VUKSANOVIĆ

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je u izjavi za Dan da je njihova partija svakako spremna za izbornu utakmicu na jesen, ali da još uvijek nisu odlučili kako će nastupiti na predstojećim parlamentarnim izborima.

Vuksanović je kazao i da se ne slaže sa pojedinim najavama opozicionih stranaka da izbore treba odložiti jer za tim, kako je istakao, nema potrebe. Naglašava da uslovi za izbore postoje.

“O modalitetu izlaska na predstojeće izbore odlučiće Središnji odbor Hrvatske građanske inicijative, po Statutu najveće stranačko tijelo između dva Sabora. U svakom slučaju, HGI je spreman za izbornu utakmicu. Za nas kampanja traje cjelokupan četvorogodišnji mandat, ne samo nekoliko mjeseci pred same izbore. Politički život odlikuje u velikoj mjeri transparentnost i permanentni sud javnosti. Naše djelovanje ne samo na političkom i socijalnom polju, već i na polju kulture razlog je našeg optimizma. Ulazimo mirni u izborni proces koji je pred nama”, kazao je Vuksanović.

Poručio je i da nema potrebe za odlaganjem izbora kako bi se dodatno pričalo o izbornoj reformi.

“Izbori su pred nama i nema razloga za njihovim odlaganjem. Uvijek smo za dijalog, ali ne možemo se oteti dojmu da postoje politički subjekti koja ga simuliraju, a zapravo ga u pravom smislu izbjegavaju. Postojeći zakonski modalitet je dobar i ne vidim argumentaciju za prolongiranje izbora. Naprotiv, to bi nas dovelo u nezahvalnu situaciju pred mogućim novim pandemijskim ciklusom. Ako do njega dođe, moramo ponovno dokazati spremnost i mudrost kako bismo sačuvali zdravlje naših građana, koje je prioritet nad svim drugim prioritetima”, zaključio je Vuksanović.

PREMIJERSKI SAT

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće danas na pitanja predstavnika poslaničkih klubova u Parlamentu. Premijerski sat zakazan je za 12 sati, prenos možete pratiti na TVCG i na Portalu.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević pitaće premijera Duška Markovića na premijerskom satu sa koliko novca su Milo, Blažo i Aco Đukanović, kao i Ana Kolarević, pomogli građane i državu u doba korone.

U ime posebnog kluba poslanika, Goran Danilović je pitao premijera na koji napad je mislio kad je 14. maja na vanrednoj konferenciji izjavio da je Crna Gora izložena brutalnom napadu koji može imati nesagledive posledice po zdravlje građana, te koji pojedinac, grupa ili organizaci ja je pokrenula te brutalne napade.

“Da li ste, s tim u vezi, Vi sredili da nakon svetovasilijevskog hoda ulicama Nikšića bude priveden vladika Joanikije, kao i osam sveštenika, uz naređenje da episko budimljansko-nikšićki po svaku cijenu bude „transportovan” policijskom „maricom” pitao je Danilović.

Poslanica Danijela Pavićević je u ime kluba SNP-Demos pitala šta je Vlada konkretno uradila na planu sprovođenja reforme javne uprave koja podrazumijeva racionalizaciju zaposlenih u lokalnim samoupravama i državnoj upravi. Tražila je i da joj se dostave primanja za svakog izvršnog direktora, člana i predsjednika borda direktora svih firme koje su u većinskom vlasništvu države i isti podaci za sve nezavisne regulatore.

Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić pitao je predsjednika Vlade o zamrznutom putu ka Evropskoj uniji i „potrošenom povjerenju kod evroatlantskih partnera koji prim jećuju da crnogorska vlast više simulira nego što sprovodi reforme“.

“Šta planirate da preduzmete kako bi se zaustavili svima vidljivi i očigledni, međunarodno potvrđeni negativni trendovi u društvu koji zlonamjerno proizvode velike posledice po njegovu stabilnost, dalji napredak na putu ka EU, ukupan proces demokratrske konsolidacije i posledično prema svemu tome ekonomsko-socijalni status”, interesuje Krivokapića.

Poslanik HGI Adrijan Vuksanović tražio je od premijera komentar na učestale incidente tokom kojih se, kako tvrdi, ispoljava šovinizam prema pripadnicima nacionalnih manjina u Crnoj Gori.

