SNP

Predsjednik Socijalističke napodne partije (SNP) Vladimir Joković pozvao je opzicione partije da uoči predstojećih paramentarnih izbora razgovaraju u vezi sa učestvovanjem ili eventualnog njihovog bojkota.

On je kazao da u Crnoj Gori ne postoji usaglašeno izborno zakonodavstvo, pozivajući sve opozicione parlamentarne partije da se sastanu i naprave savez za spas Crne Gore.

“Znajući kakva je situacija u opoziciji pozivam sve opozicione partije da se izdignemo iznad svih dosadašnjih nesuglasica, svađa, rivalstva i da odgovorimo ovom trenutku, da pokažemo da opozicija može, hoce i želi da napravi Crnu Goru boljom nego što je vodi aktuelna vlast”, rekao je Joković na konferenciji za novinare.

Joković je kazao da se nada da će sve opozicione političke partije odazvati pozivu, jer smatra da svi u opoziciji žele bolje za Crnu Gori.

“Potrebno je razgovarati, je su sve institucije koje odlučuju o regularnosti izbora u v.d. stanju, vladajuće strukture mijenjaju zakone po svojoj mjeri, kao što su sad ukinuli odredbu u Zakonu da u u godini izbora nema davanja socijalne pomoći”, rekao je Joković.

On je apelovao na vlast da što prije nastavi razgovore sa episkopskim savjetom Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovjesti, kao i potpisivanjem temeljnog ugovora.

Joković je zatražio od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti da dozvoli obavljanje vjerskih obreda u crkvama.

“Nedopustivo je da može u nekim marketima u autobusima, građevinama ili radnjama da boravi 50 ili 100 ljudi, a da u crkvu ne mogu da idu oni koji treba da vrše obrede”, rekao je Joković.

On je kazao da je nedopustivo da sveštenik za krivično djelo dobije kaznu 4,5 hiljade euraa a starleta za isto krivično djelo bude kažnjena sa 500 euraa.

“To samo govori kakvo je sudstvo u Crnoj Gori i kako su svi građani ravnopravni prema sudu”, rekao je Joković. 

Socijalistička narodna partija (SNP) predstavila je i set ekonomskih mjera koje bi trebalo da doprinesu poboljšanju stanja u ekonomiji i finansijama, poslovanju malih i srednjih preduzeća i smanjenju broja nezaposlenih.

Predsjednik SNP-a, Vladimir Joković, kazao je na konferenciji za novinare da očekuje da će Vlada, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) i lokalne samouprave razmotriti te mjere.

„Ekonomija Crne Gore je i prije koronavirusa bila u veoma teškom stanju, a prezaduženost javnih finansija je ogromna. Ovo što je izazvala pandemija koronavirusa će dodatno oštetiti crnogorsku eklonomiju“, smatra Joković.

On je podsjetio da je i tokom trajanja epidemije SNP predlagao niz mjera koje je NKT, u određenom dijelu, usvojio.

Joković je kazao da je ta partija, u novim mjerama, definisala da se penzionerima čija su primanja manja od 222 eura isplati po 50 eura pomoći, umjesto samo onima čija je penzija niža od 120 eura, kako je predvidjela Vlada.

„Predložili smo i povećanje plata zaposlenima u prosvjeti i zdravstvu do nivoa održivosti budžeta javnih finansija“, rekao je Joković.

Jedna od mjera SNP-a je i ograničavanje svih naknada za rad u upravnim odborima, komisijama i radanim tijelima Vlade i lokalne samouprave na nivo minimalne cijene rada u Crnoj Gori.

“Predviđeno je i ograničavanje zarada u svim javnim i preduzećima u većinskom vlasništvu države i lokalne samouprave, tako da niko ne može imati veću platu od predsjednika države, Vlade, Skupštine ili opštine“, objasnio je Joković.

SNP je predložio i da se ukine plaćanje turističke i takse na pristupne puteve svim preduzećima kojima je bio zabranjen rad u ovom periodu.

„Jedna od mjera je i osobađanje poreza na nepokretnost svim poljoprivrednim gazdinstvima na seoskom području“, zaključio je Joković.

SJUTRA SAMIT U ZAGREBU

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predstavljaće Crnu Goru na samitu EU-Zapadni Balkan koji će se održati putem videokonferencije sjutra u Zagrebu. Kako je najavljeno iz Savjeta EU proces stabilizacije i pridruživanja neće biti na agendi. Čelnici 27 država članica Evropske unije (EU) i šest zemalja Zapadnog Balkana potvrdiće evropsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe.

Lideri će diskutovati i o pandemiji koronavirusa i načinima za borbu sa zdravstvenom krizom i socio-ekonomskim posljedicama.

Evropsku uniju će na sastanku predstavljati predsjednica Evropske komisija Ursula fon der Lajen, predsjednik Eropskog savjeta Šarl Mišel o Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj.

