OD VDT-A

Demokratski front (DF) zatražio je da vršilac dužnost vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković sazove hitnu sjednicu Tužilačkog savjeta i da zatraže informacije u vezi sa dokumentom koji je navodno dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević, na konferenciji za novinare, kazao je da su saznali da je prije nekoliko sedmica na ime glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u SDT stigao zvaničan dokument koji obara presudu za državni udar.

“Pravo je pitanje zbog čega Katnić već nekoliko sedmica krije taj dokument i zbog čega ga nije uputio ka Višem sudu i strankama u postupku“, rekao je Knežević.

Kako je naveo, Stanković na sjednicu Tužilačkog savjeta treba da pozove Katnića kako bi pred tom tužilačkom organizacijom i cjelom crnogorskom javnošću obznanio kakav je to dokument dobio od zvaničnih organa Srbije.

Upitan da li znaju o kakvom dokumentu se tačno radi, Knežević je odgovorio da imaju nezvanične informacije i da upravo zbog toga što su nezvanične pozivaju Katnića da objavi taj dokument.

“Ukoliko to ne bude uradio u narednih nekoliko dana, mi ćemo putem međunarodne pravne pomoći zatražiti informacije od nadležnih organa Srbije. Radi se o dokumentu koji u potpunosti obara presudu za državni udar i oslobađa crnogorske i srpske državljane od kazni koje je izreklo vijeće sudije Suzane Mugoše“, kazao je Knežević.

Upitan da li smatra da može doći do dijaloga sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, Knežević je odgovorio da je SPC jasno odgovorila na poziv premijera Duška Markovića, da prvo traže povlačenje Zakona, pa da tek onda može da otpočne dijalog o tom pravnom aktu i temeljnom ugovoru. 

Knežević je kazao da DF podržava stav mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da neće pregovarati sa Vladom ukoliko ne dođe do povlačenja Zakona.

Kako je dodao, svakom u Crnoj Gori je jasno da je dijalog sa Markovićem i predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem skoro nemoguć.

Knežević je kazao da ustavna nadležnost Đukanovića nije dogovor oko crkve, niti oko pitanja koja u ovom trenutku, kako je naveo, razdiru Crnu Goru.

Ta pitanja su, kako je rekao, u ustavnoj nadležnosti Markovića.

Komentarišući određene navode Đukanovića u emisiji Teleskopija, Knežević je istakao da nezavisnost Crne Gore nije ugrožena od DF-a, Srbije, niti od SPC.

“Nemamo namjeru da mijenjamo državno-pravni status Crne Gore. Nezavisnost Crne Gore isključivo je ugrožena od Đukanovića i ove oligarhije koja se nalazi na vlasti“, rekao je Knežević.

On je zaključio da je dijalog u Crnoj Gori gotovo nemoguć kad predsjednik države polazi sa pozicija „možemo da razgovaramo, ali samo onako kako ja želim“ .

PUT KA EU

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je u Briselu da je Kolegijum komesara Evropske unije (EU) danas usvojio novu metodologiju procesa pristupanja EU čija je svrha da se ponovo uspostavi vjerodostojna perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU.

Na konferenciji za novinare poslije sastanka Kolegijuma, Varhelji je rekao da bi zemlje članice EU trebalo da odobre novu metodologiju prije majskog Samita EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu, parlalelno sa pokretanjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Revidirana metodologija jedan je od tri kolosjeka na kojima ćemo raditi. Uoči samita u Zagrebu, parlalelno ćemo raditi na otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevrenom Makedonijom i Albanijom i izaći sa planom za ekonomski razvoj i ulaganja na Zapadnom Balkanu”, kazao je Varhelji.

Varhelji je rekao da se revidirana metodologija pristupnih pregovora sa EU kao “prvi element nove strategije koji je predstavila nova Evropska komisija” zasniva na četiri osnovna prinicpa: kredibilitetu, jačem političkom vođstvu, dinamici i predvidivosti.

