MARKOVIĆ BORISOV

Nakon uspostavljanja novih pravila pregovaranja za članstvo u Uniji, Bugarska će nastaviti da snažno podržava evopski put Crne Gore, saopštio je predsjednik Savjeta ministara te države Bojko Borisov crnogorskom premijeru Dušku Markoviću koji boravi u znaničnoj posjeti Bugarskoj.

Premijer Marković vjeruje da će naša država ove godine uspjeti da otvori jedino preostalo poglavlje 8, kao i da će ispuniti mjerila za poglavlja 23 i 24.

“Crna Gora i Republika Bugarska su saglasne u tome da je evropska integracija Zapadnog Balkana od ključnog značaja za dalju perspektivu njegovog bržeg ekonomskog i demokratskog razvoja. Ohrabreni smo time što je nova briselska administracija dala dugo očekivani zamah politici proširenja ukazujući da je Zapadni Balkan strateški interes Evropske unije”, kazao je Marković na početku zvanične posjete Bugarskoj.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za medije sa domaćinom, predsjednikom Savjeta ministara Bojkom Borisovim, predsjednik Vlade Crne gore je izrazio zahvalnost Vladi Bugarske i premijeru lično, na nesebičnoj podršci evropskim ambicijama naše zemlje.

“Želim da i ovom prilikom i na ovom mjestu iskažem veliku zahvalnost bugarskoj Vladi, bugarskom narodu i posebno predsjedniku Borisovu na sveukupnoj podršci Crnoj Gori na planu ostvarenja njenih ključnih spoljnopolitičkih i nacionalnih interesa – prije svega naše integracije u NATO i naravno u Evropsku uniju. Bugarska i predsjednik Borisov su bili snažno uz Crnu Goru, podržavali nas, prenosili svoja iskustva i vjerovali u naš potencijal kada to i baš nije bilo lako”, rekao je premijer.

Marković je posebno naglasio ključnu podršku Bugarske našoj zemlji tokom bugarskog predsjedavanja Evropskom unijom kada je zahvaljujući zalaganju premijera Borisova lično Jadransko-jonski pravac uvršten na listu evropskih koridora.

Govoreći o našem procesu evropske integracije Marković je rekao da je upoznao domaćina sa našim očekivanjima da u narednom periodu otvorimo jedino preostalo poglavlje – Konkurencija; i da otpočnemo sa zatvaranjm seta poglavlja za koja smo već postigli internu spremnost. Predsjednik Vlade je ukazao da je pokrenuo dijalog sa relevantnim političkim i društvenim akterima u Crnoj Gori o svim pitanjima koja su u interesu našeg evropskog puta.

Premijer Bojko Borisov izrazio je punu podršku evropskoj integraciji Crne Gore i pomenuo proteste protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica:

“Osuđujemo sve izgrede i vandalizme koji proizilaze iz vjerskih povorki u Crnoj Gori. Podržavamo vašu zemlju kao saveznika i prijatelja”, rekao je premijer Bugarske.

Govoreći o situaciji u našem regionu premijer Borisov je osudio stavove člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika protiv zvanične posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića toj državi.

“Ne mogu da razumijem što mi sebi radimo“, rekao je premijer Borisov, “a da se sa druge strane u našem regionu događa antievropsko ponašanje. … Ne možeš da govoriš iskreno da govoriš o Evropi i o evropskom jedinstvu, a da predsjedniku Crne Gore ne dopustiš ulazak u državu”, rekao je premijer Borisov dodajući da su ta retorika i to ponašanje neprihvatljivi.

Tokom zvanične posjete Markovića Bugarskoj, planirani su i susreti, premijera i sa prvim čovjekom Bugarske Rumenom Radevim kao i predsjednicom Narodne skupštine Cvetom Karajančevom.

Teme sastanaka premijera Markovića sa zvaničnicima Bugarske biće i intenziviranje međudržavne saradnje u oblastima odbrane, energetike, turizma, poljoprivrede, infrastrukture i saobraćaja kulture i zdravstva, te za uspostavljanje saradnje u oblasti sporta i mladih.

PEROVIĆ

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović kazao je da predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića niko ne pita je li Crna Gora srpska država.

“Ne plašimo se ni da vojsku izvedu na ulice. Izveli su pola Crne Gore na ulice, i vojnici će biti naši najbolji šetači”, naveo je Perović.

Kazao je da je značajna podrška koju dobijaju iz Srbije i Republike Srpske.

