GVOZDENOVIĆ SA DAVIJE

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović sastao se danas sa šeficom Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasadorkom Mariz Davije. Na sastanku je zaključeno da je i dalje potrebno zajednički raditi na zakonskim rješenjima, odnosno organizaciji aktivnosti radi praćenja implementacije istih.

Potpredsjednik je, kako se navodi u saopštenju Skupštine, izrazio zahvalnost na dosadašnjoj podršci Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kojim je predsjedavao.

Podsjetio da su na posljednjem zasijedanju Skupštine usvojeni zakoni koji su bili predmet rada Odbora, odnosno: Zakon o biračkom spisku, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i izmjene i dopune Krivičnog zakonika.

U PETAK

Čelnici tužilaštva i policije Ivica Stanković i Veselin Veljović biće konsultativno saslušani u petak na zajedničkoj sjednici skupštinskih odbora za bezbjednost i odbranu i za ljudska prava i slobode u vezi postupanju nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima.

Konsultativno će biti saslušan i predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija Nikola Marković.

Odbori su, polazeći od ključnog značaja slobode medija u demokratskim društvima i važnosti proaktivnog sprovođenja nadzorne uloge Parlamenta, donijeli odluku da se održi konsultativno saslušanje radi pribavljanja informacija o postupanju nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima.

Sloboda medija i bezbjednost novinara jedne su od ključnih tema interesovanja Savjeta Evrope (SE), posebno Parlamentarne skupštine SE.

“Ova oblast je u fokusu interesovanja i Komiteta za monitoring PSSE u čijoj nadležnosti je praćenje ispunjavanja obaveza iz članstva u SE, odnosno poštovanja standarda i principa sadržanih u Statutu ove organizacije i njenim konvencijama, naročito Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, saopšteno je iz parlamenta.

Podsjeća se da su u Rezoluciji PSSE 2213 (2018) države članice SE pozvane da preduzmu sve neophodne mjere u cilju jačanja bezbjednosti novinara i drugih predstavnika medija.

Interesovanje za pribavljanje informacija o ključnim aktivnostima nadležnih državnih organa u ovoj oblasti iskazao je, kako se navodi, šef Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE, Predrag Sekulić.

Konsultativno saslušanje bi, kako se navodi, trebalo da bude prilika za predstavljanje ključnih aktivnosti nadležnih državnih organa u ovoj oblasti i ključnih aktivnosti Komisije.

Očekuju se detaljno informisanje o saradnji nadležnih državnih organa i Komisije, predstavljanje nalaza i preporuka iz njenog izvještaja i o aktivnostima u vezi sa nalazima i preporukama Komisije.

DRLJEVIĆ

Kancelarija za evropske integracije je, od planiranih 10.050 strana pravne tekovine Evropske unije za ovu godinu, do sada prevela više od trećine, saopšteno je na sastanku Komisije za pripremu crnogorske verzije pravne tekovine EU.

Na sastanku Komisije, kojim predsjedavao glavni pregovarač Aleksandar Drljević, predstavljen je plan prevođenja pravne tekovine EU za 2020. godinu, kao i do sada realizovanih aktivnosti na sprovođenju prevođenja i stručne redakture.

Kancelarija za evropske integracije je, u saradnji s koordinatorima za stručnu redakturu iz ministarstava, pripremila prvi plan prevođenja pravne tekovine EU za 2020. godinu, kojim je za prevođenje nominovano 237 evropskih akata iz nadležnosti 15 ministarstava, odnosno ukupno 10.050 standardnih strana pravne tekovine EU.

Do danas je, kako je saopšteno na sastanku, Kancelarija pripremila prevod 64 akta ili 3.427 strana. Na stručnu redakturu do sada su poslata 32 akta ili 1.250 strana, pri čemu je završena prva faza stručne redakture 12 akata, odnosno 186 strana.

Glavni pregovarač je podsjetio na obavezu Crne Gore da na crnogorski jezik prevede cjelokupnu pravnu tekovinu EU do datuma pristupanja.

„Poštovanje predviđenih rokova je osnovni preduslov za nastavak procesa stručne redakture i mogućnosti planiranja svih daljih aktivnosti. U tom smislu, veoma je bitno da, kroz praktičan rad i iskustvo, na vrijeme identifikujemo slabe tačke u sistemu stručne redakture i na vrijeme ih aktivno rješavamo, kao i da motivišemo sve raspoložive resurse koju mogu da doprinesu ovom zahtjevnom poslu“, rekao je Drljević.

