SEKULOVIĆ

Istupi srpskih zvaničnika od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu imaju elemente miješanja u unutrašnje poslove Crne Gore, iako se pokušava naći legitimitet u činjenici da se traži zaštita iznutra, ocijenio je za Pobjedu analitičar Sergej Sekulović.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u najnovijoj izjavi povodom crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazao je da vlasti u Crnoj Gori moraju voditi dijalog sa SPC, a ne sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, čiji je ona dio.

Vučić je više puta saopštio da se njegova zemlja neće miješati u unutrašnje stvari naše države, ali istovremeno poručujući da je Srbija spremna da pomogne „po svim pitanjima“ u vezi sa situacijom u Crnoj Gori.

Više puta je i konstatovao da crnogorska vlast „želi da Srba u Crnoj Gori bude što manje“ na popisu stanovništva naredne godine.

Vučić je, povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, istakao da je taj akt protiv SPC i srpskog naroda u Crnoj Gori, da će zakomplikovati složene odnose Srbije i Crne Gore, a čak je i „molio“ da se ne usvoji.

Sergej Sekulović kazao je da “politika zvanične Srbije u navedenom kontekstu ima kontinuitet“.

“Beograd je pozicioniran kao pijemont koji vodi računa o srpskom narodu u regionu na način da se održava svijest o organskom jedinstvu naroda koji je pod zaštitom, ne ugrožavajući teritorijalni integritet okolnih država. Shodno procjeni i političkim potrebama, tenzija se podiže ili se smiruje. Na ovaj način zvanični Beograd demonstrira moć i pojavljuje se garant regionalne stabilnosti. Ovakva politika traži partnere koji će da budu pod kontrolom i u tom smislu se navedena pitanja javljaju kao važna”, dodao je Sekulović.

On je istakao da dvije zemlje imaju poremećene odnose.

“S obzirom na to da dio crnogorskog društva podržava ovakav vid politike, moglo bi se reći da se radi o poremećenim međudržavnim odnosima. Određeni istupi imaju i elemente miješanja u unutrašnje poslove iako se pokušava naći legitimitet u činjenici da se traži zaštita iznutra. U svakom slučaju, krećemo se po tankoj liniji koja ne doprinosi građenju istinski zdravih odnosa koji bi morali biti imperativ usljed bliskosti koja je nesporna i na kojoj bi trebalo graditi budućnost”, dodao je Sekulović.

PAVIĆEVIĆ SAOPŠTIO

Predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević rekao je da niko od članova predsjedništva te stranke nije predložio njegovu smjenu, niti je tražio da podnese ostavku.

Pavićević je za Dan kazao da su krajem decembra u Tivtu održali sjednicu predsjedništva partije, na kojoj su razgovarali o političkoj situaciji u zemlji i da niko od članova tog stranačkog tijela tada nije predložio njegovu smjenu niti je tražio da podnese ostavku.

“Inače sam zagovornik principa pluralnosti u zajedničkom političkom radu i uvažavanja drugačijeg mišljenja. Vjerujem da je to jedan od razloga što i u slučaju da postoje koncepcijske razlike među nama povjerenje u ono što radim ipak ne izostaje. Ja sam političar koji je formiran na načelima koja često pominjem i koja promovišem u svom radu. Ko se sa tim načelima ne slaže, može da preispita povjerenje koje imam u stranci, ali se načela ne preispituju. To je nešto sa čim ja živim, nešto što nosim sa sobom i nešto što će uvijek biti sa mnom gdje god bio i čime god se bavio”, naglasio je Pavićević.

Kako je istakao, njegov odlazak na sabor u Nikšiću i učestvovanje u litijama koje organizuje Mitropolija crnogorsko-primorska rezultat su striktnog poštovanja programa Crnogorske.

“U situaciji kada trenutno vladajuća partija udara na Ustav i na crkve i vjerske zajednice, moja je obaveza kao predsjednika Crnogorske, čija je osnovna idejaustavni patriotizam za Crnu Goru, da stanem u zaštitu Ustava i prava građana Crne Gore i vjernika. Ko to ne razumije, tome je popločan put ka DPS-u”, jasan je Pavićević.

On je dodao da u stranci na čijem je čelu razmišljaju o predstojećim izborima u kontekstu situacije u kojoj živimo.