Predsjednik Đukanović će uoči Samita imati telefonski razgovor sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

Na virtualnom sastanku učesnici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju, u kojoj će, kako se navodi, još jednom biti potvrđena evropska perspektiva država zapadnog Balkana.

“EU još jednom potvrđuje nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost evropskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom izboru”, kaže se u nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid.

Učesnici konferencije koji budu govorili će sjedjeti ispred neutralne pozadine, na ekranu iza njih neće biti nikakvih državnih obilježja, zastava, grbova, čak ni imena država, samo ime i prezime osobe koja govori.

Kako se navodi, to je učinjeno na zahtjev Španije koja ne želi da učestvuje na sastancima na kojima se Kosovo spominje kao država.

Dodaje se da se iz istog razloga u tekstu deklaracije nigdje ne navode ni imena država zapadnog Balkana, niti se koristi izraz država, nego se kroz cijeli tekst govori “zapadnobalkanskim partnerima”.

U tekstu se, kako se navodi, takođe nigdje ne spominju ni izrazi proširenje, članstvo, integracije.

Pet od 27 zemalja članica ne priznaje nezavisnost Kosova – Grčka, Kipar, Rumunija, Grčka, Slovačka i Španija. Od tih pet država članica, Španija je najglasniji protivnik priznanja kosovske nezavisnosti.

Navodi se da je, osim zemalja koje ne priznaju Kosovo, još nekoliko zemalja prilično skeptično prema daljem proširenju, poput Danske, Holandije, Švedske, Francuske i donekle Njemačke.

Jedan diplomatski izvor kazao je da je, sa obzirom na takve okolnosti, nacrt usuglašenog teksta Zagrebačke deklaracije najviše što se moglo dogovoriti u ovom trenutku.

Virtualni sastanak na vrhu održava se 20 godina nakon zagrebačkom samita 2000. godine, kada je održan prvi sastanak čelnika EU izvan teritorija Unije.

Tri godine nakon Zagreba, u Solunu je 2003. godine ponovo odražan samit EU – Zapadni Balkan, a potom je uslijedila 15-godišnja pauza, sve do 2018. godine kada je u Sofiji ponovo održan takav sastanak.

U nacrtu deklaracije navodi se da će nakon izlaska iz mjera za suzbijanje pandemije Covida 19 uslijediti nova faza tijesne saradnje na rješavanju značajnog socijalno-ekonomskog učinka krize.

“Na temelju Komunikacije od 29. aprila, poziva se Evropska komisija da izradi snažan ekonomski i investicijski plan za regiju, sa ciljem jačanja ekonomije uz poboljšanje njihove konkurentnosti”, kaže se u nacrtu deklaracije.

Dodaje se da su ulaganja najvažnija za podsticanje dugoročnog oporavka regije i podršku neophodnim reformama za nastavak kretanja na evropskom putu i uklanjanje nejednakosti bržim donošenjem koristi regiji.

U deklaraciji se izražava spremnost za saradnju u rješavanju problema dezinformisanja i ostalih hibridnih aktivnosti, posebno iz trećih država koje, kako se navodi, pokušavaju da potkopaju evropsku perspektivu regije.

Dodaje se da sprečavanje i suprotstavljanje terorizmu i ekstremizmu, uključujući finansiranje, radikalizaciju i povratak stranih ratnika, zahtijeva posebnu pažnju.

Kako se navodi, EU je spremna aktivno da podrži napore zapadnog Balkana na suzbijanju pandemije koronavirusa i rješavanju njenih posljedica na društvo i ekonomiju.

“Činjenica da ta podrška i saradnja daleko nadilaze sve što je bilo koji drugi partner pružio regiji zaslužuje javno priznanje. EU takođe priznaje dragocjenu podršku koju je zapadni Balkan pružio tokom pandemije susjedima i EU”, kaže se u nacrtu deklaracije.

Ističe se da bi ta saradnja i koordinacija trebalo da se nastave u budućnosti, tokom faze izlaska i oporavka.

JELUŠIĆ

Odbornici Demokratske partije socijalista očekuju da će predsjednik budvanskog Parlamenta na narednoj sjednici SO biti smijenjen, kazao je predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Predrag Jelušić.

“Danas je predata inicijativa za smjenu predsjednika lokalnog parlamenta. Inicijativa je kompletirana onako kako podrazumijeva Poslovnik i, naravno, zakon. Pred nama je sad rok od 15 dana i očekujemo sazivanje sjednice povodom te inicijative.

Podnosioci inicijative su klub odbornika DPS-a, koji je inicirao smjenu, zatim odbornici Crnogorske, SD odbornik i nezavisni odbornik. Znači, 17 odbornika u lokalnom parlamentu su podnosioci inicijative za smjenu predsjednika lokalnog parlamenta”, kazao je on.

