STANIC SAOPSTIO

Socijaldemokratska partija (SDP) sa paznjom razmatra predlog nevladinog sektora da se kriminalizuje nezakonito finansiranje politickih partija i kampanja, saopstili su iz te stranke, navodeci da podrzavaju sve ideje koje ce obezbijediti uslove za odrzavanje fer i demokratskih izbora.

Centar za demokradsku tranziciju predlozio je ranije da bi izmjenama zakona trebalo kriminalizovati nezakonito finansiranje politickih partija.

Portparol SDP-a Mirko Stanic kazao je agenciji MINA da ta partija s paznjom razmatra predloge kolega iz nevladinog sektora.

“Dosadasnja praksa u kojoj oni koji nelegalno uticu na slobodnu volju biraca, time sto im nude novac ili usluge za glasanje, vise puta je javno objelodanjena, a pocinioci osudeni pred nadleznim sudovima”, rekao je Stanic.

Prema njegovim rijecima, ono sto je izostajalo je kaznavanje politicke partije u cije ime su ta krivicna djela radena.

“Takode, zbog sustinskog nedostatka politicke volje, lica koja su to radila, recimo u ime Demokratske partije socijalista u Pljevljima, su poslije osude napredovala u politickim karijerama, sto je dovelo do daljeg nepovjerenja gradana, politickih partija, ali i nasih evropskih partnera u fer i demokratske izbore”, naveo je Stanic.

Kako je kazao, sama cinjenica da se na pragu 2020. godine mora govoriti o problemima koji su vezani za slobodno izjasnjavanje gradana, kao abecedi demokratije, jasno pokazuje zbog cega Crna Gora jos nije clanica Evropske unije.

Stanic je naglasio da novac koji se trosi za kupovinu glasova mora doci iz nelegalnih izvora.

“Da bi sprijecili da se na ovaj, nelegalan nacin, i u narednom periodu vrse izborne manipulacije, potrebno je razmotriti predloge kojim ce se kriminalizovati prihvatanje ili davanje nezakonitih donacija, kao i falsifikovanje izvjestaja nadleznim drzavnim organima u toku ili po zavrsetku izbora”, naveo je on.

Naravno, dodao je Stanic, da bi se sprovela sva zakonska rjesenja koje ce dovesti do fer i demokratskih izbora, potrebno je prije svega obezbijediti pravno-politicke garancije.

DUROVIC VJERUJE

Nova Evropska Komisija (EK) spremna je da principi politike prosirenja i dalje budu onakvi kako su uspostavljeni i da otvori dijalog sa drzavama clanicama, u cilju unapredenja metodoloskih aspekata pristupanja, ocijenila je profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Durovic.

EK u novom sazivu, sa Ursulom fon der Lajen na celu, danas pocinje sa radom.

Durovic je kazala da se ne ocekuju neke velike promjene, ali da postoji potreba da se o politici prosirenja ponovo razgovara kako bi se ona na odredeni nacin precizirala.

“Novu EK treba docekati sa pristupom da je ona raspolozena da osnovne principe politike prosirenja drzi i dalje onakvim kakvi su uspostavljeni, a da se otvori dijalog konferencija sa svim drzavama clanicama, kako bi se metodoloski aspekti pristupanja unaprijedili”, rekla je Durovic za agenciju Mina.

Kako je navela, kao sto moze da se ustanovi da neka drzava u procesu reformi ide naprijed i da je treba podrzati, ista praksa treba da bude i sa onima koji idu unazad.

“To djelo je lako sprovodljivo, ali u praksi nije jednostavno razluciti sve nijanse i biti objektivan, kako drzave ne bi bile ostecene, demotivisane i kako bi nastavile da se trude da sprovode reforme zbog sebe i konkretnih korak na putu integracija”, kazala je Durovic.

Prema njenim rijecima, Fon der Lajen formirala je jedan geopoliticki tim, koji predstavlja sliku danasnje Evropske unije (EU) bez Velike Britanije.

Durovic je podsjetila da EK broji 27 clanova, od kojih su tri izvrsna potpredsjednika, ciji portfoliji govore o prioritetima Komisije.

Kako je navela, u novom sastavu ima jos pet potpredsjednika, ciji su portfoliji vezani za demokratiju i demografiju, evropske stilove zivota i interinstitucionalnu saradnju i za puno novih oblasti koje govore o prioritetima EK.