U ime kluba poslanika SD i LP, Andrija Popović je pitao kako Vlada planira da zadrži pozitivan trend stvoren u poslednje vrijeme na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, smanjenja saobraćajnih nesreća, ali i oporavka ekološkog stanja države.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović pitao je premijera kakav je odgovor Vlade na sve češće pokušaje spoljnih i unutrašnjih političkih činilaca da ugroze mir, stabilnost, demokratiju i građansko društvo Crne Gore.

LEKIĆ

Srpski zvaničnici i mediji i danas oštro o jučerašnjoj informaciji da Srbija trenutno ne zadovoljava epidemiološke uslove da se otvore granice izmedju Crne Gore i te zemlje. Novinar Slaviša Lekić, smatra da su takve izjave vid predizborne kampanje koja se vodi u toj zemlji. Podsjeća da je sličnih napada bilo i ranije te da su izjave visokih zvaničnika te države u stvari stav srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, a situaciju doživljava kao paranoju koja nema veze sa realnošću.

“Najmanje 25 oboljelih po 100 000 stanovnika. I otprilike prve zemlje sa kojima ćemo po ovom kriterijumu otvoriti granice se Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka Poljska Češka Mađarska Albanija Grčka i moguće neke druge zemlje iz regiona do trenutka dok se naredba donese i stupi na snagu”, saopštio je juče premijer.

Nije dugo srpskim zvaničnicima trebalo da se oglase nakon izjave Predsjednika Vlade Duška Makrovića.

Tumače je kao “STOP” za građane Srbije. Ministar spoljnih poslova te zemlje Ivica Dačić smatra da Srbija namjerno nije na listi država čiji građani mogu slobodno da uđu u Crnu Goru.

Premijerka Ana Brnabić odmah se oglasila i izjavila da neće biti recipročnih mjera.

Ovakvi istupi ne iznenađuju kolumnistu Slavišu Lekića. Smatra da su izjave u stvari stav Predsjednika Srbije Aleksandara Vučića.

“Izjava premijera Markovića u Srbiji se participra onako kako je shvata Aleksandar Vučić, a ne kako je izrečena i šta joj je bila namena. I sve što kažu premijerka i ucijenjeni minstar spoljnih poslova poruka je Vučića, jer svi oni koji se u Srbiji oglašavaju njegovi su borci. Sad vidimo da to nije samo slučaj s našim političarima iz Srbije evo se oglasio i Bosanac Milorad Dodik što je znak da je Srbija pred izborima”, naveo je Lekić.

Najavu crnogorske Vlade i tamošnji mediji predstavili su kao napad na Srbiju, a Crnu Goru optužili da je fašistička i rasistička.

“Zanimljivo je da taj fašizam pominju mediji ili antimediji kojima je fašizam jako blizak – tu prednjače, srpski Telegraf, Alo, i Informer koji je jedno vreme nažalost izlazio i u Crnoj Gori. I ako se iole udubite u ono što pišu jasno je da su to nebuloze. Ako već Crnogorsci brane Srbima da dođu u CG i neće im dozvoliti da pređu ganicu kako onda, pobogu, spremaju pokolj u Budvi, HN, ili Tivtu. Znači paranoja koja nema smisla sa realnošću”, KAŽE lEKIĆ.

Kampanja protiv ljetovanja i zimovanja u Crnoj Gori ponavlja se iz godine u godinu, podsjeća Lekić.

“Crnogorski premijer je juče popodne imao nastup, a već danas u medijima imate istraživanje koje kaže da će samo 4% građana Srbije boraviti ove godine na ljetovanju u Crnoj Gori što je van pameti”, kaže Lekić.

Crna Gora prva korona fri destinacija u Evropi. Zato napade na nju, zaključuje Lekić, iskuljučivo treba shvatiti kao paljenje mase uoči izbora u Srbiji.

SJUTRA PREMIJERSKI

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće na pitanja predstavnika poslaničkih klubova u Parlamentu na posebnoj sjednici zakazanoj za srijedu, 27. maj. Premijerski sat zakazan je za 12 sati.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević pitaće premijera Duška Markovića na premijerskom satu sa koliko novca su Milo, Blažo i Aco Đukanović, kao i Ana Kolarević, pomogli građane i državu u doba korone.