Kako je naveo, povodom ove inicijative u budvanskom DPS-u su jedinstveni – potpisali su je svi odbornici te partije.

Očekuje da će inicijativa biti procesuirana u roku. Brojni su, kaže, argumenti koji su DPS naveli da inicira smjenu Radović.

Jelušić očekuje da će na istoj sjednici odbornici raspravljati i o smjeni predsjednika Opštine Marka Carevića.

“Očekujem da se i ta inicijativa nađe, jer je podnijeta nekoliko dana prije. Bilo bi logično da obje budu na istom skupštinskom zasijedanju, da se i o jednoj i o drugoj raspravlja”, pojasnio je on.

Inicijativu za smjenu Carevića u DPS-u kažu da ne žele da komentarišu. Oni jesu potpisnici, ali, kako navodi Jelušić, inicijativa je potekla od Crnogorske.

“Mi smo negdje zauzeli principijelni stav da nećemo komentarisati one inicijative gdje su drugi politički subjekti pokretači. Mi smo potpisnici, ali prosto nećemo komentarisati jer mislim da je to politički korektno za one koji su je podnijeli. U ovom slučaju, to je Crnogorska i mislim da je politički korektno da oni obrazlože onaj dio teksta koji prati inicijativu”, naveo je Jelušić.

U prilog tvrdnji da i Carević i Radović treba da budu smijenjeni, Jelušić navodi da je u protekle više od tri godine dosta energije potrošeno na međusobna politička trvenja koalicionih partnera na vlasti, a malo urađeno za građane Budve.

U susret predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta, na kojoj bi prema mišljenju Jelušića, trebalo da se raspravlja o smjeni Radovića i Carevića, predsjednik OO DPS poručuje da je budvanski ogranak te partije jedinstven.

DAMJANOVIĆ

U situaciji nepostojanja dijaloga, kroz međusobni dogovor opozicija treba da poruči da je bojkot izbora, odnosno institucija, jedini mogući politički odgovor na institucionalni haos i urušavanje pravnog poretka u državi, kreiran u dijelu vlasti i neformalnih centara moći – kazao je u izjavi za Pobjedu Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik i šef Posebnog kluba poslanika.

Damjanović je kazao da je krajnji trenutak da Demokratska partija socijalista pokrene dijalog.

– Krajnji je trenutak da se u širokom, ozbiljnom dijalogu, iniciranom od onog ko ima i najveću odgovornost, a to je DPS kao najveći politički subjekat, odnosno Vlada koju ta partija dominantno konstituiše, riješavaju nabrojana i mnoga druga pitanja kako bi se na demokratski način pokušalo izaći iz političke, a veoma izvjesno i iz socijalno-ekonomske krize – rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, u suprotnom, perspektiva je veoma neizvjesna. Damjanović je ukazao da su izbori blizu, a da, kako je rekao, nema izbornog zakona.

– Činjenica je da je do krajnjeg roka za izbore ostalo nešto manje od šest mjeseci, a da još nema novog izbornog zakona, odnosno elementarnih uslova za fer i slobodno izražavanje političke volje građana – rekao je Damjanović.

Podsjetio je da su odgođeni izbori u Tivtu, koji su bili raspisani.

– Odgođeni su izbori u Tivtu, neustavno i nezakonito, izjavom za javnost predsjednika države, što se nikada nije desilo ni kod nas ni u bilo kojoj ozbiljnoj državi. Posljedice pandemije korona virusa, naročito ekonomske i socijalne, biće veoma ozbiljne, a političke podjele, dodatno produbljene donošenjem nakaradnog zakona o tzv. slobodi vjeroispovijesti, nikada nijesu bile veće – kazao je Damjanović.

Poručio je da je v. d. stanje u pojedinim instutucijama.

– Činjenica i da je u ključnim institucijama zaduženim za izborni proces v. d. stanje, odnosno kolaps, u Sudskom savjetu, tužilaštvu, Ustavnom sudu i Agenciji za sprečavanje korupcije, da je predsjednik Državne izborne komisije izabran isključivo glasovima parlamentarne većine, zaokružuje turobnu sliku predizbornog ambijenta u Crnoj Gori, koja se nalazi na korak od političkog i ekonomsko-socijalnog ambisa – dodao je Damjanović.

Parlamentarni izbori trebalo bi da budu do kraja godine. Novi zakon o izboru odbornika i poslanika nije usvojen jer u Skupštini nije postojala dvotrećinska podrška tom aktu. Ostali zakoni koji se odnose na izborni proces usvojeni su krajem decembra prošle godine, u odsustvu opozicije.

