ZBOG KORONAVIRUSA

Obaveza svih odgovornih društveno-političkih činilaca je da u vremenu pandemije koronavirusa kreiraju mjere i prijedloge koji će olakšati život građana i doprinijeti umanjenju posljedica izazvanih ovom pošasti, poručuju iz Građanskog pokreta URA i predlažu Vladi da usvoji set ekonomskih mjera kojima će se ublažiti negativni efekti koronavirusa na crnogorsku ekonomiju i privredu.

Oni kao prvu i najhitniju mjeru predlažu da Vlada Crne Gore i Centralna banka u saradnji sa poslovnim bankama omoguće odgađanje otplate kredita na period do 1. juna tekuće godine ili dok ne potraju mjere borbe protiv širenja virusa u Crnoj Gori.

“Odgađanje otplate kredita odnosilo bi se na sve dužnike (fizička lica, preduzetnike, poljoprivrednike i privredna društva) koji to žele, a podrazumijeva zastoj u otplati obaveza najmanje do 1. juna tekuće godine, uz mogućnost produženja ukoliko bi se nastavile vanredne mjere Vlade za borbu protiv virusa. Tokom ovog perioda dužnik ne bi bio u obavezi da otplaćuje svoje obaveze po osnovu kredita, a banke ne bi obračunavale zateznu kamatu na dospjela a neizmirena potraživanja i ne bi pokretale postupke izvršenja. Svi oni koji žele imali bi mogućnost da nastave sa redovnom otplatom svojih obaveza”, poručuju iz URA-e.

Pojašnjavaju da bi banke imale obavezu da na svojim sajtovima i elektronskim putem informišu svoje klijente o mogućnosti odgađanja otplate kredita ili da im na drugi način dostave ovu informaciju.

“Obaveza klijenata bi bila da u roku 10 dana obavijeste banku da li prihvataju ili odbijaju navedenu ponudu. Sve ovo bi se završavalo elektronskim putem bez odlazaka u banku kako bi se preventivno djelovalo na moguće širenje virusa, a ispoštovale mjere i preporuke Vlade”, dodaju oni.

Iz ove partije kažu i da je finansijska stabilnost građana neophodna i u redovnim, a pogotovo u vanrednim okolnostima.

“Zbog toga je obaveza Vlade da olakša poziciju građana i privrede u zemlji. Svijest o odgovornosti i solidarnosti svih društvenih činilaca u ovim specifičnim momentima od velikog je značaja za prevazilaženje svih poteškoća sa kojima se možemo suočiti. Slične mjere već su predložene u pojedinim zemljama regiona, a slične se razmatraju i u pojedinim državama Evropske unije”, zaključuju u GP URA.

DEMOKRATE

Demokratska Crna Gora apelovala je na Vladu i nadležne organe da bez odlaganja obustave svaku radnju i aktivnost na planu primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Iz te partije su kazali da Vlada ne smije dopustiti podizanje tenzija i urušavanje nepovredivih ljudskih prava i sloboda, u uslovima krajnje zabrinutosti za zdravstvene rizike sa kojima se suočava cjelokupna crnogorska populacija.

“Apelujemo da se u vremenu kad je neophodna društvena solidarnost i fokusiranje državnih organa i službenika na goruća egzistencijalna i zdravstvena pitanja, u potpunosti obustavi primjena zakona koja može donijeti samo nove podjele, tenzije i omraze”, kaže se u saopštenju Demokrata.

Kako su naveli, elementarna pravila ljudskosti nalažu da se obustavi primjena Zakona i u ovim društveno delikatnim situacijama pokaže dobra volja i solidarnost.

“Jedan od veoma važnih razloga za apsolutnu obustavu primjene ovog zakona jeste i prekid dijaloga na ekspertskom nivou usljed pogoršanja prilika i opštih zdravstvenih rizika, usljed kojih se preduzimaju aktivne i stroge restriktivne mjere”, kaže se u saopštenju.

