URA LOBIRA

IZ Građanskog pokreta URA saopštili su da intenzivno komuniciraju sa Zelenima Austrije, partijom koja je dio vladajuće koalicije u toj zemlji, i aktivno lobiraju da Crna Gora bude dio korona koridora.

“URA je još ranije predložila da Crna Gora bude corona free destinacija kako bi se spasio dio turističke sezone. Taj predlog je prihvaćen i od strane Nacionalne turističke organizacije, a svjedoci smo da je i među građanima naišao na veliko odobravanje. Sve to u cilju spasavanja turističke sezone i omogućavanja boljeg promovisanja naših turističkih proizvoda i potencijala koji su značajno ugroženi pandemijom koronavirusa“, navodi se u saopštenju GP URA.

Smatraju da treba učiniti sve da postanemo dio korona koridora koji će omogućiti nesmetani prolaz ljudi između Crne Gore i određenih zemalja zapadne Evrope.

“Austrija i Njemačka su prve pokrenule priču oko korona koridora. Kako su naši partneri dio vlasti u Austriji već smo ostvarili kontakt sa vicekancelarom i njegovim kabinetom, Vernerom Koglerom i sa poslanikom Zelenih zaduženim za turizam, Rajnhardom Gšopfom. Povratne informacije koje smo dobili vrlo su ohrabrujuće i govore da postoji spremnost da se lobira za Crnu Goru. Gospodin Gšopf saopštio je da se u Austriji već razgovara o otvaranju granica i da se ubrzano radi i na tome da se granice otvore i sa državama koje nisu članice EU. Zeleni Austrije će posebno zagovarati poziciju Crne Gore kao destinacije koja je corona free država“, ističu iz pokreta URA.

URA apeluje da Crna Gora što prije otvori svoje granice.

“Crna Gora bi trebalo što prije da otvori svoje granice, kao što je to već učinila Hrvatska. Naravno, otvaranje granica mora ići sa pojačanom dozom opreza vezano za epidemiološku situaciju. Rezultati koje smo do sada postigli su izuzetno dobri i zdravlje građana mora biti na prvom mjestu. Kako su ostale države najavile otvaranje granica, mi, kao turistička destinacija, moramo isto uraditi u što skorijem roku. Na taj način omogućićemo spasavanje dijela turističkog proizvoda koji je u našoj državi najznačajnija privredna grana“, zaključuje se u saopštenju.

BURZAN

Socijaldemokrate (SD) najoštrije osuđuju skrnavljenje spomenika na Ravnom lazu podignutog u slavu boraca koji su podigli Trinaestojulski ustanak.

Članica GO te stranke Snežana Burzan ističe da je prvi ustanak u porobljenoj Evropi jedna od najsvjetlijih tačaka u istoriji Crne Gore, čime su udareni temelji savremenoj crnogorskoj državi.

“Čuvanje nasljeđa antifašizma u Crnoj Gori je obaveza svih i nedopustivo je da se na ovakav način skrnavi jedna od temeljnih vrijednosti na kojima počiva samosvjesna Crna Gora”, kazala je Burzan.

Ipak, kako dodaje, ovakvi pokušaji ni na koji način ne mogu ugroziti multietnički, multireligijski, građanski, sekularni i antifašistički karakter Crne Gore.

“Jer je ona kroz istoriju više puta odolijevala neljudskim i necivilizacijskim postupcima”, navodi se u saopštenju.

Burzan poziva nadležne organe da u najkraćem roku otkriju i procesuiraju počinioce ovog nedjela.

SDP

Socijaldemokratska partija najoštrije osuđuje vandalski čin uništavanja spomen-ploče na Ravnim Lazima podignut u slavu organizatora 13-julskog ustanka protiv fašizma.

“Očigledno je da poslije verbalnih nasrtaja na antifašistički pokret dolazi i do fizičkih napada na spomeničko nasljeđe slavne partizanske borbe za slobodu Crne Gore. Nasljednicima onih koji su fašističkog upravitelja Pircija Birolija dočekivali u mantijama u cetinjskom manastiru ili kao Pavle Đurišić sa balkona u Beranama. Mora biti jasno da je potomaka Save Kovačevića, Boška Buhe, Buda Tomovića, Rifata Burževića, Ljuba Čupića, pet Danica, Gojka Kruške i desetina hiljada partizanskih heroja mnogo, mnogo više.”, kazao je Mirko Stanić, član Predsjedništva i portparol SDP-a.

