URA

Izjava premijera Duška Markovića da brodom “Budva” nikada nije upravljala crnogorska kompanija nije tačna, saopštili su danas iz Građanskog pokreta URA.

Iz URE navode da je u skladu sa međunarodnim pomorskim standardima i crnogorskom pomorskom zakonskom regulativom upravljanje brodom “Budva”, kao i sa brodom “Bar”, od strane vlasnika povjereno “Barskoj plovidbi AD” iz Bara.

“Ovo znači da “Barska plovidba AD” upravlja u svim poslovima sa brodom, a to su komercijalno zapošljavanje, zapošljavanje posade, tehničko održavanje broda, snadbijevanje broda raznim potrepštinama itd… Na sajtu “Barske plovide AD” u vezi komercijalnog poslovanja možemo pročitati da je od stavljanja u komercijalnu eksplataciju do danas brod izdat u vremenski najam kompaniji “Sea Pioneer” iz Londona”, ukazuju u URI.

Iz ove stranke pojašnjavaju da time brod nije dat na upravljanje londonskom partneru već mu je, uz određene uslove, samo iznajmljen brodski prostor za teret.

“U ovom konkretnom slučaju poslove zapošljavanja posade obavlja “Barska plovidba AD” što se takođe može vidjeti i na njihovom sajtu gdje je data i Prijava za zaposlenje. Osim toga izvršni direktor tog preduzeća Tihomir Mirković je u izjavi odmah nakon zaplijene droge naveo da je o svemu obaviješten od zapovjednika broda i da je šokiran da se to desilo na crnogorskom brodu sa crnogorskom posadom”, naglašavaju u URI.

Oni na kraju saopštenja premijeru, Vladi, resornom ministarstvu postavljaju pitanja:

1. Ko i kako zapošljava ili posreduje pri zapošljavanju naših pomoraca na “Barskoj plovidbi AD”, “Crnogorskoj plovidbi AD” i stranim kompanijama?

2. Da li se pomorski međunarodni standardi iz ove oblasti primjenjuju u praksi?

3. Zašto Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, kada su u pitanju sigurnost i bezbjednost, ne zna broj aktivnih pomoraca?

17 ODBORNIKA

Odbornici DPS-a, Crnogorske, Socijaldemokrata i nezavisni odbornik Stevan Džaković podnijeli su danas inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Opštine Budva Krsta Radovića iz redova Demokrata.

Inicijativu za smjenu Radovića koji je član Demokratske Crne Gore podnijelo je 12 odbornika DPS-a, tri Crnogorske, jedan iz SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković, prenosi CdM.

Podsjećamo, Crnogorska je prošle sedmice podnijela inicijativu za smjenu predsjednika Opštine Marka Carevića.

Demokrate: Planirana i organizovana hajka

Demokratska Crna Gora je saopštila da su posljednji događaji u Budvi samo jedan segment planirane i organizovane hajke protiv te partije.

“Opet se potvrđuje da je dosljedan bojkot Skupštine najveća rana DPS-a jer ne biraju sredstva da to promjene. Pokušali su podmetanjima, konstruisanjem afera, ukidanjem zarada poslanicima, nisu uspjeli. Sada ulaze u završnu fazu diktature i pokušavaju ukinuti ili umanjiti finansiranje opozicionih partija. Osveta Demokratama je dakle, osnovni motiv kojim se rukovodi DPS”, navodi se u saopštenu Demokrata.

Poručuju da poslanik koji stavi svoj potpis na izmjene i dopune zakona o finansiranu političkih subjekata i izbornih kampanja kojim predlaže ukidanje ili umanjenje prihoda opozicionim partijama, potvrđuje da je “dio kriminalne hobotnice”.

“Demokrate se ne boje ni jednog kriminalnog ili diktatorskog poteza režima, jer smo sve pod ovim političkim nebom osjetili za 5 godina našeg postojanja i snažno se suprostavili”, kaže se u saopštenju.

DF: Puna podrška Radoviću

Demokratski Front Budva saopštio je da daje punu podršku predsjedniku SO Budva Krstu Radoviću.

“Mi kao ozbiljan i odgovoran politički subjekat ne smijemo i ne možemo dozvoliti da se ponovi kotorski scenario koji je očigledan primjer nedemokratskog preuzimanja vlasti postizbornim kombinatorikama. Umjesto da se u ovom trenutku bavimo suočavanjem sa ozbiljnim problemima uzrokovanih epidemijom virusa korona, turističkom sezonom od koje svi živimo, mi smo prinuđeni da se bavimo političkim intrigama koje umjesto opšteg interesa izbacuju u prvi plan sitnopolitičke igre od kojih koristi imaju samo pojedinci”, navodi se u saopštenju DF-a.

AZEM VLASI

Može se reći da nigdje u svijetu, pa ni u našem regionu, poslije korona virusa neće mnogo toga biti kao prije. Ima li nade da bude bolje, makar poslije duže vremena? E, na to ključno pitanje odgovor, se ne nazire.