Demokrate smatraju da bi se suprotno ponašanje moglo okvalifikovati kao nefer i nepošten postupak, ali i kao miniranje razgovora koji se vode na ekspertskom nivou između Crkve i Vlade”.

“S obzirom na to da je izvjesno proglašenje vanrednog stanja, kako bi se kompletan državni aparat i društvo efikasno borili protiv zdravstvenih rizika, prema Ustavu je moguće ograničiti ostvarivanje pojedinih ljudskih prava u toku takvog stanja, ali ne i slobode vjeroispovijesti”, kazali su iz te partije.

Prema njihovim riječima, Ustav Crne Gore, polazeći od značaja slobode vjeroispovijesti, propisuje da se ne može ni u uslovima vanrednog stanja ograničiti pravo na tu slobodu.

Demokrate smatraju da se primjena Zakona u ovom stanju društvenih prilika ne smije dopustiti.

“Imajući u vidu da je Zakon ne samo apsolutno nelegitiman u očima najšire javnosti, nego i predviđa neustavno podržavljenje bogoslužbenih prostora, bez obzira da li se radi o crkvama, manastirima, džamijama ili katedralama, on dovodi do ograničenja vjerskih prava, prava na vršenje vjerskih obreda i poslova u bogomoljama”, kaže se u saopštenju.

Kako su naveli, i Evropski sud za ljudska prava potvrdio je značaj slobode vjeroispovijesti ističući da od nje zavisi pluralizam neodvojiv od demokratskog društva.

To, tvrde Demokrate, utoliko jače nameće obavezu državnim organima da sa najvišom odgovornošću i osjetljivošću pristupaju ovom pitanju i u redovnim, a naročito vanrednim okolnostima.

“Takođe, smatramo da niko nema pravo da izlaže zdravstvenim rizicima službenike katastra i Uprave za imovinu, samo radi primjene ovog zakona koji je izazvao najmasovnije društveno nezadovoljstvo, a koje se kanalisalo na miran i građanski način”, kaže se u saopštenju.

ULAZAK U NATO

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je Sjevernoj Makedoniji koja je, današnjom ratifikacijom Protokola o pristupanju u španskom Senatu, postala 30. saveznica NATO-a.

“Čestitke predsjedniku Pendarovskom, rukovodstvu i građanima prijateljske Sjeverne Makedonije!”, napisao je Đukanović na Twitter-u.

PORUKA LIDERIMA ZB

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković poručio je danas, u razgovoru sa austrijskim saveznim kancelarom Sebastijanom Kurcom, evropskom komesarom za susjedsku politiku u pregovore o proširenju Oliverom Varheljijem i premijerima ostalih država Zapadnog Balkana, da je situacija pandemije virusa korona prilika da pokažemo zajedništvo i privrženost evropskim vrijednostima i principima. Istakao je da se Crna Gora ponaša u tom duhu, da zatvaranje tržišta i blokiranje resursa nijesu evropsko ponašanje i baš zbog toga stavlja svoje luke na raspolaganje zemljama regiona.

 

“Na nama, liderima regiona, je da damo primjer i donosimo odluke kao dobri susjedi koji su upućeni jedni na druge. Crna Gora je u tom duhu, pored brojnih mjera za zaštitu svojih građana, donijela i odluku da stavi svoje luke na raspolaganje zemljama regiona za protok robe i drži svoje granice otvorenim za trgovinu i snabdijevanje. Uz puno razumijevanje potrebe svih zemalja da prvo pomognu svojim građanima, vjerujem da zatvaranje tržišta i ekonomija, te blokiranje resursa i avansno plaćene robe nijesu izraz solidarnosti, ni evropskih vrijednosti. U ovakvim trenucima, u suočavanju sa ovom teškom krizom, evropska ideja jedinstva i zajedništva nam je potrebnija nego ikada“ – rekao je premijer na sastanku koji je organizovan putem video konferencije.