Vandalima su, dodaje, zasmetali i stihovi Petra II Petrovića Njegoša na tabli sa imenima devet hrabrih ustanika, “jer je njihova ideologija i danas, kao njihovim izdajničkim precima, sluganska i poslušnička, uz negiranje svoje države i svoga naroda”.

“Takvi moraju osjetiti snagu države koja baštini antifašizam kao temeljnu vrijednost i biti oštro kažnjeni za ovaj kukavički čin. A nama, koji smo ponosni i na 13.jul 1941 ali i na 9.maj 1945, ostaje u amanet da nove generacije učinimo ponosnim na slavnu slobodarsku prošlost našeg naroda kojoj nijesu mogle ništa ni fašističke i nacističke divizije, pa neće ni par zaluđenika koji su nasrnuli juče na partizansku tablu”, zaključuje Stanić.

LIBERALNA PARTIJA

Liberalna partija Glavnog grada najoštrije osuđuje najnovije napade na spomen obilježja iz najsjajnije istorije crnogorskog naroda. Skrnaviti i uništavati spomenike iz naše svijetle istorije mogu samo oni koji se i slavnih sjena naših predaka boje, navodi se u saopštenju te partije.

“Uradili su isto ono što su njihovi preci u istoriji radili, mučki i kvarno iz mraka i potaje kao najgori soj ljudi  polomili su jedno od najznačajnijih simbola Trinaestojulskog ustanka. Polomljena ploča na spomeniku na Ravnom lazu u Piperima, mjestu đe je donijeta odluka o podizanju Trinaestojulskog narodnog ustanka 1941. godine još jednom opominje da retrogradne snage nijesu nestale, naprotiv, nikad agresivnije i nemoralnije nijesu, pod okriljem noći kao kukavice, uništavale sve ono što svjedoči njihovom porazu i veleizdaji ondašnje Crne Gore,” saopšteno je iz Liberalne partije.

Iz Liberalne partije pozvali su državne institucije da konačno stanu za vrat, kako su naveli, kvislinško fasističkim snagama koje namjeravaju da Crnu Goru odvuku u bratoubilaštvo i relativizuju saradnike okupatora i izdaju sa antifašizmom i onim za što su svoje živote dale hiljade partizana i partizanki.

“Kontinuirani napadi na crnogorsku istoriju, crkvu, državnu zastavu i sad ponovo na spomenike iz naše slavne istorije mora nam biti jasan nauk da se samo na konkretan i beskompromisan način može suprostaviti ovim avetima prošlosti. Bez milosti i uz puno poštovanje zakona ova država mora jednom za svagda da stane za vrat ostacima povampirenog fašizma sa kojim je kroz istoriju ovaj narod znao izaći na kraj”, naveli su iz Liberalne partije.

Ni danas poslije više od pola vijeka ne gubi na značaju i aktuelnosti geslo antifašista koji su se borili za našu budućnost „Smrt fašizmu, sloboda narodu“, poručili su iz Liberalne partije.

VUKOVIĆ

Izjave srpskih zvaničnika upućene Crnoj Gori potpuno su neprihvatljive, nepotrebne i štetne za Crnu Goru ali, prije svega, najveću štetu nanose samoj Srbiji ocijenio je za Pobjedu Miodrag Vuković, poslanik DPS-a.

Vuković je, komentarišući izjave srpskog predsjednika i tamošnjeg šefa diplomatije Aleksandra Vučića i Ivice Dačića o progonu Srba u Crnoj Gori, kao i da je naša država na ivici bratoubilačkog rata te da želi da nestane Srba na narednom popisu, kazao da Crna Gora ne prepoznaje sebe u prigovorima nosilaca zvanične politike Srbije, niti bilo ko može tvrditi da se to sa razlogom upućuje našoj državi.

“Crna Gora nije država nereda, niti je na ivici bratoubilačkog rata. U Crnoj Gori ne progoni se nijedan pojedinaca kamoli nacionalni ili vjerski kolektivitet, pa samim tim nema govora o progonu srpske nacionalne zajednice ili pojedinačno nekog njenog pripadnika. Ne postoji ni težnja da neko nestane na narednom popisu, o kojoj govori srpski predsjednik”, istakao je Vuković.

Poručio je da se radi o miješanju Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, ali, kako je rekao, to miješanje ima svojevrsne istorijske, ovovremene i poruke za budućnost.

