U SNP ZAKLJUČILI

Socijalistička narodna partija navela je u saopštenju da je Crna Gora kraj 2018. dočekala kao rekorder u Evropi po broju tužbi podnijetih pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

“Možda bi se neki iznenadili kako jedna mala zemlja kao što je naša ima takav bilans, ali valja podsjetiti da se radi o trendu koji je dominantan u posljednjih deset godina. Naime, podaci Sekretarijata Evropskog suda pokazuju da je od maja 2009. godine do 31. decembra 2018. protiv Crne Gore podnijeto 2.537 predstavki. Ovoliki broj obraćanja Sudu u Strazburu jasan je pokazatelj nepovjerenja koje građani imaju u crnogorsko pravosuđe, uprkos bajkama o nevjerovatnim rezultatima koje ono postiže, a koje nam serviraju institucije sistema”, napominju u SNP-u.

Kako se navodi, Sud u Strazburu je u čak pedeset slučajeva utvrdio da je crnogorsko pravosuđe povrijedilo Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, a u najvećem broju postupaka radilo se o povredi prava na pravično suđenje.

“Crnogorskoj javnosti, svakako, najpoznatiji je i najsvježiji slučaj kompanije ‘KIPS’ koja je tužila državu zbog nemogućnosti da ostvari pravo na gradnju tržnog centra iako je za to ispoštavala sve zakonske pretpostavke. Aroganciju i neznanje bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše koji je stopirao plan biznismena Rista Drekalovića, građani će morati da plate iz svog džepa. Podsjećanja radi, radi se o iznosu od “tričavih” 4,5 miliona eura i to će još biti i dobro ako ga Evropski sud ne uveća, s obzirom da je oštećena strana najavila žalbu na presudu”, navodi se u saopštenju.

Kako poručuju, Socijalistička narodna partija smatra da “trulih dasaka” u crnogorskom pravosuđu još uvijek ima, da nikad nije urađeno ništa da bi one bile stvarno otklonjene, već da su učinjene samo kozmetičke promjene kako bi se zamazale oči javnosti i međunarodne zajednice.

“Ipak, istina uvijek izađe na vidjelo, pa su tako i građani sve više svjesni svojih prava i spremni da ih do kraja brane”, zaključuje se u saopštenju SNP-a.

SJEĆANJE NA HOLOKAUST

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, otputovaće danas u Jerusalim, gdje će na poziv izraelskog predsjednika Ruvena Rivlina, učestvovati na Petom svjetskom forumu “Sjećanje na holokaust, borba protiv antisemitizma“.

Predsjednik Đukanović će večeras biti gost na državnom prijemu za lidere ,koji u čast Foruma o holokaustu priređuje predsjednik Rivlin. Centralna ceremonija Svjetskog foruma biće održana sjutra kada će svi lideri biti pozvani da polože vijenac u znak sjećanja na žrtve holokausta.

Forum organizuje Fondacija Svjetskog foruma holokausta u saradnji sa Jad Vashem, Svjetskim centrom za sjećanje na holokaust.

Svjetskom forumu u Izraelu prisustvovaće više od četrdeset predsjednika, premijera i predstavnika kraljevskih porodica iz Evrope, Sjeverne Amerike i Australije.

MARKOVIĆ

Premijer Duško Marković kazao je da je razočaravajuće sve ono što se u Crnoj Gori dešavalo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu. Dijalog je, kaže, neupitan i poručuje da snažno želi i insistira da do njega dođe. Nemoguće je sada, kako je pojasnio, povući zakon i najavio da će se do kraja nedjelje zvanično obratiti mitropolitu Amfilohiju za nastavak razgovora. Poručuje da je Mitropolija crnogorsko-primorska jedina adresa za dijalog.

Vlada će o zakonu, kako je rekao, razgovarati sa akterima unutar Crne Gore. O tome, poručuje, ne može odlučivati nijedan predsjednik, pa ni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

“Za nas je legitimna adresa za razgovor Mitropolija crnogorsko-primorska i mitropolit Amfilohije”, rekao je Marković u Jutarnjem programu TVCG.

Dijalog je, kaže premijer, neupitan i on je temeljni princip kad postoje razlike: “Dijalog ne treba da nas udaljava, to je nešto na čemu snažno insistiram i želim da do njega dođe ili da se nastavi”.

