VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ – VARHELJI

Predsjednica SDP Draginja Vuksanović Stanković sastala se sa Komesarom za proširenje EU Oliverom Varheljijem, kojem se zahvalila što se posjeta Crnoj Gori našla na njegovoj agendi tako brzo nakon njegovog imenovanja, što potvrđuje posvećenost Evropske Unije sprovođenju agende proširenja.

Ohrabruje činjenica, kako je kazala, što je komesarov dolazak praćen novom metodologijom proširenja koja će se zasnivati upravo na onim vrijednostima za koje se zalaže SDP, kao jedina partija u Parlamentu koja je pune tri decenije na konceptu građanske i evropske Crne Gore.

“Princip kredibiliteta i transparentnosti u procesu ispunjavanja naših evropskih obaveza ono je što Crna Gora duguje,
ne samo Evropskoj Uniji čijem članstvu teži, nego svojim građanima. Evropska komisija već duže vrijeme ukazuje na fenomen zarobljenih država i ovom novom metodologijom se upravo obavezuje na bolje reagovanje na strukturalne manjkavosti u procesu pregovora. To je upravo jedini ispravan pristup da države koje su otvorile proces pregovora prestanu da budu isključivo fasadne demokratije”, naglasila je predsjednica SDP u obraćanju komesaru Varheljiju.

Ona je tokom susreta kazala da je mnogo dokaza koji govore o usporavanju demokratskih procesa u ovom regionu, pa tako i u Crnoj Gori.

“Već duže vrijeme upozoravamo aktuelnu vlast da se Crna Gora nalazi u stanju ozbiljne i duboke političke i institucionalne krize koja je dovela do toga da u izbornoj godini nemamo uslove za slobodne izbore, i da u toj izbornoj godini, mimo uobičajenih demokratskih standarda, moramo da mijenjamo izborno zakonodavstvo. Nažalost izgubili smo dragocjeno vrijeme, posebno od 2016. do danas, da na pravi način započnemo rješavanje ove krize na bazi sveobuhvatnog političkog dijaloga. Tek sada vidimo neke signale od vlasti da postaju svjesni problema koji su godinama negirali i mi ćemo se povodom te
činjenice ponijeti kao odgovoran politički subjekat”, saopštila je Vuksanović Stanković.

Kako je dodala, SDP je uvijek otvorena za suštinski dijalog koji bi vodio rješavanju problema, jačanju procesa reformi i kredibiliteta procesa EU integracija zemlje.

PAŽIN

Samo efikasno i odgovorno pravosuđe koje ima sve uslove da donosi nezavisne, nepristrasne i stručne odluke može zavrijediti visoko povjerenje građana i biti oslonac ukupnog društvenog razvoja, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin na prvoj sjednici Savjeta za praćanje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa 2019-2022.

Pažin je podsjetio da Ustav i zakoni Crne Gore propisuju visok stepen zajedničkog odlučivanja i podijeljenu odgovornost vlasti i opozicije za funkcionisanje ključnih pravosudnih institucija, a samim tim i ukupan razvoj društva i evropski put Crne Gore.

“Iluzorno je i kratkovido razmišljanje da će bilo kome u Crnoj Gori biti bolje ako stanje vladavine prava bude gore, odnosno ako opozicija bude blokirala imenovanja na ključne pozicije u tužilaštvu i sudstvu i uslovljavala ih drugim nevezanim političkim zahtjevima. Moramo kao odgovorni ljudi misliti izvan dnevnih političkih ciljeva, kako da na te vitalne pozicije dovedemo najodgovornije i najstručnije osobe. Jer nema te politike koja želi dobro Crnoj Gori koja se može ostvariti bez stabilne vladavine prava,“ naveo je potpredsjednik.

Ocijenio je da se ostvarenje jasnije linije odgovornosti Tužilačke organizacije može postići samo kroz široki politički i društveni dijalog o novim pravnim rješenjima kako vrednovati rezultate u borbi protiv svih vrsta kriminaliteta, sa posebnim akcentom na najteže oblike poput organizovanog kriminala, ali i kome adresirati odgovornost ukoliko ti rezultati izostanu.

Pažin je ukazao da je politički sistem Crne Gore pravno projektovan za mnogo viši stepen demokratske kulture, dijaloga i saradnje od onog kojeg danas imamo, kada je riječ o važnim nacionalnim pitanjima.

