HUSOVIĆ SA POSP-OM

Bošnjačka stranka će doprinositi jačanju demokratskih vrijednosti i podržavati očuvanje stabilnosti multietničke i građanske Crne Gore, poručio je danas lider BS Rafet Husović, na sastanku sa delegacijom Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Evropskog parlamenta, koji je održan u Podgorici.

Kako se ističe u saopštenju BS-a, na sastanku su razmijenjena mišljenja o aktuelnim političkim dešavanjima u Crnoj Gori i razgovarano o mogućnosti prevazilaženja prepreka na daljem putu evropskih integracija Crne Gore.

Predsjednik BS Rafet Husović je zahvalio potpredsjedniku Evropske narodne partije (EPP) Paolo Rangelu i članicama EPP na podršci Bošnjačkoj stranci u procesu učlanjenja u Evropskoj narodnoj partiji.

Husović je iskazao punu posvećenost Bošnjačke stranke dijalogu oko otvorenih pitanja i snažnu podršku koju BS daje snaženju evro-atlanskih vrijednosti.

“Smatramo neophodnim jačanje unutrašnjeg dijaloga sa svim društvenim činiocima, isključivo unutar institucija. Podržavamo napore Vlade na očuvanju društvene kohezije i ukazujemo da se otvorena pitanja trebaju prevazilaziti razgovorima i kompromisima. Bošnjačka stranka će doprinositi jačanju demokratskih vrijednosti i podržavati očuvanje stabilnosti multietničke i građanske Crne Gore”, kazao je predsjednik Rafet Husović.

Sastanku su osim predsjednika Husovića prisustvovali i politički direktor BS Suljo Mustafić, član IO za međunarodnu saradnju Sead Šahman i članica Foruma žena Bilsana Bibić.

U delegaciji Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Evropskog parlamenta bili su poslanici Vladimir Bilčik, predsjedavajući delegacije POSP-a, Andor Deli, Paolo Rangel, potpredsjednik Evropske narodne partije (EPP) i Lena Dupont.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ

Crna Gora mora svakome dozvoliti demokratsko pravo na različit stav ali su s druge strane neprihvatljive sve one aktivnosti kojima se omalovažavaju osnovni atributi države ili pak dovodi u pitanje njen građanski i multietnički karakter, kazala je predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković.

Vuksanović Stanković se sastala sa specijalnom izaslanicom ministra vanjskih poslova Češke za Zapadni Balkan Janinom Hrebičkovom kojoj se zahvalila na podršci koju Češka Republika u kontinuitetu pruža Crnoj Gori na njenom putu ka EU, izražavajući očekivanje da će u novoj fazi integracija to partnerstvo biti dodatno osnaženo.

“Svjedoci smo da poslije dužeg perioda politika proširenja ponovo dolazi u fokus političkih centara EU, što je dobra prilika da se obezbijedi nova dinamika i snažniji zamah ovom procesu, koji je u posljednje vrijeme u stagnaciji, što zbog dešavanja u samoj Uniji, a posebno zbog nedostatka političke volje za stvarnim reformama u samim zemljama regiona”, kazala je Vuksanović Stanković.

Govoreći o dešavanjima u Crnoj Gori povodom Zakona o slobodi vjerosipovijesti, predsjednica SDP je naglasila potrebu da se sva otvorena pitanja i nerazumijevanja rješavaju dijalogom, ukazujući na nesporno pravo države da svoje unutrašnje odnose u bilo kojoj oblasti suvereno uređuje bez bilo čijeg miješanja sa strane.

“Crna Gora mora svakome dozvoliti demokratsko pravo na različit stav ali su s druge strane neprihvatljive sve one aktivnosti kojima se omalovažavaju osnovni atributi države ili pak dovodi u pitanje njen građanski i multietnički karakter”, kazala je predsjednica SDP.

Ona je navela da Crna Gora mora mnogo brže da usvaja evropske standarde, jača vladavinu prava, da sprovodi a ne da simulira reforme, jer će jedino tako suštinski jačati kredibilitet integracionog procesa.

“U suprotnom, bićemo suočeni sa izazovom oživljavanja opasnih nacionalističkih politika koje, nažalost, još uvijek pokazuju svoju vitalnost u raznim djelovima regiona Zapadnog Balkana, prijeteći njegovoj ponovnoj destabilizaciji”, zaključila je Vuksanović Stanković.