“To su načela kojima želimo da osiguramo da proces bude vjerodostojniji, dinamičniji i snažnije politički vođen”, kazao je Varhelji i dodao da je novu metodologiju “možda bolje zvati procedurom ili postupkom”.

On je rekao da dokument predviđa da jačanje dinamike pregovaračkog procesa bude postignuto tematskim grupisanjem pregovaračkih poglavlja i dodao da će biti šest takvih grupa poglavlja.

Grupa sa najvažnijim, fundamentalnim poglavljima imaće ključnu ulogu, biće prva otvorena, a poslednja zatvorena.

U slučaju završetka važnih reformi, vremenski okvir od otvaranja grupe do zatvaranja poglavlja trebalo bi da bude ograničen, poželjno na godinu dana, dodao je.

Varhelji je rekao da nova metodlogija predviđa snažnije podsticaje od EU u slučaju napretka kandidata, ali i negativne posljedice ako napredak izostane.

“Dokument predviđa mogućnost da se okrene tok pregovora, da možemo da vratimo proces priustupanja korak unazad ako države ne učine ono što se od njih traži”, naveo je Varheji.

On je rekao da je “suspenzija fondova jedna od mogućnosti” i da će EU posegnuti za njom “ako bude potrebno”.

“Treba biti proporcionalan i voditi računa o nivou nedovoljnog napretka. Možemo da prekinumo pregovore samo za neka poglavlja koja su bila otvorena, a možemo i u potpunosti da obustavimo pregovore ako zemlja načini veliki korak nazad”, dodao je.

Varhelji je kazao i da je potrebno veće uključivanje država članica EU u postupak praćenja napretka zemalja kandidata i dodao da postoji plan da stručnjaci EK zajedno sa stručnjacima članica Unije “idu na teren” i procjenjuju postignuća određene zemlje.

On je rekao da su stabilnost i mir na Zapadnom Balkanu među glavnim prioritetima Unije, i da je zbog toga proširenje jedan od njenih ključnih projekata.

“Želimo da te države postanu punopravne članice EU. Zato smo razmotrili kako možemo da poboljšamo njihove izglede da postanu članice Unije i došli do toga da je potrebno da one sprovedu reforme koje će funkcionisati i biti trajne, koje će stvoriti i osjećaj slobode za ljude u tim zemljama i snažnije ekonomije”, rekao je evropski komesar.

On je kazao da dokument jasno ukazuje da Srbija i Crna Gora imaju mogućnost da prihvate novu metodologiju, ali da je njima prepušteno da li će to učiniti ili ne.

“Vidim više razloga ‘za’ (prelaz Srbije i Crne Gore na novu metodlogiju), ali to će biti njihova odluka”, naveo je.

Na Sjevernu Makedoniju i Albaniju primjenjivaće se nova metodologija, a EU se nada da će sa njima uskoro otvoriti pristupne pregovore, rekao je Varhelji.

Novu metodologiju procesa pristupanja EU Varhelji bi sjutra trebalo da predstavi i zvaničnicima u Beogradu koji će, prema ranijim najavama, posetiti zajedno sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimirom Bilčikom i evroposlanicom Tanjom Fajon.

Evropska komisija sačinila je novu metodologiju proširenja EU nakon francuskog non-pejpera o reformi procesa proširenja u novembru 2019. i drugog non-pejpera devet država članica u decembru.

REAGOVANJE

U svojoj najnovijoj histeriji i traganju za domaćim i onostranim neprijateljima Crne Gore Milo Đukanović je u sinoćnjem intervjuju TVCG, kako ističu iz “Srpske kuće”, nanišanio i tu instituciju i iznio niz neistina.