“Radi se o narativu koji je u osnovi svih politika, nažalost ne samo u posljednje vrijeme, aktuelnih srpskih vlasti u odnosu ne samo na Crnu Goru nego i okruženje,ali posebno na našu državu. Velikosrpski narativi nanose štetu svima, a posebno onome ko na njima insistira”, rekao je Vuković.

Dodaje da takve ocjene Crnoj Gori ne dolaze iz Hrvatske, Bosne, Kosova, Makedonije.

“Dolaze zabrinjavajuće dugo iz jednog centra političkog Beograda. Izjave srpskih zvaničnika pojedini smještaju u kontekst predizborne kampanje u Srbiji, i to s pravom, što govori o ogromnom problemu koji živi srpsko društvo, a to je da će izbore opredijeliti spremnost da se povlađuje što većim i izraženijim nacionalističkim težnjama u srpskom društvu, umjesto da prolaz u Srbiji, što se očekuje od svih zemalja u tranziciji, sve više dobijaju tolerantne, demokratske, političke i društvene strukture”, kazao je Vuković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se ne miješa u unutrašnja pitanja Srbija, niti bilo koga i sa svima želi dobre odnose.

Komentarišući nedavna ponovna okupljanja pristalica SPC i prosrpske opozicije u Crnoj Gori. uprkos mjerama NKTa, Vuković je kazao da „to nema veze sa vjerom“.

“Koliko su sadašnje litije dugoročni projekat velikosrpskog nacionalizma govori i upozorenje prof. dr Radovana Bigovića rektora Bogoslovije SPC izrečena prije 20 i više godina, a tada je istakao da će se srbovanje Amfilohija i njegovih po Crnoj Gori njemu i samoj crkvi kad tad ali vrlo brzo vratiti kao bumerang” kazao je Vuković.

On je istakao da su protesti protiv Zakona oslobodi vjeroispovijesti politička reakcija jednog društvenog subjekta u Crnoj Gori koji je Izašao iz okvira autentičnog djelovanja.

“Došlo je do političkog bunta i to nema veze sa vjerom. Zakon ne dira u pravoslavne zakonitosti. u pravoslavlje, već to ima veze sa potrebom i očekivanjem da svi koji funkcionišu u okviru jedne zaokružene, pravno definisane, legalne i legitimne državne i društvene zajednice poštuju osnovna pravila kao svi ostali subjekti. Crkva nije pravoslavlje, već institucija kroz koju se provodi pravoslavni obred. Pokušaj zamjene teza dovoljno je providan. Ako se izdigne na nivo političkog, to je dokaz nečega trajućeg u Crnoj Gori, a to je da u našoj državi ne postoje samo vlast i opozicija u klasičnom smislu, nego postoje vlast i opozicija toj vlasti i što je najgore, opozicija Crnoj Gori kao državi”, rekao je Vuković.

Poručio je da su danas na ispitu crnogorska samostalnost, njena demokratska orijentacija i antifašizam.

“Crna Gora pokazuje se kao država konstituisana kao dvostranačka imamo stranke u parlamentu koje su za Crnu Goru, drugačiju u ovom ili onom pitanju, ali za Crnu Goru kao aksiom, i one stranke koje su potpuno protiv Crne Gore na ovaj ili onaj način. Sada je agresija anticrnogorskog više nego očigledna”, dodao je Vuković.

Na pitanje je li moguće nastaviti dijalog u tako podijeljenoj Crnoj Gori, Vuković je rekao da je parlament otvorena institucija u kojoj se razgovara, te da ima vremena za dijalog do raspisivanja izbora.

“Izbori će biti provedeni kada za njih bude vrijeme po zakonu. Bili smo raspoloženi za priču o izbornim uslovima. Ulazili su, izlazili su bojkotovali, napuštali. To je bio njihov izbor. Sve do raspisivanja izbora ima prostora za razgovore o moguće nekim promjenama”, dodao je Vuković

Poručio je da za razgovor, da bi ga bilo, moraju biti raspoloženi i drugi.

“Indira Gandi je davno rekla: “Ne možete se rukovati sa čovjekom koji drži stisnutu pesnicu. Prema demokratskoj Crnoj Gori stisnuta je pesnica od mnogih u Crnoj Gori i van nje, sinhronizovano između jednih i drugih teško je možemo otvoriti i učiniti je ispruženom šakom. Naša ruka je otvorena”, dodao je Vuković.