TRAŽE RASPRAVU U SKUPŠTINI

Demokratski front zatražiće da se u dnevni red sjednice Skupštine, koja će se održati u srijedu, uvrsti i njihov predlog Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine.

Poslanica DF-a Branka Bošnjak pojasnila je na konferenciji za novinare da se to odnosi na period od 1. januara 1990. godine, navodeći da treba preispitati imovinu svih građana, ali da prioritet treba dati onima koji su se, kako je kazala, obogatili na račun građana Crne Gore.

“Ovo je test za sve, jer kad pitate svi su deklerativno pošteni i nemaju nikakvih problema da se vrši revizija njihove imovine, a onda kad bude to nešto konkretno, vjerujem da će pokušati da opstruiraju ovaj zakon”, kazala je Bošnjak.

Poručila je da oni koji su sve stekli legalno nemaju čega da se boje.

“Ovaj zakon je namijenjen onima koji su pokrali, odnosno otuđili iz državnog i lokalnog budžeta nešto što i nije pripadalo”, navela je polanica DF-a.

Dodala je da očekuje da će makar kompletna opozicija podržati taj zakon.

SNP

SNP smatra da će usvajanjem novog modela pristupanja Crna Gora poslati jasnu poruku da se ne boji izazova, saopšteno je iz te partije. Samo tako će se stvari izvesti na čistac i precizno vidjeti u kojim oblastima fali rada i posvećenosti, a u kojima, kako se navodi, Vlada fingira reforme i godinama komplikuje i odugovlači samo pristupanje Evropskoj uniji.

Dok većina država kandidata izražava simpatije prema novoj metodologiji, vjerujući da će ona uvesti novi kvalitet u sam proces koji je poslednjih godina odisao zamorom, crnogorski zvaničnici, kako kažu iz SNP-a,  i dalje vrlo šturo govore o njoj.

“Naime, nova metodologija pristupanja podrazumijeva niz novina, među kojima i objedinjavanje više pregovaračkih poglavlja u tzv. klastere, kako bi se politički fokus država kandidata usmjerio na najvažnije sektore, ali i sankcije u slučaju nesprovođenja reformi i ispunjavanja uslova.Takođe, novo je i da pregovori mogu biti potpuno obustavljeni ukoliko država načini veliki korak nazad u reformam”, navodi se u saopštenju.

Iz SNP-a kažu da je upravo to ono čega se plaši crnogorska vlast.

“Svjesni da nemaju mjerljive rezultate u poglavljima 23 i 24, da pregovori traju skoro osam godina, te da je prošla cijela godina, a da poslednje poglavlje (Konkurencija) nije otvoreno, vlastodršci se drže stare metodologije i ne bi ništa mijenjali kako ne bi poljuljali sopstvene pozicije”, navodi se u saopštenju.

Sigurno je, kako kažu iz SNP-a, da će Albanija i Sjeverna Makedonija pregovarati po novoj metodologiji.

“Čak je i Srbija, koja kao i naša zemlja ima mogućnost da bira između starog i novog modela, izrazila pozitivne ocjene o novousvojenom načinu ispunjavanja obaveza prema EU.I evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izjavio je da postoji više razloga za prelaz Srbije i Crne Gore na novu metodologiju”, saopšteno je iz SNP-a I dodaje:

“SNP CG, kao partija koja se od početka zalaže za evropske integracije, vjeruje da je došlo vrijeme da Crna Gora odlučnije krene u proces pristupanja kako bi u što kraćem roku obezbijedila članstvo u klubu najuspješnijih država i ispunila očekivanja građana. “

VOJVOĐANSKI FRONT

Crnogorska partija je autentičan predstavnik Crnogoraca u Vojvodini, rekao je jedan od lidera Vojvođanskog fronta Tomislav Žigmanov, navodeći da imaju pun demokratski kapacitet, i da će ostvariti povoljan rezultat zajedničkim nastupom na izborima.

Crnogorska partija je jedna od stranaka koja je u zajednickom Vojvođanskom frontu i sa Ligom socijaldemokrata u Vojvodini, naveo je Nenad Čanak.