“Naravno, nije poželjna u nekom zaštitničkom smislu, jer takvi tonovi nam ne pomažu zbog vlasti koja jedva čeka takve momente. Vlast u Crnoj Gori ne želi da imenuje litije pravim imenom, a to je skup građana Crne Gore koji su nezadovoljni donesenim zakonom. Baš zato smo u nezgodonoj poziciji da svaka prejaka podrška iz Srbije i Republike Srpske, Đukanovićevoj vlasti dobro dođe za zamjenu teza”, kazao je Perović gostujući u emisiji Pečat na Radio televiziji Republike Srpske (RTRS).

On tvrdi da SPC i njene jedinice duguju za porez “ni manje niti više nego druga pravna lica u Crnoj Gori duguju ili ne duguju državi”.

“Veoma nekorektno je od vlasti izvlačiti u ovom trentku tako nešto. Znam da je iznos koji se pominje u javnosti nebulozan. Poreska uprava Crne Gore treba da bude u službi svih njenih građana, a ne dnevne politike”, istakao je Perović.

Govoreći posjećenosti litija on tvrdi da su najveći politički skupovi u Crnoj Gori privlačili su između 10.000 i 20.000 građana, a da danas Podgorici na najmanje posjećenoj litiji ima 35.000 stanovnika.

“Ako tome dodate litije u Baru, Nikšiću, Budvim Bijelom Polju, Kolašinu, Mojkovcu…dolazite do narealnih brojki za Crnu Goru”, poručio je Perović.

Na konstataciju da Đukanović često poručuje da Crna Gora nije srpska država, Perović je rekao “Ko njega pita je li Crna Gora srpska! Na posljednjem popisu imate trećinu građana koji su se izjasnila da su Srbi, polovinu koja piše srpskim jezikom, i još polovinu koja njeguje na neki način i čuva vezu sa srpskim identitetom. On kao predsjednik trebalo bi u najmanju ruku da ćuti o tome”.

NA POZIV BORISOVA

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković započeo je jutros zvaničnu posjetu Republici Bugarskoj gdje je doputovao sinoć na poziv predsjednika Savjeta ministara Bojka Borisova.

Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, premijeru Markoviću je pred sjedištem Savjeta ministara priređen svečani doček sa najvišim državnim počastima nakon čega su uslijedili zvanični razgovori dviju delegacija i sastanci predsjednika Vlade Crne Gore sa visokim zvaničnicima države domaćina.

“Posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Republici Bugarskoj prilika je za produbljivanje saradnje dviju prijateljskih država i saveznica u NATO-u”, saopšteno je iz Vlade.

Bugarska, koja je snažno podržala pristupanje naše zemlje NATO-u, kako se dodaje u saopštenju, zastupa isti stav i u politici proširenja EU odnosno našeg pristupnog procesa. Stoga će teme razgovora premijera Duška Markovića sa najvišim zvaničnicima države domaćina biti nastavak integracionih i reformskih procesa i očekivanja i ambicije Crne Gore u daljim fazama evropske integracije.

“Očekuje se razmjena mišljenja o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, u susret majskom samitu EU – Zapadni Balkan u Zagrebu, kao i o drugim pitanjima od regionalnog i šireg značaja. Posjeta će biti prilika da se ukaže na našu dobrosusjedsku politiku, te posvećenost Crne Gore regionalnoj saradnji i svim oblicima regionalnog povezivanja koji su komplementarni sa našim evropskim putem”, navodi se u saopštenju.

Teme sastanaka premijera Markovića biće i intenziviranje međudržavne saradnje u oblastima odbrane, energetike, turizma, poljoprivrede, infrastrukture i saobraćaja kulture i zdravstva te za uspostavljanje saradnje u oblasti sporta i mladih.

REAGOVANJE

Crna Gora je u postjugoslovenskom periodu izdržala znatno jače nasrtaje od aktuelne popovske histerije, pa će izdržati i sadašnji velikosrpski atak, naveo je u reagovanju dio bivših članova Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru povodom aktuelnih događaja u vezi sa usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovjesti i protesta u organizaciji Srpske pravoslavne crkve.

Oni podsjećaju da je Crna Gora prije nepunih četrnaest godina obnovila svoju državnost i istovremeno se opredijelila da svoju sudbinu veže za evropske i evro-atlantske integracije.

“Ovim istorijskim i vizionarskim odlukama, potvrđenim u državotvornom Ustavu, Crna Gora je konstituisana kao građanska i demokratska politička zajednica. I danas je ovo jedini politički izbor koji našim građanima pruža sigurnost i daje šansu da stvore pravednu i pravnu državu, slobodno i socijalno uravnoteženo društvo, tržišnu i produktivnu ekonomiju”, navode oni.

Ističu da je Pokret za nezavisnu evropsku Crnu Goru bio središte takve politike i takvih ideja. Danas su, kažu, samo djelimično zadovoljni ostvarenim rezultatima.