Piše: Azem Vlasi – istaknuti političar u doba SFRJ, danas je advokat u Prištini

Prema najavama, realni su izgledi da početkom maja počnemo pomalo pomaljati glave iz karantina zavedenog zbog korona virusa. Očekujemo da se postepeno vratimo normalnom životu, da ožive zamrle poslovne aktivnosti, jer živjeti se mora. U protivnom, posljedice sveukupnog zastoja mogu biti teže od onih od korona virusa.

Brojne su najave da ce postepeno otvaranje početi od 4. maja, odnosno prvog radnog dana u mjesecu maju. To je datum od prije 40 godina kada nam je, od Vardara pa do Triglava, zajednička bila žalost zbog Titove smrti, a sada nam je zajednički početak izlaska iz izolacije i oporavka od straha.

Strah

Najdugotrajnija postkarantinska posljedica bez sumnje je strah. Strah od nečega iznenadnog, neočekivanog, od virusa, da se ne vrati ovaj ili naiđe neki drugi. Da se ne desi nešto slično. Nakon toga, uslijediće sumiranje posljedica pandemije: brojke o zaraženima, izliječenim i preminulim, pa onda stanje u novčanicima i pravljenje planova kako nastaviti dalje. Televizori, pametni telefoni, internet, prestaće mnogima da budu jedino društvo. Svima će biti potreban psihički oporavak, nekome manje, nekome više. Na globalnom planu, nastaviće se uveliko započete rasprave o tome u kakvom mi to svijetu živimo?

Postavlja se logično pitanje: kako je moguće da se jedino ova pandemija, od svih za koje kroz istoriju znamo, tako brzo proširila na cijelu planetu, bez obzira na velike klimatske i druge razlike u raznim djelovima svijeta? Rasplamsavaju se rasprave u naučnim i drugim krugovima o tome koliko je čovjek ovome doprineo zagađivanjem prirode koja time pogoduje raznim virusima i boleštinama? Da li su dostignuća nauke u oblasti genetičkog inženjeringa, mikročipova, nanotehnologije, internetskog premrežavanja planete… novim dometima (poput mreže G5 o kojoj se u poslednje vrijeme sve glasnije iznose suprotstavljena mišljenja) pod kontrolom domaćih i međunarodnih institucija i pravnih sistema ili njima vladaju otuđeni centri moći. Sve se otvorenije govori i piše o nevidljivim ljudima kao potencijalnim krivcima koji su se domogli basnoslovnog bogatstva i ne podležu nikakvoj institucionalnoj kontroli. Mnogo je logičkih i nelogičkih teorija i tumačenja više-manje nepoznatih pojedinaca koji prave haos na društvenim mrežama.

U ravni realnog života teško i preteško biće onima koji su izgubili posao. Nije lako ni poslodavcima čije su poslovne aktivnosti prestale. Vlade će se, uglavnom, hvaliti kako su se uspješno nosile sa pandemijom jer, eto, moglo je biti i gore. Možda. Stanje u državnim finansijama je bitno pogoršano zbog umanjenog priliva novca. Zato, glavni zadatak jeste kako pokrenuti posrnulu privredu u svim zemljama.

Kako do pametne politike

Opozicija, posebno u našoj regiji, već nastoji zbrajati eventualne greške vlasti kako bi objasnila da bi oni menadžirali pandemiju bolje, da je sve moglo biti manje bolno.

Objektivno gledano, s obzirom na brzinu širenja virusa i nespremnost na ovakve situacije zemlje naše regije su se prilično dobro nosile sa iznenadnom katastrofom. Čak i bolje negoli neke veće i razvijenije zemlje. Iz ovoga što nas je zadesilo, međutim, mogu se izvući i neke dobre pouke za budućnost. Najprije, sagledati koliko je važno da bilateralni i multilateralni odnosi među državama budu bolji, jer se saradnjom mogu lakše prevazići zajedničke nevolje. Prijatelj i dobar susjed svakome je najpotrebniji u nevolji. Jasno je i da investicije treba više usmjeriti u javno zdravstvo, socijalnu politiku i istraživanja za dobobit ljudi umjesto na naoružanje, špijuniranja i slične gluposti. Pametna politika saradnje i međusobnog povjerenja treba da sačuva mir, a ne moć oružja, prijetnje i šepurenje pred komšijama. Najkraće: vidjećemo da li je ova globalna i zajednička nevolja nešto promjenila na političkoj sceni, u ponašanju političkih aktera kako između država, posebno naše regije, tako i unutar njih. Ili će nastaviti ono od ranije, od linije gdje nas je korona virus zaustavio.

Jedina dobra vijest za regiju u ovo tmurno vrijeme stigla je iz Bisela: saglasnost da Albanija i Sjeverna Makedonija mogu početi pristupne pregovore za članstvo u EU. A za Sjevernu Makedoniju i vijest o punopravnom članstvu u NATO savezu. Poslije ovoga će se održati izbori i šanse da opet dođu na vlast imaju oni koji su ovu državu doveli do ovog napretka. U Srbiji, A. Vučić i njegova vlast ne stoje loše uprkos primjedbama i ismijavanjima opozicije zbog načina kako on vodi državu kroz bitku protiv pandemije i zbog njegovog javnog govora. Tokom bitke protiv pandemije on je na neki način vodio i izbornu kampanju, a izbori su blizu. Ozbiljne opozicije Vučicu u Srbiji inače nema. Kada pobijedi na izborima, a hoće, možda će se stvarno okrenuti Evropi i SAD i manje se bespotrebno dodvoravati Kini?