Paljenje zastave u Beogradu odnos prema državi

Marković podsjeća na izjave sveštenstva da nema dijaloga dok Vlada Crne Gore ne povuče zakon: “Vlada ne može da povuče zakon. Vlada predlaže, Skupština ga usvaja, a potvrđuje ga Predsjednik svojim potpisom. Ovaj zakon je prošao sve te procedure i on je u pravnom životu. Niko ne može da ga povuče”.

Zakon, kaže, može biti osporen u cjelosti ili u pojedinim normama, ali kroz jasnu proceduru predviđenu za to.

“Kroz predlog za ocjenu ustavnosti zakona ili u parlamentu da neka politička većina pokrene amandmane na izmjenu zakona ili stavljanje tog zakona van snage do donošenja novog. Ne može crkva tražiti povlačenje zakona, jer nema ustavne mogućnosti za to”, poručio je Marković.

Premijer je najavio da će se do kraja nedjelje zvanično obratiti mitropolitu Amfilohiju za nastavak razgovora o onim pitanjima koja se ne razumiju ili o strahovima koji postoji, te da je država tu da garantuje da nema razloga za strahove i zablude.

Na pitanje kako vidi izlaz iz ove situacije, Marković je rekao kako su očekivanja da će litije i molebani biti dovoljno jak razlog da se zakon povuče, što pravno nije moguće.

Otpor zakonu prerastao u obračun sa Crnom Gorom

“Teško je u pitanje dovesti ustavnost zakona, jer ga je pozitivnim ocijenila Venecijanska komisija. Vjerujem da postoji razuma kod mitropolita da se sa Vladom nastavi razgovor o ovom važnom pitanju. Ovo nije samo pitanje zakona, već ukupnih društvenih odnosa u zemlji”, rekao je premijer.

Uvjeren je da će mitropolit odoljeti pritisku politizacije skupova radi osvajanja vlasti prije ili nakon izbora.

“Što se tiče Srbije, njih želimo kao pouzdanog i uspješnog susjeda, da o pitanju razlika razgovaramo na državnom nivou, a ne preko medija i programiranih analitičara i intelektualaca”, rekao je Marković.

Građanima je poručio da nema razloga za brigu.

Marković je rekao i da sva dešavanja koja su uslijedila nakon usvajanja zakona nijesu bila samo otpor tom aktu, već je sve preraslo u obračun sa Crnom Gorom i njenim institucijama i pravom da država suvereno odlučuje o unutrašnjim pitanjima.

“Taj atak i neviđenu propagandu, nosili su je akteri unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije akteri iz susjedne Srbije”, rekao je Marković.

Paljenje crnogorske zastave u Beogradu je, kaže, jasan odnos o državi Crnoj Gori i njenom pravu da suvereno odlučuje o unutrašnjim pitanjima.

“Skrivena kampanja sveštenstva”

On je ocijenio da period rada na zakonu nije bio kratak.

“To nije bilo ni pola godine, ni godinu, niti se o njemu govorilo samo onih nekoliko dana pred Skupštinu. Rad na zakonu je počeo prije pet godina i bio je veoma inkluzivan. Sjećate se i javnih rasprava širom Crne Gore”, podsjetio je Marković. 

Vlada, kaže, nema odgovornosti, te da su neutemeljeni prigovori da nije bilo prilike da se javnost upozna sa zakonom. Mitropolija, ponovio je, želi da bude izvan pravnog sistema Crne Gore. 

“Samo sam ja po osnovu ovog zakona imao pet, šest razgovora direktno sa mitropolitom Amfilohijem i njegovim sveštenstvom”, rekao je Marković.

Navodi i da je tokom susreta s mitropolitom bilo dijaloga, te da nijesu u pitanju bili formalni razgovori.

Uz kampanju koja je dolazila iz Srbije od strane zvaničnika i opozicionih predstavnika, te medijski pritisak, na sceni je, kaže bila, skrivena kampanja protiv zakona koju je sprovodilo sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske “na neduhovan način”.

“U kojem se prijetilo pravoslavnim crnogorskim vjernicima da ne podržavaju zakon, da ne stoje iza vlasti koja ga je predložila, jer će ne samo oni, nego čitave porodice biti proklete i izopštene iz pravoslavlja”, rekao je Marković.

