SDP

Navršavaju se četiri decenije od smrti Josipa Broza Tita – čovjeka koji je obilježio jedno važno razdoblje političkog, socio-ekonomskog i kulturološkog razvoja područja kojega danas nazivamo Zapadni Balkan. SDP je naveo u saopštenju da osjeća obavezu da podsjeti na ovaj datum i iskaže poštovanje prema ličnosti koja je, po svim objektivnim istoriografskim parametrima, obilježila 20. vijek, kao jedna od najprepoznatljivijih i najmarkantnijih figura ne samo južnoslovenskog prostora već i svjetske politike.

Svako civilizovano društvo nastoji da objektivno vrednuje svoju prošlost, a period Josipa Broza Tita značajem političke i socijalne zaostavštine svakako da zaslužuje poseban osvrt, smatraju u SDP-u.

“Posebno i najvažnije, naravno iz ugla Crne Gore, koja je u tom periodu ostvarila po svim objektivnim mjerilima ubjedljivo najveći stepen političkog i ekonomsko-socijalnog razvoja u svojoj istoriji. Kao, uostalom, i sve ostale zemlje bivše Jugoslavije,” navodi se u saopštenju.

Još jedno posebno i kapitalno dostignuće u odnosu na Crnu Goru – izbrisana je grandiozna nepravda ukidanja njenog imena, njene državnosti i svake druge prepoznatljivosti odlukama sramne Podgoričke skupštine 1918. godine.

Antifašizam, kao kapitalna tekovina i ugaoni kamen postratne Evrope, je svakako, navode u SDP-u, temeljna civilizacijska vrijednost koja se veže i za period i ime Josipa Broza Tita.

“Vrijednost koja je krvlju branjena u godinama slobodarske ratne epopeje od 1941-45, kao i u godinama postratnog razvoja”. 

Kako u SDP-u navode objektivno sagledavanje tog perioda nikako ne može da prenebregne i mnoge greške i devijacije sistema u kojem se živjelo decenijama.

“Naravno, sve je to potrebno staviti u konkretan socio-politički i istorijski kontekst ali i svakako uvijek biti otvoren za nepristrasnu, činjeničnu ali i neostrašćenu kritiku toga perioda”, ističe se u saopštenju. 

Nažalost, kako navode u SDP-u, danas smo svjedoci i sve više prisutne tendencije regionalne rehabilitacije mnogih nazadnih snaga i pokreta kojim se, kroz falsifikatorski istorijski revizionizam, pokušavaju legitimisati i neke destruktivne i anticivilizacijske politike i ideologije.

“One politike i ideologije koje su srušile i u krvi uništile nekadašnju veliku Titovu Jugoslaviju i suživot svih vjera i nacija, odnosno,  nekadašnje jugoslovensko bratstvo i jedinstvo”.

Oni ističu da je univerzalna istorijska pouka da se za velike vrijednosti uvijek morate boriti, da nema vremena koje ne nosi svoje izazove, lažne proroke i laka i zavodljiva rješenja, pa takvo je i ovo naše današnje vrijeme.

“Zato je obaveza svih progresivnih društvenih snaga da, sjećajući se i ovog datuma, a posebno vremena kada nije bilo bitno kako se zoveš već koliko vrijediš, branimo antifašizam i zajedništvo od promotera nacional-šovinizma,svake socijalne isključivosti i anatemisanja svega drugog i drugačijeg”, zaključuje se u saopštenju.

BLAŽIĆ

Dok su dijelu poslanika primarni partijski, a ne javni interesi, bićemo daleko od novih rješenja kao što su otvorene liste, individualne kandidature, profesionalizacija Državne izborne komisije – ocijenio je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, koji je, u ime akademske zajednice, bio pridruženi član Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Blažić je poručio i da nije realno očekivati nastavak dijaloga između vlasti i opozicije o izbornom zakonodavstvu.

Dobra osnova 

– Što se tiče formalno pravnih uslova za odžavanje parlamentarnih izbora, oni postoje, jer još je na snazi „stari“ Zakon o izboru odbornika i poslanika. Sasvim je drugo pitanje zašto nije donesen novi zakon na kojem je godinu radio Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, iako je postojala dobra osnova još u nacrtu ovog zakona od 31. jula 2019. godine – kaže Blažić.

