PREDSJEDNIŠTVO REAGOVALO

Tvrdnja generalnog sekretara predsjednika Srbije Nikole Selakovića da su najrelevantnija međunarodna pravna tijela, poput Savjeta Evrope pozivala na nužnost i potrebu vršenja restitucije crkvene imovine, naročito SPC, nema apsolutno nikakvog utemeljenja u činjenicama, ocijenjeno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore.

Podsjećamo, Selaković je juče osporio argumentaciju predsjednika Crne Gore Mila Ðukanovića u prilog Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i naveo da je sve što je Ðukanović iznio pravno neosnovano i da nije validno.

Iz Predsjedništva, međutim, navode da su tvrdnje Selakovića neutemeljene.

“Naprotiv, Crna Gora je 2012. godine upravo pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao sudskim tijelom Savjeta Evrope, dobila spor protiv Srpske pravoslavne crkve, koja je zahtijevala restituciju crkvene imovine u Crnoj Gori. Evropski sud u Strazburu je ovu tužbu SPC odbacio kao očigledno neosnovanu i neprihvatljivu, utvrdivši da podnosioci tužbe nijesu imali ‘postojeću imovinu’ niti ‘legitimno očekivanje’ za povraćaj imovine čiju su restituciju zahtijevali”, navodi se u reagovanju.

Sud u Strazburu je, kako su istakli, zaključio da su “bez pravnog osnova tvrdnje SPC i države Srbije da je SPC u Crnoj Gori žrtva povrede prava na mirno uživanje imovine i na pravično suđenje, kao i da je navodno diskriminisana od strane države Crne Gore”.

“Iz ove odluke Evropskog suda jasno proizilazi da je imovina koju je tada potraživala SPC, u vrijednosti od više stotina miliona eura, zapravo državna imovina. Okolnost da se ovoj tužbi Srpske pravoslavne crkve tada pridružila Republika Srbija nije ni tada nimalo pomogla podnosiocima tužbe i oni su taj spor protiv Crne Gore izgubili. Tom prilikom, Republika Srbija, koja se pridružila tužbi, iznijela je čitav arsenal poznatih tvrdnji o viševjekovnom bivstvovanju SPC u Crnoj Gori i o tome da je SPC isključivi vlasnik pravoslavnih vjerskih objekata u našoj državi, za koje je izričito tvrdila da predstavljaju istorijske spomenike isključivo srpskog naroda. Međutim, kao ni danas, tako ni tada, za to nijesu ponudili pravno valjane dokaze”, kazali su iz Predsjedništva.

SPC i država Srbija su, kako podsjećaju, ovaj spor izgubili “zato što je i po domaćem i po međunarodnom pravu nesporna pravna činjenica da je Crna Gora, a ne Srpska pravoslavna crkva, uvjek bila i ostala vlasnik vjerske imovine koja je kroz vjekove stvarana od državnog novca ili zajedničkim ulaganjem građana”.

“Još u Knjaževini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori, gdje je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva po Ustavu imala status zvanične državne crkve, vjerska imovina pripadala je državi, a Crnogorska pravoslavna crkva je tu imovinu samo koristila i nije njome mogla raspolagati bez izričitog dopuštenja državne vlasti. Ovo su pravne činjenice, a ideološke i političke tvrdnje kojima se osjećaj pripadnosti srpskoj naciji pokušava poistovjetiti sa pravoslavljem u Crnoj Gori nemaju nikakvu težinu, ni u domaćem, ni u međunarodnom pravu, što jasno potvrđuje i navedena odluka Evropskog suda iz 2012. godine”, navodi se u reagovanju Predsjedništva.

URA PORUČUJE

Izvršni direktor Građanskog pokreta URA Zoran Mikić saopštio je da je predsjednik i lider DPS-a Milo Đukanović u razgovoru za agenciju Tanjug svojim porukama demonstrirao je da nije predsjednik svih građana i “da mu nije stalo do državnih interesa i rješavanja podjela u društvu”.