U ime posebnog kluba poslanika, Goran Danilović je pitao premijera na koji napad je mislio kad je 14. maja na vanrednoj konferenciji izjavio da je Crna Gora izložena brutalnom napadu koji može imati nesagledive posledice po zdravlje građana, te koji pojedinac, grupa ili organizaci ja je pokrenula te brutalne napade.

“Da li ste, s tim u vezi, Vi sredili da nakon svetovasilijevskog hoda ulicama Nikšića bude priveden vladika Joanikije, kao i osam sveštenika, uz naređenje da episko budimljansko-nikšićki po svaku cijenu bude „transportovan” policijskom „maricom” pitao je Danilović.

Poslanica Danijela Pavićević je u ime kluba SNP-Demos pitala šta je Vlada konkretno uradila na planu sprovođenja reforme javne uprave koja podrazumijeva racionalizaciju zaposlenih u lokalnim samoupravama i državnoj upravi. Tražila je i da joj se dostave primanja za svakog izvršnog direktora, člana i predsjednika borda direktora svih firme koje su u većinskom vlasništvu države i isti podaci za sve nezavisne regulatore.

Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić pitao je predsjednika Vlade o zamrznutom putu ka Evropskoj uniji i „potrošenom povjerenju kod evroatlantskih partnera koji prim jećuju da crnogorska vlast više simulira nego što sprovodi reforme“.

“Šta planirate da preduzmete kako bi se zaustavili svima vidljivi i očigledni, međunarodno potvrđeni negativni trendovi u društvu koji zlonamjerno proizvode velike posledice po njegovu stabilnost, dalji napredak na putu ka EU, ukupan proces demokratrske konsolidacije i posledično prema svemu tome ekonomsko-socijalni status”, interesuje Krivokapića.

Poslanik HGI Adrijan Vuksanović tražio je od premijera komentar na učestale incidente tokom kojih se, kako tvrdi, ispoljava šovinizam prema pripadnicima nacionalnih manjina u Crnoj Gori.

U ime kluba poslanika SD i LP, Andrija Popović je pitao kako Vlada planira da zadrži pozitivan trend stvoren u poslednje vrijeme na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, smanjenja saobraćajnih nesreća, ali i oporavka ekološkog stanja države.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović pitao je premijera kakav je odgovor Vlade na sve češće pokušaje spoljnih i unutrašnjih političkih činilaca da ugroze mir, stabilnost, demokratiju i građansko društvo Crne Gore.

ĐUKANOVIĆ I KURTI

Pored zdravlja ljudi i očuvanja ekonomije, u ovom trenutku važno je da se očuva i demokratski kurs kao osnova razvoja svakog društva koje ima evropske ciljeve, posebno izgradnja institucija, vladavina prava, ljudska prava i medijske slobode, saopšteno je nakon telefonskog razgovora predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i premijera na dužnosti Republike Kosovo Aljbina Kurtija.

On je zahvalio premijeru Kurtiju na inicijativi za razgovor, u kontekstu prijateljskih dobrosusjedskih odnosa dvije države i nastavka intenzivnih političkih kontakata, i upoznao  ga o uspješnom završetku  prve faze borbe Crne Gore  sa korona virusom, iskazujući uvjerenje da će i Kosovo u skladu sa dosadašnjim postupanjima u primjeni mjera uskoro imati još povoljniju epidemiološku situaciju.

Najvažnija preokupacija državne politike sada je ekonomski oporavak i pokretanje privrede, kazao je Đukanović, i naglasio spremnost za tijesnu saradnju sa Kosovom sa ciljem da se u što većoj mjeri smanje očekivani ekonomski gubici u tekućoj godini.

Kurti je, uz zahvalnost na prilici za razgovor sa Đukanovićem, ukazao na značaj komunikacije u važnom trenutku za obje zemlje, naročito dinamiziranja ekonomije nakon krize uzrokovane pandemijom.

Obostrano je ocijenjeno da je u ovom trenutku važno da se pored zdravlja ljudi i očuvanja ekonomije, očuva i demokratski kurs  kao osnova razvoja svakog društva koje ima evropske ciljeve, posebno izgradnja institucija, vladavina prava, ljudska prava i medijske slobode.

