KRIZA VLASTI U BUDVI

Budvu trese politička kriza – Crnogorska je predala inicijativu za smjenu prvog čovjeka tog grada Marka Carevića jer je, kako tvrde, prekršio koalicioni sporazum, ali i zakon smjenjujući njihove kadrove u lokalnoj upravi. Carević, s druge strane, kaže da je radio sve po zakonu, i poziva Crnogorsku da ne ruše boljeg od sebe. Za smjenu Carevića neophodna je apsolutna većina od 17 odbornika u lokalnom parlamnetu, a inicijativu je potpisalo 16 odbornika.

Na adresu Skupštine opštine Budva prije podne stigla je inicijativa Crnogorske za smjenu prvog čovjeka grada Marka Carevića.Iz Crnogorske navode da je Carević prekršio više članova koalicionog sporazuma,a nezakonito je, kako kažu, smijenio i kadrove te partije zaposlene u lokalnoj samoupravi. Zato za njega imaju jasnu poruku.

“Mi smo te doveli, mi ćemo te i smijeniti. Ne zato što si pripadnik neke partije ili zbog vjerske i nacionalne pripadnosti, nego samo zato što ne radiš po zakonu”, poručio je Vladimir Bulatović iz Crnogorske.

“On je krenuo na naše ljude srpom i kosijerom sa namjerom da nas razriješi, razvrši kako bi on rekao. Sam je sebe razriješio. Prvi čovjek Budve, međutim tvrdi da nije radio ništa mimo koalicionog sporazuma i zakona”, kazala je Anđela Ivanović iz Crnogorske. 

Carević optužuje Crnogorsku da se vodi isključivo privatnim interesima i da na silu želi da prekraja volju građana. Odgovorio je i na prozivke te partije da je zahvaljujući njihovim glasovima izabran za predsjednika.

“Oni mene nijesu doveli, već ja njih. Nijesu bili izborna volja građana.Pozivam ih, nemojte da rušite boljeg od sebe, učite od njega, pridružite mu se, stvarajte bolje vrijednosti i radite u interesu građana, ovo nije u interesu građana”, kazao je Carević.

Za smjenu Carevića neophodna je apsolutna većina odnosno 17 odbornika. Inicijativu Crnogorske potpisalo je njih 16. Tri iz Crnogorske,11 iz DPS-a, jedan iz SD-a i nezavisni poslanik Stevan Džaković. Inicijativu nije potpisao odbornik DPS-a Gojko Ljubanović.

Iz DPS-a kazali su nam da se neće oglašavati o inicijativi Crnogorske.

Nezavisni odbornik Stevan Džaković kaže da je podržao inicijativu kako bi pokušao nesto da promnijeni u Budvi.

“Incijativu sam potpisao kao očajnički, posljednji mogući potez koji vidim da na ovaj način skrenem pažnju na svu bestijalnost, besramlje i svu zaludnopst uspostavljanja ovog izbornog zakona i sistema u Crnoj Gori”, navodi on.

Po zakonu sjednica Skupština mora biti zakazana 30 dana od podnošenja inicijative.

U Crnogorskoj kažu da imaju kvalifikovanu većinu i vjeruju da će njihova inicijativa dobiti zeleno svijetlo Skupštine. 

KATNIĆ

Glavni specijalni tužilac za organizovani kriminal Milivoje Katnić kazao je da je o Svetozaru Maroviću sve rekao podizanjem optužnice protiv bivšeg predsjednika Skupštine Crne Gore i visokog funkcionera Demokratske partije socijalista. Napomenuo je i da je Marović potpisao sporazum o priznanju krivice a da je Sud o Maroviću rekao posljednju “riječ presudom o oduzimanju imovine”.

“Na Milićeve izjave u parlamentu mogu samo da kažem da sam o Svetozaru Maroviću sve rekao pokretanjem postupka, podizanjem optužnice za organizovani kriminal i konačno presudom koja je vodila ka oduzimanju nelegalno stečene imovine. Stojim iza svake riječi iskazane u optužnici I kroz sporazum o priznanju krivice”, kazao je Katnić za Pobjedu.

Specijalni tužilac za organizovanni kriminal ističe da je sa poslanikom Srđanom Milićem posljednji put razgovarao prije četiri godine, nakon pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.

“Neka Milić slobodno ispriča sve što sam mu rekao, može i da objelodani i sve što je meni rekao u razgovoru. Naravno da ja stojim iza svake svoje odoluke ili poteza. Ako Srđan Milić, ili bilo koji drugi građanin, smatra da sam nešto pogrešno radio ima slobodu I sve mehanizme na raspolaganju da provjeri sve mmoje odluke zaključio je Katnić naglašavajući da se neće dalje oglašavati na “kazivanja o tome što je on kazivao”.