“Đukanovićevi navodi da litije ne mogu ugroziti vlast, pokazuju da je njegova jedina briga očuvanje vlasti i funkcija, a da mu nije stalo do državnih interesa i rješavanja podjela u društvu. Interes čitavog društva je pomirenje i pronalaženje rješenja oko spornih pitanja uz obavezu svih da poštuju suverenitet i integritet države Crne Gore”, tvrdi Mikić.

On navodi i da su se “iščašenja” sa imovinom i državnom svojinom o kojima govori Đukanović od 1986. do 2000. godine i uređenje katastra dogodili u periodu dok je na vlasti bio jedinstveni DPS.

“Zašto vlast u prethodnih 30 godina nije iskoristila zakonske mehanizme da ispravi nepravilnosti već je po potrebi koketirala sa državnim i nacionalnim interesima?”, ističe Mikić.

Smatra da je DPS potpuno usamljen i da se to najbolje vidi iz toga da ga više ne brane ni manjinske partije ni sateliti jer su, kako kaže Mikić, i oni svjesni da ovakvo ponašanje DPS-a samo proizvodi nove podjele i probleme.

“Rješavanje spornih i osjetljivih pitanja treba realizovati kroz dijalog, a ispravljanje svih nepravdi i nepravilnosti sistematski i postepeno. URA nije protiv zakonskih rješenja koje će regulisati oblast religijskih zajednica u Crnoj Gori ali isto tako zna da je ova priča sa velikim tenzijama bez istinskog dijaloga plasirana od strane Đukanovića tik pred izbore. I to u trenutku kada se kao društvo i država suočavamo sa ogromnim socijalnim i ekonomskim problemima zbog čega sve više ljudi odlazi iz zemlje”, ukazuje izvršni direktor URE.

Dodaje da URA predlaže i sistematske zakone koji treba da pomognu ozdravljenje i oporavak našeg društva.

“Prvi takav je Zakon o porijeklu imovine kojim se predviđa provjera imovine svih javnih funkcionera i sa njima povezanih lica od 1989. godine do danas. Na taj način se stvaraju mogućnosti da se pokradeni novac svih građana vrati u budžet Crne Gore. Tako se štite interesi svih građana i državna svojina”, zaključuje Mikić u reagovanju.

CKM PITA

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) nijednom se nije oglasila povodom hajke koja se u posljednje vrijeme vodi protiv države Crne Gore, ocijenjeno je iz Crnogorske kulturne mreže (CKM).

“Prateći javnu hajku koja se vodi protiv Crne Gore zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti lako je doći do zaključka da i u sopstvenoj kući imamo one koji se njime iz zle namjere ne slažu. Svaki razuman građanin naše države zna da su protivljenja ustavnosti zakona ogranka Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori pravno neosnovana. Nažalost, ova vjerska zajednica na sve načine pokušava, falsifikujući istorijiske činjenice, da građanima Crne Gore koji se deklarišu kao Crnogorci uskrati pravo imanja svoje Crnogorske pravoslavne crkve”, saopštio je CKM.

Nije im, kažu, bila namjera da se previše bave CPC, već onima koji su, kako navode, od Crne Gore “dobili beneficije koje su nezamislive za običnog građanina, akademicima CANU-a”.

“Ova organizacija i njeni članovi se tokom hajke i šovinističke politike koji se vodi protiv naše države nijednom nijesu oglasili. Nijesu se oglasili kada je napadan crnogorski identitet, crnogorska suverenost, Crnogorska pravoslavna crkva, niti kada je zapaljena crnogorska zastava u Beogradu. Jasno je zašto se niko od njih nije pojavio u televizijskim emisijama da se javno suprotstave napadima na Crnu Goru, iz razloga što im je kokarda bliža od crnogorskog dvoglavog orla. Lako je zaključiti da se njihov odnos prema Crnoj Gori svodi na mjesećne apanaže koje dobijaju iz budžeta, i to im je mjerilo patriotizma”, kazali su iz CKM-a.

