PREDSJEDNIK CG

Tekst “Milo bi Crkvu pod Vatikanom” objavljen u “Vijestima”, baziran na tzv. analizi Instituta IFIMES – još jedna je u nizu lažnih vijesti, navodi se na Twiter nalogu Predsjednika.

Kako je objavljeno na Twiteru tekst je senzacionalistički obrađen.

OO DPS ŠAVNIK

Namjerne pogrešne interpretacije Zakona o slobodi vjeroispovijesti i plasiranje teze da će se imovina SPC, “otimati”, dio je kampanje zamjene teza i pokušaja manipulisanja javnošću, saopšteno je iz OO DPS Šavnik.

“Danas su održane sjednice IO i OO DPS-a Šavnik, kojima su prisustvovali koordinatori ispred Predsjedništva i IO DPS-a Crne Gore, Nada Drobnjak i Milosav Anđelić, i na kojima se razgovaralo o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori. Tokom rasprave u demokratskoj atmosferi razmijenjeni su stavovi o političkim dešavanjima nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iskazan je jedinstven stav da država Crna Gora ima obavezu da svima obezbijedi poštovanje ljudskih prava, kao i da je sloboda misli i vjeroispovijesti imala i ima poseban značaj u heterogenom društvu kao što je Crna Gora, te da je Crna Gora od obnove nezavisnosti puno uradila na očuvanju i unaprjeđenju vjerskih sloboda i na uspostavljanju partnerskih odnosa sa vjerskim zajednicama”, navodi se u saopštenju OO DPS Šavnik.

Oni su istakli da namjerne pogrešne interpretacije Zakona o slobodi vjeroispovijesti i plasiranje teze da će se imovina SPC, “otimati”, jesu dio kampanje zamjene teza i pokušaja manipulisanja javnošću.

Na sjednici je prezentovano inovirano izborno zakonodavstvo koje je usvojeno u decembru 2019. godine u Skupštini Crne Gore, kao i aktivnosti Opštinskog odbora u implementaciji Kongresnih dokumenata.

Konstatovano je da će mudra politika koju vodi vlast u Crnoj Gori predvođena Demokratskom partijom socijalista, sasvim sigurno pobijediti na predstojećim parlamentarnim izborima.

Na predlog IO DPS-a, OO DPS-a Šavnik je jednoglasno utvrdio da kandidat za predsjednika Opštine Šavnik bude Vlatko Vuković.

POPOVIĆ PORUČILA

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, osim što je neustavan i pravno neodrživ, sračunat je na podjele, razdore i svađe, poručila je poslanica Demokrata Zdenka Popović.

„Ovih dana, svjedoci smo izglasavanja neustavnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zakona koji je podijelio ljude na vjere, nacije, zakona koji unosi nemir, a donosi nestablnost, razdor i svađu“, navodi Popović.

Ona kaže da imovina mora biti poštovana i neprikosnovena.

„Bez toga nema slobode i dostojanstva ljudi i njihovih zajednica. Tome nas uče dvije grandiozne monoteističke religije, sa dubokim utemeljenjem u Crnoj Gori, hrišćanstvo i islam, ali i uporedno pravo demokratskih država“, poručila je Popović.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kako navodi Popović, dovodi u pitanje ne samo statuse pravoslavnih i katoličkih vjerskih objekata, već i status zadužbina odnosno vakufske imovine“.

„Članovi 62, 63 i 64 ovog Zakona otvaraju prostor da se ova imovina konfiskuje od vjerskih zajednica, i takoreći, preko noći, prenese na institucije javnog sektora, suprotno Ustavu“, poručila je Popović.

Demokrate, kako kaže Popović, smatraju da u Crnoj Gori ne treba samo da živimo jedni pored drugih, već i jedni za druge.

„Apelujemo na sve dobronamjerne, slobodomisleće građane, da u ovom trenutku, kada smo najpotrebniji jedni drugima, zbijemo redove, stanemo jedni uz druge u odbrani naše zajedničke imovine i slobode, kako bi mi živi, a i oni mrtvi koji su poklanjali svoje imetke, našli svoj mir“, navela je Popović.

DPS PORUČUJE

Dio crnogorske opozicije skriva svoje prave namjere iza navodne brige o vjeri, saopšteno je iz kolašinskog DPS-a. Kako su kazali, donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti partijski aktivisti DF-a i Demokrata dočekali su kao raspisivanje parlamentarnih izbora ili, “kako se oni nadaju, raspisivanje referenduma o referendumu od 21. maja 2006. godine”.