“Tu su i vazne evropske politike, kao sto su transport i trgovina. Veliki portfolio je dat francuskom komesaru koji je prihvacen u posljednjem krugu i koji u svom portfoliju ima novi direktorat, koji se bavi ulaganjem u vojne tehnoligije i evropsku odbrambenu industriju, a to je ono sto je Francuska i zeljela”, kazala je Durovic.

Komentarisuci to sto je Crne Gora clanica CEFTA, a ne “Malog Sengena”, Durovic je navela da ne treba potcijeniti svu bastinu koju je ona dobila kroz taj sporazum.

Nije u redu, kako je istakla, da zbog sporazuma kao sto je “Mali Sengen” cijela CEFTA bude dovedena u pitanje, jer je ona “veliki sengen” koji sadrzi sve sto se promovise kao origanalna ideja.

UN KONFERENCIJA

Predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic ucestvovace u ponedjeljak u Madridu na sastanku sefova drzava ili vlada koji se odrzava u sklopu XXV Konferencije (COP25) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (UNFCCC).

Premijer Markovic ce se obratiti ucesnicima Konferencije, koju otvaraju generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutijeres i predsjednik Vlade Kraljevine Spanije Pedro Sancez.

“Konferencija u Madridu bice prilika za dalju afirmaciju politika Crne Gore u oblasti zivotne sredine i klimatskih promjena posebno imajuci u vidu da je nasa zemlja prije godinu otvorila Pregovaracko poglavlje 27, kao i za bilateralne susrete predsjednika Vlade Duska Markovica”, saopsteno je iz Vlade.

Na konferenciji ucestvije 36 predsjednika drzava ili Vlada kao i najvisi zvanicnici Evropske unije – predsjednik Evropskog savjeta Sarl Misel, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen i potpredsjednik Evropske komisije i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Zozep Borel.

SOCIJALDEMOKRATE TVRDE

Cirkus u Budvi nece jos dugo trajati, porucile su Socijaldemokrate, uz ocjenu da smo na posljednjoj sjednici SO Budva imali priliku da vidimo jos jedno brukanje Budve, ali i cijele Crne Gore.

“Sto se DF-a tice, odavno nam je jasna njihova antidrzavna ideologija i od njih nas ovakvo ponasanje uopste ne cudi. Medutim, u analima crnogorske politike ce ostati koliko su spremne da budu ponizavane partije koje se na papiru smatraju gradanskim i drzavotvornim, a koje cine vlast u Budvi”, kazali su iz SD-a.

Poslije svakog ispada vladajuceg buckurisa, a bilo ih je, tvrde u SD-u mnostvo, “u Budvi slusamo vapaje navedenih ‘drzavotvornih’ partija koje imaju obraza da nekom nesto vise poruce i u Budvi i u Crnoj Gori”.

“No, svaki put sve progutaju, samo da bi ostali u vlasti. Zakljucak je samo jedan – tamo gdje vladaju cirkusanti, cirkus je jedini ocekivani dogadaj u njihovoj reziji. Sreca je pa ovaj cirkus u Budvi nece jos dugo trajati”, kazu u SD-u.

TROJICA POSLANIKA

Poslanici Demokrata Momo Koprivica i Danilo Saranovic, i nezavisni poslanik Nedeljko Rudovic uputili su Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Zahtjev za sazivanje vanredne sjednice ovog skupstinskog tijela.

Trojica poslanika, kako je saopsteno, zahtijevaju da Branimir Gvozdenovic ovu sjednicu zakaze bez odlaganja, a najkasnije za utorak.

Koprivica, Saranovic i Rudovic predlozili da se na sjednici raspravlja o donosenju Odluke o obrazovanju novog radnog odbora i utvrdivanje roka za kodifikaciju izbornog zakonodavstva u jedan zakonski projekat – Izborni zakonik.

Za dnevni red su predlozili i donosenje Odluke o utvrdivanju roka u kom su clanovi Odbora i pridruzeni clanovi Odbora duzni da dostave sve zakonske i druge projekte Odboru za sveobuhvatnu reform izbornog i drugog zakonodavstva; donosenje Odluke o utvrdivanju roka u kom su svi radni odbori duzni da Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva dostave konacne predloge utvrdenih rjesenja ili sistematizovane predloge clanova i pridruzenih clanova Odbora i predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.