Dodik i Đukanović

Crna Gora i njena vlast se uspješno nosila u borbi sa pandemijom. Prosrpsku opoziciju i Srpsku pravoslavnu crkvu to čini nervoznima, kako zbog izgubljenog vremena da kidišu na vlast, tako i zbog činjenice da je, u očima građana, ugled vlasti i države porastao. Jedva čekaju da ova kriza prođe pa da nastave gdje su ono stali sa litijama. Ipak, vlast i većinska Crna Gora su, i zbog postignutih rezultata, u boljoj poziciji. Bosna i Hercegovina, i kao cjelina i po entiteskoj liniji funkcionisala je bolje nego što se moglo očekivati u borbi sa pandemijom. Sudbina i priroda je htjela da svi vide koliko je bolje i lakše zajedno iako sa razlikama nego podijeljeni i posvađani. Bilo bi korisno, ako napokon većina iz sva tri etnička korpusa, bude posvećena napretku Bosne. Makar takva sa dva entiteta i svim drugim problemima. Možda će pronaći način da spriječe etno-poglavice koje zarad svojih vlastoljubivih ambicija devastiraju Bosnu i Hercegovinu i po njoj pljuju. Nažalost, nema naznaka da su ambicije rušitelja ove države, splasnule.

Da bi potvrdio još jednom podršku onima koji kidišu na Crnu Goru, usred borbe sa korona virusom, poglavar entiteta RS, a član trojnog predsjedništva BiH, Mile Dodik, našao je vremena da piše pismo predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, kako bi mu saopštio da poziv koji mu je upućen – da dođe u Srebrenicu na obilježavanje 25 godina od genocida, u julu mjesecu – nije prošao proceduru u Predsjedništvu BiH, odnosno da taj poziv nema njegovu saglasnost. Ali, kad bi mu Đukanović obećao da ce u toj prilici reći javno da se u Srebrenici nije desio genocid, odnosno da su za ono što se tamo desilo krivi Bošnjaci, onda bi mu usred pandemije poručio: ,,Gledaj, molim te, obavezno da dođeš!“.

Kosovske igre prijestola

Na Kosovu se akcija protiv virusa vodi prilično uspješno. Manje-više kao drugdje u regiji. Bila je ovo šansa da se dokaže da je Kosovo funkcionalna država kao i druge u regiji. Ali, elita na vlasti pobrinula se da potvrdi da je Kosovo ipak „sui generis“ (poseban slučaj). Nažalost, ovog puta, u lošem smislu. Usred krize sa pandemijom, pukla je bruka u strukturi vlasti. Ključni akteri zaigrali su ,,igru prijestola“. Bez potrebe, jedan od dva koaliciona partnera u vladi, pokrenuo je postupak za njeno rušenje.

Svim vladama svijeta glavni je posao borba sa pandemijom, a Vlada Kosova ruši sama sebe! U našem okruženju i po Evropi čude se i smiju. Razlog za rušenje Vlade je prozaičan i nikome ubjedljiv. Premijer Albin Kurti je smijenio ministra policije koji je iz drugog koalicionog partnera jer je, protivno stavu Vlade, preko medija navijao za uvođenje vanrednog stanja.

Šef partije, koalicionog partnera iz kojega je smijenjeni ministar, Isa Mustafa naljutio se i pokrenuo postupak za rušenje Vlade. Nije morao, jer je za isto mjesto mogao dati drugog čovjeka. Opozicija je to jedva dočekala. Parlament se hitno sastao 25.marta i većinom glasova poslanika, sa maskama preko usta, rukavicama i rastojanjem između sebe, izglasao je nepovjerenje Vladi. Pedeset dana nakon što je ona izabrana od tog istog parlamenta.

Razlog za pad Vlade nikome nije bio jasan ni ubjedljiv. Zbog toga su ustvrdili da premijer Kurti kvari odnose sa administracijom SAD, jer nije odmah već nešto kasnije, ispunio zahtjev Ambasadora SAD R. Grenela da se odmah ukine taksa na uvoz robe iz Srbije. To je bio uslov za nastavak dijaloga između Kosova i Srbije koji traje već osam godina, a prekinut je zbog uvođenja takse u novembru 2018. Taksa je ipak ukinuta, djelimično već 15. marta, a u cjelini 1. aprila. Pripisati bilo kom Albancu na visokoj državnoj funkciji da kvari odnose sa SAD je smiješno, jer takvih nema. Smiješno je to vjerovatno i Amerikancima.