“Sve partijsko – političke i anticrnogorske ambicije dominantni dio crnogorske opozicije skriva iza navodne brige o vjeri, crkvi i vjerskim objektima, braneći ih od, gle čuda, građana Crne Gore i crnogorske države, a za račun susjedne države i velikosrpskih elemenata u cijelom regionu”, navodi se u saopštenju.

Kako kažu iz kolašinskog DPS-a to je potvrdila j i sinoćnja šetnja kolašinskim ulicama gdje je u prvom planu bila trobojka sa četiri ocila.

“Iz dana u dan će se smanjivati prostor za manipulacije i vjernici SPC-a koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu će se uvjeriti da im Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne ugrožava ni jedno vjersko i građansko pravo”, navodi se u saopštenju.

Iz kolašinskog DPS-a kažu da jedan demokratski, civilizacijski i evropski zakon je metodom primitivne manipulaciije, iskorišten za otvaranje dva politička fronta za ostvarivanje jednog političkog cilja – popravljanja partijskog rejtinga na velikosrpskoj nacionalističkoj retorici, “sve manje obučenoj u mantiji, a sve više u trobojkama i srpskim ocilima”.

“Na prvom frontu opozicija vodi borbu protiv državnosti, stabilnosti i budućnosti Crne Gore i na tom frontu se pokušavaju motivisati građani kojima se manipuliše da su im ugrožene vjerske slobode i vjerski objekti. Ipak, manipulacija pada u vodu kada se nacionalističkoj koreografiji doda poznata i zapaljiva stihoklepačka krilatica – što je bio Montenegro, biće opet srpsko leglo”, navodi se u saopštenju.

Drugi front je trenutno prikriveniji kažu iz DPS-a.

“Ali se ispod zavjese navodne  ugroženosti i „borbe za crkvu“, vodi oštra partijsko- politička borba za rejtinge i članstvo. Posebno je beskompromisna borba  između DF i Demokrata. DF istrajava na prepoznatljivoj matrici klerikalnog nacionalizma, koji „skupštinski šešelji“ promovišu suzavcima i otkopavanjima oružja. Demokrate su kravate  zamijenili mantijom, a sve u pokušaju spašavanja strmoglavo padajućeg rejtinga, koji može biti obnovljen, vjeruju kvazi-demokrate samo animiranjem anticrnogorskog biračkog tijela”, navodi se u saopštenju.

Pominju i SNP.

 “U prostor koji kontroliše ovaj antidržavni dvojac, pokušava da se pozicionira i SNP kako bi sačuvao svoje članstvo napadnuto od strane DF i Demokrata, usljed višegodišnje konfuzije SNP-a. Korak iz blata marginalizacije bi da učine i URA, Ujedinjena Crna Gora kao i neki nezavisni poslanici, ali za njih je već odavno kasno”, zaključeno je u saopštenju .

KAŠĆELAN

Evropska perspektiva Crne Gore neupitna je, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan na ceremoniji vezivanja crvene kravate na spomen-bisti Ivanu Mažuraniću na Cetinju, kojom se simbolično obilježava hrvatsko presjedavanje Evropskom unijom (EU).

„Kao predvodnik procesa EU integracija, Crna Gora čvrsto je na stanovištu da treba da nastavi sa reformama i da podržava susjede u procesu pridruživanja, jer građani našeg regiona zaslužuju perspektivnu budućnost u ujedinjenoj i snažnoj Evropi“, rekao je Kašćelan.

On je dodao da je Crna Gora ohrabrena prioritetima hrvatskog predsjedavanja EU, od kojih je proširenje visoko na agendi.

„Vjerujemo i da će samit EU i zemalja Zapadnog Balkana, koji će biti organizovan u maju u Zagrebu, biti najbolja potvrda tog htjenja Hrvatske“, naveo je gradonačelnik.

Kašćelan je dodao da mu je posebno drago što se ceremonija vezivanja kravate dešava u crnogorskoj Prijestonici, istorijskom, kulturnom, a nekada i administrativnom centru Crne Gore, gdje je 2009. podignut spomenik Ivanu Mažuraniću.

„Taj narodni tribun, ban i pjesnik – pronio je širom Evope i svijeta najljepše riječi o crnogorskoj samobitnosti, naciji i kulturi. Mažuranić je u spjevu Smrt Smail-age Čengića, kako je to zapisao Vojislav P. Nikčević, dao najreljefniju integralnu sliku i najdublju moguću spoznaju o Crnoj Gori i Crnogorcima, uhvaćene u njihovim najsuštinskijim istorijskim, narodnosnim i nacionalnim koordinatama i egzistencijalnim odnosima“, podsjetio je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, danas, 130 godina nakon smrti Ivana Mažuranića, čin vezivanja kravate na njegovoj spomen-bisti na Cetinju je prirodan slijed i potvrda vjekovnih veza crnogorskog i hrvatskog naroda i država.