“Mi smo insistirali da se prizna crnogorski jezik, ali to nije, uprkos zakonskim obavezama učinjeno. Jedan takav pristup kulturnim i nacionalnim različitostima kakv imamo mi i Crnogorska partija, mislim da je to put kojim se multinacionalna i multikonfesionalna kordinata može jačati,” naveo je Čanak.

Aleksandar Odžić podsjetio je da su prije četiri godine takođe nastupili zajedno.

“Taj stožer širimo sa svim organizacijama koje su potpisali memorandum. I očekujemo zaista jedan dobar rezultat na izborima koji će se održati na proljeće 2020,” istakao je on.

VOJVOĐANSKI FRONT

Crnogorska partija je autentičan predstavnik Crnogoraca u Vojvodini, rekao je jedan od lidera Vojvođanskog fronta Tomislav Žigmanov, navodeći da imaju pun demokratski kapacitet, i da će ostvariti povoljan rezultat zajedničkim nastupom na izborima.

Crnogorska partija je jedna od stranaka koja je u zajednickom Vojvođanskom frontu i sa Ligom socijaldemokrata u Vojvodini, naveo je Nenad Čanak.

“Mi smo insistirali da se prizna crnogorski jezik, ali to nije, uprkos zakonskim obavezama učinjeno. Jedan takav pristup kulturnim i nacionalnim različitostima kakv imamo mi i Crnogorska partija, mislim da je to put kojim se multinacionalna i multikonfesionalna kordinata može jačati,” naveo je Čanak.

Aleksandar Odžić podsjetio je da su prije četiri godine takođe nastupili zajedno.

“Taj stožer širimo sa svim organizacijama koje su potpisali memorandum. I očekujemo zaista jedan dobar rezultat na izborima koji će se održati na proljeće 2020,” istakao je on.

Emir Imamović Pirke

Za službeni Beograd i Bosna i Hercegovina i Crna Gora su privremene tvorevine i prolazne nepogode od kojih Srbija, u najgorem slučaju, može samo kompenzovati trajni gubitak Kosova i kojima će, u boljem, upravljati kao svojim pokrajinama niskog stepena autonomije,smatra bosanskohercegovački pisac i novinar Emir Imamović Pirke.

Imamović je objavio autorski tekst u okviru Pobjedinog serijala Balkanska raskršća: Kako intelektualci vide budućnost regiona. Tekst prenosimo u cjelini.

Ako se pita Milorad Dodik, a na opštu žalost pita, srpski nacionalni interes u Bosni i Hercegovini nije da nema najsiromašnije penzionere u Evropi, devet puta manje investicija nego Sarajevo ili pet puta manje turista od tog grada, kao što nije, to pogotovo, izmicanje iz ruske zone interesa bez obzira što je, kako je to u jednom intervjuu rekao Maksim Samorukov iz think-thanka Carnegie. Cilj te zemlje je – zadržavanje statusa quo u BiH ili, u prevodu, održavanje stanja na rubu rata, bijede i pameti.

Prema Dodiku, članu Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a samoproglašenom direktoru tog bosanskohercegovačkog entiteta – koji, inače, samog sebe naziva Glavnim Bajom – srpski nacionalni interes na području od Trebinja do Bihaća i od Bijeljine do Neuma jeste da u službenu posjetu Sarajevu ne dođe predsjednik Republike Crne Gore Milo Đukanović.

Veto

Kada se, ispada, u Podgoricu pošalje dopis u kojem će lijepo, ćirilicom i latinicom, štampanim slovima na memorandumu, pisati da Đukanović u Sarajevo može na zeljanicu, ćevape i hurmašice, ali ne može, to nikako, kao zvanični gost državnih institucija, prestaće da postoji jedan od razloga zbog kojih bi Republika Srpska mogla nestati ili propasti, utopiti se u Federaciju BiH ili…

Nabrajanje je, naravno, uzaludno: posjeta Mila Đukanovića Sarajevu pogubna je po srpske nacionalne interese u Bosni i Hercegovini u istoj mjeri u kojoj kiša oko Kragujevca utiče na rezultate Klopovog „Liverpula“.

No nje, te posjete, za sada biti neće. Narodna skupština Republike Srpske, u kojoj većinu imaju Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata i grupica stranaka trgovačkog karaktera, stavila je, na Dodikovu inicijativu, veto na Đukanovićevu posjetu BiH, planiranu za drugi i treći mart i, praktično, već otkazanu u intervjuu kojeg je crnogorski predsjednik dao Face televiziji iz Sarajeva, kada je najavio dolazak u Srebrenicu jedanaestog jula, na obilježavanje četvrt vijeka od genocida nad tamošnjim Bošnjacima.