Opšte je poznato da je Albancima Kosova slobodu donijela Amerika . U to vrijeme je predsjednik bio iz Demokratske stranke (B. Klinton), a Kosovo je postalo država, takođe uz pomoć SAD, kada je predsjednik bio iz Republikanske stranke (Dž. Buš). Znači: za Albance je važna država Amerika, a ne ko je na njenom čelu i u koje vrijeme. U normalnim okolnostima ovo ,,igranje prijestola“ ne bi bio neki poseban problem, jer na Kosovu skoro nijedna vlada nije trajala više od dvije godine. Ipak u ovakvoj situaciji to je pravi skandal. Ovakav razvoj događaja ne bi znala poželjeti čak ni Srbija, kojoj je država Kosovo noćna mora. Tipično nezrelo, pubertetsko ponašanje ljudi na vlasti u Prištini: pokazali su da se znaju za vlast boriti, da se znaju od nje okoristiti, ali ne znaju je obnašati u korist naroda i države. Iz ovih i drugih razloga je za očekivati da će Kosovo sporo i teško prevazići posljedice koje je pandemija korona virusa prouzrokovala. U novim okolnostima, svuda se mijenjaju prioriteti državnih politika, pa tako i u Srbiji i na Kosovu. Zato, nastavak dijaloga više uopšte nije među prioritetima ove dvije države i ko zna kada će se stvoriti uslovi da se nastavi. Može se reći da nigdje u svijetu, pa ni u našem regionu, poslije korona virusa neće mnogo toga biti kao prije. Ima li nade da bude bolje, makar poslije duže vremena? E, na to ključno pitanje, odgovor se ne nazire.

PISALI SIMOVIĆU

Predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković zatražila je od potpredsjednik Vlade i ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića da pokrene inicijativu za smjenu izvršne direktorice Plantaža Verice Maraš zbog, kako je navela, nepoštovanja Zakona, vladinih mjera i neprimjereno visoke plate koju prima već više godina.

“Upućujem Vas na članove 2, 41 i 45 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji se grubo krše od strane direktorice Maraš. Vjerujem da ćete se složiti da zakon treba da važi jednako za sve pa i za direktoricu Maraš bez obzira što je ona član, donator i aktivista DPS. Ili Vi mislite da zakon za nju ne treba da važi, samo zato što je član partije kojoj i Vi pripadate?”, navela je Vuksanović Stanković u pismu Simoviću.

Istakla je da Maraš prima preko sedam hiljada eura, značajno više nego predsjednici Države, Skupštine i Vlade zajedno.

“Uvjerena sam da ćete se saglasiti sa mnom da je ovakvo ponašanje krajnje neprimjereno. Kompanija Plantaže do nedavno je bila višegodišnji poreski dužnik na crnoj poreskoj listi, sada se najavljuje smanjenje zarada radnicima, bilježe loši rezultati i prodaje imovina da bi se izmirivale zakonske obaveze. Imati zaradu preko 7000 eura mjesečno sa ovakvim rezultatima ima obilježja skandala osim ako Vi ne mislite da je to u duhu solidarnosti o kojoj ste više puta govorili”, navela je Vuksanović Stanković.

Takođe je naglasila da skoro 80.000 građana radi za platu manju od 250 eura i oko 50.000 penzionera prima penziju ispod tog iznosa.

“Dok direktorica Plantaža, Vašom prećutnom saglasnošću, zato što je kadar DPS-a prihoduje 100 hiljada eura ili 250 eura svakog dana u godini. Da li Vaše ćutanje na našu inicijativu za razrješenje gdje Maraš znači da štitite i odobravate ovako neprimjereno poslovno ponašanje? Ovakvi primjeri duboko su uvredljivi za desetine hiljada zaposlenih u javnom sektoru čije su zarade značajno ispod njihovog doprinosa, za zdravstvene radnike koji koji su najmanje plaćeni u regionu, policajce i prosvjetne radnike koji su uradili sve da u vanrednim okolnostima obezbijede sigurnost i prenesu znanja, ali i za privatni sektor koji ima najveće troškove po zaposlenom u regionu”, napisala je Vuksanović Stanković.

Takođe, predsjednica SDP je pozvala Simovića i Vladu da urede zarade u javnom sektoru.

“Budite uvjereni da ovo “pitanje” neće biti “zaboravljeno” dok ne bude pravedno riješeno”, poručila je Vuksanović Stanković.

SDP

Navršavaju se četiri decenije od smrti Josipa Broza Tita – čovjeka koji je obilježio jedno važno razdoblje političkog, socio-ekonomskog i kulturološkog razvoja područja kojega danas nazivamo Zapadni Balkan. SDP je naveo u saopštenju da osjeća obavezu da podsjeti na ovaj datum i iskaže poštovanje prema ličnosti koja je, po svim objektivnim istoriografskim parametrima, obilježila 20. vijek, kao jedna od najprepoznatljivijih i najmarkantnijih figura ne samo južnoslovenskog prostora već i svjetske politike.

Svako civilizovano društvo nastoji da objektivno vrednuje svoju prošlost, a period Josipa Broza Tita značajem političke i socijalne zaostavštine svakako da zaslužuje poseban osvrt, smatraju u SDP-u.