“Vlast nesumnjivo snosi odlučujuću odgovornost za ograničene domete unutrašnjih politika. Poraznija je činjenica da je alternativa vlasti opozicija pod vođstvom srpskih eparhija u Crnoj Gori. Umjesto djelovanja snažne patriotske i evro-atlantske opozicije, čime bi se obezbijedila progresivistička demokratija uz očuvanje stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, danas je dominirajući dio opozicije utemeljen na idejama negacije Crne Gore i njenog prozapadnog puta. Međutim, najveći domet takve opozicije ostaje da bude posluga anticrnogorskih i tuđih interesa”, navode bivši članovi.

Parlament je, dodaju, usvajanjem odocnjelog Zakona o slobodi vjeroispovjesti u skladu sa modernim evropskim standardima uredio pravni položaj vjerskih zajednica.

“Konačno je otvoreno i pitanje uzurpacije crnogorskih crkava i manastira od strane SPC. Zato ovih dana prisustvujemo antidržavnom uličnom pohodu maskiranom u liku tzv. molebana i litija koje, bez ijednog crnogorskog državnog simbola uz snažnu propagandnu podršku od strane Srbije i uz zakulisno prisustvo Moskve, terenski organizuju velikosrpske eparhije u Crnoj Gori na čelu sa stožernim episkopom Amfilohijem”, ističu bivši članovi.

Pritom, napominju, SPC je zaboravila da je njena anticrnogorska i svetosavsko-nacionalistička misija predugo ignorisana.

“Podsjećamo da je ta ista crkva razorila drevni tumul na vrhu Rumije i nezakonito na istom mjestu postavila metalnu crkvu od razdora, baš kao što je protivpravno izgradila i krstionicu na obali mora. Istovremeno, decenijama devastira i falsifikuje pravoslavnu sakralnu i kulturnu baštinu, poput crnogorske svetinje Ostroškog manastira. I ujedno nekažnjivo djeluje izvan pravnog i poreskog poretka Crne Gore i to na način koji niti jedna država na svijetu ne bi tolerisala”, kazali su bivši članovi.

Prema njihovim riečima, sve te neprihvatljive aktivnosti samo potvrđuju potrebu postojanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

“Crna Gora je u postjugoslovenskom periodu izdržala znatno jače nasrtaje od aktuelne popovske histerije, pa će izdržati i sadašnji velikosrpski atak. Ipak, i ovaj nasrtaj će ubrzo otići u nepovrat ali će nesumnjivo doprinijeti razobličavanju crnogorske političke scene”, ističe dio bivših članova Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru.

Kako su naglasili, vlast ima priliku da se suoči sa plodovima svog pogrešnog rada i da prepozna svoje lažne pristalice i ćuteće kalkulante, dok će se opozicija jasno podijeliti na proevropsku i državotvornu manjinu i onaj dio kojim ortački upravljaju Amfilohije i zvanični Beograd.

“Zato je ovaj klero-nacionalistički pohod krupan podsticaj za reanimaciju progresivnih i proevropskih političkih i društvenih ideja na kojima je obnovljena naša država. Ovo je prilika za regenerisanje i reformisanje državotvornih političkih snaga, uz odbacivanje loših politika i diskreditovanih kadrova. Jačanje proevropske, građanske i multietničke politike treba da bude potvrđeno na predstojećim izborima gdje velikosrpske stranke treba odlučno poraziti i istovremeno SPC dovesti „k poznaniju prava”. To je zaloga evropske budućnosti Crne Gore i snažan doprinos pobjedi miroljubive, građanske i demokratske politike na Balkanu”, poručuju potpisnici.

Potpisnici javnog reagovanja

Članovi izvršnog tijela Pokreta: Branko Lukovac, Rade Bojović, Branko Baletić, Nebojša Vučinić, Milan Marković, Šerbo Rastoder, Marko Špadijer, Darko Šuković.

Opštinski koordinatori Pokreta: Špiro Niković, Ferid Šarkinović, Veselin Popović, Muhamed Spuža, Zdenka Grbavčević, Dušan Simonović, Vlastimir Perović, Milan Obradović, Vuk Roćen, Svetozar Cerović, Marijan Mašo Miljić.

Članovi Savjeta Pokreta: Novak Adžić, Branko Banjević, Čedomir Bogićević, Miodrag-Bole Bošković, Petar Bokan, Jevrem Brković, Nebojša Burzanović, Milovan Đuričković, Zuvdija Hodžić, Ratko Ivanović, Milorad Jovanović, Anđe Kapičić, Petar Kapisoda, Novak Kilibarda, Avdul Kurpejović, Niko Martinović, Radovan Martinović, Ana Mišurović, Jakov Mrvaljević, Milan Mrvaljević, Andrej Nikolaidis, Dimitrije Popović, Vukić Pulević, Radovan Radonjić, Sreten Radonjić, Branislav Radulović, Stevan Radunović, Rajko Todorović, Branko Vojičić, Đuro Vučinić, Stevo Vučinić, Ilija Vujošević, Miodrag Vuković.