Predsjednik Vlade Crne Gore je, govoreći o procesu evropske integracije država Zapadnog Balkana, iskazao zadovoljstvo time što je nova briselska administracija ponovo u fokus stavila politiku proširenja i što je to Hrvatska, kao aktuelna država predsjedavajuća Unijom, uvrstila u svo-je prioritete.

„Drago nam je što proces dobija snažnu političku i stratešku dimenziju, što će doprinijeti kvalitetnijoj i dinamičnijoj integraciji. U susret predstojećem Evropskom savjetu, želio bih da istaknem naše očekivanje da će Sjeverna Makedonija i Albanija dobiti zeleno svijetlo za pregovore. Napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji takođe je od suštinskog značaja za dugoročnu stabilnost regiona. Na nama u regionu je da nastavimo reforme i da se ponašamo na evropski način u rješavanju svih pitanja, u duhu dobrosusjedskih odnosa i saradnje“ , kazao je Marković.

Marković je informisao sagovornike o svojoj inicijativi „Savez za Evropu“ rekavši da se društveni dijalog zasniva na principima transparentnosti i inkluzivnosti.

Takođe se zahvalo Austriji i posebnu saveznom kancelaru te Hrvatskoj na posvećenosti našem regionu.

“Uvjeren sam da će poruke koje danas pošaljemo biti još jedan doprinos naglašavanja strateške važnosti regiona u evropskom projektu kako u pogledu platforme Konferencije o budućnosti EU, tako i u susret Samitu EU – Zapadni Balkan“, zaključio je predsjednik Vlade na video konferenciji sa austrijskim saveznim kancelarom, evropskim komesarom za proširenje i liderima Zapadnobalkanske šestorke.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je danas, u razgovoru sa austrijskim saveznim kancelarom Sebastijanom Kurcom, evropskim komesarom za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Oliverom Varheljijem i premijerima ostalih država Zapadnog Balkana, da je situacija pandemije virusa korona prilika da pokažemo zajedništvo i privrženost evropskim vrijednostima i principima. Istakao je da se Crna Gora ponaša u tom duhu, da zatvaranje tržišta i blokiranje resursa nijesu evropsko ponašanje i baš zbog toga stavlja svoje luke na raspolaganje zemljama regiona.

 

“Na nama, liderima regiona, je da damo primjer i donosimo odluke kao dobri susjedi koji su upućeni jedni na druge. Crna Gora je u tom duhu, pored brojnih mjera za zaštitu svojih građana, donijela i odluku da stavi svoje luke na raspolaganje zemljama regiona za protok robe i drži svoje granice otvorenim za trgovinu i snabdijevanje. Uz puno razumijevanje potrebe svih zemalja da prvo pomognu svojim građanima, vjerujem da zatvaranje tržišta i ekonomija, te blokiranje resursa i avansno plaćene robe nijesu izraz solidarnosti, ni evropskih vrijednosti. U ovakvim trenucima, u suočavanju sa ovom teškom krizom, evropska ideja jedinstva i zajedništva nam je potrebnija nego ikada“ – rekao je premijer na sastanku koji je organizovan putem video konferencije.

Predsjednik Vlade Crne Gore je, govoreći o procesu evropske integracije država Zapadnog Balkana, iskazao zadovoljstvo time što je nova briselska administracija ponovo u fokus stavila politiku proširenja i što je to Hrvatska, kao aktuelna država predsjedavajuća Unijom, uvrstila u svo-je prioritete.

„Drago nam je što proces dobija snažnu političku i stratešku dimenziju, što će doprinijeti kvalitetnijoj i dinamičnijoj integraciji. U susret predstojećem Evropskom savjetu, želio bih da istaknem naše očekivanje da će Sjeverna Makedonija i Albanija dobiti zeleno svijetlo za pregovore. Napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji takođe je od suštinskog značaja za dugoročnu stabilnost regiona. Na nama u regionu je da nastavimo reforme i da se ponašamo na evropski način u rješavanju svih pitanja, u duhu dobrosusjedskih odnosa i saradnje“ , kazao je Marković.