“Bez namjere da demantujemo gomilu minhauzenovskih izjava koje je prosuo nad ‘ugroženom’ Crnom Gorom, samo istine radi ističemo da je ‘Srpsku kuću’ kao preduzeće osnovalo 27 istaknutih intelektualaca, naučnika i javnih radnika srpskog naroda u Crnoj Gori. Oni su upisani u vlasnički list firme i, ‘nominalno’ su ‘vlasnici’. Ali, uvidom u Statut ‘Srpske kuće’, koji je javni dokumenat i nalazi se na sajtu Centralnog registra privrednih društava, jasno se čita da je pravo ‘svojine’ osnivača neprenosivo, što znači da se ne može ni otuđiti, prodati ili nasljediti, niti da osnivači po ‘vlasničkom pravu’ ne mogu ostvariti bilo kakvu materijalnu korist. A vlasnik poslovnog prostora je, kao što takođe nedvosmisleno piše u listu nepokretnosti je privredno društvo ‘Srpska kuća’, a niko od fizičkih lica”, ističe se u saopštenju Srpske kuće.

Kako dodaju, poslovna zgrada “Srpske kuće” plaćena je (novcem iz budžeta Republike Srbije, a ne građana Crne Gore) tačno 3.388.950,41 euro. Ukupna površina kojom raspolaže Srpska kuća iznosi nešto manje od 1.600 kvadrata, pa se i bez digitrona može izračunati da cijena kvadata iznosi oko 200 eura.

“Ni blizu, kako reče Đukanović, cijeni kvadrata u Porto Montenegru i drugim ‘mank/statis’ destinacijama, a svakako pet puta manje od ‘Limenke’. Ali, Đukanović je, iako jedan od najgorih diplomaca Ekonomskog fakulteta, dobar samo u sabiranju”, ističu u saopštenju.

Đukanovićeva izjava da se u Srpskoj kući okupljaju popovi, poručuju, samo je djelimično tačna.

“U Srpsku kuću, krovnu instituciju kulture i stvaralaštva Srba u Crnoj Gori, navraćaju, usput i namjerno, mnogi ljudi, i nikome nije tražena ni lična karta ni ‘krvna grupa’. Navrate, tu i tamo, i neka sveštena lica, ali i oni su, valjda, ljudi, osim ako Đukanović ne misli drugačije. A ni to ne bi bilo začuđujuće, s obzirom na to da je sve što makar ima srpski predznak strano, neprijateljsko, špijunsko i anticrnogorsko”, navodi se u saopštenju.

Uprkos svemu, a naročito Milu Đukanoviću, kako naglašavaju, “Srpska kuća” će, uz svesrdnu podršku Predsjednika, Vlade i bratskog naroda Srbije, nastaviti svoju misiju čuvanja istorijskog, kulturnog i nacionalnog identiteta Srba u Crnoj Gori. I biće otvorena za sve kojima ne smeta što je srpska, pa bilo obični građani ili sveštenici.

“Mogao bi da svrati i ‘predsjednik svih građana’ Crne Gore, jer i mi Srbi smo njeni i, da je sreće, i njegovi građani”, zaključuju u saopštenju.

VLADA CG

Nacionalna investiciona komisija (NIK) usvojila je na današnoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, Izvještaj o radu za period jul-decembar 2019. godine i uputila ga Vladi Crne Gore na usvajanje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade.

U Izvještaju se, između ostalog, daju informacije o projektima kanidovanim i finansiranim od strane Zapadnoblakanskog investicionog okvira (ZIO). Konstatovano je da je u decembru prošle godine Upravni odbor ZIO odobrio 4,4 miliona eura za sufinansiranje projekta Izgradnja infrastrukture za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv, faza II.

“Odobrena sredstva namijenjena su drugoj fazi izgradnje kanalizacione mreže u široj oblasti Bokokotorskog zaliva – odnosno povezivanje kanalizacije u Risnu, Perastu, Prčanju i Stolivu sa glavnim kolektorom u Kotoru i postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda. Takođe, u izvještajnom periodu, NIK-a je dala saglasnost za kandidovanje projekta Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir, za rekonstrukciju i modernizaciju željezničke pruge „Vrbnica – Bar“, državna granica sa Srbijom. Traženi iznos granta kod ZIO je 19 miliona eura”, piše u saopštenju Vlade. 