“Podnosioci zahtjeva navode da opozicija ima spremna rjesenja, tj. kompletne zakone, od kojih bi svi koji se odnose na izborno zakonodavstvo trebalo da budu objedinjeni jednim pravnim projektom, kakav bi bio Izborni zakonik. Izborni zakonik bi bio kljucni zamajac da se izborni procesi u Crnoj Gori, vec jednom, pocnu odigravati po odredenim pravilima koja ce garantovati jednaku startnu poziciju za sve sudionike u izbornom procesu”, navode iz Demokratske Crne Gore.

Podnosioci zahtjeva smatraju da se i Zakon o teriotorijalnog organizaciji mora usvojiti, te da bi svako odugovlacenje smatrali opstrukcijom jer nema opravdanja za cinjenicu da je 60% Crne Gore bez adrese.

Zbog toga zakljucuju da odlaganja i odugovacenja ne smije biti.

POLJSKI MINISTAR

Poljska je oprezna zbog francuskog prijedloga da se pristupanje zemJjama kandidatima za clanstvo u EU dozvoli tek nakon sto se zavrsi reforma Unije,jer j? prema nasem misljenju, nemoguce odrediti kada c? takva reforma biti zavrsena, kazao je u intervjuu z? Pobjedu ministar spoljnih poslova Poljske Jacek Caputovic.

Sef poljske diplomatije naglasava i kako u francuskom dokurnentu ?ij? precizirano na koje se zemlje to odnosi, odnosno da li samo n? ??? koje jos nijesu zapocele pregovore ili i na Crnu Goru i Srbiju.

Caputovic istice i kako se vecin? clanica EU z?laze za prosirenje EU na zemlje Zapadnog Balkana.

Tu tvrdnju potkrepljuje time sto se u meduvremenu bro? potpisnika pisma, koje je nedavno sa kolegama iz Austrije, Ceske, Slovacke, Slovenije i Italije uputio EK sa zahtjevom da drzave clanice dostave prijediloge za ubrzavanje procesa prosirenja na Zapadni Balkan, povecao na petnaest.

“Kljucni element tog pisma je poziv Evropskoj komisije da predstavi prijedloge kako da se proces pridruzivanja ucini efikasnijim. S jedne strane, odnosi se na francuske prijedloge koje je predsjednik Makron predstavio u oktoru. Sa druge strane, na ovaj nacin Poljska i drugi potpisnici pisma naglasavaju ulogu EK kao institucije koja je nadlezna za vodenje pregovora o pristupanju sa kandidatima u ime drzava clanica, a samim tim i institucije nadlezne za usmjeravanje ovog procesa”, rekao je Caputovic.

Pipsmo o evropskim perspektivama Zapadnog Balkana je, kako je rekao, napisano kao odgovor na izostanak odluke Evropskog savjeta u oktobru o otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

“Pismo su potpisali ministri posljnih poslova sest drzava clanica EU i to Poljske, Austrije, Ceske, Slovacke, Slovenije i Italije. Medutim, i mnoge druge drzave su se pridruzile i broj potpisnika se povecao na 15 za samo nekoliko dana. Ovo dokazuje da se vecina zemalja clanica zalaze za prosirenje EU na zemlje Zapadnog Balkana”, rekao je poljski diplomata.

On je rekao da se nada da ce dokument EK omoguciti konstruktivnu raspravu prije sastanka Evropskog savjeta 2020. godine.

“Istovremeno, ocekujemo da se sastanak Savjeta u martu zavrsi donosenjem odluke o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom”, kazao je on.

PREDLOG DEMOKRATA

Predsjednik Opstinske izborne komisije (OIK) trebalo bi da bude imenovan na predlog parlamentarne opozicije, glasi jedan od predloga kojim ce se baviti skupstinski Odbor za sveobuhvatne izborne i druge reforme. To je smisljeno u cilju definisanja rjesenja za prve fer i slobodne izboreu Crnoj Gori.

Konkretno, Demokratska Crna Gora inicirala je novo uredenje Opstinske izborne komisije, gdje bi se njen predsjednik imenovao na predlog skupstinske opozicije.

“Kandidata za predsjednika OIK predlaze partija, odnosno grupa biraca, koja je samostalno ili u okviru koalicije, na prethodnim izborima dobila najveci broj odbornickih mandata u okviru skupstinske opozicije. U slucaju da je vise partija, odnosno grupa gradana, u okviru skupstinske opozicije dobilo isti broj mandata, pravo predlaganja kandidata za predsjednika OIK pripada partiji, odnosno grupi biraca, koja je osvojila najveci broj glasova”, navodi se u predlogu Demokrata.