Podsjetio je da je u više navrata na sjednici Odbora upozoravao članove tog tijela o interesu građana da se donese novi izborni zakon koji će biti usaglašen sa Ustavom, međunarodnim aktima i standardima međunarodnih organizacija.

– Jasno sam stavljao do znanja članovima Odbora da je nužno donošenje novog zakona, koji je od prvog – osnovnog zakona iz 1998. godine do sada, mijenjan petnaest puta, ili će se sljedeći izbori morati održati po postojećem zakonu. Prijedlog zakona nije imao 2/3 većinu za usvajanje na zasijedanju Skupštine u decembru 2019. godine, iako je imao značajnih, ali ne i dovoljnih napredaka, o čemu sam u više navrata javno elaborirao njegova poboljšanja, ali i nedostatke – kazao je Blažić.

Na pitanje je li realno očekivati dijalog vlasti i opozicije o izbornom zakonu, Blažić je odgovorio odrično.

– Ne. Smatram da nije realno očekivati da se može nastaviti dijalog, posebno u okolnostima kada smo imali situacije da, i pored napredaka u nekim normama o profesionalizaciji izborne komisije, imamo od predstavnika dijela opozicije prijedloge da se vraćaju na stara rješenja formiranja partijskih izbornih komisija, da ne govorimo o neprihvatanju prijedloga za „otvorene liste“ ili prijedloga o ukidanju redovnog finansiranja političkih partija. Sve to jasno ukazuje na kom nivou pravne svijesti se nalaze pojedini akteri političke i izborne scene – istakao je Blažić.

Bez legitimiteta 

On je, na pitanje koliko smo daleko od tih rješenja, kazao da smo daleko jer smo u vremenu u kojem dominiraju partijski interesi.

– Sa ovakvim odnosom dijela poslanika kojima su primarni partijski, a ne javni interesi ipak smo daleko i tako će biti sve do momenta dok ne budemo imali ustavni izborni sistem i neposredan izbor poslanika i odbornika od birača, a ne neposredan izbor partijskih lista. To je i razlog zašto Skupština Crne Gore nema legitimiteta, a samim tim ni poslanici i odbornici nemaju legitimiteta, jer su birači glasali za „liste partija i koalicija“, a ne za poslanike i odbornike. Partije su prema redosljedu na listama direktno određivale personalni sasatav Skupštine Crne Gore u zavisnosti od broja mandata koje je „lista“ osvojila, a ne odbornik ili poslanik. Nažalost, još smo u vremenu gdje dominiraju interesi partija tj. princip cjelishodnosti u odnosu na princip legaliteta – dodao je Blažić.

On je ranije za Odbor za reformu izbornog zakonodavstva uradio Analizu izbornog zakonodavstva – otvorena pitanja, u kojoj ukazuje na sva rješenja koja bi trebalo mijenjati u sadašnjem zakonu.

– Svaki naziv zakona trebalo bi da je odraz njegove sadržine, što nije slučaj sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, jer taj akt ne uređuje izbor odbornika i poslanika od birača, kao nosilaca suvereniteta. Koncept ovog zakona je izbor „lista“, a ne odbornika i poslanika. U tom smislu, polazeći od sadržine zakona, CrnA Gora ima „zakon o izboru partijskih i građanskih lista“, a ne Zakon o izboru odbornika i poslanika, jer ih građani ne biraju u skladu sa ustavnim određenjem biračkog prava, kao neposrednog izbora odbornika i poslanika – piše Blažić u Analizi.

Objašnjava da Ustav imperativnom normom određuje tri cenzusa biračkog prava: punoljetstvo, prebivalište i državljanstvo, ne dozvoljavajući zakonodavcu dispoziciju da krug ustavnih uslova proširuje ili skraćuje zakonom.

– Zakonodavac je, međutim, proširio krug cenzusa za sticanje biračkog prava i na poslovnu sposobnost, upis u birački spisak, dupli boravišni cenzus i elektronsku identifikaciju birača – navodi Blažić.