Poslanik Srđan Milić ranije danas je u Skupštini Crne Gore izjavio da mu je specijalni državni tužilac Milivoje Katnić kazao da je bivši funkcioner Demokratske partije socijalista Svetozar Marović iznio iz države 400 miliona eura.Poslanik DF-a Milan Knežević je nakon toga tražio prekid sjednice i sazivanje kolegijum parlamenta i tražio da Katnić dođe u Skupštinu i izjasni se o Milićevim tvrdnjama.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je konstatovao da specijalni državni tužilac može da postupa po svom nahođenju.

“Ako nađe za shodno on će se pojaviti u parlamentu i preuzeti radnje koje može da preuzme”, kazao je Brajović nakon pauze.

U SNP-U OCJENJUJU

U Socijalističkoj narodnoj partiji Crne Gore su zabrinuti zbog najave Ministarstva ekonomije da će razmotriti inicijativu Unije poslodavaca o ukidanju neradne nedjelje, imajući u vidu okolnosti izazvane epidemijom korona virusa i probleme i gubitke koji su s tim u vezi nastali u poslovanju privrednih subjekata iz sektora trgovine.

“S obzirom da su radnici u velikim trgovinskim lancima i manjim trgovinama u posljednja dva mjeseca, pored zdravstvenih radnika, policajaca i drugih, bili na prvoj liniji odbrane od virusa, trudeći se svakodnevno da izađu u susret svim građanima Crne Gore, smatramo nepravednim da se sada uopšte razmišlja da im se oduzme jedini slobodan dan u toku sedmice, koji su teškom mukom dobili”, ističu u SNP-u.

Kako naglašavaju, već decenijama radna prava zaposlenih u trgovinama su najugroženija i do uvođenja neradne nedjelje u oktobru prošle godine imali su svega jedan ili dva slobodna dana u toku mjeseca.

Vrlo često su, za razliku od ostalih građana, uskraćeni za slobodan dan i tokom državnih, vjerskih i drugih praznika.

“Smatramo da trgovinski sektor nije ni na koji način bio ugrožen tokom aktuelne krize, jer su trgovački objekti radili za sve vrijeme trajanja mjera i preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, među posljednjima im je skraćeno radno vrijeme, dok su bili prvi kada su mjere popustile i kada se počelo razmišljati o produženju radnog vremena. Više je nego neophodno poštovati princip o četrdesetosatnoj radnoj sedmici i pravu zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice, kao i u dane državnih i drugih praznika, i zato ćemo nastaviti da se zalažemo i ubuduće. Apelujemo na nadležne organe da ne učine ponovo nepravdu zaposlenima u ovom sektoru, posebno u izazovnom periodu krize kada je njihovo opterećenje na radnom mjestu dodatno poraslo”, naglašavaju u saopštenju.

Iz SNP-a poručuju, da ne smijemo dozvoliti da i ova kriza padne na teret onih koji godinama trpe i čija su prava u kontinuitetu ugrožavana, a koji su tako posvećeno i hrabro radili tokom trajanja pandemije, često i bez osnovnih zaštitnih sredstava.

NAKON PREKIDA SJEDNICE

U Skupštini Crne Gore opet su skočile tenzije, a ovog puta vinovnici su bili poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović i potpredsjednik Skupštine iz redova DPS-a Branimir Gvozdenović čiji je umalo fizički sukob spriječilo obezbjeđenje.

Do manjeg incidenta došlo je nakon prekida sjednice.

Vučurović je tokom izlaganja govorio o NATO bombardovanju Murina i stradanju šest osoba, ali i pomoći Alijanse tokom epidemije koronavirusa, navodeći da “ministar odbrane Predrag Bošković u Zeti čeka da NATO avioni slete i donesu pelene, čaršave, lutke”, nakon čega ga je Gvozdenović prekinuo.

Gvozdenović je kazao da Vučurović prilagodi svoje izlaganje jer je na dnevnom redu Predlog Zakona o budžetu, nudeći da se napravi pauza.

Vučurović je kazao da ima pravo da uvede u priču “onako kako on želi” tvrdeći da bi se ljudi iz režima bavili preprodajom NATO pomoći.

Gvozdenović je odgovorio da Vučurović treba da se drži dnevnog reda i ne optužuje, te da se ne bavi stvarima koje su van istine.