U dokumentu se navodi i da je na sastanku ZIO u decembru u Londonu saopšteno da će EU u narednom periodu povećati mogućnosti za finansijsku podršku investicijama u infrastrukturu ZB, a posebno u oblastima zaštite životne sredine i klimatskih promjena.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Istraživanje javnog mnjenja iz decembra 2019. pokazuje da građani Crne Gore vjeruju u Evropsku uniju, u proces pristupanja, reforme i koristi koje im članstvo donosi.

Prezentacija istraživanja javnog mnjenja “Stavovi građana o evropskim integracijama i procesu pristupanja Crne Gore članstvu u EU” pokazala je da 66,1 odsto građana ima pozitivan stav prema EU, dok 66,4 odsto podržava pristupanje Crne Gore u EU.

Rezultati istraživanja pokazuju da bi 82,5 odsto građana izašlo na referendum, i da bi, od ukupnog broja onih koji bi glasali, njih 75,4 odsto glasalo za pristupanje EU.

Svaki drugi anketirani građanin smatra da Crna Gora treba da se oslanja na EU u spoljnoj politici.

Kada je riječ o EU i pregovaračkom procesu, informisanost građana (u potpunosti, uglavnom i djelimično), prema sopstvenoj procjeni ispitanika, iznosi 80, odnosno 79 odsto.

Gotovo polovina anketiranih građana smatra da je EU najveći donator u Crnoj Gori i ekonomski partner Crne Gore.

Prema njihovom mišljenju EU bi trebalo da pruži pomoć Crnoj Gori u oblasti zdravstva.

Gotovo svaki treći ispitanik je kazao da su mu asocijacije na EU bolja svjetlija budućnost i poboljšanje života.

Prema mišljenu polovine ispitanika Crna Gora će se priključiti EU do 2025. godine.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević kazao je da ga raduje da je i ovo istraživanje potvrdilo da građani Crne Gore vjeruju u Evropski uniju, u proces pristupanja naše države EU, kao i reforme koje sprovodimo i koristi koje će članstvo donijeti.

“Stabilna podrška javnosti članstvu Crne Gore u EU daje legitimitet aktivnostima koje Vlada sprovodi, ali i ohrabruje sve partnere koji dijele taj cilj da nastave da doprinose približavanju Crne Gore Uniji”, kazao je Drljević.

Šef delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, rekao je da su rezultati istraživanja pokazali da građani žele da Crna Gora bude članica EU.

“Oni vjeruju da će EU poboljšati kvalitet života i donijeti stabilnost. Građani i dalje vide EU kao najvećeg partnera i to nam daje snagu. Ključni izazovi su ostali isti, jer građani žele da žive u državi u kojoj je jaka vladavina prava, gdje nema korupcije a mladi žele da ostanu“, kazao je Orav.

NA JAVNOM SERVISU

Predstavnici političkih partija reagovali su na intervju predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u emisiji Teleskopija na Javnom servisu.

Iz Ujedinjene Crne Gore smatraju da su poruke koje je Đukanović poslao strašne.

“Indirektno, poručio je sveštenicima i monasima da bi mogli biti ispraćeni u kolonama iz Crne Gore! To je uradio istog dana kada su se na društvenim mrežama, na lažnim profilima, pojavile fotografije izbjeglica tokom akcije Oluja u Hrvatskoj, i to sa vrlo jasnim porukama Srbima iz Crne Gore”, istakli su iz Ujedinjene Crne Gore.

Pozvali su građane “da se ne plaše ovakve, raspamećene politike, jer se radi o nemoći i prijetnjama kojima Đukanović kuraži sebe i hrani vlastiti strah”.

Smatraju i da “uređivačka politika Javnog servisa ne zasluzuju komentar”.

U reagovanju SNP-a navodi se da je najupečatljivija tvrdnja da Mitropolija crnogorsko-primorska i “velikosrpski nacionalisti organizacijom litija, kojima se traži povlačenje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zapravo žele da Crnu Goru pretvore u srednjevjekovnu, teokratsku, srpsku državu”.