Marković je informisao sagovornike o svojoj inicijativi „Savez za Evropu“ rekavši da se društveni dijalog zasniva na principima transparentnosti i inkluzivnosti.

Takođe se zahvalo Austriji i posebnu saveznom kancelaru te Hrvatskoj na posvećenosti našem regionu.

“Uvjeren sam da će poruke koje danas pošaljemo biti još jedan doprinos naglašavanja strateške važnosti regiona u evropskom projektu kako u pogledu platforme Konferencije o budućnosti EU, tako i u susret Samitu EU – Zapadni Balkan“, zaključio je predsjednik Vlade na video konferenciji sa austrijskim saveznim kancelarom, evropskim komesarom za proširenje i liderima Zapadnobalkanske šestorke.

GVOZDENOVIĆ – KEMP

Velika Britanija pozdravlja mjere koje je Crna Gora sprovela u cilju sprečavanja pojave koronavirusa, kazala je ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp, tokom sastanka sa političkim direktorom Demokratske partije socijalista Branimirom Gvozdenovićem.

Kako je saopšteno iz DPS-a, sastanak je bio prilika da se razmjene informacije o mjerama koje dvije države preduzimaju u novonastalim okolnostima uslovljenim COVID-om19 i njihovoj refleksiji na ukupan društveni i ekonomski ambijent na nacionalnom i međunarodnom planu.

Ambasadorka Kemp je izrazila spremnost Velike Britanije za pomoć i saradnju po ovom pitanju, a politički direktor Branimir Gvozdenović je, kako poručuju iz DPS-a, istakao da bi od posebnog značaja za Crnu Goru bila pomoć u obezbjeđivanju zaštitne opreme u skladu sa zahtjevom Instituta za javno zdravlje.

“Razgovarali su i o drugim aktuelnim aspektima društveno političkog života u Crnoj Gori, posebno akcentirajući aktivnosti usmjerene na održavanje lokalnih izbora u Tivtu”, saopšteno je iz DPS-a.

Gvozdenović je zahvaljujući na podršci koju Velika Britanija pruža demokratskim i društvenim procesima u Crnoj Gori, informisao o aktivnostima DPS- a u susret predstojećim lokalnim izborima, koje se u novonastalim okolnostima sprovode uvažavajući mjere Vlade Crne Gore i Instituta za javno zdravlje.

Ambasadorka Kemp je, kako stoji u saopštenju, pozdravila napore Demokratske partije socijalista u sprovođenju reformskih procesa i istakla da će Velika Britanija nastaviti da podržava usvajanje demokratskih standarda u svim oblastima.

“Zahvalila je DPS-u na spremnosti da po svim važnim pitanjima ostavi otvorena vrata za dijalog sa svim zainteresovanim subjektima, uključujući i proces izbornog zakonodavsta i Zakona o slobodi vjeroispovjesti”, navedeno je u saopštenju DPS-a.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ PREDLAŽE

Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković predložila je premijeru Dušku Markoviću da se u najkraćem roku održe konsultacije predstavnika svih parlamentarnih stranaka kako bi razmijenili mišljenja o socio-ekonomskom i političkom životu u novonastalim okolnostima, saopšteno je iz SDP-a.

 

Kako je kazala Vuksanović Stanković  u pismu premijeru, obaveza svih političkih subjekata je da pokažu maksimalan stepen društvene odgovornosti i svoje djelovanje prilagode postojećoj situaciji, na način da svaka društvena aktivnost u zemlji, pa i politička,  mora biti u funkciji osnovnog cilja – sprječavanja pojave virusa i zaštita zdravlja naših građana.  

“Potpuno je jasno da se Crna Gora, kao uostalom i skoro čitava Evropa, nalazi u izvanrednim okolnostima u kojima je apsolutni prioritet zdravlje ljudi, sprječavanje ili ograničavanje posljedica pandemije korona virusa”, napisala je ona.

U ovakvim situacijama, kako je kazala, mora se pokazati maksimalna odgovornost i spremnost da kao politička zajednica i politički subjekti zaborave na sve razlike i budu odgovorni prema svim građanima.