VELJANOVSKI OCIJENIO

Medijska situacija u Srbiji je loša i veliki broj medija, sa velikim tiražima i pokrivenošću, plasiraju nešto što se može nazvati propaganda režima, kazao je u razgovoru za Radio Crne Gore novinar i profesor na Univerzitetu u Beogradu Rade Veljanovski.

“To treba još malo dopuniti jer se ne radi samo o propagandi vlasti već i propagandi onih krugova koji imaju jedno ukorijenjeno shvatanje da je Srbija u regionu najjača, njamoćnija i najvažnija i da bi ona trebalo da se pita najviše.To se posebno vidi u odnosu na Crnu Goru. Dakle, Srbija je uvijek imala jedan arogantan i paternalistički odnos prema Crnoj Gori”, kazao je Veljanovski. 

Veljanovski ističe da Srbija Crnu Goru doživljavao kao dio svoje teritorije te da se ona nikada nije pomirila sa činjenicom da je obnovljena crnogorska nezavisnost.

“I to je razlog zašto veliki broj medija u Srbiji govori iskrivljeno, govori netačno, govori propagandno u odnosu na ono što se dogodilo u Crnoj Gori”, konstatovao je Veljanovski.

Crna Gora je, ističe Veljanovski, suverena država i ona ima pravo da uređuje unutrašnje odnose onako kako ona smatra da treba.

“Ja smatram da je reakcija velikog broja medija u Srbiji prema Crnoj Gori potpuno neadekvatna i da takva reakcija ne doprinosi dobrim odnosima, takva reakcija ne doprinosi stabilnosti na Balkanu pa ni stabilnosti u Crnoj Gori i takva medijska reakcija u krajnjoj mjeri je zlonamjerna i da je manufakturisana”, dodao je Veljanovski.

Veljanovski poručuje da mediji moraju biti objektivni bez obzira o kome i o čemu se radi.

“Novinari bez obzira iz koje su zemlje i bez obzira o kojoj temi govore moraju da biti objektivni i uravnoteženi, tražiti obje strane i u svakom slučaju ne smiju navijati ni za jednu stranu, ne smiju postati dio propagandnog aparata bilo koje političke opcije”, kazao je Veljanovski.

Stanje medija oslikava stanje društva, mišljenja je novinar i provesor Univerziteta u Beogradu.

“Demokratija opada, autoritarizam raste, centri moći se ponašaju tako da nas zapravo vraćaju u društveno stanje devedesetih godina”, smatra Veljanovski.

Društva bivših jugoslovenskih država u određenom smislu su, kazao je Veljanovski, napredovala.

“Ekonomski se obnavljaju. Neka država brže, a neka sporije. Tamo gdje je bilo najviše stradanja, ljudskog i materijalnog, lošije i to je, nažalost, opet Bosna i Hercegovina. Pogledajte paradoks, na teritoriji Srbije nije bilo ratova, ali je Srbija finansirajući te ratove do te mjere iscrpila svoje resurse i vratila se stotinu godina unazad i sada jedva nekako hvata korak”, poručio je Veljanovski i zaključio da je za Srbiju bitno da kao i Crna Gora gaji evropske vrijednosti.

Sanja Ćosović, Radio Crne Gore

DODIK

Srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da bi i za BiH i za predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića bilo najbolje da se odloži njegova zvanična posjeta Bosni i Hercegovini.

Posjeta je planirana za početak marta.

Dodik je rekao da vjeruje da ovakav njegov stav o dolasku Đukanovića pomaže SPC u uslovima kada doživljava progon u Crnoj Gori.

On je podsjetio da je crnogorska vlast sa jevrejskom, islamskom i katoličkom zajednicom postigla posebne sporazume, a da je samo za SPC i njenu imovinu ostalo da se rješava pitanje putem zakona, i to tako da se najčešće ta imovina u znatnom obimu bude oduzeta.

Dodik je dodao da je crnogorska politika “antisrpska” još od priznanja samoproglašenog Kosova, prenosi portal Avaz.

“Niko nije protiv toga da Đukanović dođe u BiH, ali postavlja se moralno i političko pitanje – kako neki Srbin može dozvoliti da mu se pruži prilika da, dok tamo naši ljudi protestuju, on dođe u Sarajevo i objašnjava šta on hoće, jer je riječ o istom vjerujućem narodu i ovdje je bilo mnogo solidarnosti prema litijama u Crnoj Gori”, rekao je Dodik.

Dodik je napomenuo da je ranije uputio pismo u kojem je molio parlamentarce Crne Gore da odlože donošenje Zakona o vjeroispovijesti, a i kada su ga usvojili apelovao da pokušaju razumjeti SPC.