AZEM VLASI

Avet devedesetih kruži nad našom regijom. Nisu još zacijeljeli ožiljci iz minulih ratova i stradanja od krvavog raspada Jugoslavije, a živnuli su na javnoj sceni nosioci politike koja je pokrenula spiralu zločina prije tridesetak godina.

Piše,

Azem Vlasi,

(Autor je bio istaknuti političar u doba SFRJ, danas je advokat u Prištini)

Štaviše, u novim okolnostima, toj se politici daju novi podsticaji. Tmurni oblaci opet dolaze iz istog pravca i od onih koji su pokrenuli krvavi raspad Jugoslavije: iz Beograda, iz krugova velikosrpskog kleronacionalizma. A vlast kao krovna struktura i baštinik svega toga, podstiče nemire i nestabilnost u svom susjedstvu, dok njeni čelnici ironično govore kako su upravo oni, “čuvaju mir“ i ,,izvoze stabilnost“ u regiji, koji, eto, drugi ugrožavaju. Baš kao Slobodan Milošević u svoje vrijeme.

Dok je govorio o miru, spremao se i krenuo je u ratove. Po evidencijama regrutnih službi u ratove od 1991. Do 1999, od Vukovara do Kosova učestvovalo je 420.000 regruta iz Srbije, a nijedno od ratišta nije bilo na njenoj teritoriji.

Nove tenzije

Srbija je propustila istorijsku priliku da poslije oktobra 2000. godine raskine sa krvavim nasleđem Miloševićeve politike. Njega je nova vlast zasluženo poslala pred Haški Tribunal za ratne zločine, ali se na tome stalo. Izgledalo je da je dosta uzaludnog ratovanja i stradanja te da je i njima nužno potreban mir i stabilnost. Iznad svega, da im treba pomirenje sa susjedima protiv kojih je prethodni režim, u njihovo ime, ratovao.

Nadali smo se da je ružna prošlost ostala iza nas i da će ratne rane polako zacijeliti. Nažalost, to se nije dogodilo. Ljudi izrasli i nadahnuti politikom od prije oktobra 2000.godine konsolidirali su se i ojačali na vlasti tako da danas čine okosnicu snaga koje dominiraju na srpskoj političkoj sceni.

Simbol kontinuiteta srpske politike prije i poslije oktobra 2000. je Srpska radikalna stranka, zajedno sa Socijalističkom partijom Srbije, a njezin vođa Vojislav Šešelj simbol i oličenje postjugoslavenske Srbije i njene vlasti. Zajedno su na vlasti od Miloševića, od tada pa do sada.

Stranka koja vlada Srbijom i njen čelnik, izrasla je iz SRS. Demokratska opzicija koju čini spektar, od anemične Demokratske stranke do profašističke formacije “Dveri”, nije neka konkurencija sadašnjoj vlasti u Srbiji. A po pitanju odnosa sa susjednim državama- ne razlikuju se.

Kao onomad Milošević, i ovi sadašnji na vlasti, i u opoziciji, trabunjaju o navodnoj ugroženosti Srba u susjedstvu: u Bosni, Hrvatskoj, na Kosovu… Sada su smislili da su Srbi i u Crnoj Gori ugroženi. Pa bi da ih zaštite. Tada se u ,,odbranu“ Srba krenulo protiv Kosova, Bosne, Hrvatske.

Propatili su svi u ovim sredinama, a Srbi iz Hrvatske i Kosova završili su u kolonama prema Srbiji. Iz Bosne svi su pa i Srbi u kolonama i prema zapadno-evropskim zemljama. U Hrvatskoj skoro da ih više nema.

Stari obrasci

Na Kosovu, kako nedavno reče Aleksandar Vučić, živi 93 posto Albanaca, a Srba kojih je, dok im Milošević nije stao u odbranu bilo oko 11 odsto, danas ostalo oko tri odsto. U Bosni su skupljeni u entitet sa potencijalom kao Sarajevski Kanton, u znantno manjem broju nego ih je bilo do 1992.godine, a perspektiva su im zemlje Zapadne Evrope ili Srbija, kao zadnja utjeha.

Nema nikakve sumnje da bi, u ovim novoformiranim državama ostalo više Srba i živjeli bi znatno bolje da im se desila mirna disolucija Jugoslavije kao Češkoj i Slovačkoj ili Sovjetskom Savezu. Tamo nije došlo do većeg preseljavanja stanovništva, a nema ni mržnje.

