SD

Izjavom ministra zdravlja u Vladi Srbije, Zlatibora Lončara, da se trudi da se u tamošnjem zdravstvu ne zapošljavaju Crnogorci koji, između ostalog, nijesu naučili da govore srpskim jezikom, nastavljeno je takmičenje u omalovažavanju Crnogoraca i Crne Gore, kazao je portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević.

“Nastavljaju se neprimjerene izjave ministara Vlade Srbije. Nakon dokazanih neistina o otpuštanju sa posla brata šefa obezbjeđenja ministra u Vladi Srbije, izjave ministra za rubriku vjerovali ili ne da je “žrtva velikocrnogorske agresije na Srbiju”, manipulativne teze o popisu i navodnoj ugroženosti kada je u pitanju broj Srba u Crnoj Gori i to pri činjenici da je između dva popisa drastično opao broj Crnogoraca u Srbiji, za razliku od situacije u našoj zemlji gdje je između dva popisa značajno porastao broj Srba, sada imamo i šovinističku izjavu ministra zdravlja koji se trudi da se u zdravstvu Srbije ne zapošljavaju Crnogorci koji, između ostalog, nijesu naučili srpski da pričaju”, naveo je Zirojević.

Zirojević ističe da bez obzira na to što intelektualci i drugi slobodni ljudi iz Srbije dobronamjerno skreću pažnju o suludosti anticivilizacijskih izjava ministara i izlizanih teza i igranja na kartu vječite žrtve naroda kojem oni pripadaju, nastavlja se takmičenje u omaložavanju Crnogoraca i Crne Gore.

“Naravno, svakom i laiku je jasna namjera određenih važnih, manje važnih i nevažnih političkih subjekata i njihovih glasnogovornika iz nama susjedne i prijateljske Srbije da, atakujući na Crnu Goru, obezbijede sebi po neki procenat podrške u biračkom tijelu. Sigurni smo da je uticaj takvih promašenih ideologija u emancipovanoj Crnoj Gori minoran, jer smo uvijek uspijevali da sačuvamo multivjerski i multinacionalni sklad uprkos konstantnim pokušajima da se taj naš najvredniji temelj uruši i iz spoljašnjosti, ali nažalost i iz unutrašnjosti Crne Gore. Tako će biti i ovog puta jer je samosvjesna Crna Gora jača od bilo kakve palanačke ideologije”, navodi se u saopštenju.

Na kraju, Lončaru SD poručuje da se bavi izazovima u svom resoru u svojoj zemlji.

“Ne treba ni on, ni drugi članovi Vlade Srbije da „brinu“, jer u građanskoj Crnoj Gori ima mjesta za sve narode koji u njoj žive, i za Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Muslimane, Albance, Hrvate i sve ostale i svi oni, što se Socijaldemokrata tiče, trebaju da imaju ista prava, bez obzira, između ostalog, i na jezik kojim govore,” Zaključuju u SD-u.

SAOPŠTENO IZ PZP-A

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević pisao je američkom predsjedniku Donaldu Trampu, kojeg je, kako je saopšteno iz PzP, informisao o situaciji nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Koristim ovu priliku da ponovo ukažemo na izrazito negativni razvoj situacije u Crnoj Gori u kojoj aktuelni predsjednik države i predsjednik vladajuće komunističke partije DPS, Milo Đukanović javno demonstrira svoje političke ideje kojima nema mjesta u savremenoj demokratskoj Evropi”, pisao je Medojević.

“U svom intervjuiu datom državnoj TV stanici pod kontrolom njegove partije, Đukanović je, između ostalog rekao: “Tu nezavisnost kroz podjelu vlasti vam je dala ova država usvajajući Ustav. Ta nezavisnost svakako nije beskonačna. Ukoliko želite da budete beskonačno nezavisni nemojte da radite u tim državnim organima i najbolje – nemojte da živite u ovoj državi. Ali, ako ste se prihvatili da budete dio izvršne ili zakonodavne ili tužilačko-sudske vlasti, onda ste u obavezi da ne kao običana čitalac na ovaj ili onaj način tumačite određene pojave koje opisujemo kao neupitan atak na državu Crnu Goru, na njene suštinske nacionalne interese, nego ste obavezni da to prepoznajete i ponašate u skladu sa svojim ovlašćenjima u odbrani crnogorskog nacionalnog interesa. To se nedovoljno radi i to je pokazala ova situacija i pokazala potrebu da državo djeluje kao efikasan i skladan sistem bez obzira na podjelu vlasti”. U trenutku kada najmanje jedna trećina ukupnog stanovništva mjesecima protestuje zbog skandaloznog Zakona kojim se nacionalizuje imovina jedine kanonske pravoslavne hrišćanske crkve i dovodi u pitanje nastavak njenog slobodnog djelovanja u Crnoj Gori, Đukanović, sa pozicije Predsjednika države, poziva državne institucije i organe na “jedinstvo vlasti” u sprovođenju njegovih ličnih interesa i odluka u obračunu sa političkim neistomisljenicima i jedinom kanonskom pravoslavnom hrišćanskom crkvom i njenim vjernicima”, naveo je Medojević.

