ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Đukanović Crne Gore Milo Đukanović iskazao je zadovoljstvo odnosima sa Kinom, koji se posljednjih godina, kako navodi, sistemski unapređuju. On je danas primio ambasadora NR Kine u Crnoj Gori Liu Đina, na njegovu inicijativu, koji mu je tom prilikom uručio original pozivnog pisma predsjednika Kine Si Đinpinga za učešće Predsjednika na Samitu inicijative 17+1, koji će se održati u Pekingu, kao i čestitku kineskog predsjednika povodom kineske Nove godine.

“Svjedočeći intenzivnom razvoju saradnje na političkom, ekonomskom i polju kulture, radujemo se novim mogućnostima i zajedničkim projektima na bilateralnom planu i u okviru inicijative Pojas i put i mehanizma 17+1”, ocijenio je predsjednik.

On je u tom kontekstu istakao očekivanje da će upravo predstojeći Samit u Pekingu biti prilika za dogovor o sadržajima saradnje u obostranom interesu.

Đukanović je, kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika, ponovio poziv za posjetu Crnoj Gori predsjedniku Kine Si Đinpingu. On je naglasio da je Crna Gora jasno opredijeljena da bude dio evropskog civilizacijskog kruga, ali da istovremeno čuva svoja tradicionalna prijateljstva od kojih je jedno i sa Kinom.

“Osvrnuvši se na najznačajniji infrastrukturni projekat u Crnoj Gori, izgradnju auto-puta, izrazio je očekivanje da će kompanija CRBC ispuniti ugovornu obavezu i završiti prvu dionicu puta u predviđenom roku. Iskazao je interes za saradnju i drugim infrastruktrunim projektima u skladu sa tržišnim uslovima, kao i širenje saradnje u oblastima od obostranog interesa”, saopšteno je iz Kabineta predsjednnika.

Ambasador Liu Đin visoko je ocijenio postignuća Crne Gore, socio-ekonomsku stabilnost i stabilan trend razvoja u kojem prednjači u regionu. Uz zadovoljstvo razvojem odnosa ukazao je na značajne potencijale za dalji razvoj odnosa, uvjeren da će Samit 17+1 donijeti novi kvalitet postojećoj saradnji i kroz neposredan razgovor dva predsjednika.

Cilj Samita je, kazao je ambasador, da se uspostavi otvoreno, inovativno i korisno partnerstvo između Kine i zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope, ali i Kine i EU. Na bilateralnom planu posebno je istakao zainteresovanost kineske strane za nastavak saradnje u oblasti infrastrukture, kao i još intenzivniju razmjenu studenata i turista.

KEMP – DAKIĆ

Velika Britanija spremna je da pruži podršku Crnoj Gori u zajedničkoj borbi protiv hibridnih prijetnji.

To je istaknuto na sastanku načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore brigadnog generala Dragutina Dakića s britanskom ambasadorkom

Alison Kemp i vojnim atašeom te zemlje potpukovnikom Kristoferom Mejkokom.

“Načelnik Generalštaba naglasio je da VCG daje puni doprinos NATO-u kroz vježbe i misije u komandnoj i strukturi snaga”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Vojni ataše i ambasadorka Velike Britanije poručili su da podržavaju zajedničku obuku oružanih snaga dvije zemlje, kao i da su posvećeni nastavku saradnje.

MILOŠEVIĆ

Ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević kazao je da očekuje od autoriteta i medija u Srbiji da spuste tenzije povodom aktuelnih dešavanja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja. Ocijenio je da se političari moraju suzdržati od oštre retorike i voditi računa kakve poruke šalju, te da je potrebno zajedno promovisati pozitivne, a ne negativne strane naših odnosa.

“Dijalog predstavlja najbolje rješenje i treba uložiti napore u korist onoga što radimo zajednički sa Srbijom kao važnim spoljnotrgovinskim partnerom, sa kojim imamo dobre ekonomske odnose, zajedničke projekte i regionalne inicijative, kao i intenzivnu saradnju na planu evropskih integracija. Želja i energija kod Crne Gore postoji”, kazao je ambasador Milošević u intervjuu za Mondo.

On je naglasio da Vlada Crne Gore na čelu sa premijerom Markovićem nastoji da vodi politiku koja će doprinijeti stabilnosti regiona, a dobrosusjedski odnosi su jedan od tri stuba naše vanjske politike.

Iako su odnosi trenutno opterećeni, Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Srbijom, koji su utemeljeni na realnim interesima, ekonomskoj, geografskoj i političkoj upućenosti jednih na druge, kazao je Milošević.