Nadaju se da će se premijer Duško Marković “dobro zapitati da li oni takav odnos zaslužuju”. 

“Vjerujemo da će Vlada dobro razmisliti da li treba da nastavi podršku antidržavnoj akademiji i njenom sramnom radu koji zaslužuje prezir. Ovakva akademija ne služi Crnoj Gori, jer o važnim pitanjima za državu 30 godina nema svoj stav”, istakli su iz CKM-a.

PODNIO OSTAVKU

Funkcioner Bošnjačke stranke (BS) i poslanik u Skupštini Crne Gore Nedžad Drešević podnio je ostavku na mjesto predsjednika Opštinskog odbora BS-a u Podgorici, piše Dan.

Drešević je prošle godine u februaru i drugi put izabran za predsjednika podgoričkog odbora Bošnjačke stranke.

On je negirao navode da je ostavku podnio zbog funkcije ambasadora u Tirani, već da je takav potez odluka stranke.

“Istina je da sam podnio ostavku na mjesto predsjednika podgoričkog odbora stranke, iako sam prošle godine ponovo izabran na tu funkciju. Jednostavno, takva je bila odluka stranke, da pred izbore nešto promijenimo na lokalnom nivou, i prvi korak je bila moja ostavka. Ja sam na toj funkciji bukvalno od osnivanja odbora, evo 13 godina, pa je logično da tu bude nekih promjena. To nema nikakve veze s time da bih ja mogao biti ambasador Crne Gore u Tirani. Nema od toga ništa”, tvrdi Drešević.

ĐENERO SMATRA

Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tokom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati, kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

Ta praksa, kako je ocijenio, silno liči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima.

“A jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nijesu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane”, rekao je Đenero.

Ističe da se radi o tipičnom “hibridnom ratu” protiv Crne Gore, koji treba da nadomjesti konvencionalni sukob.

Najgore što se ovih dana moglo čuti je, kaže Đenero, izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića izrečena u njegovom tipičnom maniru pasivne agresije.

“On kaže kako on, eto zagovornik mira u regiji, neće u Crnu Goru poslati vojne trupe, e da bi riješile problem, i onda s žalom za ‘dobrim starim vremenima’ pridodaje da bi se to nekad sigurno tako napravilo. Predsjednik susjedne države eklatantno relativizuje suverenitet Crne Gore, upravo kao što to čini vrh Srpske pravoslavne crkve, koji želi da njihova vjerska organizacija djeluje na području susjedne države, ali ne želi priznati niti suvereno pravo da ta država donosi zakone na svojoj teritoriji, niti je spremna poštovati te zakone”, kaže Đenero.

Elementarna obaveza registracije organizacije koja djeluje u državi želi se izbjeći, kako je ocijenio, “tvrdnjom da je ta država produkt te Crkve, pa da onda valjda ta crkvena organizacija ne bi smjela biti ograničena niti jednim zakonom”.

“Crna Gora je donijela zakon koji određuje pravila ravnopravna za sve vjerske zajednice, a uređuje pitanje crkvene imovine. Taj zakon nije presedan, imaju ga u nekom obliku sve savremene države, a njegova temeljna načela ne kose se s demokratskim principima. Paradoksalno je da Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Crne Gore nije spremna poštovati neka od pravila koja poštuje kad djeluje u matičnoj državi, Srbiji”, rekao je Đenero.

“Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tijekom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati. Ta praksa silno naliči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima, a jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nisu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane. Radi se o tipičnom ‘hibridnom ratu’ protiv Crne Gore, koji treba nadomjestiti konvencionalni sukob, a treba primijetiti da je Crna Gora danas u donekle nepovoljnijoj poziciji od Hrvatske i BiH. Na globalnoj razini Miloševićev je režim bio osamljen, a Srbija danas ima globalnog zaštitnika i nekoga ko podstiče ovakve politike. EU je sa zakašnjenjem prepoznavala karakter konvencionalnog rata, a u uslovima isprepletenih interesnih odnosa, aktuelni nekonvencionalni izazovi ostaju bez adekvatne evropske reakcije”, kaže Đenero.