On je ocijenio da Đukanović time javno ukida ustavnu podjelu vlasti na izvršnu, zakodnavnu i sudsku, a svim sudijama, tužicoma, poslanicima i ministrima koji to ne žele naređuje da podnesu ostavke ili napuste Crnu Goru.

Đukanović, kako navodi poslanik DF-a, kao predsjednik države, članice NATO, poziva državne organe i institucije da masovno krše Ustav i zakone i sprovedu progon neistomišljenika, isključivo u cilju očuvanja svoje lične vlasti.

“Ovako drsko i opasno izrugivanje demokratskim principima i javno pozivanje na linč i progon, od strane Predsjednika države članice NATO, koja je kandidat za članstvo u EU, mora naići na jasan i njemu razumljiv odgovor svih ključnih demokratskih lidera Evrope i svijeta. Poruka da su mirno rešavanje političkih kriza, poštovanje Ustava, principa podjele vlasti i nezavisnosti institucija, poštovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, temljene vrijednosti savremene evropske civilizacije i da su ovakve despotske, antidemokratske i totalitarne ideje u direktnoj suprotnosti sa demokratijom i standardima EU i NATO. Nadam se da ćete iskoristiti Vaš lični autoritet i podržati napore demokratske opozicije, slobodnih medija, nezavisnih pojedinaca i pravoslavne hrišćanske Crkve da se duboka politička kriza riješi mirnim demokratskim putem, bez nasilja i totalitarnih represivnih postupaka, za koje smo mislili da su ostali iza nas rušenjem Berlinskog zida i kolapsom komunizma u Evropi”, naveo je Medojević.

EU I SE

Evropska unija (EU) i Savjet Evrope (SE) udružuju snage u partnerstvu sa ključnim nacionalnim akterima i korisnicima, kako bi nastavili da doprinose unaprjeđenju reformi i time stvorili opipljive rezultate u korist građana Crne Gore.

To je saopšteno na današnjem prvom sastanku Upravnog odbora zajedničkog programa EU i SE „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022″.

Direktorica Direktorata za OEBS i SE u Ministarstvu vanjskih poslova, Milena Šofranac Ljubojević, pozdravila je napredak koji je ostvaren u okviru tog programa u Crnoj Gori i koji je ostvario konkretne rezultate za poboljšanje života građana.

Kako je navela, druga faza programa Horizontal Facility govori o uspjehu prethodne faze i takođe ukazuje na to da ima još mnogo toga da se uradi u narednim godinama.

„Po pitanju rezultata, ponosni smo na novi Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama koji smo usvojili u julu 2018. godine uz podršku Kancelarije SE. Takođe bih željela da naglasim napredak u oblasti reforme pravosuđa, gde je posebna pažnja posvećena Evropskom sudu za ljudska prava i sprovođenju njegovih odluka“, kazala je Šofranac Ljubojević.

Šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Herman Špic, govorio je o podršci koju taj program pruža institucijama, koristeći tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta, ekspertsku pomoć i razmjenu iskustava.

On je, kako je saopšteno, kazao da korisnice tog programa moraju djelovati odlučno i udvostručiti svoje napore u oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i osnovnih prava, kako bi se dovršila politička, ekonomska i socijalna transformacija koju građani čekaju.

„Uvjeravam vas da će EU unaprijediti svoje politike kako bi bolje transforsmisali svoje politike u regionu. Ali Evropska unija može samo da pomogne, ne može da djeluje u nečije ime“, naglasio je Špic.