Govoreći o tome plaši li se takvih poruka i je li mu neprijatno, premijer je rekao da ima samo osjećaj čuđenja, jer ne može da vjeruje da retorika srednjeg vijeka danas generiše ponašanja ili same pojave.

Marković je ponovio da nema uzurpiranja crkvene imovine, niti bilo kakvog ataka.

DPS, kako je rekao, nikad svoj program nije vezivala u odnosu na građane koji vjeruju ili one koji ne vjeruju: “U DPS-u mogu biti ljudi koji prihvataju program rada partije i rade u interesu države. U koju crkvu idu, u kog boga vjeruju, to je njihovo neotuđivo pravo”.

Jednaka prava za sve vjerske zajednice

Komentarišući situaciju u kojoj država u upravnom postupku dokaže da je manastir ili crkva u njenom vlasništvu, te šta se dešava sa sveštenstvom koje je sada u tom vjerskom objektu, Marković kaže: “Rade što su radili i prije ovog zakona. Dolaze, služe bogu, rade vjerske poslove, i komuniciraju s vjernicima”.

Marković kaže da zakon promoviše slobodu vjeroispovijesti, ali na jednak način za sve vjerske zajednice u Crnoj Gori.

Propaganda je, kaže Marković, da se zakonom dozvoljava vjernicima CPC da koriste te manastire i crkve u kojima služi sveštenstvo Mitropolije.

“To je netačno. Ko je pročitao zakon vidjeće da zakon definiše jednakost svih vjerskih zajednica. Mi nijesmo izdigli nijednu vjersku zajednicu na prvo mjesto, kao što je slučaj sa zakonom u Srbiji”, tvrdi premijer.

Nema utemeljenja da će se vjerski objekti u Crnoj Gori koristiti u bilo koje druge svrhe osim vjerske, te da će tamo dolaziti vjernici koji sada dolaze i drugi građani koji žele da obilaze i posjećuju vjerske objekte.

“Jer oni nijesu samo vjerski u Crnoj Gori. To je najveći problem. Oni imaju istorijsku vrijednost, oni su kulturna, duhovna baština Crne Gore. Kroz te vjerske objekte ogleda se nastajanje Crne Gore i oni moraju biti posebno štićeni, a nadzor nad održavanjem mora biti jasan i zakonit”, rekao je Marković.

Imovina koju je SPC stekla nakon 1918. godine na zakonit način, kaže Marković, ostaće njihova imovina.

Naš zakon najliberalniji

“Kao što sada imamo brojne slučajeve nespornog vlasništva vjerskih objekata od strane Mitropolije crnogorske-primorske. I ona imovina koja će biti državna, i vlasništvo MCP, služiće samo vjeri”, rekao je Marković.

Crnogorski zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kaže premijer, najliberalniji. Marković kaže da su sagledavali zakone Srbije, Hrvatske, ali i zemalja Evropske unije.

“Sve su vjerske zajednice po ovom zakonu ravnopravne. Srpski zakon stavlja u prvi plan SPC, a hrvatski zakon na jednak način uređuje pitanja funkcionisanja svih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, pa i SPC koja je potpisala Temeljni ugovor sa hrvatskom državom, u kojem se kaže da su imovina i nepokretna dobra SPC koje ona koristi u Hrvatskoj materijalno i kulturno dobro Hrvatske, a ne neke druge države”, pojasnio je Marković.

U Hrvatskoj, kaže premijer, žive građani srpske nacionalnosti koji imaju potpisan ugovor sa državom, gdje su vjerski objekti kulturno dobro države.

“Zašto bi Crna Gora bila izuzetak? Ovdje se želi monopol, ovdje se želi relativizovati suština crnogorske države i njena sloboda i nezavisnost”, vjeruje premijer.

Komentaršiću izjavu predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore Branislava Radulovića da je jedan broj crkava uknjižen u katastru na mitropolita Amfilohija, Marković je rekao da su imali te informacije i ne samo za mitropolita, nego i za neke druge sveštenike.

“To jasno govori da je nakon 1986. godine, po našim podacima, došlo do nezakonitog prepisivanja imovine sa države na Mitropolije, odnosno na sveštenike Mitropolije. Ovdje odgovornost nose državni službenici”, rekao je Marković.