“Posebno i najvažnije, naravno iz ugla Crne Gore, koja je u tom periodu ostvarila po svim objektivnim mjerilima ubjedljivo najveći stepen političkog i ekonomsko-socijalnog razvoja u svojoj istoriji. Kao, uostalom, i sve ostale zemlje bivše Jugoslavije,” navodi se u saopštenju.

Još jedno posebno i kapitalno dostignuće u odnosu na Crnu Goru – izbrisana je grandiozna nepravda ukidanja njenog imena, njene državnosti i svake druge prepoznatljivosti odlukama sramne Podgoričke skupštine 1918. godine.

Antifašizam, kao kapitalna tekovina i ugaoni kamen postratne Evrope, je svakako, navode u SDP-u, temeljna civilizacijska vrijednost koja se veže i za period i ime Josipa Broza Tita.

“Vrijednost koja je krvlju branjena u godinama slobodarske ratne epopeje od 1941-45, kao i u godinama postratnog razvoja”. 

Kako u SDP-u navode objektivno sagledavanje tog perioda nikako ne može da prenebregne i mnoge greške i devijacije sistema u kojem se živjelo decenijama.

“Naravno, sve je to potrebno staviti u konkretan socio-politički i istorijski kontekst ali i svakako uvijek biti otvoren za nepristrasnu, činjeničnu ali i neostrašćenu kritiku toga perioda”, ističe se u saopštenju. 

Nažalost, kako navode u SDP-u, danas smo svjedoci i sve više prisutne tendencije regionalne rehabilitacije mnogih nazadnih snaga i pokreta kojim se, kroz falsifikatorski istorijski revizionizam, pokušavaju legitimisati i neke destruktivne i anticivilizacijske politike i ideologije.

“One politike i ideologije koje su srušile i u krvi uništile nekadašnju veliku Titovu Jugoslaviju i suživot svih vjera i nacija, odnosno,  nekadašnje jugoslovensko bratstvo i jedinstvo”.

Oni ističu da je univerzalna istorijska pouka da se za velike vrijednosti uvijek morate boriti, da nema vremena koje ne nosi svoje izazove, lažne proroke i laka i zavodljiva rješenja, pa takvo je i ovo naše današnje vrijeme.

“Zato je obaveza svih progresivnih društvenih snaga da, sjećajući se i ovog datuma, a posebno vremena kada nije bilo bitno kako se zoveš već koliko vrijediš, branimo antifašizam i zajedništvo od promotera nacional-šovinizma,svake socijalne isključivosti i anatemisanja svega drugog i drugačijeg”, zaključuje se u saopštenju.

BLAŽIĆ

Dok su dijelu poslanika primarni partijski, a ne javni interesi, bićemo daleko od novih rješenja kao što su otvorene liste, individualne kandidature, profesionalizacija Državne izborne komisije – ocijenio je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, koji je, u ime akademske zajednice, bio pridruženi član Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Blažić je poručio i da nije realno očekivati nastavak dijaloga između vlasti i opozicije o izbornom zakonodavstvu.

Dobra osnova 

– Što se tiče formalno pravnih uslova za odžavanje parlamentarnih izbora, oni postoje, jer još je na snazi „stari“ Zakon o izboru odbornika i poslanika. Sasvim je drugo pitanje zašto nije donesen novi zakon na kojem je godinu radio Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, iako je postojala dobra osnova još u nacrtu ovog zakona od 31. jula 2019. godine – kaže Blažić.

Podsjetio je da je u više navrata na sjednici Odbora upozoravao članove tog tijela o interesu građana da se donese novi izborni zakon koji će biti usaglašen sa Ustavom, međunarodnim aktima i standardima međunarodnih organizacija.

– Jasno sam stavljao do znanja članovima Odbora da je nužno donošenje novog zakona, koji je od prvog – osnovnog zakona iz 1998. godine do sada, mijenjan petnaest puta, ili će se sljedeći izbori morati održati po postojećem zakonu. Prijedlog zakona nije imao 2/3 većinu za usvajanje na zasijedanju Skupštine u decembru 2019. godine, iako je imao značajnih, ali ne i dovoljnih napredaka, o čemu sam u više navrata javno elaborirao njegova poboljšanja, ali i nedostatke – kazao je Blažić.

Na pitanje je li realno očekivati dijalog vlasti i opozicije o izbornom zakonu, Blažić je odgovorio odrično.

– Ne. Smatram da nije realno očekivati da se može nastaviti dijalog, posebno u okolnostima kada smo imali situacije da, i pored napredaka u nekim normama o profesionalizaciji izborne komisije, imamo od predstavnika dijela opozicije prijedloge da se vraćaju na stara rješenja formiranja partijskih izbornih komisija, da ne govorimo o neprihvatanju prijedloga za „otvorene liste“ ili prijedloga o ukidanju redovnog finansiranja političkih partija. Sve to jasno ukazuje na kom nivou pravne svijesti se nalaze pojedini akteri političke i izborne scene – istakao je Blažić.