Đukanović je istakao da Crna Gora pažljivo prati sve što se dešava na Kosovu i regionu u cjelini, i u tom smislu izrazio nadu da će se ubrzo stvoriti uslovi za nastavak i intenziviranje dijaloga Beograda i Prištine. Želimo dobro svojim narodima i državama, ali to dobro ne može doći ako ne mislimo dobro i susjedima, naglasio je on. Na toj liniji pozdravio je odluku Vlade Kosova o ukidanju taksi kao ohrabrujući korak ka obnovi povjerenja i iskazao nadu u skoro nalaženje kvalitetnog i dugoročno održivog rješenja koje će biti prilog regionalnoj stabilnosti i prosperitetu ka zajedničkom cilju – integraciji u EU.

Kurti je potvrdio posvećenost principijelnom i dobro pripremljenom nastavku dijaloga Beograda i Prištine, ističući da problemi postoje, ali da se radom i saradnjom u budućnosti može ići naprijed.

Zajednički je ocijenjeno da je dijalog zasnovan na vrijednostima multietničničke demokratije ključan i da bi njegov uspjeh bio prelomna tačka za povratak povjerenja i stabilnost regiona.

IZ SRBIJE

Odluku Crne Gore da od 1. juna otvori svoje granice za pojedine države, ali ne i za Srbiju, burno su dočekali srpski političari, koristeći je za “jačanje ‘patriotskih’ osjećanja” usred predizborne kampanje. Međutim, malo ko se osvrnuo na činjenicu da je Crna Gora obrazložila takvu odluku zdravstvenim razlozima, a još manje na pitanje – zbog čega je u Srbiji zvanično i dalje veliki broj oboljelih.

Odluka Crne Gore da od 1. juna otvori granice za građane država koje imaju do 25 zaraženih koronavirusom na 100.000 stanovnika, prema najavi premijera Duška Markovića, znači slobodan ulazak za građane Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske, Albanije i Grčke. Na ovom spisku zemalja ne nalazi se Srbija, čijim je građanima, za sada, granica Crne Gore zatvorena, prenosi Nova.rs.

Na ovu odluku burno su reagovali ministri Vlade Srbije – počev od predsjednice Vlade Srbije Ane Brnabić, preko ministra spoljnih poslova Ivice Dačića, pa do Zorane Mihajlović, Nenada Popovića i Aleksandra Vulina.

Ministar odbrane Aleksandar Vulin je rekao da se “vlast u Crnoj Gori ne bori protiv virusa, nego protiv Srba”, predsjednica Vlade Srbije je izjavila da “Srbija neće zatvarati granice za crnogorske građane, kao što je to uradila Podgorica za građane Srbije, ali će biti zatvorena za crnogorske mafijaše i kriminalne klanove”, dok je Nenad Popović rekao da je “cilj crnogorske vlasti da kroz progon, prijetnje i svaku moguću diskriminaciju uništi političku snagu Srba u toj državi”.

Zašto zabrana za građane Srbije?

Iako Srbija nije pojedinačno pomenuta kao država odakle je dolazak eksplicitno zabranjen – moglo bi se postaviti pitanje da li će na sličan način reagovati vrh vlasti Španije ili Italije – Srbija ne ispunjava uslov Crne Gore: umjesto 25 zaraženih na 100.000, Srbija ima tri puta više – 75 zaraženih na 100.000 stanovnika.

Naime, prema podacima sa posljednjeg presjeka stanja u Srbiji na portalu Covid19.rs, u toj zemlji od početka epidemije potvrđeno je ukupno 11.193 slučajeva zaraze koronavirusom, a izliječeno je ukupno 5.920 oboljelih.

To znači da trenutno imaju 5.273 aktivna slučaja zaraze koronavirusom, odnosno 75 na svakih 100.000 stanovnika.

“Razlog za donošenje odluke – zaštita zdravlja” 

Odluku Crne Gore iz epidemiološkog ugla je objasnio pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje u Podgorici Senad Begić, rekavši da je odluka da se granice Crne Gore otvore samo za pojedine države “donijeta zbog zaštite zdravlja”.