Svaki slučaj će, uvjerava Marković, biti preispitan.

“Da se sa tim ne staje i da se ta praksa nastavlja, dokaz je pismo koje sam dobio 15-ak dana prije glasanja o zakonu da je jedna mjesna crkva upisana na osnovu zahtjeva advokata Eparhije budimljansko-nikšićke na tu eparhiju bez dokaza o vlasništvu, iako Opština ima dokaze da je tu crkvu gradila svojim i sredstvima građana”, rekao je premijer.

Upravo zbog toga je, kako je rekao, potreban zakon kako bi se znao titular vjerskih objekata koji će se koristiti kao i do sada – za vjerske potrebe.

Na pitanje kako je taj nered tolerisan do sada, Marković je, između ostalog, rekao da se nije sve moglo staviti na dnevni red.

Nije bilo skrnavljenja simbola Srbije

“Sada je Crna Gora snažna država, utemeljena država, nezavisna i suverena, članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU i ovo je sada vrijeme kad treba da riješimo ovo preostalo pitanje koje je izazivalo mnogo polemika, kako da jedna vjerska zajednica može da funkcioniše u pravnom sistemu, a da nije registrovana, kako preko 200 sveštenika nije prijavljeno, nije registrovano, nemaju boravak, a dolaze iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Rusije”, kaže Marković.

Premijer kaže da želi da se riješe sva za teška pitanja koja nijesu riješena.

“Ovakva situacija dovodi u neprijatnost i te ljude, jer obavljaju poslove za potrebe vjernika te crkve, nemaju prebivalište, nijesu registrovani. Ne mogu da rješavaju egzistencijalna pitanja. Da se strogo primjenjuje zakon to boravište bi im se moglo otkazati već sjutra”, rekao je Marković.

On se osvrnuo na činjenicu da u Crnoj Gori posluju brojne kompanije iz Srbije, te da u našoj zemlji tokom ljetnje sezone radi oko 10.000 sezonskih radnika iz Srbije.

“Uzmimo podatak da je prosječna NETO plata oko 500 eura, mjesečno to je pet miliona. Za četiri mjeseca to je blizu 25 miliona”, rekao je Marković, uz napomenu da do sada nije zabilježen nijedan slučaj skrnavljenja simbola države Srbije.

Igor PEJOVIĆ  

NE VIDI SEBE U POLITICI

Potpredsjednik Crnogorske Miodrag Čučka podnio je ostavku na sve funkcije u stranci, uključujući i funkciju odbornika u Skupštini opštine Budva, saznaje Pobjeda.

Čučka je Pobjedi potvrdio da je napustio Crnogorsku, ali nije želio da navodi konkretne razloge zbog kojih se odlučio na napuštanje partije u kojoj je bio od njenog osnivanja, osim što je kratko prokomentarisao kako je “sve izgubilo smisao”.

“Zbog politike sam zapostavio mnogobrojne privatne obaveze, kojima ću sada dati prioritet. Ne vidim se više u politici, niti ovakva politika ima ikakvog smisla”, kazao je Čučka u kratkoj izjavi.

Dobro obaviješteni izvori Pobjede, međutim, navode da je Čučkina odluka moralni čin i rezultat ličnog neslaganja sa politikom koju vodi lider Crnogorske Vladimir Pavićević.

U BELGIJI

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike izjasniće se o kandidaturi Ivana Lekovića za ambasadora Crne Gore u Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.

On će na toj funkciji zamijeniti Vladimira Radulovića.

Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore imenuje ambasadore, na osnovi predloga Vlade i mišljenja nadležnog skupštinskog odbora.

Leković je od 2012. do 2016. godine bio Šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji, a prije toga crnogorski ambasador u Poljskoj.

VUJOVIĆ VJERUJE

Politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio je da bi mitropolit Amfilohije dobio autokefalnost od patrijarha Vartolomeja, ako bi se odlučio na raskol u SPC i traženje autokefalije za Mitropoliju crnogorsko – primorsku.