Šefica Odeljenja za koordinaciju programiranja Generalnog direktorata za programe SE, Delfin Freiman, poručila je da je „važno sačuvati ono što su naši partneri razvili i unaprijediti dalju posvećenost i institucionalno praćenje, kako bi se osigurala održivost rezultata i naša saradnja u godinama koje dolaze“.

Freiman je, takođe, istakla povjerenje koje je uspostavljeno tokom implementacije programa Horizontal Facility, kao i njegovu stalnu dodatnu vrednost – pomoć pri rješavanju ključnih reformi u zemlji.

„Druga faza programa, koja će se implementirati između 2019. i 2022. godine, sa povećanim budžetom u vrijednosti od 41 milion EUR, nadograđuje se na rezultatima prve faze i proširuje obim djelovanja sa regionalnom dimenzijom i uključivanjem novih tema poput slobode izražavanja i slobode medija“, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je u Crnoj Gori izdvojeno 4,7 miliona eura za sedam projekata koji obuhvataju sva ključna područja programa Horozintal Facality, kao što su reforma pravosuđa, zaštita ljudskih prava, reforma zatvora i policije, borba protiv ekonomskog kriminala, borba protiv diskriminacije i inkluzivno obrazovanje.

GA

Vladin poziv na dijalog svim relevantnim političkim i društvenim činiocima izuzetno je odgovoran potez, jer su dijalog i spuštanje tenzija potrebni, ocijenio je predsjednik Građanske alijanse (GA) Boris Raonić i rekao da će ta nevladina organizacija učestvovati u dijalogu.

Iz GA uputili su apel svim ostalim subjektima, civilnog društva, političkih partija i vjerskih organizacija da prihvate dijalog, “sjednu za sto“ i da se vidi u kojem pravcu Crna Gora u narednom periodu treba da ide.

“Ovo je izuzetno odgovoran potez koji treba pohvaliti, jer je crnogorskom društvu u ovom trenutku potreban dijalog i spuštanje tenzija, imajući u vidu da se nalazimo u veoma ozbiljnom trenutku“, rekao je Raonić agenciji Mina.

Kako je naveo, jedino što zabrinjava je to što crnogorsko društvo ne baštini kulturu dijaloga.

Raonić je kazao da ishod dijaloga može biti pozitivan ukoliko sve strane budu dobro koordinisane, iskrene u tom razgovoru i ako im opšti društveni interes bude primaran.

Upitan šta očekuje od dijaloga u dijelu stvaranja uslova za fer i slobodne izbore, on je odgovorio da se pitanje izbornog zakonodavstva mora riješiti.

Kako je kazao Raonić, do sada je uložena ogromna energija, a nije maltene ništa urađeno po pitanju ključnog izbornog zakona.

Kako je dodao, pitanje stvaranja uslova za fer izbore jeste primarno, ali ni ostala pitanja ne mogu se zapostaviti, pogotovo ona koje se odnose na Tužilaštvo, Ustavni sud i ostale pravosudne institucije.

Upitan da li je trenutno tema evropske integracije Crne Gore u sjenci dešavanja oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Raonić je odgovorio da je pitanje transformacije, tranzicije i demokratizacije društva koja se ogleda u procesu evropske integracije ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu, trenutno u drugom planu.

Na pitanje kakvu poruku Crna Gora šalje međunarodnoj zajednici, imajući u vidu aktuelnu situaciju, on je odgovorio da u ovom trenutku poručujemo da mali broj aktera zaista želi da radi na demokratizaciji društva.

“Preveliki je broj onih koji žele da se domognu pozicije moći i sa te pozicije neke svoje uske interese ostvare. Ukupni boljitak i interesi građana nažalost su većini političkih subjekata stvar koja nije u primarnom interesu“, naveo je Raonić.

JOKOVIĆ ZA RCG

Lider SNP-a Vladimir Joković rekao je Radiju Crne Gore da se njegova partija zalaže za dijalog i evropske integracije, ali da je, kako kaže, premijer Duško Marković ranije mogao uputiti poziv.

“Začuđuje zašto premijer sada šalje ovaj poziv na društveni dijalog, kada ga je mogao uputiti i mnogo ranije. Svi znamo da je Vlada predložila, a Skupština usvojila Zakon koji je duboko podijelio crnogorsko društvo”, rekao je Joković.

Lider SNP-a navodi da je neophodno da se Vlada dogovori sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom.