BOŠKOVIĆ OCIJENIO

Crna Gora je od obnove nezavisnosti bila pod uticajem raznih hibridnih aktivnosti, koje su naročito bile intenzivne neposredno prije i za vrijeme najvažnijih političkih procesa u zemlji, poput parlamentarnih izbora u oktobru 2016. i pristupanja Crne Gore NATO savezu u junu 2017. godine, smatra ministar odbrane Predrag Bošković.

Sve ove aktivnosti, kako je ocijenio, dominantno su bile koncentrisane na politički, informacioni i sajber domen.

“S obzirom na to da je tekuća godina izborna, već smo svjedoci porasta malicioznih aktivnosti, u prvom redu dezinformacionih kampanja o raznim bitnim političkim, ekonomskim i društvenim temama, kojima se nastoje diskreditovati najviši politički zvaničnici i izazvati nemir i nesigurnost u javnosti, kao i sajber napadi na informacione sisteme državne administracije i sredstva javnog informisanja”, rekao je Bošković u intervjuu Dnevnim novinama.

On ističe da u prilog takvom razvoju događaja govori i orkestrirana kampanja pokrenuta od strane određenog broja medija u zemlji, regionu i šire, u kojima se tendenciozno izvještava o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koja ima za cilj destabilizaciju političke i bezbjednosne situacije u zemlji.

“Ono što Crnu Goru čini specifičnom i osjetljivom na ovakve udare u odnosu na neke druge države jeste što mi imamo pojedine hibridne agresore u okruženju i unutar naše države, oličene u političkim partijama, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima koji dobrovoljno ili pod pritiskom izigravaju ulogu trojanskog konja u društvenom i političkom životu Crne Gore“, naglašava Bošković.

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Bošković je rekao da Crna Gora kao demokratska država ima ustavnu, međunarodno-pravnu i istorijsku odgovornost da sva pitanja u vezi sa slobodom vjeroispovijesti uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima.

“Usvajanje novog zakona, koji će urediti korpus vjerskih prava i sloboda, a posebno položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom, u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom EU, bilo je neophodno. Njime je zamijenjen zakon iz 1977. godine, koji više ne odgovara ni vremenu, a ni prilikama. Novim Zakonom se prije svega utvrđuju važna pitanja kulturnog identiteta građanske Crne Gore: dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica, reguliše se procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica i na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine, što je u interesu svih građana Crne Gore. Na izborima smo dobili podršku i mandat građana da ovo pitanje, zajedno sa ostalim, riješimo u duhu očuvanja Ustavom zagarantovane građanske Crne Gore. Ovo jeste jako bitan trenutak za Crnu Goru i ona je izložena zastrašujućim napadima koji negiraju i njeno postojanje”, rekao je Bošković.

DPS BIJELO POLJE

Opštinski odbor DPS Bijelo Polje osudio je manipulacije koje, kako navode, dolaze sa određenih domaćih i inostranih adresa koje žele destabilizovati državu, te ugroziti mir i prosperitet kojim se Crna Gora nezaustavljivo približava porodici evropskih naroda, kojoj prirodno pripada, saopšteno je iz tog OO.

Oni su, kako je saopšteno, na sastanku održanom juče, a kome je prisustvovao koordinator za Bijelo Polje i zamjenik predsjednika partije Duško Marković, pokazali puno jedinstvo i iskazali podršku Vladi i ostalim državnim organima u realizaciji programa partije.

Podsjećaju da načela partije podrazumijevaju beskropromisnu borbu za državu Crnu Goru kao multietničko i multikofesionalno društvo sa jednakim pravima za sve građane bez obzira na religijske i druge razlike, koja su privatna stvar svakog pojedinca.

