvojila 3 miliona eura za hitnu pomoć zdravstvenom sistemu Crne Gore i 50 miliona za dugoročni oporavak ekonomije i ugroženih sektora, željeli smo i da pomognemo građanima da što lakše prebrode krizu u kojoj se svi nalazimo”, kazali su iz Delegacije EU i EU info centra.

Oni su kazali da su za građane pripremili zanimljive i edukativne sadržaje, koje mogu da prate individualno ili zajedno sa porodicom.

“Posebno nam je drago što smo uspjeli da na interesantan način predstavimo kako svi zajedno možemo bolje da brinemo o prirodi i nastavimo to da radimo i kada kriza bude iza nas“, saopšteno je iz EU info centra povodom početka ove online kampanje.

Prema njihovim riječima, kulminacija kampanje biće obilježavanje Dana Evrope koje će se, za razliku od prethodnih godina, preseliti na TV ekrane.

Partneri EU u kampanji su eko edukatorka Anđela Đurašković, agro-kompanija “La Organica”, glumica Branka Femić i glumac Pavle Ilić, food bloger Damir Moškov i Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju.

FAJON

Bez obzira na nepredvidive posljedice krize Kovid-19, koje su paralizovale naš način života, promijenile naš način rada i odložile mnoge stvari, Evropska unija ostaje snažna na svojoj poziciji da vrata EU ostaju otvorena za region Zapadnog Balkana, ocijenila je u intervjuu za Pobjedu poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon.

Ona je istakla da niko ne može sa sigurnošću da kaže kakve će biti posljedice pandemije.

“Mislim da će bogatije evropske zemlje morati da pomažu siromašnijima. Inovativni evropski odgovori i novi resursi igraće važnu ulogu u borbi protiv posljedica. Drago mi je da će Crna Gora, kao i neke druge zemlje Zapadnog Balkana, imati koristi od fonda solidarnosti sa EU, koliko i druge države članice”, kazala je Fajon.

Unija je pokazala, i u ovim teškim vremenima, dokazala solidarnost sa Crnom Gorom. Mislite li da je pomoć mogla, i za nas i za ostale, zemlje doći ranije?

FAJON: Veoma sam srećna što je EU uspjela da dokaže koliko je važna solidarnost za sve u ovim teškim vremenima. Bez sumnje, kriza će biti teška za ekonomiju i naš društveni život. Ne mogu reći da je finansijska pomoć stigla kasno, jer pandemija nije gotova i teško je reći kada bi bio pravi trenutak. Ne bih se toliko fokusirala na tajming koliko na svrhu. Trebalo je vremena da se koordinirano odgovori na nivou EU, ali ja sam vrlo sretna što je EU fond za solidarnost sada na raspolaganju za pregovaračke zemlje i sve države članice. Ipak, očekivala sam da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju pravo na to.

Kako se Crna Gora bori protiv pandemije korona virusa i da li su preduzete ekonomske mjere dovoljne da se održi stabilnost ekonomskog sistema?

FAJON: Situacija je veoma teška za sve i vjerujem da zemlje rade najbolje što mogu kako bi sprečile širenje korona virusa i ublažile posljedice epidemije. Osjećam se pozitivno u trenutnoj situaciji kada vidim kako se ljudi brinu jedni o drugima, kako poštuju vladine mjere, a EU fond za solidarnost je dostupan za hitne slučajeve u zdravstvu. Pošto je Crna Gora bila posljednja evropska zemlja koju je pogodio kovid-19, pretpostavljam da će možda trebati malo više vremena da popuste neke mjere u poređenju s drugim državama EU, ali vjerujem da ste na pravom putu.

Šta će biti nakon pandemije još uvek je neizvjesno. Sigurno možemo reći da će posle zdravstvene krize doći finansijska, ali niko ne može sa sigurnošću da kaže kakve će biti posledice. Mislim da će bogatije evropske zemlje morati da pomažu siromašnijima. Inovativni evropski odgovori i novi resursi igraće važnu ulogu u borbi protiv posljedica. Drago mi je da će Crna Gora, kao i neke druge zemlje Zapadnog Balkana, imati koristi od fonda solidarnosti sa EU, koliko i druge države članice.

Kakva EU nas sve čeka nakon pandemije, jesmo li dokazali evropsko zajedništvo u ovim teškim vremenima?