“Zato je odgovornost prije svega na ključnim političkim akterima da svoju verbalnu posvećenost evropskim vrijednostima pokažu na djelu i daju nepodijeljenu podršku ključnim pravosudnim institucijama zaduženim za vladavinu prava i ukupni napredak društva. Na to nas sve obavezuje dvotrećinska podrška građana evropskoj budućnosti Crne Gore”, zaključio je potpredsjednik.

Savjet za praćanje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa 2019-2022 formiran je radi praćenja aktivnosti državnih organa usmjerenih na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, integracija u evropski pravosudni sistem, jačanje dostupnosti, transparentnosti i javnog povjerenja u pravosuđe, kao i razvoj državnih organa i profesija koje rade u sistemu pravosuđa.

OPOZICIONARI KOMESARU EU

Pomoć međunarodne zajednice neophodna je da bi se pokušalo naći rješenje za trenutnu situaciju u Crnoj Gori, saopštili su predstavnici opozicije nakon sastanka sa komesarom za proširenje Evropske unije Oliverom Varheljijem.

Prilog Tatjane Debeljević, TVCG

Lider URE Dritan Abazović kazao je da se problemi u Crnoj Gori više ne smiju gurati pod tepih i da Evropska unija stvari mora nazvati pravim imenom, saopštili su iz GP URA, nakon sastanka sa Varheljijem.

U saopštenju se navodi da je bilo riječi  oko izbornih zakona i reformi koje nijesu urađene.

“Potrebno je implementirati preporuke OSCE i stvoriti uslove koji će biti bolji u odnosu na uslove koje smo imali 2016. godine. Nije poenta izaći na izbore za koje svi unaprijed znamo da će biti neregularni. Ukoliko se vlast ne obuzda, kriza koju imamo će postati regionalni problem”, naglasio je Dritan Abazović.

Predsjednik URE je posebno naglasio ulogu i ponašanje predsjednika Mila Đukanovića u stvaranju i produbljivanju krize u Crnoj Gori.

“Đukanović je dio problema, a nikako dio rješenja. Što prije se to shvati, prije ćemo i izaći iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi. URA je snažno posvećena evropskim vrijednostima ali ne smijemo više stvari gurati pod tepih jer onda nećemo nigdje stići. Treba prekinuti sa licemjerstvom dijela međunarodne zajednice i stvari konačno početi nazivati pravim imenom”, kazao je Abazović Varheljiju.

Poslanik Demokratskog frota Nebojša Medojević rekao je da su, u današnjem razgovoru sa Varheljijem, kazali da su zabrinuti zbog razvoja političke sitacije u Crnoj Gori i upozorili na grubo kršenje elemenata temeljnih ljudskih prava.

Kako je rekao, crnogorski predsjednik Milo Đukanović je u intervjuu na Javnom servisu pozvao državne organe da grubo krše Ustav.

“Pozvao ih je da se ne drže ustavnih nadležnosti, već da odgovaraju lično njemu i najavio da će on dati instrukcije tužilaštvu i policiji kako da postupaju u odnosu na, kako ih je on nazvao, državne neprijatelje”, poručio je Medojević.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović rekao je da je za pronalazak rješenja za trenutnu situaciju neophodna pomoć međunarodne zajednice.

“Prije svega EU, s obzirom na to da je Crna Gora u ugovornom odnosu sa njom i da svaki dijalog koji planira da bude uspješan, mora biti sproveden uz međunarodnu zajednicu i uticaj. Crna Gora neće postati zona ruskog uticaja nakon demokratskih promjena u njoj, jer je to ono čime se naši evropski partneri plaše”, kazao je Rudović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je pro-zapadno i pro-evropski opredijeljena i, kako je naveo, »sve priče koje DPS plasira su samo sijanje straha radi zadržavanja vlasti«.

Predsjednik DEMOS-a Miodrag Lekić rekao je da su na sastanku istakli da je opozicija, iako ima razlike među njima, proevropska.

“Dragocjene su poruke Varheljija da treba izaći na izbore i da ne preporučuje bojkot. Uočili smo da je takozvana reforma crkve u izbornoj godini predmet rzgovora u Briselu”, dodao je Lekić.