„Koristim priliku da se zahvalim Hrvatskoj na dobrosusjedskim odnosima, na međusobnom uvažavanju i podršci Crnoj Gori da bude još bolja i uspješnija u svim oblastima na putu ka EU“, rekao je Kašćelan.

Grubišić: Samit u Zagrebu da bude kruna u pregovaračkim procesima susjeda

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić naveo je da će Hrvatska učiniti sve da samit u Zagrebu bude kruna njenih „nastojanja i vrlo jasan orijentir i prekretnica u pregovaračkim procesima susjeda“.

„Ovih šest mjeseci nije dugo, ali budite uvjereni da ćemo se boriti za naše susjedstvo, jer nijesmo ušli u EU samo radi sebe. Ako ne pomognemo našim susjedima, onda neće ni biti dovoljno uspješno naše predsjedavanje“, ocijenio je Grubišić.

On je potvrdio stav da je Crna Gora lider u pregovaračkom procesu, dodajući da vjeruje da ne postoji nikakva mogućnost da Crna Gora ne bude prva sljedeća članica EU.

Grubišić je kazao da je vezivanje kravate na spomen-bisti Ivana Mažuranića još jedan znak hrvatsko-crnogorskog prijateljstva, te da dvije države imaju puno spona, od kojih je možda jedna od najvrijednijih Ivan Mažuranić.

Mažuranić je, kako je rekao, bio impresioniran crnogorskom borbom za nezavisnost, za vlastitu državnost, te je napisao je spjev Smrt Smail-age Čengića – „sjajan ep, jednu od najboljih stranica hrvatske njiževnosti“.

PREDSJEDNIŠTVO REAGOVALO

Tvrdnja generalnog sekretara predsjednika Srbije Nikole Selakovića da su najrelevantnija međunarodna pravna tijela, poput Savjeta Evrope pozivala na nužnost i potrebu vršenja restitucije crkvene imovine, naročito SPC, nema apsolutno nikakvog utemeljenja u činjenicama, ocijenjeno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore.

Podsjećamo, Selaković je juče osporio argumentaciju predsjednika Crne Gore Mila Ðukanovića u prilog Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i naveo da je sve što je Ðukanović iznio pravno neosnovano i da nije validno.

Iz Predsjedništva, međutim, navode da su tvrdnje Selakovića neutemeljene.

“Naprotiv, Crna Gora je 2012. godine upravo pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao sudskim tijelom Savjeta Evrope, dobila spor protiv Srpske pravoslavne crkve, koja je zahtijevala restituciju crkvene imovine u Crnoj Gori. Evropski sud u Strazburu je ovu tužbu SPC odbacio kao očigledno neosnovanu i neprihvatljivu, utvrdivši da podnosioci tužbe nijesu imali ‘postojeću imovinu’ niti ‘legitimno očekivanje’ za povraćaj imovine čiju su restituciju zahtijevali”, navodi se u reagovanju.

Sud u Strazburu je, kako su istakli, zaključio da su “bez pravnog osnova tvrdnje SPC i države Srbije da je SPC u Crnoj Gori žrtva povrede prava na mirno uživanje imovine i na pravično suđenje, kao i da je navodno diskriminisana od strane države Crne Gore”.

“Iz ove odluke Evropskog suda jasno proizilazi da je imovina koju je tada potraživala SPC, u vrijednosti od više stotina miliona eura, zapravo državna imovina. Okolnost da se ovoj tužbi Srpske pravoslavne crkve tada pridružila Republika Srbija nije ni tada nimalo pomogla podnosiocima tužbe i oni su taj spor protiv Crne Gore izgubili. Tom prilikom, Republika Srbija, koja se pridružila tužbi, iznijela je čitav arsenal poznatih tvrdnji o viševjekovnom bivstvovanju SPC u Crnoj Gori i o tome da je SPC isključivi vlasnik pravoslavnih vjerskih objekata u našoj državi, za koje je izričito tvrdila da predstavljaju istorijske spomenike isključivo srpskog naroda. Međutim, kao ni danas, tako ni tada, za to nijesu ponudili pravno valjane dokaze”, kazali su iz Predsjedništva.

SPC i država Srbija su, kako podsjećaju, ovaj spor izgubili “zato što je i po domaćem i po međunarodnom pravu nesporna pravna činjenica da je Crna Gora, a ne Srpska pravoslavna crkva, uvjek bila i ostala vlasnik vjerske imovine koja je kroz vjekove stvarana od državnog novca ili zajedničkim ulaganjem građana”.