Bez legitimiteta 

On je, na pitanje koliko smo daleko od tih rješenja, kazao da smo daleko jer smo u vremenu u kojem dominiraju partijski interesi.

– Sa ovakvim odnosom dijela poslanika kojima su primarni partijski, a ne javni interesi ipak smo daleko i tako će biti sve do momenta dok ne budemo imali ustavni izborni sistem i neposredan izbor poslanika i odbornika od birača, a ne neposredan izbor partijskih lista. To je i razlog zašto Skupština Crne Gore nema legitimiteta, a samim tim ni poslanici i odbornici nemaju legitimiteta, jer su birači glasali za „liste partija i koalicija“, a ne za poslanike i odbornike. Partije su prema redosljedu na listama direktno određivale personalni sasatav Skupštine Crne Gore u zavisnosti od broja mandata koje je „lista“ osvojila, a ne odbornik ili poslanik. Nažalost, još smo u vremenu gdje dominiraju interesi partija tj. princip cjelishodnosti u odnosu na princip legaliteta – dodao je Blažić.

On je ranije za Odbor za reformu izbornog zakonodavstva uradio Analizu izbornog zakonodavstva – otvorena pitanja, u kojoj ukazuje na sva rješenja koja bi trebalo mijenjati u sadašnjem zakonu.

– Svaki naziv zakona trebalo bi da je odraz njegove sadržine, što nije slučaj sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, jer taj akt ne uređuje izbor odbornika i poslanika od birača, kao nosilaca suvereniteta. Koncept ovog zakona je izbor „lista“, a ne odbornika i poslanika. U tom smislu, polazeći od sadržine zakona, CrnA Gora ima „zakon o izboru partijskih i građanskih lista“, a ne Zakon o izboru odbornika i poslanika, jer ih građani ne biraju u skladu sa ustavnim određenjem biračkog prava, kao neposrednog izbora odbornika i poslanika – piše Blažić u Analizi.

Objašnjava da Ustav imperativnom normom određuje tri cenzusa biračkog prava: punoljetstvo, prebivalište i državljanstvo, ne dozvoljavajući zakonodavcu dispoziciju da krug ustavnih uslova proširuje ili skraćuje zakonom.

– Zakonodavac je, međutim, proširio krug cenzusa za sticanje biračkog prava i na poslovnu sposobnost, upis u birački spisak, dupli boravišni cenzus i elektronsku identifikaciju birača – navodi Blažić.

Poseban oblik neustavnosti i diskriminacije birača je, kako upozorava, ograničenje pasivnog biračkog prava, tj. prava pojedinaca da se kandiduje za poslanika i odbornika, kao za predsjednika Crne Gore, s obzirom na to da je Zakon o izboru odbornika i poslanika to pravo dao isključivo listama političkih partija i grupama građana, čime se vrši direktna politička diskriminacija birača.

Diskriminacija 

Posebno je, piše u Analizi, izborni zakon diskriminisao pravo nacionalnih savjeta da kao autentični predstavnici i zastupnici manjinskih naroda imaju pravo na svoje kandidate, odnosno liste kandidata. Navodi se i da su posebno ustavno-pravno sporne odredbe o izbornim organima za sprovođenje izbora – Državnoj izbornoj komisiji, opštinskim izbornim komisijama i biračkim odborima, naročito pravni status DIK kao državnog organa i „pravnog lica“, ali i njihova „politička“ struktura. U svim demokratskim sistemima, kako se navodi, politički organi su predstavnički, državni, regionalni i lokalni organi vlasti u različitim vidovima, kao izvršno- politički organi – Vlada, Predsjednik države i funkcionalno njima slični organi, dok su ostali organi vlasti – upravni, sudski, tužilački i slični, prevashodno profesionalni.

– Zakon o izboru odbornika i poslanika, međutim, obiluje „izbornim organima“ – Državna i opštinske izborne komisije i birački odbori, pri čemu je sporno da li birački odbori mogu biti državni ili lokalni organi, ili su više funkcionalno izborna tijela. Posebno je sporna struktura ovih organa koji su dominantno politički, a čiju strukturu dominantno određuju akteri političke izborne scene, što apsolutno nije ustavno, a ni prihvatljivo, ali sasvim jasno opredjeljuje partitokratsko oligarhijski, umjesto ustavno- pravnog demokratskog sistema vlasti, suprotno članu 1 Ustava – piše u Analizi.

Blažić ukazuje da je odredbama izbornog zakona narušena ustavna garancija jemčenja prava na lokalnu samoupravu. – Zakon propisuje nadležnost DIK da rješava po prigovoru na rješenja opštinske izborne komisije za lokalne izbore, što je suprotno ustavnoj autonomnosti lokalne samouprave jer su lokalni izbori u izvornoj nadležnosti lokalne samouprave, u smislu člana 112 Ustava – napisao je Blažić i naveo da se mora jasno napraviti razlika između izbora za državne organe (Predsjednik Crne Gore, Skupština Crne Gore), koji su u isključivoj nadležnosti državnih organa i lokalnih izbora koji su u isključivoj nadležnosti lokalnih izbornih organa.