FAJON: Želim da vjerujem da ćemo kao EU, zajedno sa regionom Zapadnog Balkana, izaći iz ove krize više ujedinjeni i sa još snažnijim uvjerenjem da samo ako radimo zajedno i jedni za druge možemo pobijediti i u ovoj teškoj bitki protiv pandemije. EU je projekat solidarnosti koji je izgrađen na zajedničkim ciljevima – živjeti u miru, jedinstvu i saradnji. Jednostavno nema vremena za egoizam, sebičnost i haotično reagovanje. Na početku ove krize koja nas je zadesila, suočili smo se sa nekim nedostatkom solidarnosti država članica, kao i sporim odgovorima lidera EU. Ali, stvari su se okrenule prilično brzo – države članice pomažu jedna drugoj pružanjem potrebne medicinske opreme, osoblja, liječenjem pacijenata iz drugih zemalja itd.

Ono što je takođe važno su koordinirani odgovor i mjere EU. Ima još puno posla koji treba obaviti, ali bar idemo u pravom smjeru. EP je upravo u petak izglasao Zajednički predlog rezolucije o koordiniranim akcijama EU u borbi protiv pandemije kovid-19 i njenih posljedica.

Region je i bez korone imao brojnih problema. Ali, sada se najbolje vidi da i dalje ovaj dio Evrope nema čvrste smjernice kuda da ide. Srpski predsjednik je pandemiju korone iskoristio da dokaže da su mu Kina i Rusija glavni partneri. Može li ovakvo vođstvo Srbije ponovo zamagliti evropsku perspektivu Zapadnog Balkana?

FAJON: Potpuno sam svjesna da će ova kriza ostaviti puno negativnih posljedica u svakoj zemlji regiona, kao u EU-u i širom svijeta. Prenešeno mi je mnogo zabrinjavajućih informacija iz pouzdanih i vrijednih izvora o tome da ljudi ne poštuju pravila i mjere. Mislim da je to problem u nekim zemljama Zapadnog Balkana. Svi moramo biti svjesni da poštujući pravila pomažemo u spašavanju života – vlastitih i tuđih. Drugo, pridruživanje regiona EU ostaje naš ključni prioritet, nema sumnje, pogotovo sada kada su Sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svijetlo od Savjeta za početak pregovora.

Što se tiče situacije u Srbiji, ponoviću se još jednom – EU je najveći donator Srbije, ne samo u vrijeme korona virusa, već tokom posljednjih 20 godina i oni toga moraju biti svjesni. Pomno pratimo razvoj u Srbiji i političku situaciju i još uvijek imamo jasnu i snažnu ambiciju da se oni pridruže našoj porodici. Za sada smatramo da je zainteresovanost obostrana.

Jasno je da je u ovom tenutku veoma teško davati neka prediđanja, ali da li vam se čini da je proces proširenja preživio i da, bez obzira ne izazove koji nas sve čekaju, od ovog projekta EU neće odustati?

FAJON: Bez obzira na nepredvidive posljedice krize kovid-19, koje su zaista nekako paralizovale naš način života, promijenile naš način rada i odložile mnoge stvari, Evropska unija ostaje snažna na svojoj poziciji da vrata EU ostaju otvorena za region Zapadnog Balkana. Šaljemo jasne signale da nas zanima, ne samo da su ranije spomenuti pregovori o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, već takođe pružamo finansijsku podršku zemljama regiona kako bi im pomogli u borbi protiv pandemije. Odboru za spoljne poslove je u ponedjeljak glasao za preporuke o Zapadnom Balkanu, što je još jedan dobar primjer da se region ne zaboravlja. To je jak dokaz da snažno podržavamo evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana i da snažimo proces pridruživanja osiguravajući da on ojača osnovne vrijednosti i vladavinu zakona, donese održivu, demokratsku, ekonomsku i ekološku transformaciju i socijalnu konvergenciju, jer to obezbjeđuje dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju. Ostajem optimistična kada je u pitanju politika pristupanja s obzirom da mi je ona vrlo bliska od početka moje političke karijere i sigurno je jedan od mojih prioriteta u trenutnom mandatu.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je punu podršku Hrvatskoj u njenim nastojanjima da zadrži pažnju Evropske unije (EU) na pitanjima evropeizacije Zapadnog Balkana (ZB).

“Podrška i premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću u naporima da osmisli realizaciju ideje održavanja, ranije planiranog, Zagreb Summit-a u prilagođenoj formi zbog poznate situacije uzrokovane koronavirusom”, napisao je Đukanović na Tviteru.