UCG: Zadržavamo pravo da odlučimo o bojkotu

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović saopštio je Varheljiju da razumije poziv EK da se izađe na izbore, ali da opozicija zadržava pravo da o tome odluči naknadno, imajući u vidu trenutnu situaciju i usložnjavanje prilika koje bi mogle uslijediti.

“Mi smo imali privilegiju da ovdje dočekamo brojne komesare zadužene za proširenje, Vas i Vaše prethodnike, Vi međutim sličnu privilegiju nijeste mogli imati – ništa se nije promijenilo od prvog susreta sa prvim predstavnikom Evropske komisije. Kada bismo naša izborna pravila primijenili u državama Evrope, Vi ne biste morali brinuti za svoju političku karijeru gospodine Varhelji – bili biste tu i kroz dvije decenije”,saopštio je Danilović komesaru EU.

Danilović je predstavnika EK upoznao i sa stavom UCG da je dijalog o izbornim uslovima i izborima uopšte nemoguć u situaciji u kojoj je Vlada usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nametnula, kako je rekao, vanredne prilike u zemlji.

“Ne radi se više o evropskoj budućnosti Crne Gore nego prosto o budućnosti naše zemlje koja je najozbiljnije ugrožena”, zaključio je Danilović.

Joković: Prvo o Zakonu pa o izborima

Nakon susreta sa Oliverom Varheljijem, komesarom za proširenje Evropske unije predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Vladimir Joković istakao je da prvo treba riješiti Zakon o slobodi vjeroispovijesti, pa onda početi dijalog opozicije i vladajuće većine kako bi se došlo do fer zakona, navodi se u saopštenju SNP-a.

“Sve ovo treba riješiti kako niko sljedeće parlamentarne izbore ne bi mogao da ne prizna, nego naprotiv da se onima koji naprave najbolji rezultat čestita i da Crna Gora krene putem stabilizacije i slobode”, kazao je Joković.

On je dodao da u ovim uslovima u Crnoj Gori teško može da dođe do parlamentarnih izbora i da je ključni problem Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Ohrabruje činjenica na koju je Verhelji ukazao a to je da je odluka koja je crkva autokefalna na Konstantinopolju i Vaseljenskoj patrijaršiji, a ne na državi. Za ulazak Crne Gore u redovno stanje ključna stvar je da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti povuče, poništi ili da se donese drugi zakon”, navodi se u saopštenju.

JANKOVIĆ OCIJENILA

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Srbije Brankica Janković osudila je kao diskriminatornu i uvredljivu izjavu ministra zdravlja Zlatibora Lončara da “vodi politiku da Crnogoraca ne bude u njegovom resoru”, kao i da u Srbiji na mnogo vodećih mjesta ima Crnogoraca “koji ne znaju da pričaju srpski”.

Janković je istakla da je takav stav u suprotnosti sa Ustavom i principima ravnopravnosti svih građana i građanki, prenio je list Danas.

Povjerenica je ukazala da ovakve izjave mogu uznemiriti građane i da je na nosiocima funkcija velika odgovornost da promovišu toleranciju, razumijevanje i ravnopravnost.

“Srbija ima visok nivo zaštite prava nacionalnih manjina i ovakve izjave štete ugledu države”, zaključila je Brankica Janković.

Ustav Srbije propisuje zabranu diskriminacije, naročito po osnovu nacionalne pripadnosti, a Ustavom je zagarantovana posebna zaštita nacionalnim manjinama radi ostvarivanja potpune ravnopravnosti i očuvanja njihovog identiteta.

Zakon o zabrani diskriminacije propisuje zabranu diskriminacije nacionalnih manjina na osnovu nacionalne pripadnosti, etničkog porekla, vjerskih uvjerenja i jezika.

ĐUKANOVIĆ SA CETINJA

Lider DPS-a Milo Đukanović poručio je da je usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti namjera bila da se učvrsti vladavina prava, uz ocjenu da je svojinsko pravo “jedno od temeljnih stubova vladavine prava”.

Đukanović je na sjednici Opštinskog odbora Prijestonice Cetinje sinoć ocijenio da je u Ustavu Crne Gore garantovana nepovredivost svojinskog prava.

“Nema vladavine prava u državi u kojoj neko može da uzurpira tuđu imovinu, u ovom slučaju državnu imovinu”, rekao je Đukanović.

On je rekao da je cilj bio da se kroz ovaj zakon definiše šta je ono što predstavlja slobodu vjeroispovijesti.

