“IZNIJELI POVJERLJIVE INFORMACIJE”

Demokratski front je najavio tužbe protiv crnogorskog Telekoma, zbog, kako kažu, iznošenja povjerljivih informacija između operatera i klijenta, odnosno, zato što je javnost saznala da su brojevi sa kojih su juče stizale poruke sa čestikom za “srpsku Novu godinu” registrovani na Pokret za promjene.

Naime, juče su, sa više brojeva Telekom mreže, za koje se ispostavilo da su registrovani na Pokret za promjene, građanima stizale SMS poruke u kojima se čestita “srpska Nova godina”.

Internet tim Demokratskog fronta tvrdi da su poslednjih mjeseci imali masovne akcije u cilju obavjestavanja građana o štetnim posljedicama koje bi mogao proizvesti, kako tvrde, zakon protiv SPC.

“Naš posao je da obavijestimo, pojasnimo i motivišemo građane da brane civilizacijska dostignuća i naše svetinje u Crnoj Gori. Juče kad smo krenuli sa slanjem čestitki za Novu godinu koristeći legalne i legitimne mehanizme i tehnologije došlo je do združene akcije ANB-a i pojedinih njhovih agenata iz telekomunikacionih kompanija. Poruka čestitke je poruka radosti i ljubavi i ne vrijeđa nikoga. Slična je kao i mnoge čestitke koje ovih dana šalju kompanije i pojedinci”, navode oni.

Dodaju da je ovoga puta, režim reagovao vršeći pritisak na Telekom, čije su kartice koristili za slanje poruka, da neovlašćeno, nezakonito i suprotno ugovoru da “jednom mediju povjerljive podatke o našem ugovoru”.

DF će i u budućnosti nastaviti da obavještava javnost o, kako su naveli u saopštenju, nezakonitim radnjama kompanija i pojedinaca a koje su usmjerene na borbu protiv srpskog naroda i SPC”, poručuju iz Internet tima DF.

VUKSANOVIĆ

Crnoj Gori je trebao Zakon o slobodi vjeroispovijesti, jer je sasvim prirodno da smo, kao suverena država, željeli da riješimo i to pitanje koje već dugo vremena opterećuje našu javnost – ocjenjuje u intervjuu Radiju Crne Gore predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

“Ja bih rekao da je taj zakon zapravo pokazao ono što je već dugo prisutno, što je nekad manje, a nekad više očigledno, a to je taj jedan rascjep u crnogorskom društvu. Ali tu smo da sve te probleme rješavamo, da kroz dijalog dolazimo do dobrih rješenja, kako bi sve ono što nas opterećuje doveli u jedan prihvatljiv okvir”, kaže Vuksanović.

Vuksanović navodi da nije najzadovoljniji što se Zakon o slobodi vjeroispovijesti donosio u vrijeme blagdana.

“Treba uzeti u obzir činjenicu da ovo zakonsko rješenje, kad god da ste ga stavili na dnevni red i kad god da se usvojilo, ono bi dovelo do određene polarizacije i do određenih tenzija. Ja svakako nisam najsrećniji što je taj zakon došao na dnevni red za vrijeme božićnih blagdana, ali opet, razumijevajući parlamentarnu dinamiku imao sam odgovornost zbog same ozbiljnosti tog pitanja da učestvujem u raspravi”, objašnjava Vuksanović.

Lider HGI-ja smatra da će Vlada i Mitropolija crnogorsko-primorska ipak, u jednom trenutku, razgovarati o ovom zakonu.

“Kakva god da je atmosfera i šta god da se dešava, uvijek ljudi sjednu za sto i dogovaraju se, pa će biti i ovaj put tako. Ne možemo odrediti vremenski trenutak kada će se to desiti, ali sigurno će se desiti”, vjeruje Vuksanović.

Vuksanović nema ništa protiv protesta na ulicama, sve dok su u jednom demokratskom okviru.

“To je, zapravo, jedan legitiman izraz nezadovoljstva. Za sad vidimo da su litije i molebani civilizovani, da nema nikakvih ispoljavanja destrukcije i to je ono što je pohvalno. Ono što je loše je politička artikulacija tog nezadovoljstva. Ako se prisjetimo šta smo sve čuli u Parlamentu od određenih političkih subjekata, onda je to nedopustivo i zastrašujuće. Ta politička artikulacija bila je dovedena do usijanja, a to je pokazalo da određeni politički subjekti ovu temu koriste kao svoje političko gorivo”, ističe Vuksanović.