“Nećete uspjeti da me izbacite iz takta. Ne bih volio da Vam se nešto desi od nervoze, ipak je važno da jedna tako velika ličnost kao Vi, nastavi da vlada još dva tri mjeseca Crnom Gorom”, rekao je Vučurović, nakon čega je Gvozdenović prekinuo sjednicu.

Vučurović i Gvozdenović su nastavili raspravu i nakon što su se kamere ugasile, a prema saznanjima Pobjede, umalo fizički sukob je prekinulo skupštinsko obezbjeđenje.

MINISTRI I VARHELJI

Zapadni Balkan je integralni dio Evrope i geostrateški prioritet Evropske unije, ocijenjeno je danas na sastanku ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića sa šefovima diplomatija Regiona i evropskim komesarom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Oliverom Varheljijem, koji je organizovan putem videokonferencije.

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) je saopštilo da je u fokusu razgovora bio dokument „Komunikacija Komisije o podršci Zapadnom Balkanu u suočavanju sa COVID-19 i oporavku nakon pandemije”, koji predstavlja prilog Evropske komisije u susret Samitu EU-Zapadni Balkan, 6. maja.

Dokument, kako se navodi, sadrži pregled finansijskijih mjera podrške EU za potrebe zdravstvenog sistema i ekonomski oporavak od krize izazvane COVID-19 u državama Zapadnog Balkana, kao i za dugoročne investicije koje bi podržale ekonomski razvoj i reformske procese država aspiranata za članstvo.

Konstatovano je da je evropska perspektiva regiona još jednom potvrđena donošenjem odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i solidarnošću tokom pandemije.

“Od ključnog značaja je da EU nastavi da projektuje stabilnost i doprinosi prosperitetu Regiona što predstavlja naš zajednički strateški interes”, navodi se u Dokumentu.

O posvećenosti Zapadnom Balkanu svjedoči i činjenica da se u planu Evropske unije u vrhu prioriteta nalazi i oporavak susjeda, među kojima se zemlje Regiona smatraju najbližim.

“Zapadni Balkan je dio Strategije oporavka Evropske unije”, naglasio je komesar Varhelji.

Takođe, ukazao je na posvećenost Unije saradnji sa državama Zapadnog Balkana u ključnim oblastima.

“Cilj dalje podrške je favorizovanje grantova u odnosu na zajmove, poboljšanje saobraćajne, energetske i digitalne povezanosti, te povećanje investicija u ekonomiju, kao i pomoć malim i srednjim preduzećima”, ocijenio je Varhelji.

Darmanović: Cijenjena podrška EU 

Darmanović je naglasio da je u Crnoj Gori itekako prepoznata i cijenjena podrška EU i njenih država članica u suočavanju sa pandemijom COVID-19.

“Uprkos kompleksnosti situacije EU je još jednom pokazala da je istinski partner Zapadnom Balkanu, a njena pomoć Crnoj Gori za saniranje posljedica koronavirusa je najveća koju smo do sada primili”, istakao je šef crnogorske diplomatije.

On je posebno izrazio zadovoljstvo što je EU dokazala da ima geostrateški pristup regionu. Pozdravio je hrvatsko predsjedavanje EU u ovim izazovnim vremenima ocijenivši da će, uprkos trenutnoj situaciji, obezbjeđuje dodatni podsticaj za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.

Učesnici sastanka su zajednički pozdravili blisku saradnju EU i njenu solidarnost sa Zapadnim Balkanom u borbi protiv COVID-19. Zahvalivši na finansijskoj pomoći, ukazali su i na važnost odluke Evropske komisije da Zapadni Balkan integriše u dodatne mehanizme podrške u ovoj krizi, uključujući i izuzeće iz restrikcija za izvoz medicinskih sredstava iz Evropske unije, što je još jedan dokaz o posvećenosti Unije regionu.

RADNIČKA PARTIJA

Radnik ima neprikosnoveno pravo na plaćen godišnji odmor bez obzira na okolnost zbog koje sada nije u mogućnosti da dolazi na posao, a svaki poslodavac koji korisiti situaciju i dane plaćenog odsustva u vanrednim okolnostima proglašava danima odmora, direktno krši Zakon o radu, u članu koji se tiče sticanja prava na godišnji odmor, ističu u Radničkoj partiji.

Oni su reagovali na izjave glavne inspektorke rada Angeline Međedović, i osudili njen protivpravni pristup ovom pitanju, jer kakao tvrde, član 79, stav 5, ruši njene argumente.