“Interpretacija slobode vjeroispovijesti iz krila SPC, da imamo srpsku crkvu i da svi imamo mjesto, svi pravoslavci imamo mjesto đe ćemo se moliti Bogu, predstavlja monopolistički pristup. Dakle, ako je ‘sloboda vjeroispovijesti’ pa dajte mi slobodu da ja vidim gdje ću da upražnjavam vjersko pravo i slobodu, ako sam vjernik. Ili, nemojte mi spotičavati kao hendikep da se ne bih mogao baviti nekim važnim društvenim poslom zato što nijesam vjernik?! To je pokušaj nametanja svog monopola, a u uslovima monopola nema ravnopravnosti vjerskih zajednica nema, odnosno slobode vjeroispovijesti”, istakao je Đukanović.

On je ocijenio da je ovaj zakon, zapravo pravni put u demokratskim društvima koje ostavlja mogućnost svakome ko vjeruje da je nešto njegovo, da to i dokaže.

“Problem je u tome što oni znaju da nemaju nijedan argument za ovo što tvrde i potvrđuju da je u pitanju teška manipulacija. Oni manipulišu emocijama ljudi izvodeći ih na ulice, tvrdeći da se nešto otima, pa još ne kažu da se otima od crkve nego se otima od tih ljudi, od vjernika?! I oni danas brane ono što je zapravo rezultat otimačine na štetu države Crne Gore. Dakle, mi danas naspram ostvarenja do kojih smo došli, a došli smo dakle do građanske države, multietničke države, do države koja je proevropski orijentisana, do sekularne države, mi danas imamo staru ponudu, a ponuda glasi: ’Crna Gora treba da bude srpska država, treba da bude teokratska država, treba da bude srednjovjekovna država.’ Ovo je pokušaj da se Crna Gora vrati u srednji vijek. To je nešto što je danas u igri i to je nešto što bi mi trebali da učinimo kao ustupak da bi se ljudi razišli sa ulica i da tu Crnu Goru ostavimo u nasleđe svome potomstvu….Vjerujem da ćemo narednih dana predočiti crnogorskoj javnosti ko je zapravo taj ko se ovako brutalno obračunava sa Crnom Gorom da bi nastavio da zloupotrebljava imovinu”, rekao je predsjednik DPS-a.

Đukanović se osvrnuo i na duboke podjele u crnogorskom društvu.

“Ne vidjeti to, i ne baviti se time, bilo bi krajnje neodgovorno. Ja ne kažem da je svo rješenje tog problema u rješavanju crkvenog pitanja, ali sam duboko ubijeđen da je važan dio tog rješenja upravo u rješavanju statusa pravoslavne crkve…“, istakao je Đukanović. Predsjednik DPS-a je naglasio da je nakon svih ovih događaja mnogo više ubijeđen da je to potrebno uraditi: “Dakle, ovo iskustvo me uvjerava da je to nužno uraditi i ako to ne uradimo plašim se da će ona mina na koju je neko podsjetio, koja je u temeljima crnogorskog društva i dalje prijetiti crnogorskom društvu i prije svega multietničkoj demokratiji u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.

Šta bi, upitao je Đukanović pravoslavlju naudila autokefalna Crnogorska crkva.

“Šta je naudila pravoslavlju autokefalna Srpska crkva, kada se izdvojila iz Vaseljenske patrijaršije ili Bugarska crkva, Rumunska crkva?! Zašto je to sad velika opasnost od obnove Crnogorske pravoslavne crkve? Naravno, odgovora nema. Odgovor je onaj koji mi znamo, zato što Srpska pravoslavna crkva nije u misiji afirmacije i zaštite pravoslavlja i pravoslavnih vjernika, ona je u nacionalnoj misiji, ona je u nacionalističkoj misiji. U Crnoj Gori to je misija posrbljavanja Crne Gore. Ako želite da radimo zajedno na zaštiti i afirmaciji pravoslavlja u Crnoj Gori, ko bi bio toliko neodgovoran da ne doprinosi tome, naravno, vodeći uvijek pažljivo računa i o pravima drugih ljudi druge vjeroispovijesti u Crnoj Gori. Ali, ako želite da umjesto toga, ili pod plaštom toga pravite srbizaciju Crne Gore, e onda mi to ne doživljavamo drugačije do kao velikosrpski nacionalizam, i na to naravno nećemo pristati, na to ne možemo pristati,” zaključio je Đukanović.