Upitan da li je ispravno boriti se protiv lažnih vijesti tako što se privode novinari, Vuksanović naglašava da niko nije srećan kad se tako nešto dešava.

“Niko nije srećan kad se moraju privoditi novinari. Ja bih više volio da nismo imali ni privođenje novinara, ni privođenje poslanika, ali bih takođe volio da nismo imali ni destrukcije iz skupštinske sale, kao ni plasiranje određenih lažnih vijesti. Pogotovo u ovoj situaciji napetosti, jedna lažna vijest može imati nesagledive posljedice. Svakako, najsrećniji bih bio da se čitava ta problematika sistemski riješi, da imamo sistemski pristup i fake news-u i svemu što može dovesti do povećanja tenzija. Ja mislim da je Crna Gora na tom putu da se na jedan temeljni način pristupi toj pojavi koja može imati jako loše posljedice”, smatra Vuksanović.

Vuksanović vjeruje da će se nastaviti rad na reformi izbornog zakonodavstva, te da se ne treba obeshrabrivati.

“Jeste da smo u izbornoj godini, ali za račun dogovora treba možda i žrtvovati određene tradicije, a jedna od takvih je da se ne mijenjaju i ne donose izborni zakoni u izbornoj godini.

Vuksanović očekuje i da se nastavi konstruktivna uloga partnera iz Evropske unije i američke ambasade u čitavom procesu.

“Naši prijatelji sa Zapada imaju jednu konstruktivnu ulogu, oni su zainteresovani da se dijalog vodi u okviru institucija i ja očekujem i dalje njihovu konstruktivnu ulogu i vjerujem da možemo doći do odgovarajućih rješenja”, zaključuje Vuksanović.

Olivera Slavnić, RCG

CRNOGORSKA PARTIJA

Crnogorska partija osudila je primitivne i šokantne prijetnje upućene predsjedniku Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenadu Čanku koje su, kako navode, dostigle kulminaciju u formi grafita prijeteće sadržine “Čanka pod nož” u Novom Sadu.

Oni navode da se zalaganje za demokratizaciju društva, poštovanje autonomije Vojvodine i napredak cjelokupnog društva u Srbiji se još doživljava kao prijetnja od strane nekih krugova koji žele da povuku cijelu zemlju u anti-evropsko i retrogradno nacionalističko blato.

“Crnogorska partija pruža punu podršku Nenadu Čanku lično, LSV-u i Vojvođanskom frontu, jer je napad na svakog koji želi dobro Vojvodini i Srbiji, doživljavamo kao napad i na sve nas”, navodi se u saopštenju. 

Oni zahtijevaju da odgovarajući državni organi odmah reaguju hapšenjem izvršilaca, da jasno i hitno osude ovaj incident, da obezbijede punu zaštitu svim političkim subjektima u zemlji, kao i da se grafiti mržnje smjesta uklone, što će, kako su kazali, biti i pravi pokazatelj kako se vlast odnosi prema tako opasnim incidentima. 

PREDLAŽE DEKLARACIJU

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević traži zakazivanje sjednice Skupštine Opštine Budva, po hitnom postupku, sa predlogom donošenja deklaracije za poništenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Carević, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, poručuje da je nedopustivo da se tako važan zakonski propis donosi na silu, bez, kako ističe, javne rasprave i konsultovanja sa građanima.

Kaže i da ogromna većina građana ne podržava usvojeno zakonsko rješenje.

“Brojne litije i molebani u gradovima širom Crne Gore, regiona, kao i one u našoj opštini, obavezuju nas kao lokalnu vlast da poštujemo volju naših građana i iskažemo nezadovoljstvo i neslaganje sa usvojenim zakonom i kao lokalna samouprava uradimo sve što je u našoj nadležnosti da se isti izmijeni ili poništi”, istakao je predsjednik Opštine.

U deklaraciji, koja je medijima dostaviljena iz Carevićevog kabineta, stoji da se Opština Budva kao lokalna samouprava zalaže za puno poštovanje vjerskih prava i sloboda pripadnika svih vjeroispovijesti u Crnoj Gori, međuvjerskog i međunacionalnog sklada i uvažavanje svih vjerskih zajednica na ravnopravnoj osnovi.

“Zbog čega se protivi diskriminatorskom i protivustavnom zakonu koji je usvojila Skupština Crne Gore dana 27.12.2019. godine kojim se negira kontinuitet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i otima njena imovina. Imajući u vidu da se predmetnim zakonom krše osnovna ljudska prava i slobode u koje spada pravo na slobodu vjeroispovijesti, kao i da se na nasilan način pokušava oteti imovina Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, povrijeđen je Ustav Crne Gore i zakon treba poništiti”, navodi se u deklaraciji.