Portal Avaz podsjeća da je u Narodnoj skupštini 21. februara primljen Dodikov zahtjev za sazivanje posebne sjednice parlamenta tog BiH entiteta o pokretanju vitalnog interesa RS-a na dvije odluke usvojene u Predsjedništvu BiH.

ABAZOVIĆ-VAJS

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, evropskog poslanika i lidera Zelenih u Evropi Tomasa Vajsa, upozao je sa aktuelnom političkom situacijom u Crnoj Gori, a posebno ga je upoznao sa činjenicom da se mnoge važne državne institucije nalaze faktički u tehničkom mandatu, te da su uslovi za izbore nikad gori, ističu u saopštenju Građanskog pokreta.

“Gospodin Vajs je neko ko dobro poznaje Crnu Goru i kome nijesu strani fenomeni sa kojima se suočavamo. Razgovaralo se o situaciji koja je nastala nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroisposvjesti, kao i o izbornoj reformi koja je praktično nestala sa agende Vlade Crne Gore”, saopšteno je iz URA.

Kako se ističe u saopštenju URA, u predlog te stranke koji je ranije saopšten i komesaru za proširenje Oliveru Verheljiju, jeste da EU vodi dijalog u Crnoj Gori, pošto je vladajuća struktura izgubila svaki kredibilitet.

“Saopštili smo konkretne predloge sa kojima ćemo poći i na najavljeni dijalog sa predsjednikom Vlade koji sada ima veliku odgovornost. Ovo je zadnji trenutak da napravimo kakve-takve izborne reforme, ali i sačuvamo evropski pravac države. URA je proevropska partija i naši prioriteti su kompatibilni sa našim međunarodnim partnerima”, saopštio je Abazović Vajsu tokom sastanka.

Abazović je istakao da je pola države u VD stanju, a desetine hiljada građana je na ulici.

“Dok se na ulicima gotovo svakodnevno dešavaju ubistva, policija se bavi komentarima građana na društvenim mrežama. Zadnji je momenat da nešto zajedno preduzmemo. Upoznao sam kolegu Vajsa sa predlozima URA za riješavanje krize i poručio da ćemo svaku dobronamjernu incijativu koja ima za cilj izvlačenje zemlje iz ove krize podržati”, istakao je Abazović tokom sastanka.

Bilo je riječi i o stanju medijskih sloboda u Crnoj Gori i ulozi medija u društvu, gdje je napomenuto da je sloboda medija važan faktor u razvoju demokratskih vrijednosti svakog društva. Kako je dodao Abazović, zabrinjava činjenica da se Crna Gora redovno nalazi na začelju tabela koje mjere stepen slobode medija.

Lider URA zahvalio se Tomasu Vajsu na otvorenoj podršci za očuvanje prirodnih bogatstava Crne Gore, sa naglaskom da je uz njegovu, ali i pomoć ostalih subjekata iz zemlje i inostranstva, nedavno dobijena bitka za zaštitu brda Gorice koju je pokrenula podgorička URA.

Sastanku je, pored Abazovića i Vajsa, prisustvovao u generalni sekretar URA Mileta Radovanić.

CG – EU

Sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore biće održan danas i sjutra.

U 16 časova, sastanak će otvoriti predsjednik parlamenta Ivan Brajović, nakon čega će se obratiti i koopredsjedavajući poslanik Vladimir Bilčik, u ime delegacije Evropskog parlamenta.

Crnogorski i evropski poslanici diskutovaće o stanju pristupnih pregovora i odnosima između EU i Crne Gore, napretku u vladavini prava, ali i rezultatima i zadacima na poboljšanju izbornog okvira.

Biće riječi i o izazovima na polju životne sredine, ali i položaju mladih u Crnoj Gori.

Sastanak ćemo prenositi na Drugom programu TVCG.

LJUBODRAG STOJADINOVIĆ

Crkva je postala politički činilac, a država vjerski oltar. Iz takvog neprirodnog pakta, koji u sebi sabira kult naciona, dogmu i fanatizam, prividi crkvenih stvari postaju uzroci i povodi raskola i izvori opasnih političkih kriza, naveo je u autorskom tekstu za Pobjedu kolumnista Ljubodrag Stojadinović.

Sinoć me je put naveo pored Crkve Sv. Petke, negdje na beogradskoj Čukaričkoj padini. Čula su se zvona, njihov je zvuk sadržao u sebi odjek daleke sete, osjećanje koje nije moguće definisati. Da li je to prošlost, dio nedokučivog vremena, ili samo zov pastvi, ili znak da se možda događa nešto daleko iznad nas?