“Ne može se i ne smije tumačenje zakona prebacivati na teren radnik-poslodavac i dozvoliti da poslodavac ucjenjuje radnika prijetnjom otkazom, već je inspekcija rada ta koja je odgovorna da se zakon poštuje i sprovodi. Međutim, izgleda da glavna osoba u inspekciji rada žmuri na članove zakona i sklona je da selektivno primjeni zakon na štetu radnika. U isto vrijeme savjetujući im da budu kooperativni ukoliko ne žele da dobiju otkaz”, navodi se u saopštenju Radničke partije.

O INVESTICIONOM PLANU

Komesar za proširenje Oliver Varhelji poručio je da je imao “dobre razgovore” sa ministrima valjskih poslova zemalja regiona o doprinosu Evropske komsije video konferenciji lidera EU i Zapadnog Balkana koja će biti održana 6. maja.

Vahrelji je na Tviteru objavio da je sa šefovima diplomatije iz regiona razgovarao i o konkretnom radu koji se odnosi na pripremu ekonomskog i investicionog plana.

Evropska komsija juče je najavila finansijsku podršku od 3,3 milijarde za Zapadni Balkan za suočavanje sa neposrednim zdravstvenim i humanitarnim potrebama pandemije Kovida 19, kao i pomoć u socijalnom i ekonomskom oporavku, dok će dugoročna podrška biti predstavljena na jesen.

Ivan Mijanović, TVCG

ODRŽAN KOLEGIJUM

Poslanik DF-a Milan Knežević tražio je pauzu u skupštinskom zasijedanju jer je poslanik SNP-a Srđan Milić, tokom izlaganja, kazao kako mu je glavni specijalni tužiilac Milivoje Katnić rekao da je direktor političkog savjeta DPS-a iz države iznio 400 miliona eura. Milić je rekao da je riječ o Svetozaru Maroviću. DF je tražio da Katnić prisustvuje skupštinskom zasijedanju. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović saopštio je da Katnić može da postupi po svom nahođenju i da se pojavi u parlamentu.

“Tražimo da Katnić dođe u Skupštinu i kaže kako je izneseno 400 miliona eura a sporazum je napravljen za 10 puta manje novca. Taj novac bi nam značio sad”, rekao je Knežević.

Brajović je dao pauzu i zakazao sjednicu Kolegijuma.

Nakon pauze, Brajović je kazao da je DF na Kolegijumu tražio da Katnić dođu u Skupštinu.

“Svi su čuli taj zahtjev i na plenumu, sva javnost, Katnić može da postupi po svom nahođenju i da se pojavi u parlamentu ili da preuzme neke radnje”, dodao je Brajović.

Tema današnjeg zasijedanja su izmjene Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

Predlog su podnijeli poslanici Danijela Pavićević i Srđan Milić.

Milić je predložio da novac koji su izvojili poslanici za NKT da bude dat zdravstvenim radnicima.

“Pandemija nije uništila crnogorsku ekonomiju, nego pokazuje njene slabosti. Treba je iskoristiti za više ciljeve – jedan je stvaranje javnog sistema dostupnog svima za rješavanje ključnih zdravstvenih problema, drugi je promjene ponašanja kod svih nas”, naveo je Milić.

Moramo imati odgovore na ono što nas čeka u narednom periodu, dodao je Milić.

Crna Gora ima 217 ljekara na milion građana, a prosjek EU je 314, naveo je Milić i podsjetio da Crnoj Gori fali 200 ljekara i 300 ostalog meicinskog osoblja.

“Za 10 godina, u zdravstvu su porasle plate 87 eura. Da to ne upoređujem s tim koliko su porasle plate poslanika…”, saopštio je Milić.

Naš predlog je vezan za plate, ističe Milić.

“Pavićević i ja smo dali pola plate za NKT, znam još neke poslanike koji su uradili isto… pozivam sve kolege da kažemo da se od tih sredstava povećaju plate zdravstenim radnicima”, poručuje Milić.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ

Socijaldemokratska partija pozvala je resornog potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Milutina Simovića da u ime većinskog vlasnika pokrene inicijativu za smjenu Verice Maraš sa mjesta izvršne direktorice, zbog, kako su naveli, neprimjereno velike plate koju prima već više godina i izabere menadžment koji će biti plaćen kao i u ostalim državnim kompanijama.

“Crnogorska javnost je i ove godine, iznova, zgranuta visinom zarade Verice Maraš, direktorice državne kompanije „Plantaže“ ad. Direktorica Maraš prima preko 7.000 eura u kompaniji u kojoj se smanjuju plate obicnim radnicima, koja bilježi izuzetno loše rezultate, donedavno višegodišnji poreski dužnik, i koja je samo zbog prodaje imovine prošle godine ostvarila profit,” navodi se u saopštenju SDP-a.