Poseban oblik neustavnosti i diskriminacije birača je, kako upozorava, ograničenje pasivnog biračkog prava, tj. prava pojedinaca da se kandiduje za poslanika i odbornika, kao za predsjednika Crne Gore, s obzirom na to da je Zakon o izboru odbornika i poslanika to pravo dao isključivo listama političkih partija i grupama građana, čime se vrši direktna politička diskriminacija birača.

Diskriminacija 

Posebno je, piše u Analizi, izborni zakon diskriminisao pravo nacionalnih savjeta da kao autentični predstavnici i zastupnici manjinskih naroda imaju pravo na svoje kandidate, odnosno liste kandidata. Navodi se i da su posebno ustavno-pravno sporne odredbe o izbornim organima za sprovođenje izbora – Državnoj izbornoj komisiji, opštinskim izbornim komisijama i biračkim odborima, naročito pravni status DIK kao državnog organa i „pravnog lica“, ali i njihova „politička“ struktura. U svim demokratskim sistemima, kako se navodi, politički organi su predstavnički, državni, regionalni i lokalni organi vlasti u različitim vidovima, kao izvršno- politički organi – Vlada, Predsjednik države i funkcionalno njima slični organi, dok su ostali organi vlasti – upravni, sudski, tužilački i slični, prevashodno profesionalni.

– Zakon o izboru odbornika i poslanika, međutim, obiluje „izbornim organima“ – Državna i opštinske izborne komisije i birački odbori, pri čemu je sporno da li birački odbori mogu biti državni ili lokalni organi, ili su više funkcionalno izborna tijela. Posebno je sporna struktura ovih organa koji su dominantno politički, a čiju strukturu dominantno određuju akteri političke izborne scene, što apsolutno nije ustavno, a ni prihvatljivo, ali sasvim jasno opredjeljuje partitokratsko oligarhijski, umjesto ustavno- pravnog demokratskog sistema vlasti, suprotno članu 1 Ustava – piše u Analizi.

Blažić ukazuje da je odredbama izbornog zakona narušena ustavna garancija jemčenja prava na lokalnu samoupravu. – Zakon propisuje nadležnost DIK da rješava po prigovoru na rješenja opštinske izborne komisije za lokalne izbore, što je suprotno ustavnoj autonomnosti lokalne samouprave jer su lokalni izbori u izvornoj nadležnosti lokalne samouprave, u smislu člana 112 Ustava – napisao je Blažić i naveo da se mora jasno napraviti razlika između izbora za državne organe (Predsjednik Crne Gore, Skupština Crne Gore), koji su u isključivoj nadležnosti državnih organa i lokalnih izbora koji su u isključivoj nadležnosti lokalnih izbornih organa.

Nema potrebe da učestvuje u narednom skupštinskom tijelu

Profesor Đorđije Blažić je, na pitanje da li bi ponovo bio član nekog skupštinskog tijela koje bi se bavilo izbornim zakonodavstvom, kazao da ne vidi potrebu za njegovim daljim učešćem u tom procesu. – U postojećoj konstataciji odnosa ne vidim potrebu mog daljeg učešća, jer sam prije početka rada Odbora i radnih grupa u Analizi izbornog sistema – otvorena pitanja već elaborirao svoja profesionalna stanovišta kako sa pravno teorijskog, tako i sa međunarodno pravnog aspekta, kao i sa aspekta izbornih standarda međunarodnih organizacija, komparativnog i pozitivno pravnog aspekta. Takođe, kroz 5-6 separatnih analiza po oblastima dao sam svoja profesionalna konkretna stanovišta, koje su odredbe niza zakona koje tangiraju izborni sistem, po mom tumačenju, neustavne i koje bi se morale brisati ili mijenjati u pojedinim zakonima – kazao je Blažić.

MCP TVRDI

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC tvrde da je danas, na praznik Svetih žena Mironosica, u Hramu u Podgorici odslužena liturgija bez prisustva vjernika iza zatvorenih vrata, kako glase odluke Nacionalnog koordinacionog tijela, koje su, kako navode, od prvog dana kada su uvedene, ispoštovali.