Odvojenost vjerskih zajednica i crkve po pravilima međunarodnog i domaćeg prava, kako se navodi u deklaraciji, podrazumijeva mirno uživanje imovine, a ista ne može biti predmet otuđenja od strane države, jer se radi o imovini koja je na zakonit način stečena.

“Opština Budva pokreće inicijativu da se predmetni zakon poništi i pristupi postupku usvajanja novog zakona kojim će se na ravnopravan, demokratski i civilizovan način regulisati odnosi između države i vjerskih zajednica, poštujući norme i standarde međunarodnog prava i najviših civilizacijskih vrijednosti savremenog svijeta, uvažavajući specifičnost pravnog položaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”, stoji u deklaraciji.

KOVAČEVIĆ

Država Crna Gora i njena legitimno izabrana vlast su, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pod neviđenim udarom i pritiskom medijskih lažnih vijesti i brutalnim negiranjem osnovnih civilizacijskih vrijednosti i pojmova, ocijenio je Ranko Kovačević, predsjednik Crnogorskog medijskog foruma.

Kovačević navodi da lažne vijesti nijesu ovih dana zaobišle ni sport, odnosno utakmicu rukometnih reprezentacija Crne Gore i Srbije.

“Pitamo: da li je na ijedan lažni medijski navod i iskaz reagovalo makar jedno, od više njih, udruženja i društava novinara u Crnoj Gori?! Nažalost, nije!? To je prosto začuđujuće s obzirom na to da bi njihov zadatak trebao biti i jeste da štite objektivno novinarstvo, profesionalne standarde, te istinito i nepristrasno izvještavanje, a sve je to ovih dana pod neštedimnom paljbom sa mnogih strana lažnih medijskih vijesti i komentara”, piše u saopštenju Kovačevića.

S druge strane, navodi Kovačević, najnovija vijest jeste da je više studentskih organizacija iz Srbije zatražilo od njenog predsjednika da se odnosi te države sa državom Crnom Gorom svedu na minimum.

“Nema većeg paradoksa: upravo bi mladi, osobito studenti, trebalo da propagiraju opštečovječanske, etičke, civilizacijske, demokratske i humane odnose, da uvažavaju i poštuju druge zemlje, narode i države i da budu otvoreni prema svijetu. Takođe, svjedoci smo bili da se od strane, kako je javljeno, članova Kluba studenata Pravnog fakulteta državnog univerziteta u Beogradu, pokušala zapaliti državna zastava Crne Gore. Svaki atak na simbole države samim tim je atak i na državu samu”, navodi Kovačević.

On podsjeća da je čuveni srpski akademik prof. dr Živojin Perić, jedan od najpoznatijih profesora nekadašnjeg prestižnog beogradskog Pravnog fakulteta, međunarodni ekspert za pravne nauke, između dva svjetska rata, ustvrdio, u odbrani crnogorske istine, crnogorske pravde i pravice, crnogorske države i crnogorske etičke i etničke individualnosti, da je “država pravo, a pravo država”.

“Brutalno negirajući simbole crnogorske države, studenti a i profesori – s obzirom na to da nijesu reagovali na ispade svojih studenata – na Pravnom fakultetu državnog univerziteta u Beogradu, pali su na početnoj lekciji iz pravne nauke. No, prosto je frapantno da niko sa pravnih fakulteta više univerziteta, i državnog i privatnih, u Crnoj Gori, nije reagovao na ovako sramni i nečasni događaj i ustao u odbranu civilizacijskih svetih pojmova i vrijednosti prava i države, te njenih simbola, ma čiji oni bili. Ko od studenata i profesora nekog Pravnog fakulteta želi da pali i negira simbole bilo koje države – u ovom slučaju crnogorske – pao je već na prvom ispitu iz pravne nauke. On samim tim negira i pojam prava, odnosno ličnu kartu i legitimacijsku osnovu svog identiteta akademskog građanina pod čijim tobožnjim imenom i simbolom nastupa u ovim i drugim sličnim anticivilizacijskim radnjama. Ne zaboravimo, kako reče srpski akademik prof. dr Živojin Perić: ‘Država je pravo, a pravo je država'”, zaključuje se u saopštenju Kovačevića.

VUČIĆ

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da vlasti Crne Gore moraju voditi dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čiji je dio Mitropolija crnogorsko-primorska.