Sjećanje na iskrenu euforiju i ljubav prema tadašnjoj državi

Miodrag Vuković prisjetio se na molbu Pobjede, jedne uspomene od prije 39 godina davnog Dana mladosti, 25. maja 1981. godine, kada je, kao nekadašnji predsjednik omladine Jugoslavije, prvi nakon Titove smrti primio štafetu mladosti. Asocijacija na današnji dan prije skoro četiri decenije, na Stadionu JNA koji je primao 50.000 ljudi, a Vuković kaže da ih je bilo i duplo više, za poslanika DPS-a je iskrena euforija i ljubav prema tadašnjoj državi.

“To je sada dio istorije, ali i moje najdublje intime, sjećanja a lijepo vrijeme u kojem su ljudi razmišljali jedni o drugima, o dobru svom i svog bližnjeg. Pamtim da je to bila država topla, velikog srca, u kojoj sam kao mlad mogao da prenoćim u Ljubljani, a neko drugo jutro dočekam u Skoplju. Pamtim iskrenu euforiju na Stadionu JNA, koja sa sobom nosi neracionalno, ali dominantno ljubav prema državi i želju da se nastavi putem koji je ohrabrivan od čitavog svijeta. Pamtim ta vremena kao lijepi dio mog trajanja koji mi niko nikada, nikakvim podvalama, novim čitanjima istorije, ne može oduzeti”, kaže Vuković.

Sjeća se i nekih drugih dešavanja iz tog perioda.

“Od decembra 1980. pet mjeseci prije tog 25. maja, izabran sam za predsjednika omladine Jugoslavije. U januaru i februaru obilazio sam Kosovo i Vojvodinu. Sjećam se da su već bila krenula neka upozorenja. Vraćajući se u Prištinu, pročitao sam u tamošnjim državnim novinama na naslovnćj strani da su noć prije na putu prema Dragašu osvanule poruke ,,Republika Kosovo”. Ja to nijesam vidio kada sam prošao. Održao sam govor tamo u sjajnoj atmosferi, a neki su već ispisivali scenario za dane koji dolaze”, sjeća se Vuković.

Podsjetio se i boravka u Vojvodini, kada je, kako kaže, u kabinetu tadašnjeg predsjednika Saveza komunista saznao za demonstracije u Prištini.

“Pod tim tenzijama organizovali smo slet. Sjećam se da su mi u pisanju govora pomagali Pero Zubac i pjesnici one velike Jugoslavije. Sjećam se kraja manifestacije i pjesme “U ime nas iz ’50 i neke”, koju su svi pjevali i pjevaju je mnogi i danas. Već sjutradan sam odletio za tadašnji Titograd, jer sam svoje utiske želio nesvjesno da podijelim sa onima od kojih sam u Beograd i otišao, sa svojima u svom porodičnom domu i svojoj Crnoj Gori”, prisjeća se Vuković.

STOJILJKOVIĆ

Odnosi sa drugom nacijom sa stanovišta treniranja strogoće se uzimaju kao nešto za šta se proračuna da će dio biračkog tijela pozitivno reagovati. Nije to samo specifikum Srbije i Crne Gore, nego, kad kod dođu izbori, onda se karta nacionalnih odnosa upotrijebi da bi se zaradio još neki glas, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković, komentarišući aktuelne odnose između Srbije i Crne Gore.

Politička elita, dodaje on, pliva na onome na čemu može da dobije neki mandat i onda gleda da to u izbornoj kampanji naduva. Ni Srbija, ni Crna Gora, smatra on, neće otići predaleko zato što, kako kaže, i Vučiću-i Đukanoviću gazde stanuju izvan Beograda i Podgorice.

Stojiljković, koji je bio višegodišnji predavač na Fakultetu političkih nauka u Pođgorici, kaže da ne razumije polarizaciju, pri kojoj izjasniti se kao Crnogorac znači ukinuti svaku vezu sa zajedničkim srpskim kulturnim krugom, koji je, kako kaže, njegoševski i koji nijesmo mi izmislili.

“Ako je u Crnoj Gori, pozicija da Crna Gora nije suverena dok god postoji srpski instrument, a on je označen preko SPC, onda to polako vodi do pozicije da Crna Gora i Crnogorci ne treba da imaju bilo kakve veze sa srpskim porijeklom i da je Srbija uvijek potencijalna opasnost”, navodi Stojiljković.