“U Crnoj Gori danas imamo duboke društvene podjele. Ekstremne desničarske i kleronacionalističke partije kao što je DPS pokušavaju da osnaže te podjele i da iz njih politički profitiraju. Imamo i katastrofalno izborno zakonodavstvo, koje je još i pogoršano novim izbornim zakonima koje je usvojila Skupština Crne Gore na osnovu jednostranih predloga DPS-a. Dakle, moje mišljenje je da nije logično, a ni politički korisno, razmišljati o učestvovanju na izborimai načinu nastupanatim izborimau datom kontekstu”, ukazuje Pavićević.

DEKLARACIJA O PONIŠTENJU

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević zatražio je od predsjednika Skupštine Krsta Radovića da zakaže sjednicu po hitnom postupku na kojoj bi bila samo jedna tačka dnevnog reda – donošenje deklaracije za poništenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Vladimir Bulatović iz Crnogorske, koja je dio vlasti i bez kojeg nema većine, kaže da odbornici te partije neće podržati Carevićevu deklaraciju ako ona dođe na dnevni red SO Budva.

On naglašava da odbornici Crnogorske o tome imaju jasan stav.

“Iako razumijemo potrebu vjernika da se izvrše izmjene određenih članova pomenutog zakona, glavno pitanje koje nam se nameće je da li ćemo pokazati potpuno pravno neznanje i samim tim derogirati sami sebe ili ćemo se baviti političkim marketingom i svjesno pokušati kršiti pravni poredak Crne Gore? Činjenice su jasne, svi zakoni naše države se donose i mijenjaju samo na jednom mjestu, a to je Skupština Crne Gore i to glasanjem poslanika koji su dobili mandate na izborima”, kaže Bulatović za Dnevne novine.

On naglašava da Crnogorska svaki pokušaj mijenjanja tog ustrojstva vidi kao začetak anarhističkog ponašanja, koje je za njih kao građanski orijetisanu partiju apsolutno neprihvatljivo.

“Zamislite na primjer da nam se ne sviđa Zakon o krivičnom postupku i krenemo da usvajamo deklaraciju da taj zakon se stavi van snage, kao što se danas pominje u nekim lokalnim upravama. Da li to znači da će građani ići naoružani po ulicama i zavoditi njima prihvatljiva pravila ponašanja? Dakle, destabilizujuće i anarhističko ponašanje bilo kojeg političkog subjekta nije nam prihvatljivo i neće dobiti našu podršku”, kaže predsjednik budvanskog odbora Crnogorske.

Bulatović smatra da se na taj način, sa željom da se u pojedinim gradovima donose posebne deklaracije, pokušava na mala vrata uvesti eksteritorijalnost u pojedine djelove Crne Gore i članstvo Crnogorske je apsolutno protiv toga.

“Religijska pitanja su duboko intimna stvar i svi građani po tom pitanju mogu da se udružuju i rade na afirmaciji svojih stavova, bez prava da svojim djelovanjem ugrožavaju one koji misle drugačije, a za to postoje mnogobrojni načini organizovanja koji ne derogiraju ustrojstvo države”, zaključuje Bulatović.

TRIFUNOVIĆ

Stručnjak za bezbjednost Darko Trifunović ponovio je da se Crna Gora nalazi usred hibridnog rata, te da suštinu toga rata mnogi ne znaju i poistovjećuju ga sa specijalnim ratom.

“Međutim, to nije isto. U specijalnom ratu koriste se specijalne jedinice za posebna dejstva. U hibridnom ratu informacije prikupljaju obavještajne službe koje, koristeći vakuum, neznanje, nepoznavanje bezbjednosti kao nauke, neprepoznavanje prijetnji i rizika po državu, koriste internet, društvene mreže preko kojih šire propagandu sa ciljem izazivanja straha, nesigurnosti, konflikata… Sve u svemu, bave se izvrtanjem realnosti”, kaže Terifunović za Dnevne novine.

On ističe da po dezinformacijama prednjače portali i to najčešće neregistrovani, odnosno portali iza kojih stoje nevladine organizacije i udruženja, a ne registrovana medijska kuća.

“Nevladina organizacija može da ima svoju veb stranicu, ali ne može da se bavi plasiranjem dnevnih vijesti. Kod takvih portala ne možete govoriti da u njima rade novinari. Jer, ne rade, a vi ih tretirate kao novinare. I ne samo vi, čak je i OEBS upao u zamku da ljude iz nevladinih organizacija, anonimnih portala, zove novinarima. Time su upali u zamku i otvorili vrata onima koji rade protiv Crne Gore. Ukoliko brzo ne uđete u rješavanje ovog problema, ukoliko što prije ne donesete zakon o medijima i zaštitite svoj javni prostor, može vam se dogoditi da platite visoku cijenu”, upozorava Trifunović.