“Vlada na čelu sa premijerom Markovićem mora da se dogovori sa Mitropolijom i ostalim eparhijama Srpske pravoslavne crkve. Tek kada se
oni dogovore onda svi zajedno treba da usvojimo novo izborno zakonodavstvo i dogovorimo se oko evropskog puta Crne Gore za koji se
SNP zalaže. Na poziv na dijalog poslije koga se niko neće osjetiti da je ugrožen ili oštećen, SNP će se uvijek odazvati”, zaklučio je Joković.

Radio Crne Gore

DANILOVIĆ MARKOVIĆU

Ujedinjena Crna Gora otvorena je za razgovor, naveo je predsjednik partije Goran Danilović u odgovoru premijeru Dušku Markoviću i dodao da se ipak redoslijed mora znati.

Danilović je odgovoru Markoviću naveo nekoliko pitanja, na koja, kako navodi traži odgovore prije početka dijaloga.

“Jesmo li mi, kojima ste uputili poziv, dio “ludačkog pokreta” koji ruši Crnu Goru? Je li naša Crkva i njene eparhije (SPC) u Crnoj Gori čuvar “infrastrukture za Veliku Srbiju”? Jeste li spremni da povučete Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ili da iz njega ostranite norme koje su raspolutile Crnu Goru kao nikada ranije?”, neka su od pitanja koje Danilović postavlja.

Danilović dodaje da je spreman za razgovor za dobro svih.

“Tu smo da se dogovorimo oko budućnosti, ali se zna red. Prvo mora prestati gotovo javna policijska tortura! Morate vratiti naše Specijalne policijske jedinice u “kasarnu”! Morate prestati sa sijanjem straha! Morate pokazati Vladu ne vodi lider DPS-a! Morate nas uvažiti da bismo razgovarali!”, navodi Danilović.

Kaže i da je premijer razgovor trebalo da inicira mnogo ranije.

“Otvoreni smo za razgovor! Bili smo i onda kada Vama nije padalo na pamet da ga pokrenete. Redoslijed se međutim zna i jasno smo ga predočili”, zaključio je Danilović.

BRAJOVIĆ U VAŠINGTONU

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović prisustvuje danas 68. Molitvenom doručku koji se tradicionalno održava u Vašingtonu, uz učešće predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i velikog broja američkih i svjetskih zvaničnika.

Posjetu Vašingtonu predsjednik Brajović je iskoristio i za susrete u Kongresu sa kongresmenom Majklom Tarnerom kao i kopredsjedavajućim Crnogorskog kokusa kongresmenima Šeli Pingri i Dagom Lambornom.

Brajović je upoznao sagovornike sa aktuelnim političkim događajima u Crnoj Gori i regionu Zapadnog Balkana, posebno izražavajući zahvalnost zbog podrške i pomoći koju Kongres SAD u kontinuitetu pruža našoj državi.

Kako je saopšteno iz Brajovićevog kabineta, predsjednik Skupštine je istakao važnost daljeg intenziviranja bilateralnih odnosa i jačanja strateškog partnerstva između dvije prijateljske države u svim oblastima saradnje.

Naglasio je značaj prisustva Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu, kako bi potvrdile svoju posvećenost rješavanju izazova u regionu.

 “Tokom razgovora još jednom je naglašena posvećenost naše zemlje daljim reformama i važnosti što skorijeg članstva u Evropskoj uniji”, saopšteno je iz Brajovićevog kabineta.

Kongresmen Tarner je potvrdio značaj članstva Crne Gore u NATO, koje je uticalo na dalje širenje evroatlanskih vrijednosti u regionu i dodao da zato Crna Gora zaslužuje da bude nagrađena.

„Vaša zemlja ima mnogo prijatelja u Sjedinjenim Američkim Državama i zato je važno da redovno održavamo kontakte kako bismo pomogli razvoju Crne Gore“- istakao je kongresmen Tarner.

Imajući u vidu da dolazi iz države Mejn, kongresmenka Pingri istakla je važnost strateškog partnerstva sa Crnom Gorom, naročito saradnje dvije vojske. Kazala je da Crna Gora može računati na podršku Sjedinjenih Američkih Država kako bi savladala posljednje izazove na putu ka Evropskoj Uniji.

Kao koopredsjedavajući kokusa, kongresmen Lambor je kazao da je ponosan na rezultate koje je Crna Gora postigla, kao i na unutrašnju i vanjsku politiku koju vodi.