Onaj ko bude kontrolisao protestne litije može da usmjeri zadovoljstvo i nezadovoljstvo građana u određenom smjeru. Sada je zato rivalitet hoće li to ostati mitropolit Amfilohije ili će proteste preuzeti srpska patrijaršija, time i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i prosrpske partije koje favorizuje u Crnoj Gori. Za sada, ocjenjuje politički analitičar Zlatko Vujović – mitropolit Amfilohije bolje stoji.

„Na neki način je uspio i pored toga da obezbijedi kontrolu nad protestima, prije svega zbog jedne snažne infrastrukture, velikog broja sveštenika, aktivista SPC, koji su razočarani u opozicione prosrpske partije vidjeli svoj idejni spas u Amfilohiju Radoviću koji je postao novi lider srpskog političkog korpusa u Crnoj Gori“, rekao je Vujović za Prvu TV.

Zato, kaže Vujović, predsjedniku Srbije mitropolit Amfilohije smeta više nego što mu možda smeta pitanje imovine SPC u Crnoj Gori.

„S druge strane Amfilohije je svjestan da ako bi pregovori između Vlade tekli sa SPC, da bi to moglo da završi time što on više neće biti na čelu Mitrpolije, jer bi se trebao na potpuno drugi način pravno regulisati status tog novog pravnog lica u Crnoj Gori, na čijem čelu ne mora biti Amfilohije“, kazao je Vujović.

On je istakao da su se zakonom promiješale karte i da više nije kao što je bilo ranije.

„Čini mi se da će iz svega ovoga čemu svjedočimo izaći nešto prilično značajno. Prvo ovaj zakon je na neki način dao mogućnost državi Crnoj Gori, Vladi da utiče makar posredno time što će biti vlasnik nekretnine, da utiče na procese unutar pravoslavnog crkvenog svijeta. Vidjećemo kako će to rezultirati, ali ono što je kada govorimo o Amfilohiju, on vjeruje da bi vidio sebe na čelu jedne objedinjene pravoslavne crkve u Crnoj Gori“, rekao je Vujović.

Zaključuje kako je prvi čovjek Mitropolije crnogorsko-primorske oduvijek igrao političku igru, te da ga ne treba posmatrati isključivo kao crkveno lice. Amfilohije Radović je, ocjenjuje Vujović, crkvena, ali prije svega politička ličnost.

„Bez obzira da li se osjeća kao Crnogorac ili Srbin ili i jedno i drugo, nije spreman, makar je to moj utisak, da dovede do krvoprolića i sukoba kao što bi drugi bili spremni da ulože i to kao žetone u igri pod uslovom da se odigra kako oni to žele, jer nijesu iz Crne Gore, jer bi Crna Gora poslužila za potkusurivanje nekih igara regionalnog karaktera“, istakao je Vujović.

Upozorava da stvar nije samo lokalna, nego da je treba posmatrati i mnogo šire u pravoslavnom svijetu. U tom smislu smatra da je veoma značajno što vaseljenski patrijarh u obraćanjima predsjedniku Crne Gore koristi termin Pravoslavna crkva u Crnoj Gori.

Iznosi i procjenu kako će biti anuliran tomos koji je SPC dobila da ima uslovno rečeno kontrolu nad pravoslavljem na teritoriji Kraljevine SHS.

„Ukoliko Amfilohije i dalje ima kontrolu nad sveštenstvom u Crnoj Gori, a lično vjerujem da ima i da kažem uđe i okonča pregovore sa Vladom na način koji odgovara njemu, onda može da zaštiti svoju poziciju pa čak i u slučaju sukoba u SPC i odvajanja od SPC, on može da zadrži kontrolu. Vjerujem da ako bi se Amfilohije odlučio na raskol u SPC i traženje autokefalije te crkve, možda proširene na CPC, ja ne sumnjam da bi dobio autokefalnost od patrijarha Vartolomeja“, naglasio je Vujović.

On zato ocjenjuje kako je ono što se dešava u vezi sa reakcijama na Zakon više političko, a najmanje vjersko pitanje. Bez obzira što ogroman broj ljudi koji učestvuje u litijama i vjerujući narod možda i nema političku ambiciju.

PICULA STIŽE U PODGORICU

Hrvatski zastupnik Tonino Picula sjutra stiže u trodnevnu posjetu u Podgorici, kao stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, što je njegova prva posjeta našoj državi od imenovanja na tu poziciju.