Iz DPS-a poručili su da je izborni zakon osnova za nastavak dijaloga vlasti i opozicije, te da će izbori biti održani u zakonom propisanom roku, jer, kako poručuju, Crna Gora ima izborni zakon. Opozicija je jednoglasna da izborni uslovi ne postoje, a bilo je i konkretnih prijeldoga da se oni odgode. Neđeljko Rudović iz Demosa ranije je za Pobjedu kazao da ne postoje uslovi za održavanje parlamentarnih izbora, niti je za očekivati da opozicija u partijama vlasti može imati korektnog sagovornika na tu temu. Rudović je kazao i da nema vremena za pripremu uslova za održavanje fer izbora.

BAKIĆ OCIJENILA

Osnivanje radija u Kolašinu na način kako je to osmislila vladajuća koalicija, za Demokrate Crne Gore ne predstavlja ništa drugo osim jednu partijsku skalameriju sklepanu u režiji DPS-a, GG i SD-a, koja će služiti isklučivo partijama na vlasti.

“Priča Milosava Bulatovića, čija su puna usta transprentnosti i demokratičnosti samo je mrtvo slovo na papiru. U prilog tome je i činjenica da se ovoga puta aktuelna vlast još bahatije drznula da u Savjet radija predloži isključivo partijske kadrove DPS, SD i GG, bez i jednog člana koji se bira na predlog opozicije. Da je bilo volje i želje, načina je itekako bilo, a ako Bultović nije imao političke snage i hrabrosti, kao u slučaju javnih preduzeća, onda je već to stvar političke težine koju ima ili nema u svojim redovima i među koalicionim partnerima. Naravno, sve je zamaskirano predlozima onih i ovih institucija i NVO, ali činjenice su jasne i neupitine”, ističe se u saopštenju koje je potpisala Zorana Bakić.

Kako se dodaje, niko od predloženih kandidata nema nikakve veze sa novinarstvom, pa se ozbiljnost predloženog Savjeta još na samom startu može okarakterisati kao marionetski u rukama vladajućih partija.

“Želim da naglasim da Demokrate nijesu protiv osnivanja radija niti smo željeli da imamo svog partijskog predstavnika u Savjetu, naprotiv, htjeli smo i zalagali se za radio koji će biti u službi svih građana Kolašina, nezavisno ko je na vlasti, a ne partiskih poslušnika, čija se imena zaposlenih već uveliko, mjesecima unaprijed znaju, iako oglasi i konkursi još uvijek nijesu raspisani. U prilog tome su naši pozivi sa prošle sjednice SO, posljednjeg kolegijima i zahtjeva za novim kolegijumom da se postigne dogovor, kako bi se ovo pitanje uredilo na način da taj bude radio svih građana, a ne pozicije ili opozicije. Svi ostaju nijemi na naše pozive”, ističe Bakić.

DPS BUDVA

Opštinski odbor DPS Budva podnio je inicijativu da se izglasa nepovjerenje predsjedniku lokalnog parlamenta, Krstu Radoviću. Predsjednik Opštinskog odbora DPS Budva Predrag Jelušić ocijenio je da je bilo sasvim logično da se uputi inicijativa za njegovu smjenu. I danas je, kako navodi, taj postupak procesuiran i počeo je da teče rok za sazivanje te sjednice lokalnog parlamenta, gdje se jedna i druga inicijativa trebaju naći na jednom skupštinskom zasijedanju.

“Gotovo tri do četiri i po godine mandata je potrošeno da oni programi koji su građanima Budve bili prezentovani kao obećanja nijesu realizovani”, smatra Jelušić. Poručuje da je politička odgovornost da se sada ukaže na takvu jednu činjenicu.

“Svjedoci smo bili da je mnogo negativne energije, mnogo vremena potrošeno u tim međusobnim obračunima još uvijek koalicionih partnera aktuelne vlasti u Budv, nego što je potrošeno na javni interes na realizaciju onih projekata koji su bili obećani građanima da će se realizovati”, navodi Jelušić.

On ocjenjuje da je vrijeme da se kroz odgovoran odnos prema takvom jednom političkom ponašanju dođe do zdravog rješenja.

“Ključno da, ta energija koja se potrošila u prethodnom periodu u svađi i sukobima koje smo svjedoci da to gotovo svakodnevno pratimo između koalicionih partnera prosto nije dala taj efekat za građane Budve i taj javni interes koji se očekivao da svaka vlast mora da prosto ispuni tu svoju misiju. Zato je naša inicijativa danas koja je upućena ka izglasavanju nepovjerenja predsjedniku parlamenta naravno koja je argumentovana sa kršenjem poslovnika u jednom kontinuitetu upravo je to u duhu naše politike”, poručuje Jelušić.

URA

Izjava premijera Duška Markovića da brodom “Budva” nikada nije upravljala crnogorska kompanija nije tačna, saopštili su danas iz Građanskog pokreta URA.