“Odluka se ne odnosi ni na jednu državu posebno, samo na one zemlje gdje je stopa oboljelih manja od 25 na 100 hiljada stanovnika. Znamo da se situacija na terenu brzo mijenja i zbog toga je oprez veliki”, rekao je Begić.

On je dodao da bi “bio neiskren” kada bi rekao da ga otvaranje granice ne plaši, te da je siguran “da će države regiona i Evrope relativno brzo dostići ovu brojku”.

“Svaki masovni priliv nosi određeni rizik za male zdravstvene sisteme, kao što je naš. Spremniji smo nego što smo bili, radićemo sve što je u našoj moći da štitimo i unapređujemo zdravlje građana”, poručio je Begić i zaključio da “To što smo ‘korona free’ ne znači da je opasnost prošla.”

Zašto baš ova granica?

Zašto se, međutim, Crna Gora odlučila da povuče granicu baš kod 25 zaraženih na 100.000 stanovnika?

“Ne postoji epidemiološki standard kada je o tome riječ, već svaka država i njeni epidemiolozi odluku donose prema slobodnoj procjeni”, kaže za Nova.rs epidemiolog u penziji Radmilo Petrović.

On podsjeća da se takve odluke donose uzimajući u obzir različite kriterijume, poput gustine naseljenosti ili kvaliteta saobraćajnih veza, što može da utiče na brzinu širenja zaraze.

“Zato je Evropa bilo u tolikoj mjeri pogođena epidemijom – najgušće je naseljena i izuzetno dobro povezana sa ostatkom svijeta svim vidovima prevoza, pa se koronavirus lako širio kontinentom”, rekao je Petrović.

Zabunu unosi i podatak da je, na primer, 1. maja u Srbiji bilo 7.286 aktivnih slučajeva (9.205 ukupno zaraženih i 1.379 izleijčenih), dok je 24 dana kasnije bilo 5.273 aktivnih slučajeva (11.193 ukupno zaraženih, a 5.290 izliječenih).

Za izliječenje su neophodna dva negativna testa na koronavirus, u razmaku od 14 dana, pa je nejasno kako je u ovom periodu (od 1. do 25. maja) od mogućih 7.286 slučajeva izliječeno tek 3.911 osoba.

KONSULTATIVNI SASTANAK

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović pozvao je predsjednike parlamentarnih partija na konsultativni sastanak u ponedjeljak, 1. juna, u 12:00 sati.

U pozivnom pismu predsjednik Brajović navodi da je u susret predstojećim parlamentarnim izborima neophodno da svi učesnici političkog života daju doprinos “većoj transparentnosti sveukupnog izbornog procesa i uvijek poželjnom poboljšanju izbornog ambijenta, uvažavajući međunarodne standarde i najbolju demokratsku praksu”.

U pismu se, takođe, izražava očekivanje da će se otvorenim dijalogom doći do konstruktivnih rješenja.

SNP O ZATVARANJU GRANICA

Najava premijera Duška Markovića da će u narednim danima Crna Gora otvoriti granice za one zemlje koje budu ispunjavale epidemiološke kriterijume Instituta za javno zdravlje, pokazuje da Vlada Crne Gore ne razmišlja dugoročno, i ide na štetu interesima države, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji.

Marković je rekao da će granice biti otvorene za one zemlje u kojima je broj zaraženih 25 na 100.000 stanovnika, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Albanija, Grčka, itd.

“Na ovaj način država Crna Gora vrši jasnu i potpuno otvorenu diskriminaciju u odnosu na turiste iz Srbije, koji su tradicionalno najbrojniji na našim destinacijama, kao i prema svim onim građanima Srbije koji imaju porodice, rođake, prijatelje, ali i imovinu u Crnoj Gori. Očigledno je da državni vrh Crne Gore ne razmišlja dugoročno, već dozvoljava da se trenutne političke tenzije između rukovodstava dviju država, koje su najviše izazvane usvajanjem spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, preliju i na sve ostale segmente naših odnosa”, ističu u SNP.

Kako ističu, ovako tvrdoglav i kratkovid stav samo ide na štetu Crne Gore, jer će izgubiti vjerne goste koji su godinama unazad najprisutniji u našim turističkim centrima tokom ljetnje sezone, a posebno na primorju.