Takode, u slucaju da je vise partija, odnosno grupa gradana, u okviru skupstinske opozicije dobilo isti broj mandata i isti broj glasova, o tome ko ima pravo da predlozi predsjednika OIK odlucuje se zrijebom.

Sekretara OIK predlaze predsjednik komisije, a bira ga OIK dvotrecinskom vecinom svih clanova istice se u dokumentu predatom skupstinskom odboru.

Istice se da se tri clana OIK imenuju na predlog tri partije koje su na prethodnim izborima dobile najveci broj mandata u okviru skupstinske vecine, a u slucaju istog broja mandata, najveci broj glasova.

Za clana se imenuje po predstavnik partije koja je dobila drugi najveci broj mandatau okviru skupstinske opozicije, a u slucaju istog broja mandata najveci broj glasova.

“Ukoliko u odgovarajucoj skupstini opstine postoji samo jedna opoziciona partija, odnosno grupa biraca, u sastav OIK imenuju se i predsjednik i clan komisije na predlog te partije, odnosno grupe biraca”, kazale su Demokrate.

Kako se napominje, predsjednik komisije, njegov zamjenik i sekretar, kao i clanovi komisije imenuju se iz reda diplomiranih pravnika, a zamjenici clanova komisije imenuju se, no pravilu, iz reda diplomiranih pravnika.

KONGRES IZABRAO

Demokratska partija socijalista (DPS) izabrala je na jucerasnjem Osmom kongresu clanove Glavnog odbora partije.

Glavni odbor DPS-a imace 146 clanova, a donosimo vam imena po abecednom redu: Abdic Nermin, Adzic Snezana, Alavac Haris, Anrovic Resid Resko, Aranitovic Ksenija, Asanin Ilija, Avramovic Ljubica, Avramovic Zeljko, Bajceta Bojan, Bajrovic Demir Bjelajac Zora, Bojanic Lalovic Zoja, Boljevic Arsenije, Boskovic Sasa, Bozovic Marko, Brankovic Branislav, Busaj Sanja, Cadjenovic Andrija, Cikic Saida, Corovic Lilanda.

U GO DPS-a su i Dabetic Budimir, Dakonovic Bojan, Dautovic Mersudin, Dedeic Nikola, Delic Vladimir, Demic Zehra, Dizdar Dejana
Dizdarevic Abaz, Durovic Dragan, Durovic Dusan, Dosljak Drasko, dr Bulatovic Biserka, dr Dobardzic Majda, dr Lazovic Ranko, Draganic Jovana, Drobnjak Vesko, Dukanovic Vojin, Duraku Majlinda, Erakovic Jevto.

Izabrani su za clanove GO DPS-a i Franca Hilmija, Garovic Dusan, Gasi Isen, Gegaj Nikola, Golubovic Vlastimir, Gospic Zoran, Hadrovic Fahrudin, Hadziosmanovic Sabrina, Ilincic Dragica, Ivanovic Miodrag, Ivanovic Predrag, Ivkovic Tamara, Jakic Jugoslav, Jankovic Bozidar, Jokic Branislav Brano, Jokic Ljiljana, Jokovic Vladan, Kajosevic Elvir, Kalac Nusret, Kazanegra Katarina, Kekovic Nevena, Klikovac Andrija, Kljajic Lidija, Knezevic Sladana, Koljenovic Seniha. Konatar Milos, Korac Ksenija, Kosic Vladimir, Krijestorac Anela, Krivokapic Alen, Krivokapic Doko, Krivokapic Jovana, Krivokapic Nikoleta, Kuc Snezana, Kujovic Abaz, Lakic Dordina,