Kako se navodi u saopštenju SDP-a iz Vlade od početka krize izazvane korona virusom poručuju da je stanje teško, da su javne finansije u opasnosti i da svi treba da budemo spremni na „finansijski izazovnu godinu“.

“A onda predstavnica te Vlade na čelu državne kompanije prihoduje 100.000 eura  ili platu od 250 eura svakog dana u godini”, navode oni. 

“Crna Gora je pokazala solidarnost bez presedana, jer su građani  davali od svoje male plate po euro za sanaciju štete izazvane korona virusom, ljekari bez prestanka radili iako su najmanje plaćeni u regionu,  policajci obezbjeđivali poštovanje svih odluka sa platom koja je najčešće oko 400 eura, dok su učitelji,  nastavnici i profesori uradili sve da u vanrednim okolnostima prenesu znanje za 100.000 učenika i studenata”, smatraju u SDP-u. 

“Ukoliko se pod hitno ne smijeni Maraš, Milutin Simović i ostali članovi Vlade će kroz ovaj primjer pokazati što misle o naporima svih onih koji su u ovom teškom trenutku pokazali istinski patriotizam i stali u odbranu zdravlja naših građana. Pokazaće što misle o privrednicima koji razmišljaju da li mogu dobiti kredit da održe firme od kojih neke posliju i po više decenija, kako da isplate radnike i plate troškove. Što misle o ljekarima, policajcima, prosvjetnim radnicima. Umjesto aplauza, njima treba veća plata”, navodi se u saopštenju SDP-a.

NERAZUMLJIV POTEZ ZA URU

Predlog Građanskog porekta URA u Kotoru da se o mjerama podrške kotorskim privrednicima, čiji je rad ugrožen mjerama zabrane rada usljed aktuelne pandemije, raspravlja već na prvoj sjednici lokalnog parlamenta, odbijen je na kolegijumu Skupštine grada, što je, kako smatraju u toj partiji, nerazumljivo.

“Ta tačka je na dnevni red stavljena tek za narednu sjednicu koja će se održati sredinom maja, što je kasno”, smatra Ljiljana Popović-Moškov, odbornica URA-e u kotorskoj skupštini.

Ona napominje da su se mnogi privrednici u Kotoru, kao i na teritoriji cijele države, usljed mjera u suzbijnju pandemije koronavirusa, našli u teškoj poslovnoj situaciji.

“Iz takve situacije, osim mjera koje peduzima Vlada Crne Gore, svakako da svoj doprinos treba da daju i lokalne skupštine iz svog domena djelovanja i spram svojih mogućnosti. URA je uputila svoje predloge svim lokalnim samoupravama, ali lokalni parlamenti pomalo nerazumljivo ne stavljaju predloge mjera na skupštinskim zasijedanjima, već ih i dalje prolongiraju iz nama nerazumljivih razloga”, kaže Popović-Moškov.

Ističe da je tajming i pravovremeno djelovanje od izuzetne važnosti za privrednike, kako zbog smirivanja panike i neizvjesnosti, tako i zbog pripreme privrednika na ono što ih očekuje i na šta mogu računati i pripremiti svoje poslovanje u okolnostima koje slijede.

Kruzing industrija, kako kaže, od koje su kotorski preduzetnici i ugostitelji uglavnom živjeli je jedna od zadnjih industrija koja će se nakon ove pandemije oporaviti, tako da će situacija biti realno mnogo gora nego što smo svi skupa spremni da priznamo.

“Strategija razvoja bazirana samo na ‘jednu kartu’ je neka druga tema i koliko je bila pogrešna upravo se pokazuje i još više će se pokazati u narednim godinama”, ukazuje Popović-Moškov.

Kaže da ono što kotorska lokalna samouprava za svoje privrednike, i to one najugroženije, može uraditi jeste da ih maksimalno rastereti velikog broja dažbina koje plaćaju u opštinsku kasu.

“To su u prvom redu oslobađanja od plaćanja zakupnina svih poslovnih prostora koji su u opštinskom vlasništvu, zatim oslobađanja od plaćanja turističkih članskih doprinosa, prireza porezu, svih komunalnih taksi, prilazu opštinskim putevima, sve dok se njihov rad kako tako ne dovede u normalu”, predlaže Popović-Moškov.

Ove mjere, ističe, nikako ne treba da važe za one koji imaju dugovanja iz prethodnih godina, kao i za one čiji rad nije ugrožen mjerama NKT-a (kao što su na primjer građevinske firme, benzinske stanice, marketi, prodavnice prehrambene robe, apoteke, trgovine pokućstvom i građevinskim materijalom).