“ZBOG MOGUĆIH NOVIH KLASTERA”

Socijalistička narodna partija Crne Gore smatra da tužioci treba da se uzdrže od određivanja pritvora građanima zbog kršenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, kako bi se izbjeglo da policijski pritvori postanu novi klasteri zaraze korona virusom.

“Hapšenja i zadržavanja građana Crne Gore zbog navodnog širenja panike i uznemiravanja javnosti putem objava na društvenim mrežama privukla su pažnju i evropskih instituacija. Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero pozvala je crnogorske vlasti da “pronađu balans između podržavanja slobode izražavanja i proporcionalnog postupanja, u pokušajima da se izbjegne širenje panike i dezinformacija za vreme pandemije korona virusa“, navodi se u saopštenju.

SNP navodi da su mnogo puta ukazivali da je sloboda izražavanja osnovna vrijednost Evropske unije, o kojoj se posebno mora voditi računa u procesu pristupanja Crne Gore evropskoj porodici naroda.

“I ranije je crnogorska vlast dobijala slična upozorenja, ali evidentno je da pouku iz njih nije izvukla i da je nastavila sa istim postupanjem prema građanima. Posebno je revnosna bila u treniranju strogoće nad sveštenstvom Mitropolije crnogorsko-primorske,2 smatraju u toj partiji.

SNP navodi da su “o lošim uslovima u policijskim prostorijama za zadržavanje već su ranije izvijestili Savjet za građansku kontrolu rada policije, ali i advokati”.

Iz tog razloga, bilo bi dobro kada bi se mjera zadržavanja do 72 sata zbog kršenja mjera NKT-a koristila samo u izuzetnim prilikama, kažu oni.

“To je potrebno iz razloga što je jasno da se u ovim slučajevima ne radi o teškim krivičnim djelima koja bi nužno iziskivala zadržavanje”, piše u saopštenju te partije.

Oni smatraju da je otežavajuća okolnost to što se, osim samih pritvorenih, u opasnosti od zaraze nalaze i oni koji dolaze u kontakt sa njima, prije svih policajci i advokati. Zbog toga, smatraju da bi mjeru zadržavanja trebalo koristiti samo kada je ona izuzetno potrebna.

SDP TIVAT

Tivatski Opštinski odbor (OO) Socijaldemokratske partije (SDP) pozvao je lokalnu vlast da otvori proces konsultacija sa političkim i drugim subjektima u gradu, u cilju definisanja konkretnih sistemskih mjera podrške gradskoj privredi i građanima Tivta.

“Lokalnoj vlasti bi to trebalo da bude prioritet u kriznom periodu, a ne da se bavi sječom neposlušnog kadra i novim sistematizacijama radnih mjesta”, navodi se u saopštenju OO SDP-a.

Iz SDP-a su ocijenili da su izazovi previše ozbiljni da bi vlast imala luksuz da se ponaša samoreklamerski i postojeću situaciju koristi za ubiranje političkih poena ili da se isključivo bavi sama sobom.

“Nije vrijeme ni za improvizaciju bilo kakve vrste već za konkretno činjenje i pomoć svima kojima je u Tivtu potrebna. Do najboljih odgovora na aktuelnu krizu može se doći jedino zajedničkim angažovanjem i nadpartijskim djelovanjem”, dodaje se u saopštenju.

SDP Tivat je već predložila neke konkretne mjere za koje smatraju u stranci da mogu biti odgovor na aktuelnu krizu, ali su spremni da saslušaju viđenja svih relevantnih političkih i drugih subjekata u Tivtu.

“Podsjećamo i da su neke lokalne uprave usvojile konkretne mjere podrške privredi i građanima, pa bi bilo primjereno da i mi u Tivtu zajedničkim naporima definišemo prioritete i pravce djelovanja na saniranju posljedica koje je izazvala postojeća situacija. Ovo se posebno odnosi na sektor ugostiteljstva i turističku privredu koje su posebno pogođene, a imajući u vidu nastupajuću turističku sezonu”, kazali su iz SDP-a.

Zato su u SDP-u pozvali lokalnu vlast da pitanju posljedica krize na život građana i privredu Tivta pristupi ozbiljno i institucionalno i započne proces širokih konsultacija.

“Ovo nije problem jedne vlasti a još manje jedne partije – ovo je problem svih građana Tivta. Upozoravamo tivatsku vlast da ne čeka da nam probleme isključivo rješava centralna vlast. Naše specifične probleme ćemo bolje sagledati mi u Tivtu, nego bilo ko iz Podgorice”, zaključuje se u saopštenju.