Ne znam, zaista, moguće je da sam grešnik, kao ateista agnostik, tim redom. Rekao bih da je bogova previše, a ljudi malo, a moja je vjera nedovoljna da dopre do onostranog, čak ni do razloga za postojanje totema koji su vidljivi, čujni i rastu do nemerljivih dimenzija.

CRKVA I DRŽAVA

Vjera u Boga, Lucifera, ili bilo šta, lična je stvar svakoga od nas. Molitve i molebani, litije i sabori, to su obredi u kojima Vjera postaje opšta utopijska vrijednost i nadilazi pojedinačni izbor, kao stvar kontrolisanog kolektivnog uma. Crkva je za sebe zauzela položaj jedinog božijeg hrama, ona je neka vrsta monopolskog posrednika između nebeskog i blatnog, i postaje sudija ispovjednik koji određuje ili oprašta sve grijehe, naročito svoje. U stvarnosti, bogomolja se može organizovati bilo gdje (u podrumu na primjer) a crkveni oci da pod kupolama hramova božijih budu nosioci razvrata, i imaoci ogromnog materijalnog blaga.

Bez sumnje u njenu važnu misiju očuvanja duhovnog amalgama i narodne sabornosti, Crkva je evoluirala u (političku?) silu po sebi, pa iako više nema inkvizicijsku snagu, ili zloćudnu moć presudne sakralne i socijalne anateme, postala je realni partner građanskom društvu, i dio je simbioze sa državnom vlašću.

Crkva je postala politički činilac, a država vjerski oltar. Iz takvog neprirodnog pakta, koji u sebi sabira kult naciona, dogmu i fanatizam, prividi crkvenih stvari postaju uzroci i povodi raskola i izvori opasnih političkih kriza.

LITIJE

Povodi za masovne litije u Crnoj Gori obrazloženi su na više različitih nivoa, tako da ću čitaoce ovog teksta pokušati da lišim nepotrebnog ponavljanja. Nisu mi do kraja jasni motivi koji su doveli do Zakona o slobodi veroispovijesti. To što meni nije jasno, ne znači da motiva nije bilo.

Nisam siguran da je zakonodavac očekivao reakciju u vidu masovnih političko-vjerskih demonstracija, a još manje potmuli i nimalo bezazleni međudržavni spor. Dobar je znak da su započeli pregovori između SPC i države Crne Gore, i tako bar za nijansu splasnula razorna snaga raskola, iako je paravjerski fanatizam još u snazi.

Ako isključimo jednu od teorija zavjere da je čitava ova drama nastala kao opasan dogovor „dva diktatora“ i njihovih vodećih kaluđera – koji bi da mobilizacijom stada zataškaju teške probleme u svojim državama – ostaju nam svetinje, odnosno vlasništvo nad njima kao moguće gorivo za uporne višenedeljne litije.

Dakle, ako dogovorene tenzije nije bilo, ne znači da su demonstracije nastale spontano, iz masovnog osjećanja nepravde zbog stvari koje ogorčenoj gomili vjernika ne mogu biti poznate.

ETNIČKI, ETIKA I POLITIKA

Etnički diskurs u Crnoj Gori je osjetljiv, po prirodi stvari. Etnogenetička teorija po kojoj su i Srbi i Crnogorci Srbi, osim onih koji se osjećaju drugačije, mada su i takvi svakako Srbi, jeste izvor paternalizma s jedne i odijuma sa druge strane. Ima mišljenja da se Crkva otvoreno miješa u stvari države Srbije, a država Crna Gora u stvari Crkve. Teško je razlučiti uticaje, podjele, svjetovno, duhovno, etničko i političko, ali svakome je dato pravo da bude ono što želi i kako se osjeća. Spor nastaje na nivou, kada se prividi vjerskih sloboda za sebe pretvore u istinski nepodnošljivu dogmu za druge.

No, šta su uopšte crkvene svetinje? Jesu li to građevine same po sebi, njihova katastarska vrijednost, placevi na kojima su izgrađene, ornamentumi i artefakti u njima, ikonostasi, oslikani sveci i pripravnici za njih, mozaici, kandila, voštanice tamjan, kalendari, knjige sa mitovima uspenja i vaskrsenja. Ili je to svekoliko bogatstvo Crkve, čija god ona bila?

