RAONIĆ

Predsjednik Građanske alijanse (GA) Boris Raonić ocijenio je da ne može doći do dogovora, ako vlast i opozicija ne sjednu za isti sto.

“Može se imati razumijevanja prema nezadovoljstvu opozicije, njihovom nezadovoljtsvu stanjem u društvu, ali ne vidim na koji način se može doći do dogovora o datumu i izbornim uslovima, ako se ne sjedne za sto i o tome dogovori. Čak i u ratu generali suprotstavljenih vojska imaju komunikaciju, a ovdje je svaki kontakt predstavljen kao izdajništvo i saradnja sa političkom policijom”, kazao je Raonić komentarišući nedolazak opozicije na sastanak sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem.

Istakao je da “to nije dobar pristup, ni strategija”.

“Jer su se, očigledno, opozicione partije fokusirale na najradikalnije birače, dok se zanemaruju poruke prema onima koji su nezadovoljni stanjem u društvu, ali ne vide svuda mafiju i kriminal”, rekao je Raonić.

Podsjetio je da je do izbora svega nekoliko mjeseci.

“Bojkot nije opcija, niti je igdje uspio, a kako se aktuelno rukovodstvo EU delegacije pokazalo kao loš medijator, ostaje samo nada da će opozicione partije shvatiti da je upravo u njihovom, odnosno interesu građana koje predstavljaju, a većina je u društvu nezadovoljna stanjem, da dođe do dijaloga i time dogovora o uslovima za izbornu utakmicu”, kazao je Raonić.

Prema njegovim riječima, realno je da dođe do sastanka na koji čelnik pokreta “Odupri se” Džemal Perović poziva potpisnike Sporazuma za budućnost.

“Sastanak sa Džemalom Perovićem ne bi trebalo bilo kome da bude problem i realno je da se desi, ali taj sastanak mora biti samo priprema za sastanak sa vlastima u vezi dogovora za izborne uslove”, kazao je Raonić.

Opozicija je u ponedjeljak bojkotovala sastanak kod Brajovića, koji je pozvao predsjednike svih parlamentarnih partija, kako bi se otvorenim dijalogom došlo do konstruktivnih rješenja u cilju poboljšanja izbornog ambijenta u susret parlamentarnim izborima na jesen.

Brajović je, nakon sastanka, kazao da je imao iskrenu ideju da se „na sastanku najodgovornijih dogovori početak novog kruga razgovora poslanika i eksperata o poboljšanju izbornih uslova“. Poručio je da je opozicija nedolaskom na sastanak pokazala neodgovornost.

PEROVIĆ OPOZICIJI

Zajednički sastanak svih potpisnika Sporazuma za budućnost mogao bi se održati u petak, kazao je Džemal Perović, jedan od osnivača pokreta Odupri se 97.000 i inicijator ponovnog okupljanja.

Perović je za Dan kazao da su se juče do 14 časova, do kad je i bio preciziran rok, pozivu na sastanak odazvali gotovo svi potpisnici, sem Demokratskog fronta (DF), Ujedinjene Crne Gore i Socijaldemokratske partije (SDP).

Nakon što je juče u Skupštini jedan od lidera DF-a Andrija Mandić poručio pokretu Odupri se da im više nijesu partneri i da im se ne javljaju, Perović je kazao da su do poslednjeg trenutka svi dobrodošli.

“Svi sem DF-a, Ujedinjene i SDP-a se su već potvrdili da pristaju na sastanak. I pored svega što su iz DF-a poručili u Skupštini, naglašavam da su svi potpisnici Sporazuma za budućnost dobrodošli do poslednjeg trenutka, odnosno do momenta kad zvaničan sastanak bude ne samo dogovoren već i započet”, kazao je Perović.

Mandić je u Skupštini poručio predstavnicima pokreta Odupri se da nijesu bili uz njih kad su ih hapsili u parlamentu i da ih više ne smatraju partnerima.

“Samo da poručim ovima što nas ovih dana čekaju ispred Skupštine iz nekih raznih pokreta koji ne postoje, da im kažemo da je vododjelnica za nas kao opoziciju, a posebno za nas iz DF-a, onaj odnos prema zakonu usvojenom 26. decembra naveče u ovom parlmentu, kada smo hapšeni, progonjeni, voženi maricama. Svi oni koji su glasali tada, mislim i na SDP, a koji su sa nama prethodno nešto potpisivali navodno u borbi protiv režima, više nam nisu partneri”,rekao je Mandić.