On je naglasio da u kapacitetu diplomatskog predstavnika Crne Gore, prijateljske, ali samostalne, nezavisne i priznate države, činiti sve za maksimalno moguće unapređenje odnosa sa Srbijom. Dodao je da od zvaničnog Beograda očekuje da prepozna i podrži ne samo njegovo angažovanje, nego sve ono pozitivno što dolazi i od Crne Gore i od crnogorskog naroda. 

Ostrašćene reakcije 

Komentarišući zahtjeve da se proglasi “personom non grata”, kao i izjave usmjerene protiv njega lično i predstavnika vlasti u Crnoj Gori, ambasador Milošević je naglasio da “nije ni malo prijatno kada čujete da neko napada vašu državu, zvaničnike i dobar dio građana, a naročito nije ni malo prijatno kad to dolazi od nekog koga smatrate bliskim. 

“Te parole, ružne poruke i postupci došle su kao produkt neiformisanosti, nedobronamjernosti pojedinih ljudi i subjekata i neshvaćenih poruka koje su kao vrtlog usisale svu dotadašnju dobronamjernost u odnosima dviju država”, ocijenio je Milošević.

Istakao je da su svemu tome doprinijele i ostrašćene reakcije pojedinih subjekata i ekstremnih pojedinaca kojima ne odgovora stabilizacija i bliski odnosi Srbije i Crne Gore. 

“Ničija funkcija, pa ni ambasadorska, ne treba da bude prepreka u odnosima dvije države, a diplomatijom se moramo služiti da bismo prevazišli eventualne nesporazume, a vještinom mudrih zajedničkih odluka doprinositli stabilizaciji situacije.. Mi smo svi prolazni, a Crna Gora i Srbija, kao samostalne međusobno priznate države, su vječne, i ja se nadam, biće uvijek na istoj strani. Kratki su naši životi, a kamoli političke pozicije spram prošlih i budućih vjekova”, ocijenio je Milošević.

Pokušaj paljenja zastave 

Osudivši pokušaj paljenja crnogorske zastave, ambasador je izjavio da je to „ostavilo ružan i gorak ukus u našim srcima“, te da ne služi na čast ni onim koji su je gađali, kao ni onima koji se tome nisu suprostavili. 

“Vjerujem da se tako nešto neće ponoviti. Očekujem od autoriteta i medija da spuste tenzije, da zajedno promovišemo pozitivne a ne negativne strane naših odnosa”, rekao je Milošević.

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ambasador Crne Gore je kazao da on garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji. On je pojasnio da intencija zakonodavca nije bila da bilo šta uzurpira ili oduzima niti jednoj vjerskoj zajednici, niti bi takav predlog zakona dobio zeleno svijetlo od relevantnih međunarodnih institucija.

Dijalog sa MCP

“Moramo poštovati i imati pravni okvir u kojem će sve vjerske zajednice biti odvojene od države i funkcionisati kao dio pravnog sistema države. Ja čvrsto vjerujem da nema skrivenih želja, skrivenih interesa i loše namjere države Crne Gore prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, a posebno prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj”, kazao je ambasador Milošević, dodajući da usvajanje ovog zakona ne predstavlja prepreku za dijalog sa svim vjerskim zajednicama o primjeni ovog zakona, prije svega Mitropolijom crnogorsko-primorskom o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor.

NIJE DOBIO POZIV

I pored toga što su iz opštinskih odbora DF-ovih članica javili kako Patrijarh srpske pravoslavne crkve Irinej dolazi u Crnu Goru 27. januara, on nije dobio poziv nadležne eparhije u Crnoj Gori. Zbog toga, najvjerovatnije, neće prisustvovati Svetosavskom saboru u Pljevljima, a što je bilo najavljeno u medijima.

Kako je televiziji Nova M saopšteno iz mileševske eparhije, oni nijesu dobili nikakvu najavu o posjeti srpskog patrijarha.

Iskazali su želju da patrijarh Irinej u nekom narednom periodu posjeti tu eparhiju.

I iz informativne službe beogradske patrijaršije kazali su, međutim, da nemaju informaciju o dolasku patrijarha u Crnu Goru.

Podsjetimo, ovo je drugi neuspješni pokušaj dolaska Irineja, od početka godine. Prva najava bila je da će doći na Badnji dan, 6. januara, kako bi nalagao badnjake u Pljevljima sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, kojem takođe nije upućen zvaničan poziv.

Kako je i tada izostao poziv patrijarhu Irineju iz Mitropolije crnogorsko primorske, on nije došao. Iako je u javnosti najavljeni dolazak patrijarha ocijenjen kao želja za miješanjem i pregovaranjem sa crnogorskom vladom oko Zakona o slobodi vjeroispovjesti, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije više puta je potcrtao da će eventualne pregovore o, kako je kazao temeljnom ugovoru koji se tiče crkvene imovine u Crnoj Gori vlast voditi sa njim, a ne sa beogradskom Patrijaršijom.