On je novinarima u Obrenovcu rekao da je dijalog “uvijek ljekovit” i dodao da je Srbija spremna da pomogne “po svim pitanjima” u vezi sa situacijom u Crnoj Gori.

“Mi se ne miješamo, ali imam samo jedan strah. Želim da obratite pažnju na jednu stvar, crnogorske vlasti spominju dijalog sa Mitropolijom crnogorskom-primorskom. Oni moraju da razgovaraju sa SPC. Mitropolija crnogorsko-primorska je dio Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu. Molim SPC da obrati pažnju na to da neko sjutra ne bi rekao da naši manastiri pripadaju mitropoliji ili eparhiji”, kazao je predsjednik Srbije.

Vučić je rekao da je sličan zahtjev Beograd iznio i u razgovorima sa Prištinom “kako Albanci ne bi sjutra izmišljali neku kosovsku pravoslavnu crkvu, mitropoliju ili eparhiju kosovsku”.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin izjavio je ranije da je vlada spremna da bez odlaganja započne dijalog o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa “svim vjerskim zajednicama” kao i da je spremna da sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom razgovara i o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor, “čim sama Mitropolija iskaže spremnost za ovom vrstom dijaloga”.

VUČIĆ VLADI CG

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da vlasti Crne Gore moraju voditi dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čiji je dio Mitropolija crnogorsko-primorska.

On je novinarima u Obrenovcu rekao da je dijalog “uvijek ljekovit” i dodao da je Srbija spremna da pomogne “po svim pitanjima” u vezi sa situacijom u Crnoj Gori.

“Mi se ne miješamo, ali imam samo jedan strah. Želim da obratite pažnju na jednu stvar, crnogorske vlasti spominju dijalog sa Mitropolijom crnogorskom-primorskom. Oni moraju da razgovaraju sa SPC. Mitropolija crnogorsko-primorska je dio Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu. Molim SPC da obrati pažnju na to da neko sjutra ne bi rekao da naši manastiri pripadaju mitropoliji ili eparhiji”, kazao je predsjednik Srbije.

Vučić je rekao da je sličan zahtjev Beograd iznio i u razgovorima sa Prištinom “kako Albanci ne bi sjutra izmišljali neku kosovsku pravoslavnu crkvu, mitropoliju ili eparhiju kosovsku”.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin izjavio je ranije da je vlada spremna da bez odlaganja započne dijalog o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa “svim vjerskim zajednicama” kao i da je spremna da sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom razgovara i o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor, “čim sama Mitropolija iskaže spremnost za ovom vrstom dijaloga”.

SEKULOVIĆ

Prestanak radnog odnosa po sili zakona mora da bude ispoštovan, a nakon toga Skupština treba da raspiše novi javni konkurs za izbor predsjednika Državne izborne komisije (DIK), ocijenio je analitičar Sergej Sekulović.

Predsjednik DIK-a Đorđije Vukčević, koji u januaru puni 67 godina i stiče uslove za starosnu penziju, kazao je da će u penziju ići nakon donošenja rješenja poslodavca, u ovom slučaju Skupštine Crne Gore.

Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja rekao je da Komisija neće biti paralisana u izbornoj godini i da će najkasnije do marta biti izabran novi predsjednik DIK-a.

Sekulović je agenciji MINA kazao da je trenutna situacija najblaže rečeno neobična.

“Iako postoji kolizija izmjeđu određenih zakonskih propisa, jedini pravni put je da se prestanak radnog odnosa po sili zakona mora ispoštovati, a da se nakon toga mora ući u novu proceduru, odnosno Skupština treba da raspiše novi javni konkurs”, naveo je Sekulović.

On je rekao da pretpostavlja da se očekivalo usvajanje novog zakona o izboru odbornika i poslanika koji bi drugačije pozicionirao DIK u organizacionom, funkcionalnom, pa time i u personalnom smislu.

“Pravna gimnastika kojom bi nedostavljanje rješenja odlagalo odlazak u penziju, iako se radi o ispunjavanju uslova po sili zakona, bila bi rizičan presedan”, kazao je Sekulović.

Poslanici crnogorske Skupštine izabrali su Vukčevića za predsjednika DIK-a u martu prošle godine.

DARMANOVIĆ

Postoji prostor za dijalog između države i Srpske pravoslavne crkve (SPC), ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, naglašavajući da je najvažnije sačuvati mir i stabilnost u Crnoj Gori.