Na sastanku u Centru za strateške i međunarodne studije, predsjednik Brajović se sreo sa potpredsjednicom Heder Konli, koja je objasnila da ova organizacija sa velikom pažnjom prati odvijanje demokratskih procesa i ukupna dešavanja na Zapadnom Balkanu.

U okviru posjete Sjedinjenim Američkim Državama, predsjednik Skupštine će se u sjedištu Ujedinjenih nacija danas sastati sa generalnim sekretarom Antoniom Guterešom.

JAKIČ

Za Crnu Goru, kao zemlju kandidata koja je najdalje odmakla u pregovorima, važno je da što prije zatvara poglavlja, kazao je bivši poslanik Evropskog parlamenta i Skupštine Slovenije Roman Jakič. U razgovoru sa dopisnikom TVCG iz Brisela, Jakič naglašava da ne vidi veliku razliku između nove metodologije i prethodne osim veće motivacije za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Jakič ističe da je važno što prije zatvarati poglavlja a ne koja je metodologija. Crna Gora je, kako dodaje, već napravila najveći iskorak po tom potanju i smatra da je stvar u suštini preračunavanja, koja metodologija bi ubrzala proces.

“Ako je to metodologija koja već egzistira onda treba ostati na njoj a ako vide u ovoj novoj neku perspektinu da bi još brže mogli zatvarati poglavlja onda treba nju izabrati”, navodi se u saopštenju.

Poslije razgovora sa komesarom, dodaje, da nije vidio puno razlike između stare i nove motodologije.

“Možda je samo motivacija veća za države koje će početi pregovaranje u konkretnom slučaju za Albaniju i Makedoniju prije samita u Zagrebu”, kazao je Jakič.

AMBASADA SAD

Američka ambasada pozvala je sve strane da se uključe u konstruktivni dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

“Pozivamo i dalje sve aktere da pokažu suzdržanost i izbjegnu bilo kakvu eskalaciju nasilja ili nasilne akte. Sjedinjene Države snažno podržavaju temeljne slobode poput slobode govora, udruživanja, okupljanja i prava pojedinaca da mirno uživaju slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja”, navodi se u saopštenju Američke ambasade.

Navode i da poštuju, prava svih suverenih zemalja da donose i primjenjuju zakone u skladu sa demokratskim normama i bez stranog uplitanja.

“U nastojanju da u potpunosti razumijemo pitanja važna za građane Crne Gore, službenici Američke ambasade redovno se sastaju sa pojedincima iz svih dijelova društva, uključujući civilno društvo i vjerske zajednice. Kao prijatelji, partneri i saveznici, Sjedinjene Države snažno podržavaju evroatlantske težnje Crne Gore i posvećene su njenoj dugoročnoj bezbjednosti i prosperitetu”, zaključuje se u saopštenju Ambasade SAD.

DPS

“Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ne otima se imovina SPC. Čak se država obavezuje da brani pravo SPC da ostane vlasnik svih onih objekata za koje ima dokaze o vlasništvu”, saopšteno je iz DPS-a. Demokratska partija socijalista, objavila je odgovore na najčešća pitanja u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijest.

Obnavljanjem državne nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je stekla i pravo i obavezu da na svojoj teritoriji uredi korpus vjerskih prava i sloboda, odnosno, da normira položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom.

 
Zakon je usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovoj oblasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a iz 2004. i 2014. godine, a sada je u cjelosti usaglašen i sa posljednjim preporukama Venecijanske komisije iz juna ove godine.
  
Ovaj zakon garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji države. 
 
Usvajanjem ovog zakona ispunjava se ustavna i međunarodno-pravna obaveza da pitanja slobode vjeroispovijesti u Crnoj Gori uredi modernim zakonom, usklađenim sa najvišim međunarodnim standardima.
 
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti garantovana je Ustavom Crne Gore, ali je na podustavnom nivou i dalje je bio na snazi Zakon iz 1977. Ovaj zakon je usvojen prije gotovo pola vijeka, u bivšoj državi, u doba socijalizma, od kada su relevantni međunarodni standardi slobode vjeroispovjesti znatno unaprijeđeni, što je još jedan od ključnih razloga za donošenje ovog zakona koji je u potpunosti usklađen s Ustavom Crne Gore.
 
U skladu sa najvišim međunarodnim standardima u ovoj oblasti, dobili smo izuzetno liberalan zakon, koji obezbjeđuje viši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju.
 