Podsjeća da je još prije pola godine upozorio da će napad na Crnu Goru biti jači, sofisticiraniji i strašniji od onog 2016. godine.

“To se sada potvrđuje. Napadnuti ste lažnim vijestima, vaša realnost se pokušava izvrnuti, unijeti konfuzija i panika. Posljednje lažne vijesti su tek nagovještaj onoga što se sprema. Zato se morate boriti institucionalno, zakonima. Po meni, hitno se mora napravi krizno tijelo koje će se baviti ovakvim situacijama i davati preporuke šta da se radi. Na prijetnje i rizike država se brani bukvalno hardverom i softverom hardver su institucije, a softver zakoni”, kaže Trifunović.

Stručnjak za bezbjednost kaže da je policija reagovala ispravno u slučajevima dezinformacija kojima je mogla da se izazove panika među građanima, te da se vidi da je na čelu policije osoba koja je bezbjednjak po struci.

GRUBIŠIĆ

Ambasador Hrvatske u Podgorici Veselko Grubišić, komentarišući oštru kampanju koja je krenula iz Srbije povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, poručio je da zapaljiva retorika nikome ne koristi, te da se strpljivim dijalogom svako pitanje može riješiti.

Grubišić je, gostujući u Dnevniku TVCG, rekao da se nada da ta dešavanja neće i ne mogu imati šire reperkusije na region.

“Jasno je da kad god su identitetska, svjetonadzorska i identitetska pitanja u fokusu, da je to osjetljivo i možda u politici se čini da nikad nije vrijeme da se ona razrješavaju”, kazao je Grubišić.

Podsjetio je da je Hrvatska osudila paljenje crnogorske zastave u Beograda.

“Što se tiče retorike, zapaljiva retorika nikome ne koristi, i onako smo susjedi i čim prije spustimo loptu i počnemo razgovarati mislim da se jednim strpljivim dijalogom svaka stvar može riješiti”, poručio je Grubišić.

Očekuje i da će se u narednih pola godine stvoriti precizan okvir za proces proširenja EU.

Grubišić smatra i da je Crna Gora prva naredna članica EU.

“Daleko ste od ostalih i bilo bi nepravedno da Crna Gora čeka bilo koga. Mislim da će u EU preovladati klima da onaj ko prvi ispuni kriterijume da će postati članica. U tom smislu ja ne vidim nikoga ko može prestići Crnu Goru”, kazao je Grubišić.

Nova politika pregovora, kako smatra, neće biti revolucionarnog tipa.

Sigurno će se, kako dodaje Grubišić, uzeti u obzir prijedlozi više članica.

“Učinićemo sve da to budu jasno definisani kriterijumu za narednih 10 godina”, poručio Grubišić.

MARKOVIĆ I HLOBEN

Crna Gora i Slovačka su prijateljske i partnerske države, sa odličnim bilateralnim odnosima i prilikama za dalje snaženje ekonomske saradnje, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića i slovačkog ambasadora Romana Hlobena.

“Za nas je izuzetno značajana podrška koju Slovačka pruža Crnoj Gori na ostvarivanju svojih spoljnopolitičkih ciljeva ali i unutrašnjim reformama. Vama želim da zahvalim na ličnom angažmanu i doprinosu daljem snaženju bilateralnih odnosa naše dvije države”, kazao je premijer Marković.

Kako je saopšteno iz Vlade, premijer je istakao da je važno da politika proširenja dobije novi pozitivan impuls te da svi u regionu budu posvećeni evropskim vrijednostima. Crna Gora, dodao je, ostaje dosljedna reformama, a prije svega ostvarivanju daljih rezultata u oblasti vladavine prava.

“Crna Gora je uspješna priča. Imate odlične rezultate i možete biti ponosni na njih”, kazao je ambasador Hloben.

Sagovornici su se saglasili da je važno dalje povezivanje i kvalitetnija komunikacija na ekonomskom planu, koja bi za rezultat imala više investicija, novih radnih mjesta i bolji život građana.

SNP OCIJENILA

Danas, kada se u svijetu obilježava Međunarodni dan vjerskih sloboda, Socijalistička narodna partija sa žaljenjem konstatuje da je aktuelna vlast još jednom zloupotrijebila vještačku parlamentarnu većinu i donijela nakaradni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je direktno uperen protiv većinskog pravoslavnog stanovništva, ističu u SNP-u.