Pošto je propala njihova ideja da svi Srbi žive u jednoj državi, pravo je Srbije da se brine o položaju Srba u novonastalim državama gdje oni žive. Kao i drugih država da se brinu za svoje manjine u Srbiji. Prema evropskim standardima i konvencijama.

Namjesto, toga iz Beograda se Srbima nudi odbrana, kao da su napadnuti. Huškaju ih protiv legalnih vlasti tih država. Velikosrpski kleronacionalizam podstiče Srbe u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu, pa i u Makedoniji, na destabilizaciju ovih zemalja, izmišljajući da su ugroženi.

Bosna i Kosovo

Posebno je teška situacija u Bosni. Milorad Dodik se zahuktao u trci za rušenje i destabilizaciju ove države sa krajnim ciljem da ona nestane. Ponaša se kao da je u završnoj fazi ostvarenja svojih želja… Naravno, ne zavisi opstanak Bosne od njega, ali posljedice osjećaju svi građani. Stalno žive u tenzijama i siromaštvu.

Protiv Kosova na djelu je i dalje kontinuitet stare politike. Mržnja prema Albancima i svemu albanskom, nesmanjena je. Od Srba na Kosovu, iz Beograda, traže da učine sve što mogu da Kosovo bude nefunkcionalna drzava. Mada oni to ne mogu, jer ih je malo, ali mogu sami sebi da zagorčavaju život.

Jasno je svima u Beogradu, da Kosovo nije dio Srbije i da od 1999.godine i nema nikakve šanse da to bude. Ali strogo je zabranjeno javno i glasno izreci tu istinu. Nacionalistička javnost, kao tabletama za smirivanje, tješi se pričama da će Rusija vratiti Srbiji Kosovo kada ona jos malo ojača, a NATO i Amerika oslabe. I to da će ga vratiti bez Albanaca.

Razgovori u Briselu o normalizaciji odnosa sa Kosovom sa strane Beograda svode se na farsu uz stalno ponavljanje da je Srbija ,,za kompromisno rješenje“ ali ne precizirajući – kakav i o čemu kompromis? Srbija zapravo misli da će tako izbjeći ono što treba da bude konačni rezultat dijaloga, a to je priznanje Kosova.

Crna Gora

Posebno težak problem za velikosrpski kleronacionalizam postala je Crna Gora. Nostalgičari ideje velike Srbije nekako su preboljeli i Kninsku Krajinu, i Kosovo, pa će i cjelovitu Bosnu. Ali gašenje nade da se Crna Gora može nekada vratiti u okrilje Srbije doživljava se kao ono Cezar, rimski imperator, Bruta: ,,Tui mihi fili Brutus!“

Poslije izgubljenih ratova za ,,veliku Srbiju“ Crna Gora je kao neka utjeha. Po ,,žabljačkom Ustavu“, uz pokorenu Vojvodinu i okupirano Kosovo, sa Crnom Gorom im je izgledala prihvatljivo jer je veća od one po Ustavu iz 1974.godine. Kada je Milosević ušao u sukob sa cijelim Zapadnim svijetom i NATO-Alijansom zbog Kosova, crnogorsko rukovodstvo mu nije htjelo praviti društvo. Što je dosta, dosta je.

Zatim je Crna Gora 2006. godine obnovila državnost poništenu od Srbije 1918. godine. U Beogradu se na taj čin nije gledalo ravnodušno. Skrivena nada ostala je u stožernoj instituciji i infrastrukturi koja kroz sve režime i sisteme baštini velikosrpske ideje- u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i pokloniku te ideje Amfilohiju Radoviću.

Medijska haranga

Sada kada se Zakonom o vjerskim slobodama ta infrastruktura velikosrpskog nacionalizma smješta u okvire pravne države, digla se velika hajka protiv države Crne Gore, crnogorskog nacionalnog identiteta i legalne vlasti. Uloga Srbije u tome je očigledna. To dodatno i ozbiljno diže tenzije u cijeloj regiji.

Medijska haranga protiv Crne Gore, laži, namjerno iskrivljavanje činjenica, nalik je na onu iz Miloševićevih vremena. Od svih koji šetaju na litijama vjerovatno 98 odsto o Zakonu protiv kojega su se digli znaju ono što im Amfilohije ćita: ,,Zakon otima svetinje Srpske Pravoslavne Crkve”!

Baš ih briga što to nema veze sa suštinom Zakona. Ali, istina nije važna, cilj je važan.

Ipak, Crna Gora je ozbiljna, konsolidovana i funkcionalna država, članica NATO i uskoro članica EU. Vrijeme harange iz Miloševicevih vremena prošlo je, a ni Srbija nije što je bila u ono vrijeme. Cilj litijskog pokreta je destabilizacija Crne Gore, a to ne može ostati bez uticaja na stanje u regiji. Taj pakleni plan neće uspjeti.

