DRLJEVIĆ

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Aleksandar Drljević, čestitao je danas Albaniji i Makedoniji dobijanje zelenog svjetla za početak pregovora sa EU.

“Čestitke našim komšijma, Albanji i Sjevernoj Makedoniji, koji su danas dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o priključenju EU. Sjajne vijesti za region Zapadnog Balkana”, napisao je Drljević na Twitteru, uz čestitke premijerima Ediju Rami i Oliveru Spasovskom.

Očekuje se da će šefovi država ili vlada zemalja članica takođe podržati zaključke Evropskog vijeća na videokonferenciji u četvrtak.

Dogovor o početku pregovora sa te dvije zemlje postignut je na nivou ambasadora zemalja članica u ponedjeljak i sada je samo riječ o formalizovanju te odluke.

DF POVODOM GODIŠNJICE

Demokratski front saopštio je da se sa ponosom i pijetetom sjeća svih stradalih, nevinih žrtava u NATO bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije.

Otpor koji je Vojska Jugoslavije pružila najvećoj vojnoj sili u istoriji, ostaće za ponos i za sve vojne i istorijske udžbenike, kao primjer patriotizma, hrabrosti, sposobnosti vještine, navodi se u saopštenju DF-a.

“I građani Crne Gore, njih preko 60 000, se odazvalo pozivu da se brani otadžbina, čime su se pokazali dostojni svojih predaka,” navodi se u saopštenju te partije.

Oni su istakli da su sigurni da dolazi vrijeme patriota i povratka tradicionalnih vrijednosti u Crnoj Gori.

KNEŽEVIĆ SAOPŠTIO

Viši sud potvrdio je presudu poslanicima Demokratskog fronta za verbalni incident koji se dogodio u februaru 2017. kada su verbalno napali i fizički nasrtali na poslanike vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) u holu Skupštine Crne Gore. To je saopštio poslanik tog saveza Milan Knežević koji se putem video linka obratio javnosti.

On je saopštio da je danas dobio presudu od strane Osnovnog suda, potvrđenu u Višem sudau od sudije Miljane Pavićević kao predsjednice Vijeća, Radomira Ivanovića i Branke Bošković koja je izuzela mišljenje, a odnosi se na potvrdu presude poslanicima DF-a za verbalni incident koji se desio u februaru 2017.

Presudom je u potpunosti potvrđena presuda predsjednice Osnovnog suda sudije Željke Jovović, rekao je Knežević.

“Ova presuda je poslata dan nakon što sam ja poslao i dostavio krunski dokaz koji je stigao u Specijalno državno tužilaštvo, koji u potpunosti ruši presudu za pokušaj terorizma. Za kaznu sam ekspresno osuđen na četiri mjeseca kućnog pritvora. Ispada da je ova presuda došla u pravom trenutku, jer je čitava Crna Gora u svojevrsnom karantinu,” naveo je Knežević u svom obraćanju.

CAMAJ

Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca (DSA) Nikola Camaj saopštio je da albanski politički subjekti pregovaraju o zajedničkom nastupu na predstojećim parlamentarnim izborima. On je za Dan rekao da albanske stranke ne razmišljaju o odlaganju parlamentarnih izbora, što traži dio opozicije, a ne vjeruje ni da će biti neke izborne reforme.

Camaj je istakao da albanske stranke pregovaraju jer imaju dobro iskustvo sa lokalnih izbora, a uvjeren je da je to dobitna kombinacija.

“Albanske stranke već pregovaraju o mogućnosti zajedničkog izlaska na predstojeće izbore i već postoje dobri signali da će to biti realizovano. Pregovore je inicirao Albanskim forum, na čijem čelu sam ja, za ovu godinu. Poučeni iskustvom sa lokalnih izbora, i ne samo tim, sigurni smo da bi samo zajednička lista predstavljala dobitnu kombinaciju za Albance”, rekao je Camaj.

On smatra da politički subjekti, kako kome odgovara u datom trenutku, stalno prave opstrukciju pokušaja da se realzuju izborne reforme.

“O odlaganju izbora ne razmišljamo, pošto se nadamo da će se i novonastala situacija ubrzo stabilizovati. Dogovor o izbornoj reformi ne očekujem, jer svako malo, kako kome odgovara, neko pravi opstrukciju”, rekao je Camaj.

Upitan kako komentariše to što je vladajuća većina u parlamentu odbacila zahtjev albanskih stranaka da im se garantuju četiri mandata u Skupštini Crne Gore, on je podsjetio da su i vladajuće i opozicione stranke odbacile takav zahtjev.

“Nije samo vlast odbacila naše zahtjeve. Tu su jedinstveni, kada smo mi u pitanju”, naveo je Camaj.