To je, dodaje on, nešto što temeljno kvari odnose, to je nešto čemu ne treba pribjegavati i to neće nikom dobro donijeti, čak i ako budemo potpuno operisani od nekih integracijskih procesa u regionu.

“Neće Crna Gora brže stići u Evropsku uniju ako se taj put oteža Srbiji. Da li neko misli da će kvarenje odnosa i saradnje imati benefite za Crnu Goru, sada, da budem baš bezobrazan, kada u turizmu možete da računate samo na nas”, kaže profesor Stojiljković.

Na pitanje ko kvari odnose između dvije zemlje, Stojiljković kaže da su to političke elite i oni kojima je to interes.

“Ljudi koji su zadojeni nekom vrstom nacionalizma, velikosrpskog ili velikocrnogorskog”, kaže srpski politikolog.

Upitan da li vjeruje u priču o ugroženosti Srba u Crnoj Gori, koju potencira dio crnogorske opozicije i vlasti u Srbiji, Stojiljković kaže da „egzistencijalno naravno ne“.

“Sastavni su dio Crnogoraca, oni se osjećaju građanima Crne Gore. Ne mogu prihvatiti da se neko izjašnjava kao Srbin, živi u Crnoj Gori i ne prihvata Crnu Goru koja je temelj većinskog opredjeljenja. Ali mislim da treba komotno da se osjećaju. Ipak, ta svijest o Crnoj Gori u dijelu njenog rukovodstva, da Crna Gora nije samostalna ukoliko postoji ta prijetnja srpskog korpusa i priča o zajedničkom porijeklu -to ne mogu da prihvatim”, kaže beogradski profesor.

Stojiljković navodi i da ne treba da postoje dvostruki aršini kada su u pitanju odnosi.

“Crna Gora ne prihvata da mi govorimo o tome da li Srba ima u adekvatnom broju u procesima, i u službama i strukturama vlasti u Crnoj Gori, ali su vrlo osjetljivi kada se počelo pričati o broju Crnogoraca na rukovodećim odnosima. Ne mogu postojati dvostruki aršini”, navodi on.

Druga je stvar, kaže Stojiljković, ono što je legitimno, i što je u interesu srpskih vlasti a to je da se skoro 30 odsto ljudi u Crnoj Gori izjašnjavaju kao nacionalna manjina.

“Onda je interes Srbije za kvalitet života, za prava onih koji se opredjeljuju kao Srbi legitiman, s tim što on koristi sredstva koja ne treba da povrijede osjećaje onih koji se izjašnjavaju drugačije i da zalazi u nešto što je suverena državnost Crne Gore”, navodi Stojiljković, dodajući da Crna Gora neće zaokružiti svoj državni identitet dok god taj srpski korpus ne integriše u njega, a „taj srpski nacionalni korpus shvati da živi u građanskoj, multietničkoj Crnoj Gori“.

Na pitanje da li je Vučićev sastanak sa Irinejom i planovi o spašavanju srpskog naroda u Crnoj Gori dio predizborne retorike, Stojiljković kaže da Crna Gora nije visok prioritet srpske politike, ali ni obratno.

“Ja sam protiv koketiranja politike sa religijom i crkvenim velikodostojnicima i posebno sam protiv toga kada se radi o vremenu izbornih odluka”, navodi on.

Upitan da li je onda crkvi mjesto u politici, Stojiljković kaže da crkvi ne pripada mjesto u dnevnoj, operativnoj politici, stranačkim aktivnostima ili podršci „ovom ili onom političaru”.

“Ali crkva ima pravo da se bavi svjetskim, ovozemaljskim pitanjima kad se radi o ključnim interesima i vrijednostima. Obožavam papu, ima veoma naglašenu socijalnu crtu”, ocjenjuje Stojiljković, dodajući da se, nažalost, naši sveštenici nikad ne bave time što je gomila ljudi na ivici gladi, životno nesigurna.

“Ne bave se nejednakostima, bahaćenjem onih koji su se naglo obogatili i koji se drže vlasti, zato što su u dobrom dijelu i oni takvi”, zaključuje Stojiljković.

Na pitanje da li bi trenutni odnosi mogli dugoročno da utiču na njihovu stabilnost, Stojiljković kaže da mu ovo liči na familiju koja ne može da se obuzda, pa komšije zovu policiju.