Svašta je u svom političkom životu pokušavao biti Milorad Dodik: reformista Ante Markovića, opozicionar Radovanu Karadžiću koji – misli se na Dodika, ne na Karadžića – zagovara vojnu saradnju Republike Srpske i pokojne Republike Srpske Krajine, podržavajući, uz ostalo, raketiranje Zagreba, osnivač alternativne Vlade BiH, odnosno Vijeća ministara u sjeni. Najvažnije od svega, pokušao je Dodik postati Milo Đukanović zapadno od Drine. Dakle, dugovječni, neugrozivi vladar bez ograničenja trajanja mandata i u društvu u kojem demokratija funkcioniše, kažimo tako, linekerovski: svi mogu birati i biti birani, samo što uvijek pobijedi isti.

Copy paste

Kada mu je tranzicija iz jugoslavenskog prvaka u oranju u Đukanovića 2.0 propala, Dodik je odabrao drugog Crnogorca za kopiranje uz update – Radovana Karadžića. Biti njegov nasljednik nosi, međutim, stanovite dužnosti i obaveze. Evo, recimo, da se učestvuje u svakoj regionalnoj krizi koju produkuje Aleksandar Vučić i da se, ma koliko se na prvu, drugu, treću i pedesetu čini blesavim, srpskim nacionalnim interesom proglasi stopiranje dvodnevnog dolaska predsjednika jedne susjedne države.

Da bi ionako proziran manevar bio još providniji, nađen je i službeni razlog: crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti usmjeren je, kaže Dodik baš tim riječima, protiv Srpske pravoslavne crkve, a kako u Beogradu kreirana svesrpska politika funkcionira po principu spojenih dosada – to Dodik nije rekao, naravno – tako se i Srbi u BiH imaju osjećati ugroženo kada im se to naloži.

U književnosti je, tvrde teoretičari, kritičari i recenzenti, jednako važno ono napisano i ono što je ostalo neizrečeno, ali se ćuti iz proznog teksta. U pravu je sasvim suprotno: važno je samo ono što piše, a kako u famoznom Zakonu ne piše ama baš ništa što je „usmjereno protiv interesa Srpske pravoslavne crkve“, onda to treba izmisliti. Onako kako to rade Amfilohije Radović, Andrija Mandić, Aleksandar Vučić i, evo, Milorad Dodik.

Posljednji, istina, ne koliko bi želio, već koliko može i smije, što takođe nije malo, samo što nije dovoljno. Naime, ista ona Narodna skupština Republike Srpske nije usvojila Deklaraciju o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori koju je, uzgred rečeno, predložila opozicija, a vladajuća većina odbacila nakon što je dio zapadnih diplomata Dodiku rekao da njegove akcije podrazumijevaju njihove reakcije, a one mu, da se ne zanosi, neće biti nimalo ugodne.

U tom je dokumentu, prema slobodnoj interpretaciji, pisalo da je danas teže biti Srbin u Crnoj Gori nego Ujgur u Kini, Ukrajinac na Krimu i krme u Teheranu zajedno, pa sve to puta dva.

Litije u crnogorskim gradovima i Dodikova blokada institucija BiH zbog odluke Ustavnog suda kojom javno, isključivo javno, poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada BiH – a, naravno, ostaje gdje jeste – njegov i parlamentarni veto na Đukanovićev dolazak i Amfilohijeve tehnike ucjene vlasti u Podgorici, dešavaju se u isto vrijeme zato što se njima upravlja sa istog mjesta.

Za službeni Beograd, ovaj Vučićev kao i svaki od pojave Slobodana Miloševića – minus, dijelom, kratki premijerski mandat Zorana Đinđića – i Bosna i Hercegovina i Crna Gora su privremene tvorevine i prolazne nepogode od kojih Srbija, u najgorem slučaju, može samo kompenzovati trajni gubitak Kosova i kojima će, u boljem, upravljati kao svojim pokrajinama niskog stepena autonomije.

To što svježe, još neohlađeno istorijsko iskustvo govori kako je svaki sličan pokušaj završio poput modernih džihada, dakle epskim neuspjehom, očigledno je manje važno od svetosti nedostižnog cilja.