Albanski politički subjekti tražili su krajem prošle godine da se u izborni zakon uvrsti norma po kojoj bi taj korupus imao pravo na četiri garantovana mandata u parlamentu, ali taj zahtjev na sjed nicama odbora u Skupštini Crne Gore nije prihvaćen.

Postizborni sporazum sa savezom „Albanci odlučno“ (Forca, Demokratska unija Albanaca i Albanska alternativa) obavezao je Demokratsku partiju socijalista da albanskim partnerima, osim ustupanja ministarskog mjesta u resoru za ljudska i manjinska prava, ispuni i još 13 zahtjeva.

Dogovoreno je da Tuzi postanu opština, kao i izmjena izbornih zakona kako bi Albanci dobili zagarantovane poslaničke mandate, te slobodna upotreba nacionalnih simbola i očuvanje kulturnog nasljeđa.

Od preostalih zahtjeva najvažniji su oni kojima se traži zaštita prirodnih bogatstava ulcinjske Solane i Valdanosa.

Albanci zahtijevaju da se građanima vrate oduzeti maslinjaci na Valdanosu, da se ta uvala isključi iz zone morskog dobra i da se tu zabrani bilo kakva gradnja.

Očekuju i proglašenje Solane zaštićenim područjem, na kojem neće moći da se grade stambeni i smještajni objekti.

“Možemo do tri mandata”

Po Camajevom mišljenju, ako albanski politički subjekti izađu na izbore zajedno, mogu da osvoje tri mandata.

“Smatram da zajedničkom listom možemo doći do tri mandata, što je solidno u odnosu na sadašnji jedan mandat, iako nam po brojnosti pripadaju četiri mandata. Ne očekujem dogovor o izbornoj reformi, jer se svako malo, kako kome u tom trenutku odgovara, pravi opstrukcija”, rekao je Camaj.

OGLASIO SE NA TVITERU

Novinari u Crnoj Gori u ovim teškim vremenima preuzimaju velike rizike da nam donesu važne informacije, saopštio je danas šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav.

“Pogledajte bezbjednosne smjernice kako izvještavati o COVID19. Pazite se! Hvala vam na svemu što radite”, napisao je Orav na Twitter nalogu.

OŠTEĆENA AMBASADA

Među povrijeđenima u zemljotresu u Zagrebu nema crnogorskih državljanja, kazao nam je ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić.

“Ambasada se interesovala za situaciju sa građanima crnogorske nacionalne zajednice u glavnom gradu Hrvatske, i nemamo saznanja da među njima ima povrijeđenih”, kazao je Vučinić.

On kaže da je oštećena i zgrada u kojoj se nalaze prostorije Ambasade Crne Gore u centru Zagreba, koje sada nijesu za ubotrebu, dok se ne izvrši neophodna sanacija.

“U raščišćavanje ruševina uključile se se sve službe, kao i hrvatska vojska”, zaključio je Vučinić.

VEBER MARKOVIĆU

U ovim teškim trenucima važno je zajedništvo i impresioniran sam pozitivnim primjerom crnogorskih građana, koji pokazuju društvenu odgovornost, koheziju i čojstvo, rekao je ambasador Njemačke u Podgorici Robert Veber.

Veber, koji je uputio pismo zahvalnosti crnogorskom premijeru Dušku Markoviću, ističe da su zajedničkim snagama uspješno sproveli prvu akciju povratka njemačkih i crnogorskih državljana u njihove matične zemlje.

“U ime Savezne Republike Njemačke želim da se zahvalim Vama, Vladi Crne Gore i posebno operativnom štabu Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva saobraćaja i pomorstva na odličnoj i profesionalnoj saradnji”, rekao je Veber.

Veber je istakao da je impresioniran pozitivnim primjerom crnogorskih građana.

“U ovim teškim trenucima važno je zajedništvo i impresioniran sam pozitivnim primjerom crnogorskih građana, koji pokazuju društvenu odgovornost, koheziju i čojstvo. Na ovom lijepom primjeru vidimo, kako teška vremena bude najplemenitije osobine u nama. Crnoj Gori želim sve najbolje i hvala Vam još jednom”, zaključio je Veber.

PEROVIĆ PORUČIO

Uslov svih uslova za bilo kakav dogovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve mora biti uzajamnost priznanja, poručio je u intervjuu Vikend novinama Milenko Perović.

“Država Crna Gora morala bi tražiti od SPC da njeni organi, Sveti arhijerejski sinod i Sveti arhijerejski sabor (oba imaju takvu ingerenciju) donesu deklaraciju o priznanju rezultata referenduma iz 2006. godine, deklaraciju o priznanju odluke crnogorske Skupštine o proglašenju nezavisnosti države Crne Gore, kao i deklaraciju o priznanju postojanja crnogorske nacije”, kaže Perović.