Dugoročni cilj i strategija velikosrpskog kleronacionalizma ugrađenog u državnu politiku Srbije je: putem blokada i svakovrsnih opstrukcija od strane entiteta RS destabilizirati, defunkcionalizirati i obesmisliti Bosnu i Hercegovinu kao državu; destabilizirati Crnu Goru i pocijepati crnogorski etnički korpus djelovanjen Srpske Pravoslavne Crkve; na sve moguće načine ometati konsolidaciju položaja Kosova na međunarodnom planu kao države i koristiti kosovske Srbe za razne opstrukcije…

Ciljevi Beograda

To je dugoročni cilj Srbije. To je i način osvete za neostvarenje ideje o jednoj velikoj državi svih Srba. Uz sve to, Srbija se naoružava i time hvali. A nema nikakve opasnosti da bude napadnuta od bilo koga. Hvala Bogu da je Crna Gora članica NATO, a Kosovo je pod zaštitom NATO-a.

Šest država nastalih od bivše Jugoslavije imaju uređene međusobne odnose bez ikakvih tenzija, bez međusobno otvorenih pitanja, niti se jedna drugoj miješaju u unutrašnje poslove. Srbija, osim sa Slovenijom, proizvodi probleme i neskriveno se mjesa u unutrašnje poslove svih ostalih.

Opasnosti od rata nema ni na vidiku, ali ni tenzije ovakvog intenziteta nisu podnošljive. Nažalost, izgleda da će to potrajati. Sada su tenzije u regiji, prije svega zbog ponašanja Srbije, veće nego prije 5 ili 10 godina. Nije teško zamisliti koliko bi nam svima bilo lakše i bolje uz normalne odnose i saradnju, a bez tih tenzija. Pa i samoj Srbiji.

POSJETA BUGARSKOJ

Predsjednik Vlade Duško Marković doputovao je sinoć u Sofiju u zvaničnu posjetu Bugarskoj na poziv predsjednika Savjeta ministara Bojka Borisova.

Premijeru Markoviću će jutros biti priređen svečani doček ispred Savjeta ministara, nakon kojeg će uslijediti zvanični razgovori dviju delegacija i sastanci predsjednika Vlade Crne Gore sa visokim zvaničnicima Bugarske.

Zvanična posjeta Markovića Bugarskoj, kako je saopšteno iz Vlade, predstavlja nastavak dinamičnog političkog dijaloga i priliku za razgovore o modalitetima daljeg razvoja bilateralnih odnosa dviju prijateljskih država i saveznica u NATO-u.

Očekuje se da u tom smislu, tokom zvaničnih razgovora u Sofiji, posebno bude riječi o intenziviranju međudržavne saradnje u oblastima odbrane, energetike, turizma, poljoprivrede, infrastrukture i saobraćaja, kulture i zdravstva, te za uspostavljanje saradnje u oblasti sporta i mladih.

NIKOLIĆ

Najava dijela opozicije da će izaći na izbore u Tivtu dokazuje našu tvrdnju da su izborni uslovi bili samo izgovor i daje opozicija bojkot najavljivala zbog straha od poraza. Sada, kada su se neke stranke ponadale da bi na talasu litija i pobune SPC u Crnoj Gori, mogle politički da profitiraju i da mobilizuju svoje biračko tijelo, oni su najavli izlazak na izbore, kaže za Pobjedu poslanik i novi portparol DPS-a Miloš Nikolić.

On je istakao da “takvo kalkulisanje, iako spada u domen politikanstva, ipak doprinosi boljem tumačenju nekih procesa na političkoj sceni Crne Gore, a posebno u odnosu na konstantne primedbe opozicije na izborne uslove i prijetnje bojkotom”.

Odluku o tome kako će DPS nastupiti na tivatskiin izborima, samostalno ili sa koalicionim partnerima ta partija, kaže Nikolić, još nije donijela.

“Ona će biti poznata narednih dana. Međutim apsolutno sam uvjeren da, kakav god nastup bio samostalan ili koalicioni, da će Demokratska partija socijalista zabilježiti ubjedljivu pobjedu”, kazao je Nikolić.

Komentarišući paljenje crnogorske zastave i skrnavljenje spomenika kulture koje je postalo gotovo svakodnevno u Crnoj Gori, Nikolić ističe da je zastava simbol državnosti i suvereniteta jedne zemlje. Tako da je, dodaje, sasvim jasno šta znači njeno paljenje.