“Umjesto da poziva na smirivanje tenzija i da promoviše suživot, toleranciju i uzajamno uvažavanje, Đukanović ne pokazuje ni najmanju namjeru da prestane sa sijanjem mržnje među braćom”, saopštio je SNP.

Građanski pokret URA saopštio je da se Crna Gora “najbolje može braniti razvojem pravednosti, vladavine prava, visokim životnim standardom i afirmacijom socijalne kohezije među svim strukturama koje u njoj žive”.

Navedeni sistem, kako su kazali iz Ure, aktuelna vlast nikada nije razvijala, “već su se isključivo vodili logikom korišćenja države kao poligona za sopstvene biznise”.

URA podsjeća da se Đukanović “poslije 30 godina ‘sjetio’ Crne Gore i njenih građana, kada je postao svjestan da je ostao sam, a da su – slobodni građani na drugoj strani”.

Na Đukanovićev intervju reagovao je i Demos, uz ocjenu da je predsjednik pokazao “visok stepen otuđenosti od realnog, duboko kriznog stanja u zemlji”.

Đukanović je, tvrde iz ove partije, opet neodogovorno podsticao podijele u Crnoj Gori.

Uputio je, kažu, dvije problematične poruke na unutrašnjem planu i to premijeru Markoviće upustva da na iniciranom sastanku sa mitropolitom Amfilohijem nema nikakvog kompromisa, “najavljujući u prijetećem tonu da bi to značilo kapitualaciju države”, dok je druga poruka “imala funkciju zastarašivanja građana pozivom državnim organima na pojačanu gotovost za represivno dijelovanje u crnogorskom društvu”.

GARIĆ SAOPŠTIO

Opštinski odbor Crnogorske Herceg Novi odlučio je da istupi iz Crnogorske, a predsjednik Opštinskog odbora Vladimir Garić je obavijestio i da podnosi ostavku na funkcije u toj partiji.

“Smatajući da danas treba da budemo uz građane Crne Gore koji dostojanstveno protestuju, a ne da ih ignorišemo, obavještavam vas da je Opštinski odbor Crnogorske u Herceg Novom odlučio da istupi iz Crnogorske, a ja sam odlučio da podnesem ostavku na funkcije u Crnogorskoj”, poručio je Garić u saopštenju.

Danas se, kako se ističe u saopštenju, ujedinila građanska Crna Gora protiv kleronacionalista iz vrha DPS-a, a njihova dužnost kao građana, posebno imajući na umu građanski karakter Crnogorske, je da štite prava drugih bez obzira na vjeru i naciju.

Kako se dodaje, ostavka predsjednika Vladimira Pavićevića jasan je signal da u budućnosti Crnogorska neće sprovoditi programska načela oko kojih su se okupili.

“To je osnovni razlog moje ostavke i naše današnje odluke da se kolektivno iščlanimo iz Crnogorske. Nijesmo odlučili da se raziđemo. Namjera nam je da građansku koncepciju razvoja Crne Gore zagovaramo sa Demokratama Alekse Bečića. Nastavljamo još jaču, zajedničku borbu sa onima sa kojima smo saglasni u ocjeni aktuelnih dešavanja i budućnosti Crne Gore. Živjela Crna Gora”, poručio je Garić u saopštenju.

PODRŠKA PARTNERA

Specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Metju Palmer ponudio je Crnoj Gori podršku u daljem promovisanju demokratskih vrijednosti. U razgovoru s predsjednikom parlamenta Ivanom Brajovićem ukazano je na važnostidijaloga u smanjivanju tenzija i borbi protiv opasne kampanje dezinformisanja i propagande.

Naime, Brajović se na početku svoje posjete Vašingtonu povodom učešća na Molitvenom doručku sreo se sa Metjuom Palmerom, i tom prilikom istakao zadovoljstvo odnosima i sveukupnom saradnjom Crne Gore i SAD, kao strateškog partnera u ispunjavanju najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva naše države.