U GO DPS-a su i Lakic Tamara, Lalevic Dobrasin, Ljuljanaj Jovicevic Alma, M. Mugosa Miomir, Maras Verica, Marinkovic Pavle, Markovic Jovan Martinovic Jovan, Mijanovic Lazar, Mijovic Natasa, Mijuskovic Drasko, Milinkovic Vesna, Miljanic Petrovic Radmila, Miljanic Srdan, Milosevic Dijana, Mrdak Zoran, Muratovic Anela, Muratovic Erol, Muratovic Nermina, Nenezic Predrag, Nikcevic Radivoje, Nikcevic Sonja, Nikezic Branka, Nuhodzic Resad, Pajkovic Andrea, Pajovic Slobo, Paraca Savo, Pavicevic Vesna, Pavicevic Zana, Pejovic Andrija, Perovic Marija, Popovic Bozidarka, Radonjic Dusan, Radonjic Rajka, Radunovic Miodrag Bobo, Radusinovic Igor, Rajkovic Gruica
Rajovic Gordana, Rakocevic Ljiljana, Reljic Gordana, Roganovic Slobodanka, Sabotic Adela, Saranovic Blazo, Scepanovic Dusko, Scepanovic Kristina, Sehovic Sead, Smolovic Predrag, Sokic Dragisa, Sosic Ljubomir, Sosic Zeljko, Spajic Srdan, Spicanovic Mr Tanja, Srzentic Dr Zoran, Stijepovic Ana, Stijovic Slavko, Subotic Stanislava, Tahirovic Seniha, Terzic Dragan, Tutundzic Amna, Vidakovic Tijana.

Za clanove GO DPS-a izabrani su i Vucelic Vladan, Vujacic Jovanka, Vukcevic Zoran, Vukicevic Nikola, Vukicevic Zoran, Vukovic Marko, Zaimovic Esad, Zlokovic Vladimir, Zuric Aleksandar, Zvicer Sasa i Zvizdic Jovana.

Ranije je saopsteno da je Glavni odbor utvrdio listu kandidata za stranacke funkcije, na kojoj je vise od polovine novih lica – privrednika, ljekara, sportista, studenata.

Na listi nema bivsih gradonacelnika Podgorice Slovoljuba Stijepovica i Miomira Mugose, ni bivseg ministra spoljnjih poslova Milana Rocena. Nema ni bivseg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovica, ni guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Zugica.

DUKANOVIC

Novi stari predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Dukanovic na konferenciji za novinare je kazao da DPS ide dalje putem evropeizacije, emancipacije drustva s osnovnim naumom da u doglednoj buducnosti stvori uslove za jos bolji zivot gradana. On je istakao da ce 2020. pokazati snagu DPS-a na izborima.

On je podsjetio da DPS vrsi vlast u 17 od 24 opstine u Crnoj Gori. Dukanovic je dodao da se danas na kongresu culo da nema nikakvog trijumfalizma ni opustanja.

“Pred nama su zadaci na daljem ekonomskom razvoju. Mi mislimo da je ekonomskim razvojem jedino moguce rjesavati probleme”, kazao je Dukanovic, koji je juce na kongresu izabran za novog lidera DPS-a.

Ekonomski razvoj, kako je dodao, ne smije biti sezonski uzlet.

“Nas najvazniji zadatak je da odrzimo dobar tempo ekonomskog rasta. I bez obzira na ozbiljne poremecaje u nasem regionu, nema kolebanja, nas kurs je evropeizacija Crne Gore”, kazao je Dukanovic.

On je istakao da je danas jasno da clanstvo u EU ne zavisi od bilo koje zemlje aspiranta vec od sposobnosti EU.

“Nas cilj je kvalitet zivota gradana primjeren razvijenoj Evropi”, istakao je Dukanovic.

Kongres je, kako je dodao, bio jasna demonstracija snage i jedinstva.

“Nijesmo slucajno ovdje organizovali kongres, zeljeli smo da pokazemo da je DPS jedinstvena, politicki potentna partija. Mislim da je DPS pokazao da zna da upravlja komplikovanim procesima. Mislimo da je to najvaznije za povjerenje”, kazao je predsjednik DPS-a.

On je istakao da ce 2020. pokazati snagu DPS-a na izborima.

“Mi smo zadovoljni onim sto smo uradili iako kao zdravomisleca struktura uvijek znamo da se moze bolje. Crna Gora mora da se razvija kao drustvo znanja. Jako je vazno da imamo konkurentno znanje, da bude strucno profilisano drustvo. To je kljucni preduslov daljeg dinamcnog drustvenog razvoja Crne Gore”, kazao je.

On je podsjetio da smo posljednjih sedmica bili u prilici da citamo oko navodnog egzodusa mladih iz Crne Gore.

To je, kako je kazao, problem koji danas pogada cijelu EU.

“No to nas ne zadovoljava, nas je cilj da mlade ljude zadrzimo. Otvoricemo nova radna mjesta, da unapredujemo sistem da motivisemo investitore da dolaze, otvaraju preduzeca i da mladi ostaju. Politicku volju imamo, jasnu viziju imamo da ocuvamo ovaj tempo razvoja”, kazao je Dukanovic.