Ili je to samo simbolika vjere, etički jarbol vjerujućeg, koji se od fanatizma brani razumom, a od razuma nepomućenom vjerom u nešto što inače nije pojmljivo.

Ispostavilo se da su vjernici u litijama politička bića, nemoćna da izađu iz te simbioze. U Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva je svoje svetinje, ako se to tako zove, postavila kao politički cilj koji valja dostići. Dok je srpska država (čitaj: režim) svoju politiku proizvodnje sporova sa komšilukom, u Crnoj Gori preimenovala u masovni pokret vjerujućih, čije litije sve više poprimaju mračni obol pritiska izvan vjere.

VUČIĆ I IRINEJ via AMFILOHIJE

Nema sumnje da litije kao demonstracije ne bi bile tako dugotrajne, niti tako masovne bez podsticaja iz naprednjačke Srbije.

Predsjednik Aleksandar Vučić se grčevito drži svoje logike militarnog rasejanja: ma gdje se nalazio srpski narod, ako bude ugrožen, pružićemo svaku podršku. Naravno da režim u Beogradu nije moćan da ispuni takvo obećanje, ali je njegova snaga u ovom slučaju sadržana u subverzivnom jednačenju nacionalnog i vjerskog.

Inače su odnosi između srpske države i Crkve krajnje zanimljivi. Amfilohije je prošle godine u par navrata Vučića prozvao izdajnikom, čovjekom koji se sprema da potpiše predaju Kosova. Patrijarh Irinej, energično braneći Vučića od takve vladičanske svetovne anateme, prozvao je srpskog predsjednika maltene sinom božijim: „Vučić se bori kao lav, njega je Gospod poslao Srbiji da sačuva svetu srpsku zemlju Kosovo!“

Uz takvu krajnje neukusnu beatifikaciju, Irinej je praktično postao trudbenik SNS-a, i Vučićev zaštitnik pred Sinodom SPC, koji je prema njemu pokazivao hladnu distancu.

Ali i takav državno-crkveni raskol i sklad doveo je do neupitnog saglasja povodom litija. One su podržane kao izraz odlučne vjerske straže, kojima se svetinje čuvaju molebanima i svakonoćnim hodoljubljem. Vremenom je „čuvanje srpskih svetinja“ postala kovanica izlizana od preteranog trošenja, pa je tako gubila na značaju i smislu, ali nije izgubila moć proizvodnje tenzija, koje su u jednom času bile na granici sukoba, među raskoljenim vjernicima iste vjere.

Srbija je postala politički izvoznik crkvenog patriotizma, pa i krize koje takve ideje nose.

Rekoh već da moji vrjednosni kriterijumi ni u čemu nisu u ravni sa litijama. Ali ne sporim bilo čiju želju da u njima mirno hoda. Svaki korak vodi nekuda. Nemam emocije za Crkvu, na strani sam svetovne Crne Gore.

Evo šta bih priznao za svetinje i crkvenu brigu za svoj narod:

Da SPC u Srbiji i Crnoj Gori napravi bar po nekoliko vrtića i opremi dječje bolnice. Da nosi darove oronulim školama, popravi neke i brine o siromašnim đacima. Da osnuje fond za bijedne i bolesne, da izgradi prihvatilišta za beskućnike. Da omogući hapšenje pedofila i razvratnika iz svojih redova. Da plaća porez na imovinu, postojeća i stečena bogatstva.

Služba građanima bila bi bogougodna. Služenje Bogu je samo obred nedostojnih za nedostižnog.

(Autor je kolumnista Peščanika)

FAJON SAOPŠTILA

Predstojeće parlamentarne izbore u Crnoj Gori neće posmatrati misija Evropskog parlamenta, kazala je Pobjedi poslanica i predsjedavajuća Delegacije Evropskog parlamenta za Srbiju Tanja Fajon.

Fajon je, kako je nedavno objavio list „Danas“, najavila da će Evropski parlament prvi put neposredno posmatrati izbore u Srbiji.

Upitana da li postoji mogućnost da EP posmatra izbore u Crnoj Gori, koji će takođe biti održani ove godine, Fajon je kazala da će u Crnoj Gori postojati ODIHR misija, u kojoj će biti posmatrači iz EP, ali da misije EP neće biti.

Upitana da li postoji mogućnost da EP posmatra izbore u Crnoj Gori, koji će takođe biti održani ove godine, Fajon je kazala da će u Crnoj Gori postojati ODIHR misija, u kojoj će biti posmatrači iz EP, ali da misije EP neće biti.