KAKO JE GOVORIO…

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević pozvao je juče Episkopski savjet, kako je rekao, njegove Srpske pravoslavne crkve (SPC), da donese odluku da izopšti iz pravoslavne crkve sve članove organizovanog kriminala, pišu Dnevne novine.

“Kao što mislim da Episkopski savjet treba da donese odluku i pošalje poruku da niko ko podržava organizovani kriminal i ko podržava otimačinu crkve ne smije da glasa za Demokratsku partiju socijalista (DPS) kao političko krilo mafije”, rekao je Medojević, na jučerašnjem skupštinskom zasijedanju.

List podsjeća da lider Pokreta za promjene nije uvijek tako govorio o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, naročito ne o mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, a posebno ih nije doživljavao kao svoje.

Prije osnivanja PzP-a, dok je bio direktor NVO Centar za tranziciju, Medojević smatrao da mitropolit Amfilohije, svojim javnim nastupima radi na povratku crnogorske nezavisnosti.

“Mitropolitov nastup na Badnji dan na Cetinju, mnogo je više obradovao pristalice crnogorske nezavisnosti. Svakim njegovim javnim nastupom za nekoliko procenata poraste broj onih koji su za nezavisnu državu”, napisao je tada Medojević u autorskom tekstu za novosadski “Dnevnik”, podsjećaju Dnevne novine.

On je ocijenio da u Crnoj Gori ne postoji niko ko “tako zdušno i efikasno radi na povratku crnogorske državnosti” kao mitropolit Amfilohije.

USVOJENA DEKLARACIJA

Na današnji dan 2006. godine zvanično je proglašena nezavisnost Crne Gore.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su Odluku o nezavisnosti, čime je i formalno verifikovana volja građana, iskazana 21. maja, da Crna Gora obnovi državnu samostalnost.

Odlukom koju je potpisao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, Crna Gora je definisana kao nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom u njenim postojećim granicama.

Na svečanoj sjednici parlamenta, u prisustvu predsjednika države Filipa Vujanovića, premijera Mila Đukanovića i članova Vlade, dotadašnjeg predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića, najviših predstavnika sudske vlasti, kao i predsjednika Republičke referendumske komisije Františeka Lipke koji je podnio izvještaj o rezultatima referendumskog glasanja, te izaslanika Evropskog parlamenta Jelka Kacina, poslanici su usvojili i Deklaraciju nezavisne Republike Crne Gore. Za Odluku o proglašenju nezavisnosti i Deklaraciju glasala su 42 poslanika DPS-a, SDP-a, Liberalne partije, Građanske partije, Demokratske unije Albanaca i Demokratskog saveza u Crnoj Gori.

Činu proglašenja nezavisnosti nijesu prisustvovali predstavnici SNP-a, Srpske narodne stranke, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke, kao ni poslanici Liberalnog saveza koji je već bio „zamrznuo“ političko djelovanje. Svečanost proglašenja nezavisnosti Crne Gore završena je intoniranjem državne himne i podizanjem crnogorske zastave na jarbol ispred zgrade Skupštine, u prisustvu više stotina građana.

Iz rubrike Kalendar, autor: Č. Đurđić

USVOJENA DEKLARACIJA

Na današnji dan 2006. godine zvanično je proglašena nezavisnost Crne Gore.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su Odluku o nezavisnosti, čime je i formalno verifikovana volja građana, iskazana 21. maja, da Crna Gora obnovi državnu samostalnost.

Odlukom koju je potpisao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, Crna Gora je definisana kao nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom u njenim postojećim granicama.

Na svečanoj sjednici parlamenta, u prisustvu predsjednika države Filipa Vujanovića, premijera Mila Đukanovića i članova Vlade, dotadašnjeg predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića, najviših predstavnika sudske vlasti, kao i predsjednika Republičke referendumske komisije Františeka Lipke koji je podnio izvještaj o rezultatima referendumskog glasanja, te izaslanika Evropskog parlamenta Jelka Kacina, poslanici su usvojili i Deklaraciju nezavisne Republike Crne Gore. Za Odluku o proglašenju nezavisnosti i Deklaraciju glasala su 42 poslanika DPS-a, SDP-a, Liberalne partije, Građanske partije, Demokratske unije Albanaca i Demokratskog saveza u Crnoj Gori.