Uostalom, ako racionalan cilj opravdava sva sredstva, onda iracionalni traži isključivo takva.

GJENERO

Beograd je Crnu Goru vidio kao svoj dominion, Crnogorce kao dio srpskog nacionalnog korpusa, a vlast u Podgorici tek kao svojevrsnu oblasnu vlast (Zetska banovina). Zbog toga je i takva mržnja skoncentrirana na one koji se nacionalno osjećaju Crnogorcima, kaže Gjenero.

Bez obzira na to za koju se metodologiju odlučila, novu ili staru, od evropeizacije Srbije nema ništa. Vučićev režim je protiv EU i NATO-a, a podržava meku moć Rusije na svom „kulturnom prostoru“. Rusija, međutim, ne može preskočiti svoju sjenku, ona ostaje zemlja koja karakterom pripada trećem svijetu, koja je konkurentna na svjetskom tržištu samo s energentima, sirovinama i oružjem. Donositeljima odluka u Crnoj Gori je to odavno jasno, kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Gjenero.

Komentarišući stanje u regiji Gjenero kaže da je odnos Beograda prema Podgorici posebni problem.

“Beograd je Crnu Goru vidio kao svoj dominion, Crnogorce kao dio srpskog nacionalnog korpusa, a vlast u Podgorici tek kao svojevrsnu oblasnu vlast (Zetska banovina). Zbog toga je i takva mržnja skoncentrirana na one koji se nacionalno osjećaju Crnogorcima. Čak je i Aleksandar Vučić , međutim, svjestan da je vrijeme izvornog velikodržavnog projekta, u kome bi Srbija mogla vojno i paravojno i ‘hibridno’ pokoriti Crnu Goru definitivno prošlo, kao što je prošlo i vrijeme u kome bi Srbija mogla pretendovati na kontrolu nad cijelom Crnom Gorom. Vjerovatno je cilj „kompromis“ po logici koju Vučić pokušava nametnuti na Kosovu, da ne može Kosovo dobiti sve, a Srbija ništa. Izgleda da bi se u ovoj fazi Vučićeva Srbija zadovoljila ‘otkidanjem’ jednog dijela Crne Gore, ali tako da pozdrav ‘dogodine u Kotoru’ ili Herceg Novom može čuvati za idući korak napada”, kaže Gjenero.

Ističe da ipak iz EU stižu konfuzne poruke.

“Činjenica da bivši španski ministar vanjskih poslova eksperte za Balkan navodno pita kakav bi mogao biti kompromis Srbije i Kosova, u kome bi i Srbija dobila nešto, govori kako duboko dio europskih funkcionara ne razumije Balkan i kako je opasno balkanske procese povjeriti akterima iz država koje ne priznaju suverenitet Kosova. EU mora, ne želi li haos na svom području, snažno naglasiti značenje načela nepromjenjivosti državnih granica”, upozorava Gjenero.

Na pitanje da li je i ponašanje Milorada Dodika po nekom ruskom scenariju, Gjenero odgovara odrično.

“Dodikovo ponašanje prije svega je maslo Aleksandra Vučića. Dodik odnose u BiH zaoštrava pred izbore u Srbiji, kad je to potrebno Vučiću, upravo kao što litijska ekipa čini u Crnoj Gori, u korist Vučićevih glasova na parlamentarnim izborima. Rusiji odgovara haos, i jasno je da su i do pred zadnji njegov ispad, ruski predstavnici prijateljski lupkali Dodika po plećima, ali je isto tako činjenica da Rusija nikad ništa ne riskira zbog Vučića i Dodika i njihovih nacionalističkih projekata. Kad je Zapad oštro reagovao na Dodikov ispad, Rusija je bila tiha i nije niti pokušala relativizirati karakter Dodikove provokacije”, zaključuje Gjenero.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ

Predsjednica Socijaldemokratske partije SDP Draginja Vuksanović Stanković kazala je da će SDP na lokalnim izborima u Tivtu, 5. aprila nastupiti samostalno, kao i da će njihova ključna poruka građanima biti “Odbranimo Aerodrom Tivat”.

Ona je naglasila da će glavni izborni cilj SDP-a biti da spriječe otuđenje tog najvrednijeg resursa grada, odnosno da omoguće građanima Tivta da se prethodno na slobodnom opštinskom referendumu izjasne o sudbini njihovog aerodroma.