“Građani Bijelog Polja nastaviće da skladno žive u miru i slozi kao i vjekovima do sada, a manipulatorima ostavljamo da žive srednjovjekovne snove o teokratiji kao nedopustivoj dominaciji religije nad savremenom i demokratski izabranom svjetovnom vlašću. Samo građani u demokratskom i zakonitom procesu mogu birati vlast koja im nudi prosperitet i garantuje ljudska i svojinska prava. Jednom riječju demokratija i država kao zajednička kuća svih njenih građana najveća su svetinja savremene evropske civilizacija kojoj neotuđivo pripadamo”, navodi se u saopštenju OO DPS Bijelo Polje.

RAKOČEVIĆ TVRDI

Poslanik i jedan od lidera DF-a Milan Knežević kaže da je svojim očima vidio konzula Crne Gore Vuka Rakočevića ispred crkve Svetog Marka u Beogradu.

Podsjetimo, Ambasada Crne Gore u Srbiji juče je demantovala Kneževićeve tvrdnje da je konzul Crne Gore Vuk Rakočević prisustvovao skupu u Beogradu.

“Kad god Vlada upali Tviter, svima u Crnoj Gori mrkne. Tako su juče bezuspješno pokušali da me ubijede kako ne treba da vjerujem svojim očima koje su ispred crkve Svetog Marka u Beogradu vidjele Vuka Rakočevića, već treba da vjerujem njihovom Tviteru”, saopštio je Knežević.

Knežević tvrdi da su ga partijske kolege obavijestile da je Rakočević maskiran šalom i kapom bio prisutan na skupu podrške Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) u Crnoj Gori u organizaciji Studentskog kluba Pravnog fakulteta ispred Crkve Svetog Marka.

On kaže da dozvoljava mogućnost da je Rakočević ispred crkve bio da iskaže podršku SPC u Crnoj Gori.

“Eto, sad čitava crnogorska javnost, posebno ona režimska, koja me napada da sam radikalan i isključiv, treba da me pohvali kako sam spreman da priznam grešku kad pogriješim, jer kako kažu stari Zećani: ʼHomer nekad zadrijemaʼ – zaključio je Knežević.

REAGOVANJE DANILOVIĆA

“Predsjednik države i DPS-a vidi u litijskim šetnjama političke proteste, obučene u crkveno ruho. Predsjednik kaže da Vlada neće povući zakon, jer ispravlja istorijsku nepravdu učinjenu u katastru od 1986 – 2000 godine? Tada je Crkva, valjda, otimala državnu imovinu, a on je bivao neznaveni premijer? Toliko neistina u jednom intervjuu nije skorije viđeno u Crnoj Gori”, ocjenjuje poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, reagujući na intervju predsjednika Mila Đukanovića.

“Crkvena imovina je navodno bila državna, pa je onda upisana na Crkvu, a Đukanović koji je trideset godina na vlasti nije to primjećivao – bavio se tada drugim stvarima: ekonomijom, ratom za mir, kuraženjem dobrovoljaca i rezervista na ratištima, duvanom, gliserima, progonima, karavanima robe i roblja? Tako bestidno pranje biografije i glumljenje principijelnog Crnogorca nije viđeno do sada ni crnogorskim ni srpskim očima”, ističe Danilović.

Kako je dodao, ako je istina da su u pitanju politički protesti, onda nije bilo masovnijih u istoriji Crne Gore i on i Vlada treba da podnesu ostavke.

“Ako opstane ovaj sramni Zakon o otimanju tuđe imovine, predložićemo da se primijeni i na privatnu, na imovinu Predsjednika Crne Gore i njegove šire porodice, na imovinu kumova i prijatelja! I nećemo se zalijetati na 1918. godinu, nego tražiti da dokaže vlasništvo nad objektima, firmama, imanjima, privrednim društvima i to samo dan prije 1989. godine”, napominje Danilović.