On je u intervjuu agenciji MINA naglasio da nema bojazni da će biti bilo kakvog ataka na pravo svojine i dodao da je propaganda iz raznih političkih struktura u Srbiji u velikoj mjeri doprinijela destabilizaciji situacije.

Na pitanje kako komentariše trenutne odnose Podgorice i Beograda, i da li je saglasan sa ocjenama da od 2006. nikad nijesu bili gori, Darmanović je istakao da Crna Gora nastoji da vodi politiku koja će doprinijeti stabilnosti regiona i da su dobrosusjedski odnosi jedan od tri stuba njene vanjske politike.

„To se naravno odnosi i na Srbiju, koja je naš susjed i značajan partner. Međutim, ovo što se dešavalo povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti nikako ne ide u prilog dobrim odnosima, a u najmanju ruku značajno otežava situaciju“, ocijenio je Darmanović.

Kako je naveo, sve što se povodom toga dešavalo je jedan vid značajnog miješanja u unutrašnje stvari jedne suverene zemlje, članice NATO-a i ozbiljnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i ne ide u prilog dobrosusjedskim odnosima i stabilnosti regiona.

Darmanović je kazao da su prve izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bile ohrabrujuće.

„Mislili smo da će se u tom duhu stvari i nastaviti, jer se ipak radi, prije svega, o jednom unutrašnjem pitanju samostalne i suverene zemlje, koja ima pravo da, u skladu sa evropskim standardima, zakone donosi potpuno meritorno i legitimno na svojoj teritoriji“, kazao je on.

Propaganda kao u doba Miloševića i referenduma

Međutim, kako je naveo, nakon prvih ohrabrujućih izjava, uslijedila je neviđena propaganda iz raznih djelova srpske političke strukture.

„Propaganda je vjerovatno dostigla vrhunac još od vremena Miloševićevih ratova i referenduma 2006.”, kazao je Darmanović.

On je ocijenio da je naročito problematično što su se u to uključivali najviši državni funkcioneri Srbije koji bi trebalo da daju doprinos dobrosusjedskim odnosima i stabilnosti regiona, a ne da raspiruju nacionalističke strasti.

„Pokušano je paljenje crnogorske zastave na našoj Ambasadi, a reakcija državnih organa Srbije na to bila je vrlo mlaka, da ne kažem neadekvatna“, rekao je Darmanović.

On je podsjetio da se, prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, diplomatsko-konzularna predstavništva odlučno i bez kolebanja štite, jer diplomatska misija treba da uživa mir, bezbjednost svoga osoblja i nesmetani rad.

„U ovom slučaju se to nije dešavalo. Imali smo, maltene, pozive na lov na našeg ambasadora u Beogradu, što stvara mučnu situaciju, a sa ciljem uticaja na događanja u Crnoj Gori“, kazao je Darmanović.

On je rekao da se nada da postoji dosta prostora da se odnosi dvije države vrate u normalne okvire, prije svega saradnji na planu evropskih integracija i u mnogim regionalnim inicijativama.

„Potrebno je da nastavimo sa intenzivnim ekonomskim odnosima, a da ovo što je raspirilo mnoge strasti i izazvalo loše događaje ostavimo po strani“, dodao je Darmanović.

Na pitanje da li misli da će primjena Zakona izazvati dodatne probleme, on je rekao da treba konstatovati nekoliko činjenica.

„Prije svega, ovim Zakonom je zamijenjen pravni akt iz 1977. godine iz vremena komunizma i Hladnog rata, koji je morao biti usaglašen sa novim vremenom“, kazao je Darmanović.

On je podsjetio i da je Zakon dobio pozitivno mišljenje i potpunu podršku Venecijanske komisije Savjeta Evrope, koja je uložila ogroman napor, zajedno sa Crnom Gorom, da se obezbijedi ono što je potrebno u savremenoj Evropi.

Crna Gora je, istakao je Darmanović, ispoštovala sve preporuke Venecijanske komisije, osim jedne koja nije bila ni obavezujuća – o vjerskom obrazovanju u osnovnim školama.

„Sve drugo, a naročito odredbe vezi sa ključnim pitanjem imovine, oko kojeg se strane spore u Crnoj Gori, u potpunosti je ispoštovano. Ovaj zakon ne dovodi u pitanje ničije pravo na imovinu. Nema revolucionarnog oduzimanja svojine ni od koga. Zakon je regulisao da se ono što je kulturno blago Crne Gore vrati u državne ruke, a upotreba te svojine nije dovedena u pitanje“, kazao je Darmanović.