“Kao što je veoma jasno šta znače crkveni protesti na kojima se nosi zastava tuđe države a ne osuđuje paljenje svoje. Skrnjavljenje kulturnih objekata kao i državnih simbola prije svega su protivpravna ponašanja te zato počinioci treba da budu privedeni pravdi i adekvatno kažnjeni. Kao što bi bili u svakoj civilizovanoj državi kada bi im palo napamet da iscrtavaju i uništavaju javnu imovinu. A posebno kada bi to radili na spomenicima kulture”, kazao je Nikolić.

Nikolić nije želio prejudicirati eventualni dogovor kada je u pitanju Zakon o slobodi vjeroispovijesti obzirom na to da i Vlada i Mitropolija crnogorsko-primorska ne mijenjaju svoje stavove.

“Najvažnije je da je dijalog počeo a kakav će ishod biti, ostaje da se vidi”, dodao je.

Komentarišući značajnu kadrovsku obnovu u DPS-u, s obzirom na to da je u Predsjedništvu više novih imena, a oko 50 odsto novih članova je u opštinskim odborima, kao i u Glavnom odboru Nikolić je kazao da DPS neprestano obnavlja svoju kadrovsku strukturu.

“Stalno dobijamo nove članove, uglavnom mladih, koji prepoznaju našu partiju kao savremenu, modernu, spremnu da se mijenja i prilagođava novim društvenim izazovima. U našoj se partiji mladost novih članova i iskustvo dugogodišnjih partijskih pregaoca savršeno dopunjuju. Zato kad govorimo o partijskim organima poput Predsjedništva i njihovoj strukturi, mi uvijek imamo veliki broj ljudi koji svojim radom i postignućima zaslužuju da tamo dobiju svoje mesto. Veliki broj ljudi u DPS-u svojim radom i zalaganjem zaslužuju mjesto u Predsjedništvu i Glavnom odboru. Ipak, kako je broj mjesta ograničen periodične rotacije omogućavaju da dinamika u radu bude stalna te je i to rekao bih jedna od prednosti kadrovske politike Demokratske partije socijalista”, zaključio je Nikolić.

DEMOKRATE

Demokratska Crna Gora apelovala je na nadležno ministarstvo i opštinu Nikšić da ispitaju da li je firma “Metalac” poslužila za transakcije isisavanja novca sumnjivim operacijama, kao i da, riješe probleme u firmi, ili makar pomognu radnicima Metalca, a nakon toga da država izvrši poravnanje sa vlasnikom.

“Kada je pred Parlamentarne izbore 2016. dočekao novog vlasnika Metalca, Veselin Grbović je radnicima i gradu obećao brda i doline. Danas, nakon 3 i po godine, ne samo da nema brda i dolina, več nema ni Metalca, ali zato ima novih “žrtava tranzicije” iz koje naša država nikako da izađe 30 godina”, navodi se u saopštenju Demokrata. 

Iz Demokrata navode da ne novo odlaganje početka proizvodnje u Metalcu pratično stavljanje ključa u bravu tog preduzeća i ostavljanje čak 110 radnika na ulici.

“Skandalozan je i sraman ignorantski odnos Veselina Grbovića koji se niti jednom nije udostojio da obiđe radnike Metalca i porazgovara sa njima, osim kada je obećavao brda i doline, a kamoli da uloži napor da se kriza u preduzeću prevaziđe i proizvodnja nastavi. Ipak, neki radnici su samoinicijativno, više puta odlazli u Opštinu i tražili sastanak sa predsjednikom, ali ih je Grbović svakog puta izbjegao i time im poslao jasnu poruku da ga njihovi problemi ne interesuju”, piše u saopštenju Demokrata.

Iz te partije kažu da problemi radnika Metalca ne datiraju od skoro i da nijesu mali.

“Njima sa duguje dio oktobarske zarade, ali i plate iz novembra, decembra i januara, kada je proizvodnja bila smanjena ili je nije bilo uopšte. Takav odnos prema radnicima u potpunosti ogoljava nezainteresovanost nadležnih da riješe probleme radnika i da u dogovoru sa vlasnikom ponovo pokrenu proizvodnju. Oporavak Metalca predviđen je i Strateškim planom razvoja opštine Nikšić, ali je, kao što se u mnogimslučajevima pokazalo, taj plan samo mrtvo slovo na papiru koje služi za predizborne svrhe perjanicama DPS-a”, kažu Demokrate.

Odlaganje početka proizvodnje od 26. decembra pa sve do danas, radnicima Metalca samo otežava situaciju jer, kako navode Demokrate, ne mogu pronaći drugi posao, nadajući se riješavanju situacije u firmi u kojoj su stalno zaposleni.

“Takav neodgovaran odnos nadležnih doveo je čak 110 porodica do velikih problema sa kojima se suočavaju uzdajući se u one koji su odgovorni za rješavanje tih problema, a koji se na njih uopšte ne osvrću.”