Nema potrebe da učestvuje u narednom skupštinskom tijelu

Profesor Đorđije Blažić je, na pitanje da li bi ponovo bio član nekog skupštinskog tijela koje bi se bavilo izbornim zakonodavstvom, kazao da ne vidi potrebu za njegovim daljim učešćem u tom procesu. – U postojećoj konstataciji odnosa ne vidim potrebu mog daljeg učešća, jer sam prije početka rada Odbora i radnih grupa u Analizi izbornog sistema – otvorena pitanja već elaborirao svoja profesionalna stanovišta kako sa pravno teorijskog, tako i sa međunarodno pravnog aspekta, kao i sa aspekta izbornih standarda međunarodnih organizacija, komparativnog i pozitivno pravnog aspekta. Takođe, kroz 5-6 separatnih analiza po oblastima dao sam svoja profesionalna konkretna stanovišta, koje su odredbe niza zakona koje tangiraju izborni sistem, po mom tumačenju, neustavne i koje bi se morale brisati ili mijenjati u pojedinim zakonima – kazao je Blažić.

MCP TVRDI

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC tvrde da je danas, na praznik Svetih žena Mironosica, u Hramu u Podgorici odslužena liturgija bez prisustva vjernika iza zatvorenih vrata, kako glase odluke Nacionalnog koordinacionog tijela, koje su, kako navode, od prvog dana kada su uvedene, ispoštovali.

Nakon liturgije je, kako je saopšteno, “hram je otvoren i vjerni narod je jedan po jedan, ulazio i pridržavao se fizičke distance i ostalih preporuka Instituta za javno zdravlje Crne Gore”.

“Oko 10 časova, nekoliko uniformisanih policajaca, bez pismenog naloga, na vratima Hrama u prostoru koje je vlasništvo Mitropolije Crnogorsko-Primorske, legitimisali su roditelje sa malom djecom i druge građane. Policajci u uniformi , kada su konstatovali da se vjerni narod pridržava pomenutih mjera, poslije pola sata su dobili novo naređenje koje je saopšteno usmenim putem, od nama nepoznatih starješina, da su za boravak u zatvorenom prostoru neophodne maske (ova odluka stupa na snagu tek sjutra, 4.maja). Kada je i to bilo ispoštovano, nova mjera su bile rukavice. Nakon toga, sljedeća odluka je bila da se zatvori Hram, zato što po njima , navodno nije bila ispoštovana mjera fizičke distance”, navedeno je u saopštenju.

“Nesumnjivo da vlast zloupotrebljavajući trenutnu epidimeološku situaciju, pod vidom zaštite zdravlja, nastavlja obračun sa Pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori i vjernim narodom”, poručuju iz Mitropolije.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ

Vlast koja želi izbore bez dogovora i u atmosferi nepovjerenja vodi državu u opasnu avanturu i nestabilnost, saopštila je predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, ocjenjujući da u Crnoj Gori u ovom trenutku nema uslova za fer izbore.

Ona je kazala da vjeruje da se, ukoliko ima političke volje sa strane vlasti i ozbiljnog pristupa opozicije, može postići dogovor o makar minimumu uslova za sprovođenje izbora.

Vuksanović Stanković je ocijenila da u Crnoj Gori u ovom trenutku nema uslova za fer izbore.

„Drugo je pitanje da li vlast želi da imamo izbore u jednom takvom ambijentu, rekla bih, nikada lošijem sa stanovišta povjerenja, stanja institucija i nedostatnosti zakonodavnog okvira“, rekla je Vuksanović Stanković u intervjuu agenciji MINA.

Kako je navela, to bi bio prvi put od 1990. godine i uspostavljanja višestranačja da se izbori organizuju mimo bilo kakvog dogovora sa opozicijom i elementarnog konsenzusa o bitnim pitanjima izbornog procesa.

„I u ratnim uslovima smo sa Miloševićevim DPS-om dogovarali izborne uslove, a danas sa “evroatlantskim” DPS-om to nikako ne ide“, kazala je Vuksanović Stanković.

Prema njenim riječima, vlast koja želi izbore bez dogovora i u atmosferi nepovjerenja vodi državu u opasnu avanturu i nestabilnost, koja ništa dobro ne može donijeti građanima.

„Zato je na njima velika odgovornost“, poručila je Vuksanović Stanković.

Na pitanje koliko na organizaciju izbora može da utiče eventualni novi talas epidemije COVID 19, Vuksanović Stanković je odgovorila da se tamo gdje ima zrele i odgovorne političke elite uvijek može naći optimalan politički odgovor na okolnosti, koliko god one bile ozbiljne i nepredvidive.

Sve to, kako je kazala, podrazumijeva u prvom redu obnovu elementarnog povjerenja, pa potom stvarnu spremnost na dijalog i dogovor, a ne simuliranje i opstrukciju „kakvu je vlast praktikovala sve ovo vrijeme“.

Kako je navela Vuksanović Stanković, Ustav Crne Gore daje odgovor i na pitanje tretmana izbora u takvim okolnostima, kroz mogućnost njihovog odlaganja dok one traju.