Iz URE navode da je u skladu sa međunarodnim pomorskim standardima i crnogorskom pomorskom zakonskom regulativom upravljanje brodom “Budva”, kao i sa brodom “Bar”, od strane vlasnika povjereno “Barskoj plovidbi AD” iz Bara.

“Ovo znači da “Barska plovidba AD” upravlja u svim poslovima sa brodom, a to su komercijalno zapošljavanje, zapošljavanje posade, tehničko održavanje broda, snadbijevanje broda raznim potrepštinama itd… Na sajtu “Barske plovide AD” u vezi komercijalnog poslovanja možemo pročitati da je od stavljanja u komercijalnu eksplataciju do danas brod izdat u vremenski najam kompaniji “Sea Pioneer” iz Londona”, ukazuju u URI.

Iz ove stranke pojašnjavaju da time brod nije dat na upravljanje londonskom partneru već mu je, uz određene uslove, samo iznajmljen brodski prostor za teret.

“U ovom konkretnom slučaju poslove zapošljavanja posade obavlja “Barska plovidba AD” što se takođe može vidjeti i na njihovom sajtu gdje je data i Prijava za zaposlenje. Osim toga izvršni direktor tog preduzeća Tihomir Mirković je u izjavi odmah nakon zaplijene droge naveo da je o svemu obaviješten od zapovjednika broda i da je šokiran da se to desilo na crnogorskom brodu sa crnogorskom posadom”, naglašavaju u URI.

Oni na kraju saopštenja premijeru, Vladi, resornom ministarstvu postavljaju pitanja:

1. Ko i kako zapošljava ili posreduje pri zapošljavanju naših pomoraca na “Barskoj plovidbi AD”, “Crnogorskoj plovidbi AD” i stranim kompanijama?

2. Da li se pomorski međunarodni standardi iz ove oblasti primjenjuju u praksi?

3. Zašto Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, kada su u pitanju sigurnost i bezbjednost, ne zna broj aktivnih pomoraca?

17 ODBORNIKA

Odbornici DPS-a, Crnogorske, Socijaldemokrata i nezavisni odbornik Stevan Džaković podnijeli su danas inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Opštine Budva Krsta Radovića iz redova Demokrata.

Inicijativu za smjenu Radovića koji je član Demokratske Crne Gore podnijelo je 12 odbornika DPS-a, tri Crnogorske, jedan iz SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković, prenosi CdM.

Podsjećamo, Crnogorska je prošle sedmice podnijela inicijativu za smjenu predsjednika Opštine Marka Carevića.

Demokrate: Planirana i organizovana hajka

Demokratska Crna Gora je saopštila da su posljednji događaji u Budvi samo jedan segment planirane i organizovane hajke protiv te partije.

“Opet se potvrđuje da je dosljedan bojkot Skupštine najveća rana DPS-a jer ne biraju sredstva da to promjene. Pokušali su podmetanjima, konstruisanjem afera, ukidanjem zarada poslanicima, nisu uspjeli. Sada ulaze u završnu fazu diktature i pokušavaju ukinuti ili umanjiti finansiranje opozicionih partija. Osveta Demokratama je dakle, osnovni motiv kojim se rukovodi DPS”, navodi se u saopštenu Demokrata.

Poručuju da poslanik koji stavi svoj potpis na izmjene i dopune zakona o finansiranu političkih subjekata i izbornih kampanja kojim predlaže ukidanje ili umanjenje prihoda opozicionim partijama, potvrđuje da je “dio kriminalne hobotnice”.

“Demokrate se ne boje ni jednog kriminalnog ili diktatorskog poteza režima, jer smo sve pod ovim političkim nebom osjetili za 5 godina našeg postojanja i snažno se suprostavili”, kaže se u saopštenju.

DF: Puna podrška Radoviću

Demokratski Front Budva saopštio je da daje punu podršku predsjedniku SO Budva Krstu Radoviću.

“Mi kao ozbiljan i odgovoran politički subjekat ne smijemo i ne možemo dozvoliti da se ponovi kotorski scenario koji je očigledan primjer nedemokratskog preuzimanja vlasti postizbornim kombinatorikama. Umjesto da se u ovom trenutku bavimo suočavanjem sa ozbiljnim problemima uzrokovanih epidemijom virusa korona, turističkom sezonom od koje svi živimo, mi smo prinuđeni da se bavimo političkim intrigama koje umjesto opšteg interesa izbacuju u prvi plan sitnopolitičke igre od kojih koristi imaju samo pojedinci”, navodi se u saopštenju DF-a.

AZEM VLASI

Može se reći da nigdje u svijetu, pa ni u našem regionu, poslije korona virusa neće mnogo toga biti kao prije. Ima li nade da bude bolje, makar poslije duže vremena? E, na to ključno pitanje odgovor, se ne nazire.