DARMANOVIĆ U PRAGU

Integracija Zapadnog Balkana strateški je cilj i prioritet Evropske unije (EU), ocijenio je ministar vanjskih poslova Crne Gore, Srđan Darmanović.

On je učestvovao danas u Pragu na sastanku ministara vanjskih poslova država Višegradske grupe i Zapadnog Balkana.

Sastanku u proširenom formatu prisustvovali su i evropski komesar za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, kao i šefovi diplomatija i predstavnici Hrvatske, Slovenije i Austrije.

Ministar vanjskih poslova Češke, Tomaš Petriček, rekao je da je integracija Zapadnog Balkana spoljnopolitički cilj Češke.

“Naše predsjedavanje V4 će dati dodatan doprinos u tom pravcu. Nema prostora za dalja odlaganja, proširenje je ključ za kreiranje bezbjednog Regiona i Evrope”, naglasio je Petriček.

Varhelji je poseban akcenat stavio na podršku EU i Varšavske grupe politici proširenja.

“Konačno integrisanje Zapadnog Balkana u EU je naš prioritet, ali i geostrateški i geopolitički interes”, kazao je Varhelji.

On je ponovio podršku Komisije EU za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u martu, ističući da je to zahtjevan proces, ali da nova metodologija pregovora treba da pomogne bržoj i kvalitetnijoj integraciji.

Učesnici sastanka pozdravili su prioritete predsjedavanja Republike Češke ovom regionalnom organizacijom, među kojima je saradnja i podrška Zapadnom Balkanu na evropskom i evroatlantskom putu.

Potvrđeno je da je ključ stabilnosti Zapadnog Balkana u jasnoj i nedvosmislenoj podršci regionu od evropskih partnera.

Darmanović ukazao je na kompleksne izazove sa kojima se suočavamo, a koji zahtijevaju intenzivnu i blisku komunikaciju i saradnju.

“Crna Gora je posvećena jačanju stabilnosti i partnerstva u Regionu. Međutim, politika saradnje i izgradnje regionalne stabilnosti podrazumijeva nemiješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja, čemu je Crna Gora bila izložena u posljednje vrijeme”, naglasio je Darmanović.

On je dodao da je od ključnog značaja da EU nastavi sa politikom proširenja, jer evropska perspektiva Regiona nema dobru alternativu.

Uvjeren je da novopredstavljena metodologija pregovora za članstvo u EU kreirana u najboljoj namjeri da se doprinese kredibilitetu i predvidljivosti pregovaračkog procesa, i da će Crna Gora ozbiljno i pažljivo analizirati koja je od dvije pregovaračke metode efikasnija za dalji proces integracije naše zemlje u EU.

Ukazujući na značaj saradnje partnera u okviru Višegradske grupe sa Zapadnim Balkanom, posebno se osvrnuo na predstojeće predsjedavanje Crne Gore Zapadnobalkanskim fondom, tokom kojeg će prioriteti biti jačanje saradnje u oblastima kulture, nauke, razmjene mladih, kao i promocija održivog razvoja.

Darmanović je pozdravio značaj Višegradske grupe u dosadašnjem procesu podrške evropskog i evroatlantskog puta Zapadnog Balkana, poručivši da će Crna Gora nastaviti da intenzivno sarađuje sa V4 partnerima u pravcu ispunjavanja njenog strateškog cilja – članstva u EU.

Tokom ministarskog sastanka potpisan je Memorandum o razumijevanju između Višegradskog i Zapadnobalkanskog fonda.

POSJETA BUGARSKOJ

Predsjednik Vlade Duško Marković doputovao je večeras u Sofiju u zvaničnu posjetu Bugarskoj na poziv predsjednika Savjeta ministara Bojka Borisova.

Premijeru Markoviću će u petak ujutro biti priređen svečani doček ispred Savjeta ministara, nakon kojeg će uslijediti zvanični razgovori dviju delegacija i sastanci predsjednika Vlade Crne Gore sa visokim zvaničnicima Bugarske.

Zvanična posjeta Markovića Bugarskoj, kako je saopšteno iz Vlade, predstavlja nastavak dinamičnog političkog dijaloga i priliku za razgovore o modalitetima daljeg razvoja bilateralnih odnosa dviju prijateljskih država i saveznica u NATO-u.

Očekuje se da u tom smislu, tokom zvaničnih razgovora u Sofiji, posebno bude riječi o intenziviranju međudržavne saradnje u oblastima odbrane, energetike, turizma, poljoprivrede, infrastrukture i saobraćaja, kulture i zdravstva, te za uspostavljanje saradnje u oblasti sporta i mladih.