“DPS i njihovi partneri nijesu željeli da sačekaju ni da prođu novogodišnji i božićni praznici, već su u gluvo doba noći između 26. i 27. decembra, u Skupštini prepunoj specijalaca i nakon hapšenja poslanika opozicije, ostvarili svoj prljavi naum. Kako danas DPS može govoriti o vjeri, vjerskim slobodama i građanskim pravima uopšte? Kako može govoriti o evropskom putu i ‘liderstvu’ u regionu? Ne može, naravno, pa zato prelazi na druge, jer je napad najbolja odbrana”, navodi se u saopštenju SNP-a.

Kako se dodaje, ovi tobožnji pravednici, koji su spornim zakonskim rješenjem željeli su da “sve dovedu u ravnopravan položaj”, bili su brzi i glasni u osudi svih onih koji se ne slažu sa njima i navodno atakuju na državnost i identitet Crne Gore.

“Žalosno je što podanici režima i dalje ne vide diskriminaciju koju čine nad većinom pravoslavnih vjernika, svojom braćom, prijateljima i kumovima. Uzalud su fingirani pokušaji ispravljanja onog što je učinjeno te tužne noći, koje ovih dana izvode pojedini DPS ministri. Jasno je svakom vjerniku Mitropolije crnogorsko-primorske da je to samo sračunato zamazivanje očiju javnosti, kako bi se dobilo na vremenu i kako bi se otupio duh naroda koji je svoju punu veličinu pokazao na nevjerovatnim litijama koje se organizuju širom zemlje. Narod će uvijek imati bezuslovnu podršku SNP-a, poručili su iz SNP-a.

HR AMBASADOR

Hrvatska će se boriti za svoje susjede i njihovu što skoriju perspektivu članstva u Evropskoj uniji (EU), poručio je ambasador te države u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, navodeći da je Crna Gora lider u tom procesu i da mora postati prva sljedeća članica.

On je danas u Podgorici predstavio prioritete hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU.

“Hrvatska svoje članstvo ne želi koristiti samo za sebe, nego i za svoje susjedstvo“, istakao je Grubišić.

Kako je naveo, Hrvatska će nastaviti da pomaže sve države u okruženju.

“Crna Gora je lider u procesu pristupanja i mora postati prva sljedeća članica EU. Ni mi, ni vi, nemamo pravo na drugačiji ishod“, istakao je Grubišić.

Hrvatska predsjedava Savjetom EU od 1. januara do 30. juna ove godine.

Nijesmo u istoj poziciji kao ostale zemlje

Premijer Duško Marković tom prilikom je ocijenio da Crna Gora nije u istoj poziciji kao ostale zemlje regiona koje tek treba da započnu pristupne pregovore, zbog čega, kako je rekao, “vjerujemo da izmjene procesa ne bi trebalo da se primjenjuju retroaktivno”.

“Crna Gora već pregovara po najstrožim kriterijumima koje je EU ikada imala u okviru politike proširenja, te da smo u takvim uslovima, s relativno mladom administracijom, predvodnici evropske integracije”, rekao je Marković.

Marković je rekao da naša zemlja razumije situaciju u kojoj se nalazi Evropska unija.

“Iako nijesmo zagovornici ‘mijenjanja pravila u sred igre’, u određenoj mjeri, saglasni smo da pregovarački proces treba učiniti konkretnijim i mjerljivijim, a njegove rezultate jasnijim i vidljivijim kako akterima u procesu pristupanja, tako i svim građanima u Crnoj Gori. Crna Gora nije u istoj poziciji kao ostale zemlje regiona koje tek treba da započnu pregovore, zbog čega vjerujemo da izmjene procesa ne bi trebalo da se primjenjuju retroaktivno”, kazao je Marković.

U osmoj godini pregovaračkog iskustva, kako je poručio, čvrsto stojimo na stanovištu da je pristupanje EU jedina opcija za crnogorsko društvo “iako smo prošlu godinu završili, po prvi put, bez otvaranja posljednjeg preostalog pregovaračkog poglavlja – Poglavlja 8“.

Očekujemo otvaranje posljednjeg poglavlja

Marković je rekao da će Crna Gora nastaviti da posevećeno ispunjava obaveze iz integracionog procesa.

“Očekujemo intenziviranje aktivnosti u pravcu otvaranja posljednjeg poglavlja 8 – Konkurencija, kao i zatvaranje onih pregovaračkih poglavlja koja mogu biti spremna u relativno kratkom roku. Npr: poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 6 – Privredno pravo, 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika, 21 – Trans-nacionalne mreže, 28 – Zaštita potrošača i zdravlja i 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Naš cilj je da dobijemo Izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24”, kaže Marković.