Piše: Azem Vlasi – istaknuti političar u doba SFRJ, danas je advokat u Prištini

Prema najavama, realni su izgledi da početkom maja počnemo pomalo pomaljati glave iz karantina zavedenog zbog korona virusa. Očekujemo da se postepeno vratimo normalnom životu, da ožive zamrle poslovne aktivnosti, jer živjeti se mora. U protivnom, posljedice sveukupnog zastoja mogu biti teže od onih od korona virusa.

Brojne su najave da ce postepeno otvaranje početi od 4. maja, odnosno prvog radnog dana u mjesecu maju. To je datum od prije 40 godina kada nam je, od Vardara pa do Triglava, zajednička bila žalost zbog Titove smrti, a sada nam je zajednički početak izlaska iz izolacije i oporavka od straha.

Strah

Najdugotrajnija postkarantinska posljedica bez sumnje je strah. Strah od nečega iznenadnog, neočekivanog, od virusa, da se ne vrati ovaj ili naiđe neki drugi. Da se ne desi nešto slično. Nakon toga, uslijediće sumiranje posljedica pandemije: brojke o zaraženima, izliječenim i preminulim, pa onda stanje u novčanicima i pravljenje planova kako nastaviti dalje. Televizori, pametni telefoni, internet, prestaće mnogima da budu jedino društvo. Svima će biti potreban psihički oporavak, nekome manje, nekome više. Na globalnom planu, nastaviće se uveliko započete rasprave o tome u kakvom mi to svijetu živimo?

Postavlja se logično pitanje: kako je moguće da se jedino ova pandemija, od svih za koje kroz istoriju znamo, tako brzo proširila na cijelu planetu, bez obzira na velike klimatske i druge razlike u raznim djelovima svijeta? Rasplamsavaju se rasprave u naučnim i drugim krugovima o tome koliko je čovjek ovome doprineo zagađivanjem prirode koja time pogoduje raznim virusima i boleštinama? Da li su dostignuća nauke u oblasti genetičkog inženjeringa, mikročipova, nanotehnologije, internetskog premrežavanja planete… novim dometima (poput mreže G5 o kojoj se u poslednje vrijeme sve glasnije iznose suprotstavljena mišljenja) pod kontrolom domaćih i međunarodnih institucija i pravnih sistema ili njima vladaju otuđeni centri moći. Sve se otvorenije govori i piše o nevidljivim ljudima kao potencijalnim krivcima koji su se domogli basnoslovnog bogatstva i ne podležu nikakvoj institucionalnoj kontroli. Mnogo je logičkih i nelogičkih teorija i tumačenja više-manje nepoznatih pojedinaca koji prave haos na društvenim mrežama.

U ravni realnog života teško i preteško biće onima koji su izgubili posao. Nije lako ni poslodavcima čije su poslovne aktivnosti prestale. Vlade će se, uglavnom, hvaliti kako su se uspješno nosile sa pandemijom jer, eto, moglo je biti i gore. Možda. Stanje u državnim finansijama je bitno pogoršano zbog umanjenog priliva novca. Zato, glavni zadatak jeste kako pokrenuti posrnulu privredu u svim zemljama.

Kako do pametne politike

Opozicija, posebno u našoj regiji, već nastoji zbrajati eventualne greške vlasti kako bi objasnila da bi oni menadžirali pandemiju bolje, da je sve moglo biti manje bolno.

Objektivno gledano, s obzirom na brzinu širenja virusa i nespremnost na ovakve situacije zemlje naše regije su se prilično dobro nosile sa iznenadnom katastrofom. Čak i bolje negoli neke veće i razvijenije zemlje. Iz ovoga što nas je zadesilo, međutim, mogu se izvući i neke dobre pouke za budućnost. Najprije, sagledati koliko je važno da bilateralni i multilateralni odnosi među državama budu bolji, jer se saradnjom mogu lakše prevazići zajedničke nevolje. Prijatelj i dobar susjed svakome je najpotrebniji u nevolji. Jasno je i da investicije treba više usmjeriti u javno zdravstvo, socijalnu politiku i istraživanja za dobobit ljudi umjesto na naoružanje, špijuniranja i slične gluposti. Pametna politika saradnje i međusobnog povjerenja treba da sačuva mir, a ne moć oružja, prijetnje i šepurenje pred komšijama. Najkraće: vidjećemo da li je ova globalna i zajednička nevolja nešto promjenila na političkoj sceni, u ponašanju političkih aktera kako između država, posebno naše regije, tako i unutar njih. Ili će nastaviti ono od ranije, od linije gdje nas je korona virus zaustavio.