„Kao zastupniku Evropskog parlamenta, koji se od početka mandata bavi vanjskom politikom s posebnim angažmanom oko Zapadnog Balkana i bivšem ministru vanjskih poslova Republike Hrvatske, dobro su mi poznate političke prilike u Crnoj Gori. Od svih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima. Kao izvjestilac Evropskog parlamenta radim na tome da pomognem jačanje institucionalnih kapaciteta Crne Gore, kako bi što prije ispunila kriterijume za punopravno članstvo u EU”, poručio je Picula uoči odlaska u Podgoricu.

Picula će se u Podgorici sastati s predsjednikom Vlade Duškom Markovićem, ministrom vanjskih poslova Srđanom Darmanovićem, te šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivom Oravom.

Sastanke će održati i s predsjednikom Skupštine Crne Gore Ivanom Brajovićem te drugim šefovima delegacija EU-a, a uz teme pristupanja EU, Picula će sa sagovornicima razmatrati i trenutno aktualne političke teme u toj zemlji.

Picula će obići i hrvatsku zajednicu u Kotoru.

Picula je već ranije najavio kako će proširenje Evropske unije biti prioritet njegovog mandata predsjednika Radne grupe za Zapadni Balkan.

Picula radi na setu preporuka koje će sadržti objektivan pregled rezultata i metodologije trenutnog sistema pregovaranja te prijedlozima koji bi trebali pridonijeti novom zamahu sada usporene politike proširenja.

Naglasio je kako bi Crna Gora svoj put u EU trebala nastaviti po pravilima pod kojima je pregovore i započela.

“Za Hrvatsku je od strateškog interesa da na svojim granicama ima druge članice Unije. Budući da je Hrvatska posljednja zemlja koja je postala članicom EU, imamo najsvježije iskustvo koje trebamo i želimo prenositi na zemlje u regiji. Hrvatsko predsjedanje Savjetom Evropske unije prilika je da potvrdimo svoje vanjskopolitičke prioritete među kojima je proširenje i stabilizacija nama susjedne regije Zapadnog Balkana. Nadam se da će Crna Gora nastaviti da radi na reformama koje su potrebne u pitanjima vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija, a stalan napor potreban je u prevenciji i suzbijanju korupcije te borbi protiv organiziranog kriminala“, poručio je Picula.

JOVANOVIĆ

To što patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, najvjerovatnije neće doći na Svetosavski sabor u Pljevljima, 27. januara, jer kako mediji prenose, nije dobio zvaničan poziv od nadležne eparhije iz Crne Gore, pomak je u odnosima između Srbije i Crne Gore, koji znači da Mitropolija crnogorsko – primorska želi da unutrašnje pitanje oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti riješi u Crnoj Gori, bez uplitanja Beograda, smatra publicista Slobodan Jovanović.

Kaže da nije ni očekivao da mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije bilo kome prepustiti ulogu pregovarača.

Iako su iz opštinskih odbora DF-a najavili da će Svetosavskom saboru u Pljevljima, 27. januara, prisustvovati i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, najavu o njegovoj posjeti nijesu dobili u Mileševskoj eparhiji. Informaciju o dolasku patrijarha Irinija u Crnu Goru , nemaju ni u Beogradskoj patrijaršiji.

Iz Mitropolije crnogorsko primorske TVCG nije uspjela da dobije odgovor da li će patrijarh prisustvovati Saboru, ali su mediji objavili da Irinej poziv nije dobio, te da najvjerovatnije neće biti u Pljevljima. Ta informacija za publicistu Slobodana Jovanovića, pomak je.

“Meni je to posljednje sredstvo Amfilohija Radovića da će ustvari pitanje eparhija Srpske pravoslavne crkve i imovine u Crnoj Gori, rješavati se u Crnoj Gori, što je dobro. Inače sama činjenica da je ovo sve iskorišćeno da se pokrenu mnoga pitanja vezana za Crnu Goru , i da čuvena hajka koja se tri puta obnavlja, govori da je to bar donekle dobra stvar da barem crkva u Crnoj Gori ne miješa Beograd u unutrašnje stvari Crne Gore”, navodi Jovanović.

Jovanović naglašava da nije ni očekivao da će mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije bilo kome prepustiti ulogu pregovarača o crnogorskoj crkvenoj imovini.