Vlada je više puta saopštila da je spremna na razgovor sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom.

ZA AMBASADORA U BELGIJI

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike izjasniće se sjutra o kandidaturi Ivana Lekovića za ambasadora Crne Gore u Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.

On će na toj funkciji zamijeniti Vladimira Radulovića.

Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore imenuje ambasadore, na osnovi predloga Vlade i mišljenja nadležnog skupštinskog odbora.

Leković je od 2012. do 2016. godine bio Šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji, a prije toga crnogorski ambasador u Poljskoj.

SNP

Sekretar Izvršnog odbora Glavnog odbora SNP Dragan Vukić saopštio je da navodi ministra Predraga Boškovića o hibridnim agresorima kod građana izazivaju zbunjenost i strah.

Vukić objašnjava da je Bošković u jednom intervjuu “da se tendenciozno izvještava o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, čime se ima za cilj destabilizacija političke i bezbjednosne situacije u zemlji”, zapravo dao kontra izjavu Upravi policije, koja je nedavno saopštila da i “pored velikog broja dezinformacija, lažnih vijesti pa i otvorenih najava o incidentima, konstatuje se da svi događaji protiču u najboljem redu i u skladu sa Zakonom”.

“Mi u SNP-u znamo da je to ministru Boškoviću teško razumjeti, jer nije isto pričati o sportu u Crnoj Gori, hvaliti se trofejima i medaljama naših sportista i kititi se tuđim zaslugama, ili na dnevnom nivou podnositi račune o vojnoj spremnosti naše države, za slučaj “napada unutrašnjih hibridnih agresora, “oličenih u političkim partijama, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima koji dobrovoljno ili pod pritiskom izigravaju ulogu trojanskog konja u društvenom i političkom životu Crne Gore“, navodi Vukić.

DAMJANOVIĆ

Zakon o slobodi vjeroispovjesti ne mora se povlačiti, već bi u parlamentarnoj proceduri trebalo izmijeniti osporavane odredbe tog akta, kazao je u intervjuu Radiju Crne Gore nezavisni poslanik i šef Posebnog poslaničkog kluba Aleksandar Damjanović.

Da bi do toga došlo, kaže, neophodan je dijalog kako bi se smirile tenzije, a inicijativa bi, smatra, trebalo da potekne iz vlasti. Očekuje Damjanović i dijalog o izbornim pravilima ili poziv Evropskoj uniji da uputi posrednički tim, sličan onom u Sjevernoj Makedoniji.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti, prema riječima Damjanovića, ne prihvata većinski dio pravoslavnih građana. Zbog toga je važno da do razgovora dođe, a manje je bitno ko će ga pokrenuti.

“Do dijaloga mora doći. Mora doći i do sklapanja Temeljnog ugovora onako, kako je sklopljen sa predstavnicima Katoličke crkve, odnosno Islamske zajednice u Crnoj Gori, i da kroz dijalog sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom ovdje u Crnoj Gori, se dođe do rješenja, obostrano prihvatljivih”, kazao je Damjanović.

Zakon se, smatra, ne mora povlačiti, već bi u parlamentarnoj proceduri trebalo izmijeniti osporavane odredbe.

“I Mitropolija crnogorsko-primorska, jasno sam čuo stavove, da nijesu sva rješenja loša. Da neke odredbe, koje su veoma loše i problematične, da njih treba korigovati i moguće da je to jedan od načina rješenja”, naveo je Damjanović.

A šta ako dijalog izostane: “To će svakako doprinijeti daljoj destabilizaciji političkih prilika u Crnoj Gori, i neće donijeti nikome ništa dobro”.

Litije, tvrdi Damjanović, nijesu politički skupovi. Čin su, kaže, odbrane kanonske crkve. Ne smatra ni da se mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije upliće u politiku.

“Mitropolit je takođe građanin ove države. I ima i pravo da iskaže i svoj stav o tome da ukoliko ova Vlada ne želi dijalog, i nije spremna za dijalog, da ta Vlada treba da padne. To je njegov stav, to je i moj stav”, ocijenio je Damjanović.

Oštro je osudio Damjanović paljenje crnogorske zastave u Beogradu, ocjenjujući ga vandalskim izolovanim činom. Očekuje da nadležni organi Srbije pronađu i kazne počinioce.

“Kao što osuđujem pokušaj sijanja nacionalne i vjerske netrpeljivosti prije svega u državotvornom narodu Crne Gore, dakle između Crnogoraca i Srba. Neću dovesti u istu ravan-nikako, ali ću svakako osuditi to igranje u zelenim dresovima za reprezentaciju Crne Gore, za koju mi ovjde u Crnoj Gori navijamo”, kaže Damjanović.