“Znamo da se i tivatska i državna vlast spremaju da iza leđa građana Tivta donesu ovako krupnu odluku. Zato ćemo učiniti sve da ih u tome spriječimo, a uz veliku podršku građana Tivta politici SDP-a na ovim izborima, sasvim sigurno da ćemo u tome i uspjeti. Stoga, naša poruka je vrlo jasna bilo kakva odluka o pitanju Aerodroma Tivat nikako ne smije biti donijeta bez prethodnog izjašnjavanja građana Tivta”, kazala je Vuksanović Stanković za Dan.

Komentarišući najbolji nastup za opoziciju na lokalnim izborima 5. aprila, predsjednica SDP-a navodi da priželjkuju dobru konkurenciju i još bolje programe za dobro svih građana.

“Mi smo opoziciona partija koja ima svoju prepoznatljivu politiku i na državnom i na nivou grada Tivta. Dok smo bili u vlasti spriječili smo svaki pokušaj DPS-a da otuđi Aerodrome, duboko svjesni da veliki i sigurni prihodi od tako važnog dobra moraju ostati svim građanima, a ne strancima. Zato želimo da kroz samostalan nastup dodatno afirmišemo ovakvu našu politiku i građanima ponudimo čist izbor. Opozicione kolege će shodno svojim programskim opredjeljenjima i procjenama naći model nastupa na izborima. Očekujemo i priželjkujemo konkurenciju dobrih programa i ideja za dobro svih građana Tivta i da upravo to bude jedino mjerilo podrške i izbornog uspjeha”, kaže Vuksanović Stanković.

Istakla je i da je u izbornoj godini ostalo mnogo posla, pogotovo kad je riječ o izmjenama izbornih zakona, ali vjeruje da je ostalo dovoljno vremena da se izvrši snažan pritisak na vlast kako bi se parlamentarni izbori pripremili.

“Vlast je na samom kraju godine unilateralno bez dogovora sa opozicijom usvojila neke važne zakone iz seta izbornog zakonodavstva, od kojih je svakako među najvažnijima Zakon o biračkom spisku. Time su poslali ko zna koju po redu poruku u poslednjih nekoliko godina da nijesu spremni za kompromis i dogovor. Kao da su jedva dočekali poznate aktuelne političke okolnosti da iskoriste moment i pobjegnu od mogućnosti dogovora. Naravno, treba biti iskren i reći da ni opozicija sve ovo vrijeme nije bila na visini potrebne odgovornosti. Mi smo više puta jasno rekli da je opozicija raznorodna i da bar što se nas tiče, programska saradnja sa nekim akterima nije realna. Ali, ono što je realno je da opozicija može da nađe zajednički jezik oko uslova za izbore, oko zakonskih rješenja i ambijenta u kome će se izbori održavati. Mnogo je pogrešnih koraka učinjeno u tom smislu u prethodnom periodu, ali vjerujem da se i uz podršku kolega iz civilnog sektora može izvršiti snažan pritisak na vlast u pripremi parlamentarnih izbora koji su redovno planirani za jesen”, poručila je Vuksanović Stanković.

Komentarišući poziv premijera Duška Markovića na dijalog, predsjednica SDP-a je kazala da se očekivalo da vrh vlasti mnogo ranije uvidi dubinu političke i institucionalne krize u koju su uveli državu i spozna neophodnost širokog društvenog dijaloga, ali da otvaranje suštinskog dijaloga o vitalnim problemima našeg društva i postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima procesa evropskih integracija i stvaranje uslova za održavanje fer i slobodnih izbora jesu teme koje zaslužuju razgovor, ako je on zamišljen kao iskren i odgovoran.

“Bez obzira na propušteno vrijeme, bilo bi optimalno da sve političke i društvene strukture, koje se zalažu za promjenu izbornog ambijenta iskoriste ovu priliku i testiraju da li postoji politička volja na strani vlasti da probleme rješavamo na evropski način. Primjećujemo da su nekim opozicionim kolegama u ovom trenutku apsolutni prioritet neka druga pitanja. Ipak, smatramo da to ne treba da bude prepreka da se paralelno radi na pokušaju stvaranja makar elementarnih uslova za izbore i izlazak iz stanja institucionalne disfunkcionalnosti sistema. To je bila i poruka kolega evropskih paramentaraca sa nedavnog sastanka POSP-a, i to jeste generalno poruka naših evropskih partnera”, zaključila je Vuksanović Stanković.