Činu proglašenja nezavisnosti nijesu prisustvovali predstavnici SNP-a, Srpske narodne stranke, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke, kao ni poslanici Liberalnog saveza koji je već bio „zamrznuo“ političko djelovanje. Svečanost proglašenja nezavisnosti Crne Gore završena je intoniranjem državne himne i podizanjem crnogorske zastave na jarbol ispred zgrade Skupštine, u prisustvu više stotina građana.

Iz rubrike Kalendar, autor: Č. Đurđić

RADOVIĆ ZAKAZAO

Predsjednik Skupštine Opštine Budva, Krsto Radović, zakazao je za sjutra održavanje 35. sjednice po hitnom postupku za danas u 12 časova.

Na zasjedanju, odbornici i javnost biće upoznati na koji način je Ministarstvo finansija uz pomoć Privrednog suda blokiralo račun Opštine na 29,3 miliona eura.

NIKOLAIDIS ZA TVCG

Pisac i novinar Andrej Nikolaidis saopštio je u emisiji “Teleskopija” na TVCG da nije moguće neprekidno objavljivati negativne komentare i tekstove o jednoj državi, a da to ne djeluje toksično na narod, sa jedne ili druge strane.

“Prosto treba imati zlu namjeru, pa ignorisati činjenicu da se to dešava,” rekao je Nikolaidis. On podsjeća da niko iz Crne Gore ne tvrdi da Srbi ne postoje, ali da iz Srbije stižu sasvim drugačiji tonovi.

“Ja pišem eksplicitno i onako kako mislim. Koristim priličnu količinu ironije i sarkazma. Humor je ono što razara auru moći. Ukoliko se moći možete ismijavati, to pokazuje da ta moć i nije toliko moćna koliko se prikazuje”, naveo je on.

“Nikada nijesam kritički govorio o onom najboljem u njihovom narodu nego o najgorom, a posao lidera bi trebalo da bude da suzbije ono najgore”, smatra Nikolaidis.

SASTANAK KOD BRAJOVIĆA

Nedolazak lidera opozicije na konsultativni sastanak povodom unapređivanja izbornog ambijenta, demonstracija je neodgovornosti, kažu iz DPS-a. I dok je ponašanje opozicije, slično ocijenio i predsjednik Skupštine Ivan Brajović, iz Demosa ističu da ukoliko je vlast zaista zainteresovana za rješenja, oni bi, kažu, poziv uputili na ozbiljan način.

Dok su predsjednici vladajućih partija, na sastanku razgovarali s predsjednikom Skupštine o unapređenju izbornog ambijenta, iako pozvani, tom sastanku nijesu prisustvovali lideri opozicije. U DPS-u ističu da je to nastavak neodgovornosti.

“Imali smo puno tih demonstracija neodgovornosti od bojkota parlamenta čitave opozicije pa dijela opozicije do toga da su učestvovali u radu izbornog zakonodavstva Radne grupe za izborno zakonodavstvo al su na kraju  odustali, kada je trebalo usvajati te zakone, i na kraju i ovo znači da demonstriraju neodgovornost na taj način što se neće odazvati na razgovor i dijalog svih parlamentarnih partija”, kazao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić .

U Demosu smatraju da poziv na sastanak s njihovim kolegama iz vlasti i predsjednikom Skupštine, nije upućen na prihvatljiv način.

 “Da je vlast zaista zainteresovana da dođe do rješenja, mi jesmo, Demos jeste zainteresovan da dođemo do rješenja u prihvatljivim uslovima za izbore, oni bi bi taj poziv uputili na ozbiljan način. Ne možete u jednoj rečenici, bez ikakvog sadržaja bez ikakave konkretizacije, bez ikakvih rokova, bez ikakve mape puta da pozivate nekoga na sastanak”, kazao je Neđeljko Rudović iz Demosa.

Rudović navodi da je očigledna želja da se na taj način odigra predstava za međunarodnu i domaću javnost.  S druge strane, Sekulić u ponašanju opozicije, vidi izgovor za neuspjeh na predstojećim izborima.

“Aako zaista žele da se dogovorimo oko prihvatljivih uslova onda to treba i  da pokažu i ne trabju da pokušavaju da izmisle proforme događaje da bi onda mogli da kažu evo mi smo za dogovr a oni neće”, dodao je Rudović.

“Ii vec sada znaju da će DPS i koalicioni partneri koji sada čine vlast u Crnoj Gori biti pobjednici tih narednih izbora ali s druge strane vjerujem da će učestvovati svi u izbornoj trci ali im ova priča uostalom služi kao alibi da bi sjutra mogli da kažu da ne priznaju izbore”, dodao je Sekulić.