Lažne vijesti koje plasiraju pojedini regionalni, ali i domaći mediji, samo podgrijavaju tenzije, cijeni Damjanović. Protiv njih, izričit je, ne može se i ne smije boriti hapšenjem novinara.

“Da iskažem očekivanje da se to više neće dešavati u Crnoj Gori, jer i to dodatno podiže tenzije, a na kraju krajeva podiže i tiraž tim medijima”, rekao je on.

Očekuje Damjanović i dijalog o izbornim pravilima ili poziv Evropskoj uniji da uputi posrednički tim, sličan onom u Sjevernoj Makedoniji.

“Jer očigledno da vlast, koja je odgovornija za dijalog, ne želi taj dijalog ili kupuje vrijeme, cijeni Damjanović.

To čini vlast, tvrdi, i kada je riječ o izboru vrhovnog državnog tužioca.

“Ova gospoda iz Vlade sve radi da onemogući gospodina Stankovića, time što će dovesti svog čovjeka na čelo tužilačke organizacije, koji onda ne bi predložio gospodina Katnića, jer su to zakulisni obračuni na dvoru”, rekao je Damjanović.

On je pohvalio dobre rezultate Vlade kada je u pitanju elektro-energetski podmorski kabal i turistička sezona. Prigovara, međutim, što rast BDP, kako kaže, ne prati i bolji životni standard.

Gorica Milošević, Radio Crne Gore

DF POZIVA

Demokratski front poziva nadležne u Generalnom sekretarijatu Vlade i Predsjedništva da obavijeste javnost koliko je sredstava utrošeno za boravak predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i još jednog broja lica u Majamiju.

“Takođe, i da li se radilo o privatnoj ili državnoj posjeti? Da li je Đukanović ovo prekookeansko putovanje realizovao u skladu s Pravilnikom Generalnog sekretarijata Vlade i Predsjedništva?”, navodi se u saopštenju.

Demokratski front traži odgovor i od Agencije za vazduhoplovstvo koji su avioni korišćeni za to putovanje.

“Ono što je sasvim izvjesno, jeste da je avionski let plaćen sredstvima poreskih obveznika, istih onih građana koji već skoro mjesec dana, noseći ikone svetaca, iz noći u noć preplavljuju ulice crnogorskih gradova”, tvrdi  se u saopštenju DF-a.  

PROSTEST

Demokrate Bara neće učestvovati u nastavku sjednice SO Bar, želeći da naj taj način da pošalju protest i poruku Vladi Crne Gore, partijama na vlasti, da se povuče Zakon o slobodi vjeroispovjesti, koji, kako su kažu, dijeli građane.

“Želimo da im poručimo da izađu iz svoje partijske busije i počnu da razgovaraju i da se dogovaraju sa svojim narodom. Sila je trenutna i nije sve danas, postoji i sjutra. Ne dozvolite da se sjutra stidite svojih odluka. Mislite o tome”, navodi se u saopštenju.

Demokrate poručujuda su Barani svih vjera i nacija i ovih dana,  pokazali kako se voli i brat i komšija i prijatelj.

“Pokazali su i dokazali da je Crna Gora dom i otadžbina svih nas bez obzira koje smo nacije i vjere, jer je iznad svega biti čovjek najvažnije. Pokazali su da nas ne mogu više dijeliti i stavljati u torove, jer su se ruku pod ruku pravoslavac, katolik i musliman pobunili protiv nepravde i podjela”, zaključuje se u saopštenju.

MARKOVIĆ U JUTARNJEM

Premijer Duško Marković biće sjutra u 08:05h gost Jutarnjeg programa Televizije Crne Gore (TVCG). Prenos gostovanja biće i na Prvom programu Radija Crne Gore.

U gostovanju premijera Markovića biće riječi o novom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, aktuelnim društvenim prilikama i pritiscima kojima je Crna Gora izložena.

Od premijera ćemo više informacija saznati o pravnim i društvenim posljedicama donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te šta se krije iza protivljenja Srpske pravoslavne crkve (SPC) i njenog zahtjeva za povlačenje Zakona.

Koji su prvi koraci u njegovoj primjeni, kakvim je spoljnim i unutrašnjim pritiscima izložena Crna Gora, da li će Vlada formalizovati poziv Mitropoliji koji bi vodio zaključivanju temeljnog ugovora između države i crkve, neke su od tema o kojima će govoriti premijer Duško Marković.

Budite uz Jutarnji program TVCG, a tekstualni izvještaj gostovanja pratite na Portalu RTCG.