Magla koju predsjednik Crne Gire sije u posljednjem intervjuu, kaže on, teža je od ovog narastajućeg zagađenja vazduha.

“Obećavamo predsjedniku DPS-a da ćemo jednom, potraje li ova pravna sramota od Zakona, one čuvene prelazne i završne odredbe primijeniti na njegovom slučaju. Sve što je Predsjednik imao od 1918 – 1989 neka mu je srećno, a sve ostalo u narodnu kasu – biće to bogato vraćanje otetog za državu i državni budžet”, poručio je poslanik Goran Danilović.

NENEZIĆ OCIJENILA

Izmjene Krivičnog zakonika neće donijeti unapređenje u sprečavanju nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja, smatra izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Ana Nenezić, navodeći da su za to potrebne snažne institucije koje su oslobođene političkog uticaja.

U Zakonu o dopunama Krivičnog zakonika navodi se da će javni funkcioner koji silom, prijetnjom, ili na drugi način utiče da se političkom subjektu daju sredstva za finansiranje izborne kampanje ili političkog subjekta, kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Zakonske dopune usvojio je crnogorski parlament krajem prošle godine.

Nenezić je kazala da brojne zloupotrebe u finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, ne samo od afere “Koverta” već i mnogo ranije, gdje, kako je istakla, postoje vrlo ubjedljivi dokazi o nezakonitom finansiranju, diktiraju neophodnost utvrđivanja odgovornosti i efikasnog djelovanja u odnosu na ukorijenjene nedemokratske prakse.

“U tom smislu propisivanje krivične odgovornosti ima svoje opravdanje, posebno ako imamo u vidu da samo krivična djela mogu omogućiti sprovođenje istrage i pribavljanje dokaza kroz istražne mjere i dalje utvrđivanje odgovornosti”, rekla je Nenezić agenciji MINA.

Prema njenim riječima, na osnovu prethodnih iskustva i pasivnost nadležnih organa u dijelu sprečavanja i kažnjavanja raznih izbornih zlouptreba, iako su postojali svi zakonski preduslovi za njihov proaktivan rad, kao i snažan uticaj vladajuće partije na rad i djelovanje tih institucija, zakonske izmjene neće donijeti unapređenje u dijelu sprečavanja nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja.

“Za to su prevashodno potrebne snažne institucije oslobođene političkog uticaja, što u ovom trenutku nemamo, kao što i nemamo minimum saglasnosti obje političke strane ni oko ove izmjene, a ni oko drugih preduslova za održavanje fer i slobodnih izbora”, kazala je Nenezić.

Ona je kao primjer pasivnosti u dijelu kažnjavanja zloupotreba navela nadležno tužilaštvo, koje je, kako je istakla, malo ili nimalo uradilo na procesuiranju raznih izbornih kršenja.

Zato je, kako smatra Nenezić, neophodno, osim na izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva, raditi i na promjeni dosadašnje prakse tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

“Iako je kriminalizacija nezakonitog političnog finansiranja svakako korak ka ukupnom unapređenju izbornog ambijenta, prethodna iskustva otvaraju prostor i za bojazan da svaka neizvedenost norme može posluziti kao osnova za politički obračun”, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, upravo zato je bilo važno otvoriti dijalog o tom pitanju i postići minim saglasnosti obje strane.

Sada je, kako je kazala, situacija da je Zakonik o krivičnom postupku dopunjen glasovima vladajuće partije, da je izostao dijalog sa opozicijom, pa je teško govoriti o vraćanju povjerenja u izborni sistem i same izbore na bazi te izmjene.

“Kompletno izborno zakonodavstvo i drugi vezani zakoni trebaju biti donijeti najmanje dvotrećinskom
podrškom u Parlamentu, jer je to bazični uslov stvaranja povjerenja u izborna pravila, ali taj dijalog ne postoji, a vremena je sve manje za bilo kakvu vrstu dogovora”, zaključila je Nenezić.