Jedina dobra vijest za regiju u ovo tmurno vrijeme stigla je iz Bisela: saglasnost da Albanija i Sjeverna Makedonija mogu početi pristupne pregovore za članstvo u EU. A za Sjevernu Makedoniju i vijest o punopravnom članstvu u NATO savezu. Poslije ovoga će se održati izbori i šanse da opet dođu na vlast imaju oni koji su ovu državu doveli do ovog napretka. U Srbiji, A. Vučić i njegova vlast ne stoje loše uprkos primjedbama i ismijavanjima opozicije zbog načina kako on vodi državu kroz bitku protiv pandemije i zbog njegovog javnog govora. Tokom bitke protiv pandemije on je na neki način vodio i izbornu kampanju, a izbori su blizu. Ozbiljne opozicije Vučicu u Srbiji inače nema. Kada pobijedi na izborima, a hoće, možda će se stvarno okrenuti Evropi i SAD i manje se bespotrebno dodvoravati Kini?

Dodik i Đukanović

Crna Gora i njena vlast se uspješno nosila u borbi sa pandemijom. Prosrpsku opoziciju i Srpsku pravoslavnu crkvu to čini nervoznima, kako zbog izgubljenog vremena da kidišu na vlast, tako i zbog činjenice da je, u očima građana, ugled vlasti i države porastao. Jedva čekaju da ova kriza prođe pa da nastave gdje su ono stali sa litijama. Ipak, vlast i većinska Crna Gora su, i zbog postignutih rezultata, u boljoj poziciji. Bosna i Hercegovina, i kao cjelina i po entiteskoj liniji funkcionisala je bolje nego što se moglo očekivati u borbi sa pandemijom. Sudbina i priroda je htjela da svi vide koliko je bolje i lakše zajedno iako sa razlikama nego podijeljeni i posvađani. Bilo bi korisno, ako napokon većina iz sva tri etnička korpusa, bude posvećena napretku Bosne. Makar takva sa dva entiteta i svim drugim problemima. Možda će pronaći način da spriječe etno-poglavice koje zarad svojih vlastoljubivih ambicija devastiraju Bosnu i Hercegovinu i po njoj pljuju. Nažalost, nema naznaka da su ambicije rušitelja ove države, splasnule.

Da bi potvrdio još jednom podršku onima koji kidišu na Crnu Goru, usred borbe sa korona virusom, poglavar entiteta RS, a član trojnog predsjedništva BiH, Mile Dodik, našao je vremena da piše pismo predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, kako bi mu saopštio da poziv koji mu je upućen – da dođe u Srebrenicu na obilježavanje 25 godina od genocida, u julu mjesecu – nije prošao proceduru u Predsjedništvu BiH, odnosno da taj poziv nema njegovu saglasnost. Ali, kad bi mu Đukanović obećao da ce u toj prilici reći javno da se u Srebrenici nije desio genocid, odnosno da su za ono što se tamo desilo krivi Bošnjaci, onda bi mu usred pandemije poručio: ,,Gledaj, molim te, obavezno da dođeš!“.

Kosovske igre prijestola

Na Kosovu se akcija protiv virusa vodi prilično uspješno. Manje-više kao drugdje u regiji. Bila je ovo šansa da se dokaže da je Kosovo funkcionalna država kao i druge u regiji. Ali, elita na vlasti pobrinula se da potvrdi da je Kosovo ipak „sui generis“ (poseban slučaj). Nažalost, ovog puta, u lošem smislu. Usred krize sa pandemijom, pukla je bruka u strukturi vlasti. Ključni akteri zaigrali su ,,igru prijestola“. Bez potrebe, jedan od dva koaliciona partnera u vladi, pokrenuo je postupak za njeno rušenje.

Svim vladama svijeta glavni je posao borba sa pandemijom, a Vlada Kosova ruši sama sebe! U našem okruženju i po Evropi čude se i smiju. Razlog za rušenje Vlade je prozaičan i nikome ubjedljiv. Premijer Albin Kurti je smijenio ministra policije koji je iz drugog koalicionog partnera jer je, protivno stavu Vlade, preko medija navijao za uvođenje vanrednog stanja.

Šef partije, koalicionog partnera iz kojega je smijenjeni ministar, Isa Mustafa naljutio se i pokrenuo postupak za rušenje Vlade. Nije morao, jer je za isto mjesto mogao dati drugog čovjeka. Opozicija je to jedva dočekala. Parlament se hitno sastao 25.marta i većinom glasova poslanika, sa maskama preko usta, rukavicama i rastojanjem između sebe, izglasao je nepovjerenje Vladi. Pedeset dana nakon što je ona izabrana od tog istog parlamenta.