“Predsjednik je govorio i o dešavanjima u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. U konstruktivnom razgovoru, sagovornici su se saglasili o važnosti dijaloga u smanjivanju tenzija i borbi protiv opasne kampanje dezinformisanja i propagande”, saopšteno je iz Brajovićevog kabineta.

Palmer je još jednom ponovio da je Crna Gora kao multinacionalna i multivjerska država, najuspješnija priča u regionu i primjer za svoje susjede. On je ponudio svaku podršku Crnoj Gori u daljem promovisanju demokratskih vrijednosti.

O situaciji u Crnoj Gori nakon usvajanja pomenutog Zakona, Brajović je razgovarao i sa ambasadorom at large za međunarodne vjerske slobode Semjuelom Braunbekom.

“Brajović je objasnio da je cilj države bio da se na demokratski način uredi ova oblast, da se implementiraju temeljna ustavna načela o slobodi vjeroispovjesti i jednakosti svih zajednica pred zakonom, kao i da se potvrdi građanski karakter crnogorskog društva i države. Ambasador Braunbek je pozdravio inicijativu crnogorske vlasti za direktne razgovore, uz isticanje da vjera uvijek mora biti instrument mira, a ne sukoba, te je stoga od velikog značaja nastavak dijaloga svih strana”, navodi se u saopštenju.

Brajović je imao razgovore u američkom Kongresu sa predsjednikom Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma kongresmenom Eliotom Engelom i predsjednikom Pododbora u Senatu za Evropu i regionalnu bezbjednosnu saradnju, senatorom Ronom Džonsonom.

Brajović je, dalje se navodi, kazao da u Crnoj Gori nikada nismo imali dilemu kojem sistemu vrijednosti pripadamo i da radimo na postizanju jasno postavljenih ciljeva, kako bismo postali prva naredna članica Evropske unije.

On je istakao uvjerenje da je politika proširenja vraćena u fokus interesovanja, jer je Evropska unija svjesna da sebi ne smije dozvoliti zaustavljanje procesa proširenja, kao svoje najuspješnije politike širenja demokratije.

“Kao predsjednik vanjskopolitičkog Odbora, ponosan sam na Crnu Goru i vaš postignuti napredak na evropskom putu. Snažan ste primjer regionu”, istakao je kongresmen Engel.

On je dodao da će nastojati da pomogne da se poveća prisustvo Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu, kako bi se smanjio uticaj država koje ne djele iste vrijednosti i ciljeve.

Senator Džonson je prenio da evropskim saveznicima stalno govori koliko je bitno da Evropska unija ima dugoročnu strategiju proširenja i da je neophodno da se podrži Crna Gora u njenom integracionom procesu.

Brajović je govorio i na skupu u Senatu posvećenom trenutnim izazovima Jugoistočne Evrope i ulozi sajber sigurnosti i 5G, u organizaciji američkog senatora Džejmsa Inhofa, predsjednika Odbora za oružane snage.

Govoreći na skupu u Senatu, kojem je prisustvovalo više američkih senatora, predsjednik Brajović je između ostalog istakao da smo imali prilike da svjedočimo različitim prijetnjama ove vrste u pokušaju da se spriječi evroatlantsko opredjeljenje Crne Gore, ali da smo NATO članstvom učvrstili svoj suverenitet i teritorijalni integritet, nezavisnost i napredak.

“Crna Gora, kao odgovaran i pouzdan saveznik, usvojila je Strategiju sajber bezbjednosti 2018-2021. godine koja obuhvata niz aktivnosti i mjera za jačanje otpornosti mreža. Takođe smo u februaru prošle godine potpisali Memorandum o saradnji NATO i Crne Gore u oblasti sajber bezbjednosti”, zaključio je Brajović.

CKM ORGANIZUJE

Crnogorska kulturna mreža (CKM) organizovaće u četvrtak 13. februara patriotski skup na Cetinju, pod sloganom “Svi zajedno za građansku i evropsku Crnu Goru”. Navode da skup nije osmišljen kao pandam litijama na kojima se, kako kaže, nikad ne pjeva Crnoj Gori i na kojima nema crnogorskih obilježja.