Time bi Crna Gora, smatra on, dobila završne zadatke za usavršavanje sistema vladavine prava, i samim tim ušla u napredniju fazu pregovaračkog procesa koji podrazumijeva i privremeno zatvaranje poglavlja.

DRI

Državna revizorska institucija izrazila je negativno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj Biram Bar za 2018. godinu, jer u izvještaju nisu navedeni prihodi od preko 12 hiljada i troškove u iznosu od 7,5 hiljada eura.

Državna revizorska institucija je izvršila finansijsku reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziju pravilnosti Biram Bar za 2018. godinu.

“Na bazi sprovedene revizije, utvrđenog činjeničnog stanja i Izjašnjenja subjekta revizije na Preliminarni izvještaj DRI, nadležni Kolegijum u sastavu senator DRI Nikola N. Kovačević, rukovodilac Kolegijuma i senator DRI Radule Žurić član Kolegijuma, izražava negativno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i uslovno mišljenje na reviziju pravilnosti”, navodi se u saopštenju.

Revizijom je utvrđeno da finansijski izvještaj Biram Bar za 2018. godinu nije sastavljen u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja.

“Jer subjekt revizije u Godišnjem finansijkom izvještaju koji je dostavljen u zakonskom roku nije iskazao prihode u  iznosu 12.076,06 eura i  troškove u iznosu od  7.582,43 eura”, saopšteno je iz DRI.

Time je prekršeno nekočolp zakonskih propisa.

“Neusklađenost se odnosi na nedosljednu primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (član 6), Zakona o računovodstvu (član 19), Zakona o obligacionim odnosima (član 639), Pravila o načinu obračunavanja i izvještavanja o nenovčanim prilozima političkim subjektima i MRS 8”, zaključuje se u izvještaju DRI.

DO 5 GODINA

Ko silom ili prijetnjom ili na drugi protivpravan način utiče da se političkom subjektu daju sredstva za finansiranje izborne kampanje ili finansiranje političkog subjekta, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Ako djelo učini javni funkcioner, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina, navodi se u Zakonu o dopunama Krivičnog zakonika, koji je parlament usvojio krajem godine.

Zakon je predvidio i kriminalizaciju odgovornog lica iz političkog subjekta, odnosno onog ko prihvati prilog iz zabranjenih izvora, piše Pobjeda.

“Odgovorno lice u političkom subjektu, koje prihvati sredstva, prilog ili drugu korist koji predstavljaju zabranjen izvor finansiranja političkih subjekata, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Ko učini djelo iz stava 1 ovog člana, a mogao je i bio dužan da zna da sredstva, prilog ili druga korist predstavljaju prihod pribavljen kriminalnom djelatnoćcu, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Prihvaćeni poklon ili druga korist oduzeće se”, navodi se u dopunama Krivičnom zakoniku.

U obrazloženju Predloga zakona navodi se da se razlozi za donošenje Zakona o dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore ogledaju u tome što su Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja propisani prekršaji, koji se karakterišu kao manji stepen društvene opasnosti od krivičnog djela, te da se, imajući u vidu promjenu društvenih okolnosti, nedvosmisieno ukazala potreba da se zbog stepena društvene opasnosti određene radnje propišu kao krivična djela u Krivičnom zakoniku Crne Gore.

Nadalje, kako je navedeno, u Krivičnom zakoniku Crne Gore pružena je krivično pravna zaštita u slučaju najtežih oblika kršenja izbornog prava, te će se inkriminacijom na ovaj način stvoriti uslovi da se odredbe Zakonika u ovom dijelu dopune novim krivičnim djelima sa ciljem sprečavanja povrede slobode opredjeljenja i prihvatanja priloga iz zabranjenih izvora.

Kriminalizacija nezakonitog finansiranja političkih partija nije zatražena u preporukama posmatračke misije OEBS-a za parlamentarne izbore 2016. godine već su na tom rješenju insistirali opozicija i nevladin sektor u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva.

U izvještaju OEBS-a pozivajući se na grupu država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) navedeno je ,,da treba uložiti napore na jačanju transparentnosti finansiranja stranaka, u cilju boljeg identifikovanja izvora finansiranja političkih partija putem strožijih računovodstvenih i revizorskih obaveza i definisati veliki broj sankcija kada dođe do povreda“.