Nema nikakve bojazni ni od kakvog oduzimanja svojine

On je dodao da je tako u većini zemalja Evrope i podsjetio da je Notr Dam vlasništvo Republike Francuske i da su hramovi u Srbiji, takođe vlasništvo te države.

„I niko ne dovodi u pitanje ko će biti korisnik. Neće država da gradi škole i bolnice umjesto crkava, one ostaju tamo gdje su bile, da služe onima koji su vjernici, vjerskim zajednicama, i nema nikakve bojazni ni od kakvog oduzimanja svojine“, istakao je Darmanović.

On je kazao da je to prvo što ljudi treba da shvate.

„Drugo, postoji mnogo prostora za dijalog. Najvažnije je sačuvati mir i stabilnost u Crnoj Gori i da država, kada preuzme vlasništvo nad objektima koji su joj i ranije pripadali, ostavi ih na korišćenje kao dobro svih građana Crne Gore. Nema bojazni da će biti bilo kakvog ataka na pravo svojine. To je ono što uporno odbijaju da shvate u ovoj priči“, naveo je Darmanović.

Postoji prostor za dijalog između države i SPC oko temeljnog ugovora

Prema njegovim riječima, država će time postići regulisanje pravnih odnosa na način koji to zahtijeva savremeni međunarodni pravni sistem, u korist i države i građana, a to je jednakost svih vjerskih zajednica pred zakonom.

To su, kako je naveo, jednostavni postulati i nema nikakvog razloga za ovoliku krizu i pobunu u vezi sa tim. „To može da služi drugim ciljevima, ali ne ovome o čemu se govori“.

„Postoji prostor za dijalog između države i SPC oko temeljnog ugovora ili drugih mogućnosti kojima se može obezbijediti međusobno povjerenje“, kazao je Darmanović.

On smatra da postoji mogućnost da se stvari vrate u normalne okvire, a što se tiče protesta, dodaje da ljudi imaju ustavno pravo da protestuju, premda u ovom slučaju „za to nema nikakvog razloga“.

„Nadam se da će u tom smislu i Srbija, koja je uticala na dešavanja Crnoj Gori, takođe naći načina da se vratimo normalnim odnosima koji bi trebalo da se podrazumijevaju između susjednih i prijateljskih zemalja“, poručio je on.

Na pitanje kako komentariše izjavu srpskog ministra Ivice Dačića u vezi sa statusom Crnogoraca u Srbiji, Darmanović je kazao da je ta izjava suprotna Ustavu Srbije i međunarodnom pravu.

„Dačić je iskusan političar, dugogodišnji ministar vanjskih poslova i obrazovan čovjek i dobro zna šta je izgovorio. Vjerujem da kada se strasti malo stišaju, neće biti ponosan na tu svoju izjavu“, zaključio je Darmanović.

SNP PORUČUJE

Dugogodišnja katastrofalna politika DPS-a dovela je do kolapsa ekonomije koja, prezadužena i opterećena megalomanskim infrastrukturnim projektima koje vlast nije u stanju da sprovede, prijeti da dovede do sunovrata države, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji.

Kako se navodi u saopštenju SNP-a, prema zvaničnim statističkim podacima državnih organa, u čak jedanaest crnogorskih opština ima više penzionera nego radnika. Da situacija bude još delikatnija, statistika pokazuje da u tri opštine ima više nezaposlenih nego zaposlenih, dok je u Rožajama i Plavu zabilježen veći broj korisnika socijalne pomoći nego radnika.

“Da bi penzioni, zdravstveni i socijalni fondovi mogli da funkcionišu potrebno je da broj zaposlenih bude tri puta veći od korisnika tih fondova. Nasuprot 203 hiljade zaposlenih, u Crnoj Gori imamo 130 hiljada korisnika Fonda PIO, 36 hiljada nezaposlenih i 29 hiljada korisnika materijalnog obezbjeđenja. Dakle, brojke pokazuju da se o tom idealnom odnosu u Crnoj Gori odavno ne može govoriti. Nažalost, očigledno je da je nezaposlenost realnost u većem dijelu države. Time još jednom pada u vodu sva priča Vlade Crne Gore o ravnomjernom regionalnom razvoju i impresivnom ekonomskom rastu”, ističu u SNP-u.

Samo promjena vlasti, poručuju, može osigurati kreiranje i sprovođenje odgovorne ekonomske i socijalne politike koja će izvući državu iz blata u koje ju je DPS bacio.

“SNP je spremna da ponese svoj dio odgovornosti za taj istorijski poduhvat”, poručuju iz te partije.