”Hajde da sada razgovaramo o zakonu, da pokušamo da otklonimo nedoumice koje postoje, da pružimo svima priliku da izađu sa argumentima, da razriješimo to pitanje, koje se tiče odnosa države i vjerskih zajednica, da stvorimo uslove za odvojenost crkve i države, da stvorimo uslove za slobodu vjeroispovijesti, da stvorimo uslove za vladavinu prava i poštovanje svojinskog prava, pa ćemo naravno, ovim pitanjem nastaviti da se veoma temeljno i veoma uporno bavimo sa uvjerenjem da će crnogorska država biti stabilna onda kada budemo zaokružili ne samo svoju državnu, nego i duhovnu i društvenu infrastrukturu koja uključuje obnovu autokefalne pravoslavne crkve”, istakao je predsjednik DPS-a.

U svom izlaganju one se osvrnuo i na opoziciju.

“”Svi ćemo biti mnogo relaksiraniji kada Crna Gora dobije nacionalno odgovornu opoziciju, kada budemo imali opoziciju koja će ukazivati na naše slabosti, koja će biti ozbiljan takmac sa nama, ali koja neće prijetiti Crnoj Gori”, zaključio je Đukanović.

MRVOŠEVIĆ DAO OSTAVKU

Predsjednik Opštinskog odbora Crnogorske u Nikšiću i član Predsjedništva partije Bojan Mrvošević, podnio je ostavku na mjesto predsjednika Odbora i najavio da cjelokupni odbor prelazi u redove Demokrata Alekse Bečića.

“Moj stav i stav nas u nikšićkom odboru je da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti neustavan i nepravedan. Zato danas treba da se borimo protiv tog zakona, jer se tako borimo za prava koja su garantovana crnogorskim Ustavom i tako se borimo za osnaživanje crnogorske države. Vjerska zajednica kojoj ja pripadam je Mitropolija crnogorsko-primorska, a moja država je Crna Gora. Nema tog akta, ni te vlasti koja bi to mogla da promijeni”, izjavio je Mrvošević.

On je dodao da su Demokrate Alekse Bečića logičan izbor za dalje političko djelovanje budući da ta stranka dosljedno zagovara i praktično primjenjuje građanske principe organizacije crnogorske države.

VARHELJI S MARKOVIĆEM

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, nakon sastanka sa premijerom Duškom Markovićem, saopštio je da su vrlo zainteresovani za aktuelnu situaciju u Crnoj Gori, ističući da će jedino dijalog doprinijeti mirnom rješavanju problema. Varhelji je pozvao opoziciju da doprinese smirivanju tenzija, da učestvuje na izborima i da radi u interesu države.

Varhelji je istakao da je EU veoma posvećena regionu, te da će proširenje staviti ponovo na listu prioriteta.

“To je poruka koju bih želio da saopštim. Prošlo je tek dva dana otkako smo predstavili našu novu strategiju proširenja. To je dokument koji sadrži procedure i procese. “

Sve što radimo se zasniva i počiva na našim postignućima, kazao je on.

“Ne mogu ja biti uspješan ako vi nijeste uspješni. Budući da CG ovaj proces predvodi, ja sam kazao da vjerujem da će bar jedna država biti spremna da pristupi EU do kraja mog mandata, ali to neće biti moguće ako nam vi ne pomognete,” rekao je Varhelji u Vili Gorica. 

Varhelji je istakao da se reforme moraju ubrzati.

“Ja se danas sastajem i sa predsjednikom Vlade i sa predsjednikom države, ali i sa opozicijom. Druga važna poruka sa kojom dolazim jeste da Crna Gora ne može biti uspješna ako svi ne radimo u tom smjeru, uključujući i opoziciju. Zato molim opoziciju da i ona radi u interesu države. Obraćam se opoziciji, i oni treba da učestvuju na izborima. Bez obzira na to ko bude u većini reforme moraju doći. Razgovarali smo i o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, susrešću se danas i sa mitropolitiom Amfilohijem, važno je da znate da vas svijet posmatra i da je svijet zainteresovan za dijalog i za mirno rješavanje tog pitanja,” rekao je Varhelji.

Marković je saopštio da je u otvorenoj atmosferi razmijenio mišljenje sa komesarom i upoznao ga sa daljim planovima u nardnom periodu.