Upitan da prokomentarise koliko je u prethodne cetiri godine bilo donacija DPS-u u od odbjeglog biznismena Duska Knezevica, Dukanovic je kazao da DPS evidentira samo zakonite donacije.

“Donacija sa snimka nije registrovana i predmet je nadleznih organa. Za nju nijesam znao dok se nije pojavila u javnosti. Postoji sef racunovodstva koji ima sve podatke”, rekao je Dukanovic.

Na konstataciju da je Knezevic objavio snimak predaje novca i kazao da je njemu namijenjen Dukanovic je odgovorio da to sto se neko bavi dopisivanjem i dosnimavanjem samo dopisuje optuznicu protiv sebe.

Dukanovic je kazao i da su se sve briselske institucije nedvosmisleno zalozile za nastavak prosirenja.

DUKANOVIC

Novi stari predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Dukanovic na konferenciji za novinare je kazao da DPS ide dalje putem evropeizacije, emancipacije drustva s osnovnim naumom da u doglednoj buducnosti stvori uslove za jos bolji zivot gradana. On je istakao da ce 2020. pokazati snagu DPS-a na izborima.

On je podsjetio da DPS vrsi vlast u 17 od 24 opstine u Crnoj Gori. Dukanovic je dodao da se danas na kongresu culo da nema nikakvog trijumfalizma ni opustanja.

“Pred nama su zadaci na daljem ekonomskom razvoju. Mi mislimo da je ekonomskim razvojem jedino moguce rjesavati probleme”, kazao je Dukanovic.

Ekonomski razvoj, kako je dodao, ne smije biti sezonski uzlet.

“Nas najvazniji zadatak je da odrzimo dobar tempo ekonomskog rasta. I bez obzira na ozbiljne poremecaje u nasem regionu, nema kolebanja, nas kurs je evropeizacija Crne Gore”, kazao je Dukanovic.

On je istakao da je danas jasno da clanstvo u EU ne zavisi od bilo koje zemlje aspiranta vec od sposobnosti EU.

“Nas cilj je kvalitet zivota gradana primjeren razvijenoj Evropi”, istakao je Dukanovic.

Kongres je, kako je dodao, bio jasna demonstracija snage i jedinstva.

“Nijesmo slucajno ovdje organizovali kongres, zeljeli smo da pokazemo da je DPS jedinstvena, politicki potentna partija. Mislim da je DPS pokazao da zna da upravlja komplikovanim procesima. Mislimo da je to najvaznije za povjerenje”, kazao je predsjednik DPS-a.

On je istakao da ce 2020. pokazati snagu DPS-a na izborima.

“Mi smo zadovoljni onim sto smo uradili iako kao zdravomisleca struktura uvijek znamo da se moze bolje. Crna Gora mora da se razvija kao drustvo znanja. Jako je vazno da imamo konkurentno znanje, da bude strucno profilisano drustvo. To je kljucni preduslov daljeg dinamcnog drustvenog razvoja Crne Gore”, kazao je.

On je podsjetio da smo posljednjih sedmica bili u prilici da citamo oko navodnog egzodusa mladih iz Crne Gore.

To je, kako je kazao, problem koji danas pogada cijelu EU.

“No to nas ne zadovoljava, nas je cilj da mlade ljude zadrzimo. Otvoricemo nova radna mjesta, da unapredujemo sistem da motivisemo investitore da dolaze, otvaraju preduzeca i da mladi ostaju. Politicku volju imamo, jasnu viziju imamo da ocuvamo ovaj tempo razvoja”, kazao je Dukanovic.

Upitan da prokomentarise koliko je u prethodne cetiri godine bilo donacija DPS-u u od odbjeglog biznismena Duska Knezevica, Dukanovic je kazao da DPS evidentira samo zakonite donacije.

“Donacija sa snimka nije registrovana i predmet je nadleznih organa. Za nju nijesam znao dok se nije pojavila u javnosti. Postoji sef racunovodstva koji ima sve podatke”, rekao je Dukanovic.

Na konstataciju da je Knezevic objavio snimak predaje novca i kazao da je njemu namijenjen Dukanovic je odgovorio da to sto se neko bavi dopisivanjem i dosnimavanjem samo dopisuje optuznicu protiv sebe.

Dukanovic je kazao i da su se sve briselske institucije nedvosmisleno zalozile za nastavak prosirenja.