“Ono što je donekle iznenađujuće je da je on izričit bio i da je naglasio da je Mitropolija na Cetinju oduvijek bila samostalna i da je to i danas. Možda će vremenom prihvatiti i činjenicu da je bila autokefalna, ko zna. Ono što očekujem jeste da će zbog tih riječi postati meta beogradskih tabloida, što je možda i dobro da javnost vidi kakva je tehnologija tog hibridnog rata koji se iz Beograda vodi protiv Crne Gore”, naveo je Jovanović.

Ovo je, od početka godine drugi neuspješni pokušaj dolaska Irineja. Prva najava bila je da će doći na Badnji dan, kako bi nalagao badnjake u Pljevljima sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, kojem takođe nije bio upućen zvaničan poziv za posjetu.

Iako je u javnosti najavljeni dolazak patrijarha ocijenjen kao želja za miješanjem i pregovaranjem sa crnogorskom Vladom oko Zakona o slobodi vjeroispovjesti, mitropolit Amfilohije nekoliko puta je naglasio da će eventualne pregovore o, kako je kazao temeljnom ugovoru koji se tiče crkvene imovine u Crnoj Gori, vlast voditi sa njim, a ne sa beogradskom Patrijaršijom.

Dijana Drašković, TVCG

STUPIO NA DUŽNOST

Ambasador Ivan Ivanišević predao je danas akreditivna pisma princu Albertu II od Monaka, čime je stupio na dužnost nerezidentnog ambasadora u Knjaževini Monako.

“U dužem i otvorenom razgovoru sa princom Albertom konstatovan je dinamičan i kontinuiran razvoj bilateralnih odnosa između Knjaževine Monako i Crne Gore, koji je potvrđen i u brojnim multilateralnim organizacijama, ali i kroz redovnu razmjenu posjeta na najvišem nivou”, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).

Ivanišević je, kako se navodi, zahvalio na stalnoj podršci koju Knjaževina pruža Crnoj Gori, posebno izdvajajući projekte u oblasti održivog razvoja finansirane od strane prinčeve fondacije.

Iz Ministarstva dodaju da je informisao o napretku ostvarenom u kontekstu EU integracija, uz prezentaciju potencijala za saradnju na bilateralnom planu.

“Istaknuta je važnost saradnje malih država, uz podsjećanje na Igre malih zemalja koje su održane tokom ljeta 2019. godine u Budvi, te naglašeno da će odnosi u ovom okviru biti dalje pospješeni i kroz Konferenciju predsjednika parlamenata malih država koja će biti organizovana u maju 2020. godine u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

Princ Albert II pozvao je predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da posjeti Knjaževinu Monako.

VUČIĆ

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da nije saglasan s argumentacijom koju je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović iznio oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti i njegove primjene.

Vučić je najavio mogućnost da sa Đukanovićem razgovara o tome u Izraelu, gdje će obojica boraviti na obilježavanju 75. godišnjice oslobađanja Aušvica.

Predsjednik Srbije je kazao da je, koliko zna, i Crna Gora dobila poziv da dođe u Izrael.

Upitan da li će prihvatiti poziv za posjetu Crnoj Gori i kada bi moglo doći do nje, Vučić je novinare u Davosu podsjetio da je i on uputio poziv Đukanoviću da posjeti Srbiju.

“Mnogo je važnije od toga da li ćemo doći u posjetu da se riješi problem i da se razgovara o tome kako da ga riješimo. Nisam saglasan sa argumentacijom koja je iznijeta oko suštine samog Zakona i njegove primjene. Ne zato što imam pravo da se miješam u unutrašnje stvari Crne Gore, već što se tiče srpskog naroda, njegove cjeline, i naše kulturne i istorijske baštine”, objasnio je Vučić.

Kazao je da je, koliko zna, i Crna Gora dobila poziv da dođe u Izrael na obilježavanje 75. godišnjice oslobađanja Aušvica, i da je dolazak potvrđen.

Upitan da li Podgorica želi smirivanje situacije, rekao je da to ne zna, ali da misli da niko ne želi eskalaciju nasilja.

Ukazao je da su najavljeni razgovori mitropolita Amfilohija sa crnogorskim vlastima i da treba vidjeti kakav će biti ishod.