“Ovo je počelo da biva problem sa stanovišta uključivanja regiona u evropske integracije, i to već ima na niskom profilu i reakcije evropskih zvaničnika”, ističe Stojiljković, dodajući da su i Srbija i Crna Gora, prema posljednjim istraživanjima, pali na nivo hibridnih režima.

“Takvi poretci se održavaju jer obećavaju da će u postratnim područjima očuvati nekakav mir i oni žive tako što malo izazivaju, malo rješavaju konflikte. Na sreću, ne pitaju se samo Đukanović i Vučić, ali je ovdje u Srbiji stvorena klima da nešto sa crnogorskom politikom prema Srbiji nije u redu. Po prvi put u značajnijem obimu možemo vidjeti neku vrstu averzije koja se primitivno izrazila kroz poruke političara da Crnogorac ne može biti funkcioner. Gubi se svijest o potrebi za kompromisom i dijalogom, a ovo postaju dio kulture u kome se kompromis smatra porazom”, zaključio je Stojiljković.

CAMAJ

Albanske partije se još nisu usaglasile oko zajedničkog nastupa na predstojećim parlamentarnim izborima, ali se na tome radi, kazao je Nikola Camaj, predsjednik Demokratskog saveza Albanaca (DSA). On je u izjavi za Dan kazao da se lično zalaže za najširu koaliciju albanskih stranaka i da čvrsto vjeruje da bi to bio najpolji potez.

“Još se nijesmo usaglasili o zajedničkom nastupu, ali se radi na tome. Zasigurno nije lako postići taj istorijski dogovor po modelu Tuzi! Posebno kada čujemo pojedine pretendente kako očekuju da se oni šire i jačaju uz podršku drugih stranaka. To nije mudro, a nije ni formula za dogovor. Jedino nas zajednički ciljevi mogu zbližiti, a nikako bilo kakva imena. Zato očekujem da ći svi politički predstavnici Albanaca prepoznati taj zajednički interes, koji je prepoznao Albanski forum, a to je da je važno da se posao odradi, a ne ko će ga odraditi”, kazao je Camaj.

On je podsjetio da je ove godine on na čelu Albanskog foruma, koji je i inicirao pregovore o zajedničkom nastupu na izborima na jesen.

Kako smatra, ovogodišnji izbori, nakon svih dešavanja u Crnoj Gori uzrokovanih pojavom epidemije virusa korona, biće pravi izazov za sve učesnike izbornog procesa.

“Ovi izbori predstavljaju izazov za nas. Ali ne samo izazov, već i priliku da dokažemo da smo politički zrelo društvo i da se rukovodimo interesima zajednice, a ne pojedinaca, interesima Albanaca, a ne političkih partija”, naveo je Camaj.

On sumnja da će doći do izmjena izbornog zakonodavstva.

“Ako bi do izmjena i došlo, jedino zagarantovani mandati i smanjenje praga predstavljaju naš interes, a otvorene liste bi bile korak dalje u demokratiji, i za mene prihvatljive. Ne vjerujem u bilo kakve izmjene u ovom kratkom roku”, rekao je Camaj.

Lider Demokratskog saveza Albanaca ističe da su otvorene liste za njega više nego prihvatljive, ali je svjestan da ta opcija za mnoge nije prihvatljiva.

“Otvorene liste su više opcija za razmišljanje u budućnosti nego što bi to sada bilo moguće. Mislim da velike stranke nijesu spremne za to jer sumnjaju u autoritet lica na listi. Otvorene liste znače mogućnost za građane da direktno biraju svoje predstavnike a i da se zna unutar stranke koliko ko teži, a to nije dobro za one koji se kriju iza partije i iza zastave”, istakao je Camaj.

PREMIJERSKI U SRIJEDU

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće na pitanja predstavnika poslaničkih klubova u Parlamentu na posebnoj sjednici zakazanoj za srijedu, 27. maj.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević pitaće premijera Duška Markovića na premijerskom satu sa koliko novca su Milo, Blažo i Aco Đukanović, kao i Ana Kolarević, pomogli građane i državu u doba korone.

U ime posebnog kluba poslanika, Goran Danilović je pitao premijera na koji napad je mislio kad je 14. maja na vanrednoj konferenciji izjavio da je Crna Gora izložena brutalnom napadu koji može imati nesagledive posledice po zdravlje građana, te koji pojedinac, grupa ili organizaci ja je pokrenula te brutalne napade.