“Umjesto toga, građanima Srbije je upućena nedvosmislena poruka da, umjesto u bratskoj i prijateljskoj Crnoj Gori, ljetovanje provode u Grčkoj, Hrvatskoj, Turskoj i drugim državama, koje će svakako znati bolje da cijene njihovo povjerenje. U doba kada se države širom svijeta bore za svakog gosta i za svaki euro, mi se odričemo velikog broja turista koji su decenijama ostavljali veliki dio svog novca upravo u Crnoj Gori i uveliko doprinosili našem turističkom prometu”, naglašava se u saopštenju SNP-a.

SNP je pozvala Vladu da još jednom dobro razmotri ovaj potez, da se okane političke euforije i ubiranja političkih poena uoči izbora kreiranjem problema tamo gdje ih nema, već da razdvoji ekonomiju i potrebu osnaživanja turističke privrede od dnevno-političkih tema i aktuelnosti.

PREDLOŽEN ZAKON

Crnogorski parlament završio je raspravu o predloženom zakonu o amnestiji, kojim je predviđeno skraćenje kazne zatvora za 15, deset ili pet odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela. Poslanici će se o Predlogu zakona izjasniti naknadno.

Amnestija, koju su predložili poslanici vladajuće koalicije, osim Socijaldemokrata (SD), obrazlaže se kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjenja broja radno angažovanih službenika.

Poslanik Demosa Neđeljko Rudović kazao je da bi, imajući u vidu činjenicu da u Crnoj Gori više nema registrovanih slučajeva infekcije koronavirusom, bilo prirodno da se Predlog zakona o amnestiji povuče iz procedure.

„Crna Gora više nema rizik od korone. Zašto ne povučete ovaj zakon, sa obzirom na to da ste ga predložili zbog epidemije virusa korona“, naveo je Rudović.

On je pitao da li će biti prihvaćen amandman kolega iz opozicije i dijela vladajuće strukture da amnestijom ne budu obuhvaćeni počinioci teških ubistava.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Jovanka Laličić kazala je da Predlog zakona o amnestiji nema nikakve veze niti sa izbornim periodom, niti da propagandom.

„Predložili smo taj zakon dajući još jedan doprinos suzbijanju širenja zaraze koronavirusom u zatvorskim jedinicama, poštujući time preporuke i mjere relevantnih međunarodnih tijela“, navela je Laličić.

Ona je poručila da su razlozi za donošenje zakona krajnje humani.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Budimir Aleksić kazao je da, prema opštem i nepodijeljenom mišljenju pravne struke i objektivnih analitičara, nema nikakve dileme da se tim zakonom pričinjava jedna velika nepravda.

„Kratko i jasno – ovim zakonom se želi pomoći teškim i surovim kriminalcima i ubicama. A motiv je jasan – riječ je o predizbornoj kampanji, a navodno je akt milosrđa“, smatra Aleksić.

On je apelovao da se usvoje amandmani opozicije na „sramni„ zakon o amnestiji.

Poslanik DF-a Milan Knežević kazao je da je Predlog zakona o amnestiji donijet isključivo zbog 1,8 hiljada uhapšenih tokom, kako je naveo, neustavnih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT).

Poslanica DPS-a Sanja Pavićević kazala je da Crna Gora ozbiljno pristupa donošenju i ovog zakona, ugledajući se ne samo na crnogorske okolnosti, već i na preporuke iz zemljama sa dugom tradicijom vladavine prava i poštovanja ljudskih prava.

„Amnestija značajno utiče na kaznenu politiku države, ima uporište u njenom pravnom poretku. Potpuno vjerujem da u pripremi ovog predloga zakona nije bilo planova selekcije, niti nečasnih namjera“, rekla je Pavićević.

Poslanica DPS-a Branka Tanasijević kazala je da Predlog zakona o amnestiji smatra potpuno opravdanim i društveno prihvatljivim.

Ona je rekla da su ustanove za kolektivni smještaj, kao što su one zatvorskog tipa, starački domovi i slično, posebno izložene u epidemiji koronavirusa.

Crna Gora, kako je dodala Tanasijević, u takvim ustanovama nije imala nijedan slučaj obolijevanja.