„Drugo je pitanje to što za ovu vlast Ustav i zakoni ne znače ništa ako se ne poklapaju sa nekim njihovim trenutnim političkim interesom. Naći će koliko hoćete kreativnih načina da obesmisle i poruše i Ustav i zakon ako postoji političko-partijska odluka da se tako nešto uradi“, rekla je Vuksanović Stanković.

Prema njenim riječima, to je potvrdila i ova situacija oko pandemije.

Parlamenta bio suštinski suspendovan

„Kao što im je partija iznad države, tako su im partijske odluke i interesi iznad zakona i pravnog sistema“, rekla je Vuksanović Stanković.

Govoreći o ulozi Skupštine u toku epidemije koronavirusa, ona je navela da je rad parlamenta bio suštinski suspendovan.

“Skoro 40 dana nijesmo imali zasijedanje Skupštine, bez ikakvog razloga, jer kako radimo ovih dana jednako tako smo mogli raditi i na početku krize”, dodala je Vuksanović Stanković.

To je, kako je kazala, mogao da bude dobar povod za početak izgradnje povjerenje i da kriza, koliko god bila teška, doprinese stvaranju nove političke kulture i kohezije.

Kako je rekla Vuksanović Stanković, vlast je odlučila da solira, vjerujući da iz teškog perioda može da izvuče neku političku korist.

“Parlament je jednostavno u percepciji ove vlasti čist dekor i prazna forma, kojega treba lišiti svakog smisla i realnog uticaja na politiku i društvo. Zašto se onda čudimo što nam iz Evropske unije dolaze kritike na račun njegove nefunkcionalnosti”, navela je Vuksanović Stanković.

VUČUROVIĆ

Centrala DPS iz Podgorice aktivno se uključila u rušenje vlasti u Budvi, koju predvodi DF, saopštio je poslanik DF-a Jovan Vučurović.

“Ovoga puta, vrh DPS ništa ne želi da prepusti slučaju, i zato se više uzdaju u to da upravljaju sa “Crnogorskom”, koju su, očigledno, stvorili od saradnika i spavača, nego u svoje partijske drugove iz Budve”, navodi Vučurović.

“ Nije nikakva tajna da je u centrali DPS, prilikom ovih dogovora sa ,,Crnogorskom”, napravljena i konkretna dinamika pljačkanja preostalih resursa u Budvi. Za neke takve nezavršene ,,projekte”, koji su zaustavljeni pobjedom opozicije u Budvi 2016. godine, potrebno je taman par mjeseci udružene vlasti Crnogorske i DPS, dodaje Vučurović.

Naveo je da će DF I koalicioni partneri izdržati I ovo iskušenja zato što to, kako je naveo, želi ogromna većina građana.

ROK ĆE BITI ISPOŠTOVAN

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kaže da je zakonski utvrđeno kada je finalni rok za održavanje izbora i dodaje da je siguran da će biti poštovan pravni sistem, i da će do tog datuma biti održani parlamentarni izbori.

On je za Dan kazao da opozicija ispostavlja zahtjeve koji ne mogu da prođu test zdrave logike.

Na pitanje da li je DPS spreman da se u parlamentu nakon okončanja epidemije opet otvori priča o izbornoj reformi, Rakočević je izjavio da je aktuelno izborno zakonodavstvo usklađeno sa najvažnijim međunarodnim standardima.

“Polazeći od pravila da se izborna reforma ne sprovodi u izbornoj godini, vladajuća većina je, nakon rada u Odboru za izbornu reformu, sa predstavnicima civilnog sektora, akademske zajednice i dijelom opozicije usvojila izmjene izbornih zakona, usvojivši sve preporuke OEBS-a i ODIHR-a. Ipak, set medijskih zakona koji je pripremila Vlada, kao i Predlog zakona o izboru poslanika i odbornika, koji je pripremila vladajuća većina, može biti predmet dijaloga u okviru radnih tijela Skupštine Crne Gore. Smatram, međutim, da je aktuelno Izborno zakonodavstvo usklađeno sa najvažnijim međunarodnim standardima i da predstavlja izuzetno dobru osnovu za sprovođenje izbornog procesa”, kazao je Rakočević.

Govoreći o tome što dio opozicije traži odlaganje izbora koji su zakazani za jesen, on je rekao da opozicija pokušava da dobije političku infuziju nekorektnim zahtjevima.

“Crnogorska opozicija je, podsjetiću, u jednom trenutku tražila prijevremene izbore, zatim je zahtijevala da dobije vlast bez izbora i samo nastavljaju sa zahtjevima koji ne trpe test logike, niti političke prakse. Razumijem, suočena sa slabim rejtingom, opozicija pokušava dobiti političku infuziju, nekorektnim zahtjevima. Od toga nema ništa, zakonski je utvrđeno kada je finalni rok za održavanje izbora i siguran sam da će biti poštovan pravni sistem i da će do tog datuma biti održani parlamentarni izbori”, zaključio je Rakočević.