“Pozivamo Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Muslimane, Albance, Hrvate i Rome da dodju na skup i da svi zajedno pošaljemo poruku ljubavi i patriotizma prema građanskoj i evropskoj Crnoj Gori”, saopštio je CKM.

Iz CKM-a su saopštili da je Crna Gora posljednjih mjeseca izložena napadima “koji su u rangu onima iz 1918. godine, kada je našoj državi na svirep i podmukao način oduzeta suverenost”.

“Putem društvenih mreža nam se javio veliki broj građana tražeći od nas da zajedno organizujemo patriotski skup, kojim bismo pokazali da nas ima mnogo više koji želimo da izgrađujemo Crnu Goru kao građansku i evropsku državu, od onih koji žele da je ruše. Prateći dešavanja i napade kojima je svakodnevno naša zajednička kuća izložena, odlučili smo se za organizaciju patriotskog skupa, koji za razliku od skupova koji se organizuju ovih dana širom naše države nije politički obojen, niti je usmjeren protiv bilo koje religije i nacije. Osnovni cilj okupljanja će biti da se pošalje jasna poruka svima koji žele da falsifikuju crnogorsku istoriju, da patriotski nastrojeni građani Crne Gore to neće dozvoliti”, navode iz CKM-a.

Logičan izbor grada je, kažu, Cetinje, a skup je planiran 13. februara u 18 sati.

“Ideja nam je da se navedeni skup organizuje svakog četvrtka, u gradovima u kojima bude vladalo interesovanje za njegovu organizaciju.
Sami logo koji će ujedno i biti logo ovogodišnje proslave Dana nezavisnosti simbolizuje baklju slobode i zajedništva za građansku i evropsku Crnu Goru, kao i multietničnost i multikulturalnost što su najveće vrijednosti naše države”, saopštio je CKM. 

Ovim skupom, kažu, “branimo pravo, čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore koje je nažalost ugroženo od onih koji sakriveni iza brige o religiskim pitanjima žele da ruše Crnu Goru i da zaustave njen put prosperiteta i napretka”.

DAMJANOVIĆ

Za izlazak Crne Gore iz duboke političke i institucionalne krize u koju je zapala neophodna je zajednička politička akcija relevantne opozicije, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

On je za Dan kazao da opozicija mora da postigne dogovor prije lokalnih izbora koji će se uskoro održati u Tivtu.

Istakao je i da u cjelokupnom procesu očekuje pomoć međunarodnih institucija i naglasio da će, ukoliko se vlast ne urazumi, biti razmatrana i opcija bojkota izbora.

“Ubrzo će biti održani lokalni izbori u Tivtu, što svakako nalaže da opozicija već sada mora da postigne dogovor oko zajedničkog odnosa prema toj činjenici. Podsjećam da izborni zakon nije izmijenjen, a da je vlast jednostrano promijenila zakone koji se tiču izbornog procesa, poput zakona o finansiranju političkih subjekata, te da je odbijen predlog opozicije za formiranje tehničke vlade koja bi primijenila novo, usaglašeno izborno zakonodavstvo, kako bi se obezbijedili elementarni uslovi za fer i demokratske izbore, odnosno slobodno izjašnjavanje građana Crne Gore. Odgovor opozicije zato mora biti jedinstven i odlučan, a opcije jedinstvene opozicione liste koja bi pobijedila na izborima i u Tivtu i na nivou Crne Gore čine se nikada bliže. Naravno, od daljih dešavanja će zavisiti i eventualna odluka o bojkotu izbornog procesa, ukoliko se vlast ne urazumi i nastavi da sije podjele među građanima i da uništava institucije, umjesto da otvori ozbiljan dijalog oko stvaranja uslova za normalan izborni proces, odnosno za izlazak Crne Gore iz duboke političke i institucionalne krize”, rekao je Damjanović.