“Komesar Varhelji je prenio osnovne segmente na kojima se bazira pristup. Budući da je CG otvorila sva poglavlja osim jednog, kao i što smo očekivali saopštio je da se nova metodologija ne odnosi na nas. Mi ćemo sa dužnom pažnjom razmotriti novi pristup i sagledati kako taj pristup ima vrijednost za naš proces pregovora. Uvjeren sam da sam proces ne bi trebalo da bude administrativni i birokratski već suštinski,” istakao je Marković.

U kontekstu budućih planova, obavijestio je komesara da je očekivanje Crne Gore da će ove godine otvoriti i posljednje Poglavlje 8- Konkurencija, uz sva pitanja koja prate otvaranje ovog poglavlja.

“Drago mi je što mogu da konstatujem da ćemo riješiti neka pitanja. Istakao sam da ćemo nastaviti rad kako bi otvorili set pitanja. 
Prenio sam komesaru da Crna Gora nije sjedjela skrštenih ruku, u posebnom fokusu bila je oblast vladavine prava, sloboda medija i izražavanja i poglavlja 23 i 24. Nadamo se da do kraja godine možemo doći do završnih mjerila”, naveo je Marković.

Saopštio je komesaru i da se Crna Gora suočava i sa agresivnom kampanjom dezinformacija u medijima.

“Istakao sam da nas veliki broj lažnih vijesti, političke nekorektne poruke, neće pokolebati da mirno i u skladu sa Zakonom obavljamo svoje funkcije. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je donešen u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i prateći standarde EU. Upoznao sam Komesara sa mojim pismom mitropolitu Amfilohiju da zajednički sagledamo najbolja rješenja za implementaciju Zakona i potpisivanjem temeljnog ugovora, na taj način demonstrirajući temeljne demokratske kapacitete i međusobnog uvažavanja,” rekao je Marković.

Premijer je obavijestio komesara i o inicijativi Vlade za politički razgovor.

“Važno je da na predstojeće izbore svi gledaju kao na fer utakmicu, da pokažu političku zrelost i kapacitet. Dodatan impuls svemu daju nedavna istraživanja koja su pokazala da građani EU vjeruju u EU i sve benefite koje im ona donosi”, naveo je Marković.

ČUKIĆ ZA RCG

Litije koje Mitropolija crnogorsko-primorska organizuje eksplicitno su političkog, a ne vjerskog karaktera, poručio je u razgovoru za Radio Crne Gore publicista Slobodan Čukić.

Mitropolitu Amfilohiju nije ni do kakvih pregovora sa Vladom, smatra Čukić, već je cilj da Mitropolija zadrži sadašnji, kako je kazao, neprirodni položaj i status u Crnoj Gori.

“Ne radi se ni o kakvom vjerskom okupljanju, nego se radi o eksplicitnom političkom djelovanju u kojem mitropolit Amfilohije Radović očigledno predstavlja osu oko koje se vrti političko djelovanje opozicionih stranaka”, kazao je Čukić.

Zvanična Srbija, po mišljenju Čukića,  koristi situaciju kako bi na dnevni red postavila pitanje konstitutivnosti srpskog naroda u Crnoj Gori.

“U prvi plan je izašla priča o takozvanoj ugroženosti srpskog naroda u Crnoj Gori. Međutim, ta priča je mnogo starija, riječ o planu , dakle o namjeri, da se obezbijedi položaj konstitutivnosti, na način koji bi politički omogućio da se Crna Gora dovede na položaj Bosne i Hercegovine”, kaže on. 

Publicista Slobodan Čukić poručuje da nije suština kome će pripadati srednjevjekovni manastiri, već je pravo pitanje kome pripadaju zdanja koja su gradil bratstvenici u selima.

“Suština je dakle u onim stotinama i hiljadama seoskih crkava. Dakle naš narod nije bio u istorijskoj situaciji da gradi dvorce, da gradi velike crkvene objekte, ali jeste bio u situaciji da gradi male crkve koje su na jednako plemeniti način odražavale njegovu vjersku i duhovnu suštinu”, dodao je publicista.

Ukazuje da je najveća vrijednost Crne Gore suživot. Vjeruje da, uprkos pokušajima sa strane, tu civilizacijsku vrijednost našeg društva, niko neće uspjeti da ugrozi.