Zašto je važan ovaj Zakon?

Da bi nam djeca i unuci živjeli u miru i slozi i da ne bi i oni za 20 ili 30 godina raspravljali da li je bilo koja vjera ili nacija u Crnoj Gori starija i važnija od same Crne Gore. 

Da jednom za svagda utvrdimo da u Crnoj Gori nema vjere ili nacije koja je važnija i zaslužnija od drugih, i da je Crna Gora naša zajednička kuća gdje nikome nije tijesno i gdje svi imamo ista prava. 

Da bismo ispravili tešku istorijsku nepravdu koja je nanesena Crnoj Gori nasilnim ukidanjem njene nezavisnosti 1918. godine. Ovim Zakonom zaokružujemo ono što smo započeli 21. maja 2006. godine i učvršćujemo temelje državne kuće koju su zajedno gradili Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati i svi drugi. 

Da zakoni Crne Gore važe jednako za sve – da svako ko je vlasnik imovine mora imati dokaz o vlasništvu, da svako pravno lice mora da bude evidentirano kod države i da se kulturna baština svih nas mora zakonito koristiti. 

Da bi bogomolje, kao u razvijenom svijetu, bili spomenici vjere i kulture, a ne mjesta gdje se politički i nacionalno prebrojavamo.  

Da li ovaj Zakon otima imovinu SPC?

Ne. Čak se država obavezuje da brani pravo SPC da ostane vlasnik svih onih objekata za koje ima dokaze o vlasništvu. 

Dakle, kao što niko ne može nijednom građaninu uzeti objekat koji je njegovo vlasništvo, tako niko ne može uzeti ni SPC objekat za koji ima dokaz da je njeno vlasništvo. Ovo se posebno odnosi na objekte koje je SPC gradila samostalno ili, naprimjer, uz podršku Vlade Crne Gore, kao što je Saborni hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, koji je neprikosnovena imovina Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske. 

Zakon samo konstatuje da oni vjerski objekti koji su građeni od državnog novca i zajedničkim ulaganjem građana prije nasilnog ukidanja nezavisnosti Crne Gore 1918. godine pripadaju državi. I to samo pod uslovom da neka vjerska zajednica nema dokaze da je tu imovinu zakonito stekla, po propisima koji su nekada važili ili koji danas važe, a radi se o kulturnim dobrima koji kao takvi pripadaju svim građanima Crne Gore. 

Hoće li država tjerati sveštenike i vjernike SPC iz hramova? 

Ne, to je manipulacija onih koji žive od podjela u Crnoj Gori. Najbolji dokaz za to je da je Cetinjski manastir i danas upisan u katastar na Prijestonicu Cetinje, pa niko ne brani Mitropolitiji crnogorsko-primorskoj da joj u tom manastiru čak bude sjedište. Osim toga, najznačajniji istorijski vjerski objekti u Rusiji, Francuskoj i nekim drugim državama su vlasništvo države. 

Ako bi bilo ko pokušao da istjera nekog sveštenika ili vjernika iz hrama, država bi ih prva branila, a branila bi ih i cijela Crna Gora. To se neće desiti! 

Dodatno, i ako se utvrdi državno vlasništvo nad nekim vjerskim objektima, država nikoga neće iseljavati iz tih vjerskih objekata. Ali će se vjerski objekti u državnom vlasništvu morati koristiti zakonito i savjesno, u svrhu promocije vjere, i čuvati kao kulturno dobro. 

Država će imati i dodatnu obavezu da ulaže u obnovu i očuvanje hramova koji budu u državnom vlasništvu, kao kulturna baština Crne Gore. 

Dakle, ništa se u vjerskom životu neće promijeniti – svaki vjernik će i dalje ići u svoju crkvu, svaki monah će ostati u svojoj keliji, svaki sveštenik će služiti u svojoj parohiji i u svojoj crkvi. 

Čije interese ovaj Zakon štiti?

Ovaj zakon štiti pravo svakog građanina da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti. 

Kao što država štiti zakonito stečenu imovinu svakog građanina, isto tako će štititi i imovinu svih vjerskih zajednica. 

Takođe, svi koji zakonito i savjesno koriste vjerske objekte koji budu u državnom vlasništvu moći će da nastave da ih koriste.

Svi vjernici i sve vjerske zajednice su u potpunosti zaštićeni i svi imaju jednaka prava.