Nakon što lideri opozicije nijesu došli na sastanak povodom unapređenja izbornog ambijenta, šef parlamenta, Ivan Brajović, poručio je da su vrata za razgovor o transparentnosti izbornog procesa i ambijenta s opozicijom i dalje otvorena, ali da neće dozvoliti uslovljavanje.

Marko Terzić, TVCG

EK PREDLOŽILA

Evropska komisija predložila je da se iz predstojećeg sedmogodišnjeg EU budžeta za Instrument pomoći za zemlje u procesu pritupanja EU izdvoji 14,5 milijardi eura. Komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je da u narednom periodu očekuje značajnije investicije za zemlje evropskog susjedstva i za Zapadni Balkan.

U odnosu na prethodni paket predpristupne pomoći, Evropska komsija predložila je za naredni sedmogodišnji period tri milijarde više. Pored IPA instrimenta, Zemljama regiona će na raspolaganju biti i 96 milijardi iz Evropskog fonda za održivi razvoj kao i 10 i po milijardi eura grancija za saniranje ekonomskih posljedica pandemije iz novog Evropskog instrumenta za oporavak.

“Kada je riječ o predpristupnoj pomoći predložli smo da se za to izdvoji 14,5 miljardi eura u okviru sljedećeg budžeta, a sva ova sredstva će nam omogućiti da na jesen predstavimo značajan ekonomsko-razvojni plan za Zapadni Balkan zasnovan na trasportnoj i energetskoj povezanosti, zelenoj i digitalnoj agendi i da ove zemlje što brže i što više približimo našim ekonomijama”, kazao je Varhelji.

Evropska komisija je dodatno predložila da se iz trenutnog budžeta EU do kraja godine za zemlje Zapadnog Balkana, istočnog i južnog susjedstva obezbijedi još miljarda eura.

”Ovo je pomoć koja će biti mobilisana, uz saglasnost Evropskog Savjeta i Parlamenta, i biće na raspolaganju još tokom ove godine. Naš prioritet je da radimo sa partnerskim zemljama, ali i međunarodnim finasijskim institucijama, kako bi doprinijeli stabilnosti lokalnih finasijskih sektora i radili na spašavanju ali i stvaranju uslova za privredni rast i nova radna mjesta nakon korona krize”, kazao je evropski komesar za proširenje.

Varhelji podsjeća i da Komsija na značajan način uključuje Zapadni Balkan u evropske procese, kako bi se izbjeglo širenje ekonomskog jaza.

Ivan Mijanović, TVCG

CG-UAE

Postoji dodatni prostor za unapređenje saradnje između Crne Gore i Ujedinjenih arapskih emirata (UAE), naročito u oblastima ekonomije i investicija, saglasni su ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović i ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata u našoj zemlji Nabilu Alšhamsi koja je posebno ukazala na važnost saradnje u oblasti poljoprivrede i bezbjednosti hrane.

Darmanović je danas primio Alšhamsi u nastupnu posjetu i tom prilikom poželio joj dobrodošlicu i uspješan mandat, izrazivši zadovoljstvo izuzetno dobrim odnosima između Crne Gore i UAE.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore Darmanović je pozdravio dosadašnju saradnju dvije države, istakavši visok stepen razumijevanja kada su u pitanju međunarodna i regionalna pitanja.

“Osvrnuvši se na aktuelnu situaciju u svijetu izazvanu pandemijom virusa KOvid-19, zahvalio je na značajnoj pomoći koju su UAE poslali Crnoj Gori. Izrazio je nadu da će Crna Gora, kao prva država u Evropi bez virusa korona privući, veliki broj turista iz Ujedinjenih Arapskih Emirata”, navodi se u saopštenju.

Ambasadorka Alšhamsi je, kako se dodaje, zahvalila Darmanoviću na gostoprimstvu, saglasivši se da dvije države imaju intenzivnu saradnju na svim poljima. Pozdravila je i uspjeh Crne Gore u suzbijanju virusa Kovid-19 i pohvalila rad crnogorskih institucija tim povodom.

“Sagovornici su ocijenili da postoji dodatni prostor za unapređenje saradnje između Crne Gore i UAE, naročito u oblastima ekonomije i investicija, a razmijenjena su mišljenja i o formiranju poslovnog savjeta između dvije države. Imajući u vidu izazove sa kojima se svijet suočio tokom pandemije, ambasadorka Alšhamsi je posebno ukazala na važnost saradnje u oblasti poljoprivrede i bezbjednosti hrane”, navodi se u saopštenju MVP-a.