Bojan Đinović, Radio Crne Gore

BRAJOVIĆ I GUTEREŠ

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš kazao je na sastanku sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem da UN imaju interes da podržave integraciju Crne Gore kao i ostalih zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, jer žele stabilan i prosperitetan region.

Brajović se sa Guterešom sastao danas u Njujorku.

Izrazivši zadovoljstvo prilikom da razgovaraju, Brajović je istakao da Crna Gora jako cijeni partnerski odnos sa Ujedinjenim nacijama.

„Naglasio je da je Crna Gora posvećena temeljnim vrijednostima Ujedinjenih nacija i da je kao građanska i sekularna država siguran dom za sve svoje građane“, navodi se u saopštenju.

 Govoreći o regionu, predsjednik Skupštine je ponovio važnost očuvanja regionalne stabilnosti i neophodnosti pune integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, kao preduslovaza brži napredak regiona.

„ Dodao je da je jako važno jače prisustvo Ujedinjenih nacija, naročito u projektima koji za cilj imaju jačanje demokratskih procesa“, navodi se u saopštenju.

Generalni sekretar Ujednjenih nacija Antonio Gutereš istakao je važnost saradnje Ujedinjenih nacija sa Crnom Gorom, koja igra značajnu ulogu u regionu.

Izrazio je uvjerenje da će 2020. godina, što se tiče procesa proširenja, biti uspješnija, imajući u vidu da su evropski zvaničnici potvrdili da će Zapadni Balkan biti jedan od prioriteta.

„Budite sigurni da mi u Ujedinjenim nacijama imamo interes da podržavamo integraciju Crne Gore kao i ostalih zemalja Zapadnog Balkana,  jer želimo stabilan i prosperitetan region“,  kazao je Gutereš.

Naglasio je da Ujedinjene nacije stoje na raspolaganju u svim oblastima gdje Crna Gora smatra da ima prostora za jaču saradnju. 

SNP

Na rad pravosudnog sistema Crne Gore ponovo je stiglo niz primjedbi, ovog puta direktno od specijalizovanog antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope GRECO. Eksperti GRECO-a smatraju alarmantnim što u Crnoj Gori nije zabilježen napredak u pogledu sastava i nezavisnosti Sudskog savjeta, ali i u dijelu revidiranja disciplinskog okvira za sudije, ističu u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP).

GRECO je, prema tvrdnjama SNP, najveću zabrinutost iskazao “zbog odluke koju je donio Sudski savjet da ponovo imenuje pet predsjednika suda za najmanje treći mandat, što nije u skladu sa njegovim preporukama.

“Ovdje se naročito potencira izbor Vesne Medenice za predsjednicu Vrhovnog suda po treći put, a koja je na toj funkciji već više od deset godina. GRECO je skrenuo pažnju i na to da nijesu učinjene neophodne regulatorne promjene u Ustavu, zakonima i praksi, čiji bi cilj bio osnaživanje nezavisnosti Sudskog savjeta. Naprotiv, sastav Savjeta je ostao isti, a kriterijumi za odabir članova koji nijesu nosioci pravosudne funkcije nijesu promijenjeni. Posebno se ističe da nije ukinuto učešće ministra pravde po službenoj dužnosti u Savjetu”, navodi se u saopštenju SNP-a.

SNP CG je, ističu, mnogo puta upozoravala da će, usljed koncentracije prevelike vlasti u istim rukama, nastupiti razorne posljedice po pravosudni sistem, ali i ukupan demokratski ambijent u državi.

“Ukazivali smo na neustavnost ponovnog izbora Vesne Medenice za predsjednicu Vrhovnog suda, kao što smo nedavno istakli da je nezakonit izbor Desanke Lopičić za predsjedavajućeg sudiju Ustavnog suda. Jasno je da se vlast ne ustručava ni da izmišlja nepostojeće funkcije kako bi sačuvala svoje pozicije i osigurala da nikada ne dođe u situaciju da mora pred nezavisnim sudovima davati objašnjenja za sva nedjela koja je učinila posljednjih decenija”, dodaju u SNP-u.

Kako naglašavaju, građani Crne Gore svakog dana su sve svjesniji dubine krize u koju ih je dovela tridesetogodišnja DPS vladavina, a i iz međunarodne zajednice stižu jasne poruke da je strpljenja i razumijevanja za njihove mahinacije sve manje.