“Crna Gora se može pohvaliti da je u bliskoj prošlosti, kroz odgovornost svojih političkih subjekata, znala da odgovori izazovima koji su iziskivali jedinstvo i stavljanje po strani svih razlika. Zato, očekujem i ovim povodom da svi zajedno damo svoj skroman doprinos zajedničkom cilju, olakšavajući na taj način i sprovođenje mjera propisanih od strane države, koje  u ovom trenutku moraju biti apsolutni prioritet svih u Crnoj Gori”, zaključeno je u pismu Markoviću.

BRKOVIĆ

Litije koje su prethodnih mjeseci održavane u Crnoj Gori, pisac i član crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Jevrem Brković vidi kao demonstracije protiv crnogorskog državnog, nacionalnog i kulturnog identiteta. Odoljela je Crna Gora brojnim nasrtajima u njenoj istoriji, pa će odoljeti i ovome, poručuje Brković.

CDT PREDLAŽE

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je nadležne organe da naprave hitne konsultacije sa predstavnicima političkih partija koje učestvuju na lokalnim izborima u Tivtu i sagledaju mogućnosti za njihovo odgađanje.

CDT je obavijestio javnost da otkazuje planirano građansko posmatranje tih izbora.

“Ne želimo ni na jedan način ugroziti zdravlje naših posmatrača u Tivtu, ali ni zdravlje ostalih učesnika izbora”, naveli su iz te NVO.

Nakon donošenja naredbi i uvođenja posebnih mjera koje, za sada, daju pozitivne rezultate po pitanju prevencije širenja koronavirusa u Crnoj Gori, čini se da bi održavanje izbora u Tivtu bio korak unazad u odnosu na sve što je do sada postignuto.

Prije svega, bile bi poništene prevencione mjere koje su do sada sprovođene, i to bi loše uticalo na disciplinu i društvenu odgovornost koja se uspješno promoviše dosljednom primjenom propisanih mjera.

“Preporuka za sve građane, a naročito za starije koji su najugroženiji, je da ostanu u svojim kućama. Pored toga, brojni građani koji su se vratili ili se vraćaju iz inostranstva moraju biti u obaveznoj samoizolaciji, i oni neće biti u mogućnosti da ostvare pravo glasa na biračkim mjestima,” navodi se u saopštenju.

Takođe, naveli su da je jasno da nakon zabrane političkih skupova nije moguće potpuno informisanje birača o izbornim programima za Tivat.

“A pravo na informisan izbor je osnova demokratskih izbora”, ističu oni.

Iskustvo održanih izbora u Francuskoj, kažu u CDT-u, govori da će odziv birača, u okolnostima velike opasnosti od virusa, biti značajno manji i vjeruju da niko ne želi izbore sa manjim legitimitetom.

Zato pozivaju da se analiziraju pravni modaliteti na koji način se odlaganje može uraditi i da se donese jedina ispravna odluka za dobrobit Tivta, ali i čitave Crne Gore.

SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORIZMA

Advokati i lideri Demokratskog fronta predali su Apelacionom sudu, kako kažu, nove pismene dokaze za slučaj pokušaj terorizma. Očekuju otvaranje glavnog pretresa, a nakon toga i oslobađajuću presudu .

  • Vjetroelektrana Možura: Šteta ili korist za državu ?
    on 18/04/2026 at 06:16

    Vjetroelektrana Možura je štetu nanijela energetskoj kompaniji i građanima kroz visoku otkupnu cijenu energije, dva puta veću od one koju energetska kompanija naplaćuje građanima, saopštio je na anketnom odboru o aferi Možura predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović. Korist od rada vjetroelektrane veća je za državu od štete koju je pratio cjelokupni postupak, ocjenjuju poslanici opozicije. Anketni odbor će saslušati i ostale učesnike afere.