Razlog za pad Vlade nikome nije bio jasan ni ubjedljiv. Zbog toga su ustvrdili da premijer Kurti kvari odnose sa administracijom SAD, jer nije odmah već nešto kasnije, ispunio zahtjev Ambasadora SAD R. Grenela da se odmah ukine taksa na uvoz robe iz Srbije. To je bio uslov za nastavak dijaloga između Kosova i Srbije koji traje već osam godina, a prekinut je zbog uvođenja takse u novembru 2018. Taksa je ipak ukinuta, djelimično već 15. marta, a u cjelini 1. aprila. Pripisati bilo kom Albancu na visokoj državnoj funkciji da kvari odnose sa SAD je smiješno, jer takvih nema. Smiješno je to vjerovatno i Amerikancima.

Opšte je poznato da je Albancima Kosova slobodu donijela Amerika . U to vrijeme je predsjednik bio iz Demokratske stranke (B. Klinton), a Kosovo je postalo država, takođe uz pomoć SAD, kada je predsjednik bio iz Republikanske stranke (Dž. Buš). Znači: za Albance je važna država Amerika, a ne ko je na njenom čelu i u koje vrijeme. U normalnim okolnostima ovo ,,igranje prijestola“ ne bi bio neki poseban problem, jer na Kosovu skoro nijedna vlada nije trajala više od dvije godine. Ipak u ovakvoj situaciji to je pravi skandal. Ovakav razvoj događaja ne bi znala poželjeti čak ni Srbija, kojoj je država Kosovo noćna mora. Tipično nezrelo, pubertetsko ponašanje ljudi na vlasti u Prištini: pokazali su da se znaju za vlast boriti, da se znaju od nje okoristiti, ali ne znaju je obnašati u korist naroda i države. Iz ovih i drugih razloga je za očekivati da će Kosovo sporo i teško prevazići posljedice koje je pandemija korona virusa prouzrokovala. U novim okolnostima, svuda se mijenjaju prioriteti državnih politika, pa tako i u Srbiji i na Kosovu. Zato, nastavak dijaloga više uopšte nije među prioritetima ove dvije države i ko zna kada će se stvoriti uslovi da se nastavi. Može se reći da nigdje u svijetu, pa ni u našem regionu, poslije korona virusa neće mnogo toga biti kao prije. Ima li nade da bude bolje, makar poslije duže vremena? E, na to ključno pitanje, odgovor se ne nazire.

PISALI SIMOVIĆU

Predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković zatražila je od potpredsjednik Vlade i ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića da pokrene inicijativu za smjenu izvršne direktorice Plantaža Verice Maraš zbog, kako je navela, nepoštovanja Zakona, vladinih mjera i neprimjereno visoke plate koju prima već više godina.

“Upućujem Vas na članove 2, 41 i 45 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji se grubo krše od strane direktorice Maraš. Vjerujem da ćete se složiti da zakon treba da važi jednako za sve pa i za direktoricu Maraš bez obzira što je ona član, donator i aktivista DPS. Ili Vi mislite da zakon za nju ne treba da važi, samo zato što je član partije kojoj i Vi pripadate?”, navela je Vuksanović Stanković u pismu Simoviću.

Istakla je da Maraš prima preko sedam hiljada eura, značajno više nego predsjednici Države, Skupštine i Vlade zajedno.

“Uvjerena sam da ćete se saglasiti sa mnom da je ovakvo ponašanje krajnje neprimjereno. Kompanija Plantaže do nedavno je bila višegodišnji poreski dužnik na crnoj poreskoj listi, sada se najavljuje smanjenje zarada radnicima, bilježe loši rezultati i prodaje imovina da bi se izmirivale zakonske obaveze. Imati zaradu preko 7000 eura mjesečno sa ovakvim rezultatima ima obilježja skandala osim ako Vi ne mislite da je to u duhu solidarnosti o kojoj ste više puta govorili”, navela je Vuksanović Stanković.

Takođe je naglasila da skoro 80.000 građana radi za platu manju od 250 eura i oko 50.000 penzionera prima penziju ispod tog iznosa.

“Dok direktorica Plantaža, Vašom prećutnom saglasnošću, zato što je kadar DPS-a prihoduje 100 hiljada eura ili 250 eura svakog dana u godini. Da li Vaše ćutanje na našu inicijativu za razrješenje gdje Maraš znači da štitite i odobravate ovako neprimjereno poslovno ponašanje? Ovakvi primjeri duboko su uvredljivi za desetine hiljada zaposlenih u javnom sektoru čije su zarade značajno ispod njihovog doprinosa, za zdravstvene radnike koji koji su najmanje plaćeni u regionu, policajce i prosvjetne radnike koji su uradili sve da u vanrednim okolnostima obezbijede sigurnost i prenesu znanja, ali i za privatni sektor koji ima najveće troškove po zaposlenom u regionu”, napisala je Vuksanović Stanković.

Takođe, predsjednica SDP je pozvala Simovića i Vladu da urede zarade u javnom sektoru.

“Budite uvjereni da ovo “pitanje” neće biti “zaboravljeno” dok ne bude pravedno riješeno”, poručila je Vuksanović Stanković.