“Još u Knjaževini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori, gdje je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva po Ustavu imala status zvanične državne crkve, vjerska imovina pripadala je državi, a Crnogorska pravoslavna crkva je tu imovinu samo koristila i nije njome mogla raspolagati bez izričitog dopuštenja državne vlasti. Ovo su pravne činjenice, a ideološke i političke tvrdnje kojima se osjećaj pripadnosti srpskoj naciji pokušava poistovjetiti sa pravoslavljem u Crnoj Gori nemaju nikakvu težinu, ni u domaćem, ni u međunarodnom pravu, što jasno potvrđuje i navedena odluka Evropskog suda iz 2012. godine”, navodi se u reagovanju Predsjedništva.

URA PORUČUJE

Izvršni direktor Građanskog pokreta URA Zoran Mikić saopštio je da je predsjednik i lider DPS-a Milo Đukanović u razgovoru za agenciju Tanjug svojim porukama demonstrirao je da nije predsjednik svih građana i “da mu nije stalo do državnih interesa i rješavanja podjela u društvu”.

“Đukanovićevi navodi da litije ne mogu ugroziti vlast, pokazuju da je njegova jedina briga očuvanje vlasti i funkcija, a da mu nije stalo do državnih interesa i rješavanja podjela u društvu. Interes čitavog društva je pomirenje i pronalaženje rješenja oko spornih pitanja uz obavezu svih da poštuju suverenitet i integritet države Crne Gore”, tvrdi Mikić.

On navodi i da su se “iščašenja” sa imovinom i državnom svojinom o kojima govori Đukanović od 1986. do 2000. godine i uređenje katastra dogodili u periodu dok je na vlasti bio jedinstveni DPS.

“Zašto vlast u prethodnih 30 godina nije iskoristila zakonske mehanizme da ispravi nepravilnosti već je po potrebi koketirala sa državnim i nacionalnim interesima?”, ističe Mikić.

Smatra da je DPS potpuno usamljen i da se to najbolje vidi iz toga da ga više ne brane ni manjinske partije ni sateliti jer su, kako kaže Mikić, i oni svjesni da ovakvo ponašanje DPS-a samo proizvodi nove podjele i probleme.

“Rješavanje spornih i osjetljivih pitanja treba realizovati kroz dijalog, a ispravljanje svih nepravdi i nepravilnosti sistematski i postepeno. URA nije protiv zakonskih rješenja koje će regulisati oblast religijskih zajednica u Crnoj Gori ali isto tako zna da je ova priča sa velikim tenzijama bez istinskog dijaloga plasirana od strane Đukanovića tik pred izbore. I to u trenutku kada se kao društvo i država suočavamo sa ogromnim socijalnim i ekonomskim problemima zbog čega sve više ljudi odlazi iz zemlje”, ukazuje izvršni direktor URE.

Dodaje da URA predlaže i sistematske zakone koji treba da pomognu ozdravljenje i oporavak našeg društva.

“Prvi takav je Zakon o porijeklu imovine kojim se predviđa provjera imovine svih javnih funkcionera i sa njima povezanih lica od 1989. godine do danas. Na taj način se stvaraju mogućnosti da se pokradeni novac svih građana vrati u budžet Crne Gore. Tako se štite interesi svih građana i državna svojina”, zaključuje Mikić u reagovanju.

CKM PITA

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) nijednom se nije oglasila povodom hajke koja se u posljednje vrijeme vodi protiv države Crne Gore, ocijenjeno je iz Crnogorske kulturne mreže (CKM).

“Prateći javnu hajku koja se vodi protiv Crne Gore zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti lako je doći do zaključka da i u sopstvenoj kući imamo one koji se njime iz zle namjere ne slažu. Svaki razuman građanin naše države zna da su protivljenja ustavnosti zakona ogranka Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori pravno neosnovana. Nažalost, ova vjerska zajednica na sve načine pokušava, falsifikujući istorijiske činjenice, da građanima Crne Gore koji se deklarišu kao Crnogorci uskrati pravo imanja svoje Crnogorske pravoslavne crkve”, saopštio je CKM.

Nije im, kažu, bila namjera da se previše bave CPC, već onima koji su, kako navode, od Crne Gore “dobili beneficije koje su nezamislive za običnog građanina, akademicima CANU-a”.