  • Otvorene liste - svi ih traže, niko ih ne uvodi
    on 18/04/2026 at 06:04

    Predlozi DPS-a i URE o otvorenim izbornim listama dobra su pretpostavka za postizanje konsenzusa o tim pitanjima, ali je za istinske iskorake potrebno još mnogo toga, prije svega u okviru matičnog skupštinskog odbora, smatraju sagovornici Radija Crne Gore. Partije i ovim rješenjima, kako ističu, zadržavaju dobar dio monopola u određivanju poslaničkih i odborničkih mandata.

  • Klimatske promene – pretnja svetskoj baštini
    on 18/04/2026 at 05:47

    Ratovi i revolucije već dugo ugrožavaju nacionalna kulturna dobra – najnoviji primeri su Iran i Ukrajina. Međutim, danas im preti još jedna opasnost – klimatske promene.

  • Hoće li Nemačka deportovati i integrisane Sirijce?
    on 18/04/2026 at 05:45

    Dana 20. marta, deset dana pre nego što će Fridrih Merc i sirijski prelazni predsednik Ahmed al-Šara pokrenuti pitanje povratka stotina hiljada Sirijaca, Basel Gaviš (31) dobio je pismo Savezne kancelarije za migracije i izbeglice. To je pismo od kojeg je Sirijac oduvek strahovao: njegov zahtev za dobijanjem azila se odbija, supsidijarna zaštita se ne odobrava, a Gaviš se poziva da napusti Nemačku u roku od 30 dana.

  • Život u Venecueli se polako normalizuje
    on 18/04/2026 at 05:44

    Od pre nekoliko dana španska avio-kompanija Iberija ponovo sleće u Karakas, a i Amerikan Erlajns vraća se u Venecuelu. Aktivni su i susedi: Paragvaj se zalaže za ukidanje suspenzije Venecuele iz južnoameričkog saveza Merkosur. „To je jedna od inicijativa koje ćemo pokrenuti i u okviru privremenog predsedavanja Paragvaja”, rekao je ministar trgovine Marko Rikelme krajem marta na konferenciji za novinare.

  • Hoće li izbori u Bugarskoj promeniti kurs zemlje?
    on 18/04/2026 at 05:42

    Dok druge partije tradicionalno u svojim materijalima za predizbornu kampanju predstavljaju više političara, poruke Progresivne Bugarske u potpunosti su usmerene na njenog lidera. Bivši vojni pilot, poštovalac odlazećeg mađarskog premijera Viktora Orbana i protivnik uvođenja evra u Bugarskoj, Rumen Radev je dva puta izabran za predsednika, 2016. i 2021. godine.

  • Stopa zaposlenosti u Evropskoj uniji dostigla rekord u 2025. godini
    on 17/04/2026 at 21:33

    Stopa zaposlenosti u Evropskoj uniji dostigla je rekord u 2025. godini – posao ima 76,1 odsto osoba uzrasta od 20 do 64 godine, odnosno gotovo 198 miliona ljudi, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

  • Rejting Putinu opada šestu nedjelju zaredom
    on 17/04/2026 at 21:20

    Rejting ruskog predsjednika Vladimira Putina u padu je već šestu nedjelju zaredom u uslovima blokiranja interneta i povećanja poreza, piše The Moscow Times.

  • Ukrajinska obavještajna služba: Rusi pripremaju novu kopnenu ofanzivu za kontrolu Donbasa
    on 17/04/2026 at 21:11

    Ruske snage intenziviraju svoje balističke raketne napade na ukrajinske gradove u pripremi za novu proljećno-ljetnju ofanzivu, izjavio je zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe Vadim Skibicki za britanski list Fajnenšel tajms.

  • Fico: Slovačka će uložiti žalbu Evropskom sudu pravde oko zabrane uvoza ruskog gasa
    on 17/04/2026 at 20:59

    Slovačka će uložiti žalbu pred Sudom pravde EU zbog zabrane uvoza ruskog gasa, izražavajući zabrinutost zbog načina usvajanja tog propisa, ne jednoglasno već kvalifikovanom većinom, prenio je preko mreže Iks slovački premijer Robert Fico.