Poslanik DF-a Jovan Vučurović kazao je da je u posljednja dva mjeseca uhapšeno i pritvarano više od hiljadu nevinih ljudi zbog kršenja mjera NKT-a.

Prema njegovim riječima, paralelno se odvijao i progon Srpske pravoslavne crkve, srpskog naroda, DF-a, a sve je kulminiralo na dan Svetog Vasilija Ostroškog.

On je rekao da se kazne moraju ukinuti svima koji su kažnjavani zbog kršenja mjera NKT-a, učešća u mirnim protestima, ili zbog objava na Fejsbuku.

„To je bruka za bilo koju državu u svijetu da se neko hapsi zbog objava na Fejsbuku. Zašto se ne privode oni koji su batinali ljude u Nikšiću, Pljevljima, ili Andrijevici. Ne vidim da je bilo ko od njih procesuiran“, naveo je Vučurović.

On je pitao zašto se ne procesuiraju, ili uhapse ljudi koji su, kako je ocijenio, prekršili mjere NKT-a prilikom proslave Dana nezavisnosti.

7 TAČAKA ZA OPOZICIJU

Demokratska Crna Gora pozvala je premijera Duška Markovića da raspusti Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) da bi se Crna Gora, kako navode, okrenula vladavini prava i institucija, a ne vladavini pojedinaca.

Iz te partije ocjenjuju da opozicija traba da ima jedinstven pristup u sedam tačaka: bojkot Parlamenta, međusobno nenapadanje, čuvanje opozicionih opština kao ostrva slobode svim demokratskim, institucionalnim i vaninstitucionalnim sredstvima, insistiranje na dogovoru Vlade sa crkvama i vjerskim zajednicama kako bi zakon bio prihvatljiv za sve tradicionalne konfesije, insistiranje na odlaganju izbora do stvaranja uslova za njihovo održavanje, aktivna medijacija međunarodne zajednice u postupku kreiranja rješenja za slobodne izbore, ispunjenje svih uslova neophodnih za održavanje slobodnih izbora.

„Iako formalno nijesmo bili u vanrednom stanju, NKT već dva i po mjeseca vlada pozdakonskim aktima ignorišući obavezu skupštinskog zasjedanja makar i sa zakašnjenjem, te da Vlada održava redovne sjednice. Naredbe, odluke, uputstva, mjere, su podzakonski akti kojima se danas vlada u Crnoj Gori, kazao je Radenko Lacmanović na konferenciji za medije Demokrata. Ocijenio je da takav način, ne samo da zbunjuje javnost, već unosi nesigurnost i pravnu nejednakost.

“Zbog toga smo imali slučajeve hapšenja vladika, sveštenika, pojedinih poslanika, kao i velikog broja građana kojima su na teret stavljena različita krivična djela”, kazao je Lacmanović.

On je naveo da Demokratska Crna Gora zbog pravne sigurnosti i pravne jednakosti poziva premijera Duška Markovića da raspusti NKT kako bi se Crna Gora, konačno, okrenula vladavini prava i institucija, a ne vladavini pojedinaca.

Lacmanović je problematizovao objavljivanje spiska lica koja se nalaze u samoizolaciji ili karantinu i to u vrijeme kada smo imali svega 5-6 primjera kršenja mjera od strane onih koji su trebali biti u samoizolaciji a zbog čega su isti sankcionisani, dok je spisak sadržao preko 5.000 imena.

Poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore, Danilo Šaranović, kazao je da se na samo nekoliko mjeseci od isteka četiri godine od kada su održani posljednji parlamentarni izbori, Crna Gora faktički nalazi u vanrednom stanju.

Istakao je da je nedopustivo da se veliki broj državnih institucija se godinama nalazi u v.d. stanju u predvečerju parlamentarnih izbora.

“Ovom prilikom podsjećamo i na jednostrani izbor predsjednika Državne izborne komisije i nezakonito formiranje Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koja mjesecima ne može da izabere direktora. Pored ovog, Sudski savjet ulazi u treću godinu sa nelegitimnim sastavom, i dalje nemamo izabranog VDT-a, a Ustavni sud koji rješava izborne sporove nema predsjednika, već neustavnu i nezakonitu funkciju “predsjedavajuće””, kazao je Šaranović.