Poput lijeka protiv virusa korone, Crnoj Gori je danas, ističe Perović, potreban novi savez istinski patriotskih snaga.

“Ideološka okosnica toga saveza, na svim političkim i intelektualnim nivoima, mora biti stalna radikalna kritika velikosrpskog nacionalizma. Ako bude volje i pameti kod onih koji imaju odlučujuću društvenu moć, fenomen litija može biti spasonosan za crnogorsku suverenističku ideju. U protivnom, on će je uništiti”, poručuje Perović.

Odgovarajući na pitanje ovog lista da prokomentariše kontinuirane napade srpskih medija na crnogorskog predsjednika koji ne prestaju ni u trenucima kada se čitav svijet suočava sa ogromnim izazovom, Perović kaže da je potpuno jasno šta je u pozadini.

“Mjera “kritičke” netrpeljivosti i mržnje prema Đukanoviću potpuno je identična mjeri netrpeljivosti i mržnje “kritičara” prema slobodnoj i samostalnoj Crnoj Gori”, ocjenjuje profesor Perović.

ODLUKA ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je večeras odluku da se odgađaju lokalni izbori u Tivtu, koji su bili raspisani za 5. april ove godine.

“Cijeneći postojeću epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, i imajući u vidu Naredbu za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa, koje je, saglasno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, donijelo Ministarstvo zdravlja na predlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore, odlučio sam da odgodim održavanje izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat”, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika.

Naime, naredbama, kao jedna od privremenih mjera propisana je i zabrana okupljanja stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, što se u slučaju održavanja izbora ne bi moglo izbjeći.

“Dijeleći odgovornost s drugim državnim organima za poštovanje propisanog režima kretanja građana u cilju zaštite njihovog zdravlja, pažljivo ću pratiti razvoj događaja i odrediti novi datum održavanja izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat. U skladu sa navedenim, izbori za odbornike u Skupštini opštine Tivat biće održani u roku od 90 dana od dana kada odlukama nadležnih državnih organa i zdravstvenih institucija bude potvrđeno da je prestala opasnost od unošenja i širenja zarazne bolesti u Crnu Goru, a zbog kojih su mjere i uvedene”, navodi se u saopštenju.

ĐUKANOVIĆ

Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta (DF) Milutin Đukanović kazao je da DF nije mogao da podrži izjavu predstavnika parlamentarne većine, danas na Kolegijumu Skupštine, jer ne želi da učestvuje u lažiranju ozbiljnosti situacije, a posebno, kako kaže, ne želi da daju legitimitet uvođenju neformalnog vanrednog stanja.

Đukanović navodi da DF podržava sve mjere koje nadležna državna tijela sprovode u borbi protiv virusa COVID19 , a koja su usklađena sa Ustavom Crne Gore.

“DF je spreman da kroz rad Parlamenta i na svaki drugi način, da svoj puni doprinos u borbi protiv ove pošasti i poziva sve svoje članove, aktiviste i birače da disciplinovano poštuju preporuke struke i da uzmu direktno učesće u pomaganju našim građanima, posebno onim kojima je pomoć najpotrebnija”, rekao je Đukanović.

Đukanović ističe da DF cijeni da je rad Parlmenta izuzetno važan u ovim okolnostima, posebno što u primjeni određenih mjera postoji opasnost od masovnog kršenja ljudskih prava i sloboda kao i zloupotreba vlasti.

“Sve uredbe i zabrane koje je Vlada donijela i koje planira donijeti predstavljaju jasan dokaz da se Crna Gora nalazi u vanrednom stanju, ali parlamentarna većina namjerno izbjegava da proglasi vanredno stanje i tako preduzete aktivnosti u potpunosti uskladi sa Ustavom Crne Gore”, dodaje Đukanović.

Đukanović tvrdi da vlast koristi sve mehanizme prikladne vanrednom stanju, a da ga pritom nije proglasila.

“Zašto to režim radi? Za tim nema nikakve potrebe. Zar nije bolje da sve aktivnosti sprovode u skladu sa Ustavom nego da bilo ko djeluje izvan propisanog pravnog okvira, pa makar to bila i Vlada”, kazao je Đukanović.

Đukanović ističe da bi rad Parlamenta, koji je neophodan ako nema proglašenog vanrednog stanja, samo pomogao u ovako teškoj situaciji u kojoj se nalazi zemlja.

“Nije na odmet podsjetiti da smo i 2012. godine, usled vremenskih neprilika uvodili vanredno stanje. I ako tada, za razliku od danas, nijesu bili masovno ugrozeni životi ljudi”, zaključio je Đukanović.