“Ova organizacija i njeni članovi se tokom hajke i šovinističke politike koji se vodi protiv naše države nijednom nijesu oglasili. Nijesu se oglasili kada je napadan crnogorski identitet, crnogorska suverenost, Crnogorska pravoslavna crkva, niti kada je zapaljena crnogorska zastava u Beogradu. Jasno je zašto se niko od njih nije pojavio u televizijskim emisijama da se javno suprotstave napadima na Crnu Goru, iz razloga što im je kokarda bliža od crnogorskog dvoglavog orla. Lako je zaključiti da se njihov odnos prema Crnoj Gori svodi na mjesećne apanaže koje dobijaju iz budžeta, i to im je mjerilo patriotizma”, kazali su iz CKM-a.

Nadaju se da će se premijer Duško Marković “dobro zapitati da li oni takav odnos zaslužuju”. 

“Vjerujemo da će Vlada dobro razmisliti da li treba da nastavi podršku antidržavnoj akademiji i njenom sramnom radu koji zaslužuje prezir. Ovakva akademija ne služi Crnoj Gori, jer o važnim pitanjima za državu 30 godina nema svoj stav”, istakli su iz CKM-a.

PODNIO OSTAVKU

Funkcioner Bošnjačke stranke (BS) i poslanik u Skupštini Crne Gore Nedžad Drešević podnio je ostavku na mjesto predsjednika Opštinskog odbora BS-a u Podgorici, piše Dan.

Drešević je prošle godine u februaru i drugi put izabran za predsjednika podgoričkog odbora Bošnjačke stranke.

On je negirao navode da je ostavku podnio zbog funkcije ambasadora u Tirani, već da je takav potez odluka stranke.

“Istina je da sam podnio ostavku na mjesto predsjednika podgoričkog odbora stranke, iako sam prošle godine ponovo izabran na tu funkciju. Jednostavno, takva je bila odluka stranke, da pred izbore nešto promijenimo na lokalnom nivou, i prvi korak je bila moja ostavka. Ja sam na toj funkciji bukvalno od osnivanja odbora, evo 13 godina, pa je logično da tu bude nekih promjena. To nema nikakve veze s time da bih ja mogao biti ambasador Crne Gore u Tirani. Nema od toga ništa”, tvrdi Drešević.

ĐENERO SMATRA

Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tokom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati, kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

Ta praksa, kako je ocijenio, silno liči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima.

“A jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nijesu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane”, rekao je Đenero.

Ističe da se radi o tipičnom “hibridnom ratu” protiv Crne Gore, koji treba da nadomjesti konvencionalni sukob.

Najgore što se ovih dana moglo čuti je, kaže Đenero, izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića izrečena u njegovom tipičnom maniru pasivne agresije.

“On kaže kako on, eto zagovornik mira u regiji, neće u Crnu Goru poslati vojne trupe, e da bi riješile problem, i onda s žalom za ‘dobrim starim vremenima’ pridodaje da bi se to nekad sigurno tako napravilo. Predsjednik susjedne države eklatantno relativizuje suverenitet Crne Gore, upravo kao što to čini vrh Srpske pravoslavne crkve, koji želi da njihova vjerska organizacija djeluje na području susjedne države, ali ne želi priznati niti suvereno pravo da ta država donosi zakone na svojoj teritoriji, niti je spremna poštovati te zakone”, kaže Đenero.

Elementarna obaveza registracije organizacije koja djeluje u državi želi se izbjeći, kako je ocijenio, “tvrdnjom da je ta država produkt te Crkve, pa da onda valjda ta crkvena organizacija ne bi smjela biti ograničena niti jednim zakonom”.

“Crna Gora je donijela zakon koji određuje pravila ravnopravna za sve vjerske zajednice, a uređuje pitanje crkvene imovine. Taj zakon nije presedan, imaju ga u nekom obliku sve savremene države, a njegova temeljna načela ne kose se s demokratskim principima. Paradoksalno je da Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Crne Gore nije spremna poštovati neka od pravila koja poštuje kad djeluje u matičnoj državi, Srbiji”, rekao je Đenero.

“Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tijekom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati. Ta praksa silno naliči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima, a jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nisu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane. Radi se o tipičnom ‘hibridnom ratu’ protiv Crne Gore, koji treba nadomjestiti konvencionalni sukob, a treba primijetiti da je Crna Gora danas u donekle nepovoljnijoj poziciji od Hrvatske i BiH. Na globalnoj razini Miloševićev je režim bio osamljen, a Srbija danas ima globalnog zaštitnika i nekoga ko podstiče ovakve politike. EU je sa zakašnjenjem prepoznavala karakter konvencionalnog rata, a u uslovima isprepletenih interesnih odnosa, aktuelni nekonvencionalni izazovi ostaju bez adekvatne evropske reakcije”, kaže Đenero.