“Nemamo još konačne odluke. Koliko mi je poznato, postojaće ODIHR misija, kao i u Srbiji. EP će slati u tu misiju svoje prosmatrače. Dakle neće biti EP misija”, kazala je Fajon u izjavi za Pobjedu, dodajući da očekuje da će EP parlamentarci biti dio ODIHR misije u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

U CG situacija nije alarmantna koliko u Srbiji

Komentarišući najavu Tanje Fajon, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić kaže za Pobjedu da u Crnoj Gori, trenutno, situacija nije alarmantna koliko u Srbiji, te da zbog toga, za sada misije EP neće nagledati izbore u našoj u zemlji.

Ipak, situacija se, kaže ona, može promijeniti.

“Situacija u zemljama se mijenja. Može se desiti da ukoliko bude potrebe, EP više angažuje i u bilo kojoj drugoj zemlji pa i u Crnoj Gori, ali ukoliko ne bude situacija alarmantna u mjeri u kojoj je to danas u Srbiji, moguće da takve misije i monitoring neće biti u Crnoj Gori”, kazala je Minić za Pobjedu.

Sa Srbijom je kaže, situacija drugačija.

“Trenutno u Srbiji su izbori vrlo blizu. Već je najavljeno da EU planira da proces pristupanja učini mnogo političkijim nego što je bio do sada, kao i to da će nadgledanje procesa pristupanja biti mnogo intenzivnije, i da će se tu uključiti i akteri koji do sada nisu bili uključeni u tolikoj mjeri, a to su prije svega same zemlje članice, ali po svemu sudeći uključiće se i mnogo više EP”, objasnila je sagovornica Pobjede.

SAVEZ ZA EVROPU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković nastaviće danas, dijalog u okviru Saveza za Evropu, sa predstavnicima Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Vlada Crne Gore, na čelu sa premijerom Markovićem, inicirala je širok dijalog sa relevantnim društvenim i političkim akterima vezano za sva pitanja važna za prevazilaženje podjela u društvu u cilju obezbjeđivanja punopravnog članstva Crne Gore u Evropsku uniju.

Predsjednik Marković je uputio poziv za dijalog parlamentarnim opozicionim političkim partijama, predstavnicima akademske zajednice, medija, nevladinog sektora.

Premijer i predstavnici Vlade do sada su se sastali sa predstavnicima Centra za demokratsku tranziciju, Građanske alijanse, Centra za monitoring i Centra za razvoj nevladinih organizacija.

KRIVOKAPIĆ

Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić predložio je da Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore (POSP) u Deklaraciji upozori na prisutne regionalne tendencije jačanja nacionalizama, oživljavanja nacionalističke retorike i miješanja u unutrašnje stvari drugih suverenih zemalja, piše Pobjeda.

“S tim u vezi pozivamo evropske partnere da promptno reaguju na ovakve pojave koje kao krajnji cilj imaju urušavanje modela građanskog uređenja država kao uslova njihove trajne stabilnosti i postojansti na putu ka EU i dostizanju vrijednosti savremenih civilizovanih društava”, naveo je Krivokapić u amandmanima koje je dostavio.

On je predložio i da se u Deklaraciji “pozove i vlast i opozicija da se u parlamentu vodi debata na način što će se snažiti nivo političke kulture”.

U amandmanima koje je dostavio Krivokapić poziva parlamentarnu većinu u parlamentu da svoja ovlašćenja ne upotrebljava na način na koji se derogira pozicija i status poslanika i tako doprinese većem povjerenju na relaciji vlast-opozicija.

U nacrtu deklaracije, koja bi trebalo da bude usvojena na sastanku koji počinje danas se, kada je riječ o Zakonu oslobodi vjeroispovijesti, ohrabruju sve inicijative sa relevantnim akterima za prevazilaženje razlika kroz istinski dijalog, u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima zaljudska prava, naročito mišljenjem Venecijanske komisije od 24. juna 2019. godine i navodi da su saglasni da zakonsko uređenje vjerskih zajednica spada u nadležnost države.

Takođe se ističe značaj dijaloga na implementaciji Zakona.

Takođe se izražava žaljenje što tokom 2019. godine nije otvoreno jedino preostalo pregovaračko poglavlje, poziva vlast da pojačaju svoje napore na ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i završnih mjerila za ostala poglavlja, ponavlja da se svaka država kandidatkinja mora ocjenjivati prema sopstvenim zaslugama i posebno naglašava važnost učinkovitog sprovođenja reformskih mjera.