“Da li ste, s tim u vezi, Vi sredili da nakon svetovasilijevskog hoda ulicama Nikšića bude priveden vladika Joanikije, kao i osam sveštenika, uz naređenje da episko budimljansko-nikšićki po svaku cijenu bude „transportovan” policijskom „maricom” pitao je Danilović.

Poslanica Danijela Pavićević je u ime kluba SNP-Demos pitala šta je Vlada konkretno uradila na planu sprovođenja reforme javne uprave koja podrazumijeva racionalizaciju zaposlenih u lokalnim samoupravama i državnoj upravi. Tražila je i da joj se dostave primanja za svakog izvršnog direktora, člana i predsjednika borda direktora svih firme koje su u većinskom vlasništvu države i isti podaci za sve nezavisne regulatore.

Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić pitao je predsjednika Vlade o zamrznutom putu ka Evropskoj uniji i „potrošenom povjerenju kod evroatlantskih partnera koji prim jećuju da crnogorska vlast više simulira nego što sprovodi reforme“.

“Šta planirate da preduzmete kako bi se zaustavili svima vidljivi i očigledni, međunarodno potvrđeni negativni trendovi u društvu koji zlonamjerno proizvode velike posledice po njegovu stabilnost, dalji napredak na putu ka EU, ukupan proces demokratrske konsolidacije i posledično prema svemu tome ekonomsko-socijalni status”, interesuje Krivokapića.

Poslanik HGI Adrijan Vuksanović tražio je od premijera komentar na učestale incidente tokom kojih se, kako tvrdi, ispoljava šovinizam prema pripadnicima nacionalnih manjina u Crnoj Gori.

U ime kluba poslanika SD i LP, Andrija Popović je pitao kako Vlada planira da zadrži pozitivan trend stvoren u poslednje vrijeme na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, smanjenja saobraćajnih nesreća, ali i oporavka ekološkog stanja države.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović pitao je premijera kakav je odgovor Vlade na sve češće pokušaje spoljnih i unutrašnjih političkih činilaca da ugroze mir, stabilnost, demokratiju i građansko društvo Crne Gore.

NIKOLIĆ

Nažalost, gotovo vijek nakon tog herojskog čina, Trinaestojulskog ustanka, sljedbenici kvinsliške ideologije skrnave pod okriljem mraka obilježja najvećih vrijednosti Crne Gore, portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

Kako navodi, DPS najoštrije osuđuje antidržavni čin uništavanja mermerne ploče na spomeniku na Ravnom lazu posvećenog organizatorima Trinaestojulskog ustanka, prvog u porobljenoj Evropi.

“Nažalost, gotovo vijek nakon tog herojskog čina sljedbenici kvinsliške ideologije skrnave pod okriljem mraka obilježja najvećih vrijednosti Crne Gore”, rekao je Nikolić.

Nikolić ističe da sa gnušanjem osuđuju i vandalski atak na crnogorsku zastavu u Bijelom Polju, i sve učestalije pokušaje omalovažavanja crnogorskih simbola, kao i istorijskog partizanskog crnogorskog podviga u Drugom svjetskom ratu.

“Trinaestojulski ustanak predstavlja istorijsku vertikalu naše državnosti bez kojeg ne bi bilo ni 21. maja, niti današnje Crne Gore”, kazao je Nikolić i dodao:

“Želimo da odamo priznanje policiji za izuzetno efikasnu akciju nakon bezumnog skrnavljenja zastave Crne Gore u Bijelom Polju, u očekivanju da će isto tako reagovati i drugi državni organi, i u ovom i drugim slučajevima atakovanja na državno dostojanstvo.”

VIDEOKONFERENCIJA

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović razgovaraće sjutra u 13 sati, putem videokonferencije, sa čelnicima Parlamentarne skupštine OEBS-a.

Kako je saopšteno iz Skupštine, Brajović će razgovarati sa predsjednikom Džordžom Ceretelijem, generalnim sekretarom Robertom Montelom i specijalnim izvjestiocem za Jugoistočnu Evropu Markom Pritčardom kao i šefovima delegacija parlamenata zemalja regiona u toj organizaciji.

“Na konsultativnoj video konferenciji će biti riječi o aktivnostima iz nadležnosti ove međunarodne organizacije u svjetlu svjetske zdravstvene krize, kao i optimalnim modalitetima saradnje u predstojećem periodu”, saopšteno je iz Brajovićevog kabineta.