Nakon liturgije je, kako je saopšteno, “hram je otvoren i vjerni narod je jedan po jedan, ulazio i pridržavao se fizičke distance i ostalih preporuka Instituta za javno zdravlje Crne Gore”.

“Oko 10 časova, nekoliko uniformisanih policajaca, bez pismenog naloga, na vratima Hrama u prostoru koje je vlasništvo Mitropolije Crnogorsko-Primorske, legitimisali su roditelje sa malom djecom i druge građane. Policajci u uniformi , kada su konstatovali da se vjerni narod pridržava pomenutih mjera, poslije pola sata su dobili novo naređenje koje je saopšteno usmenim putem, od nama nepoznatih starješina, da su za boravak u zatvorenom prostoru neophodne maske (ova odluka stupa na snagu tek sjutra, 4.maja). Kada je i to bilo ispoštovano, nova mjera su bile rukavice. Nakon toga, sljedeća odluka je bila da se zatvori Hram, zato što po njima , navodno nije bila ispoštovana mjera fizičke distance”, navedeno je u saopštenju.

“Nesumnjivo da vlast zloupotrebljavajući trenutnu epidimeološku situaciju, pod vidom zaštite zdravlja, nastavlja obračun sa Pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori i vjernim narodom”, poručuju iz Mitropolije.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ

Vlast koja želi izbore bez dogovora i u atmosferi nepovjerenja vodi državu u opasnu avanturu i nestabilnost, saopštila je predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, ocjenjujući da u Crnoj Gori u ovom trenutku nema uslova za fer izbore.

Ona je kazala da vjeruje da se, ukoliko ima političke volje sa strane vlasti i ozbiljnog pristupa opozicije, može postići dogovor o makar minimumu uslova za sprovođenje izbora.

Vuksanović Stanković je ocijenila da u Crnoj Gori u ovom trenutku nema uslova za fer izbore.

„Drugo je pitanje da li vlast želi da imamo izbore u jednom takvom ambijentu, rekla bih, nikada lošijem sa stanovišta povjerenja, stanja institucija i nedostatnosti zakonodavnog okvira“, rekla je Vuksanović Stanković u intervjuu agenciji MINA.

Kako je navela, to bi bio prvi put od 1990. godine i uspostavljanja višestranačja da se izbori organizuju mimo bilo kakvog dogovora sa opozicijom i elementarnog konsenzusa o bitnim pitanjima izbornog procesa.

„I u ratnim uslovima smo sa Miloševićevim DPS-om dogovarali izborne uslove, a danas sa “evroatlantskim” DPS-om to nikako ne ide“, kazala je Vuksanović Stanković.

Prema njenim riječima, vlast koja želi izbore bez dogovora i u atmosferi nepovjerenja vodi državu u opasnu avanturu i nestabilnost, koja ništa dobro ne može donijeti građanima.

„Zato je na njima velika odgovornost“, poručila je Vuksanović Stanković.

Na pitanje koliko na organizaciju izbora može da utiče eventualni novi talas epidemije COVID 19, Vuksanović Stanković je odgovorila da se tamo gdje ima zrele i odgovorne političke elite uvijek može naći optimalan politički odgovor na okolnosti, koliko god one bile ozbiljne i nepredvidive.

Sve to, kako je kazala, podrazumijeva u prvom redu obnovu elementarnog povjerenja, pa potom stvarnu spremnost na dijalog i dogovor, a ne simuliranje i opstrukciju „kakvu je vlast praktikovala sve ovo vrijeme“.

Kako je navela Vuksanović Stanković, Ustav Crne Gore daje odgovor i na pitanje tretmana izbora u takvim okolnostima, kroz mogućnost njihovog odlaganja dok one traju.

„Drugo je pitanje to što za ovu vlast Ustav i zakoni ne znače ništa ako se ne poklapaju sa nekim njihovim trenutnim političkim interesom. Naći će koliko hoćete kreativnih načina da obesmisle i poruše i Ustav i zakon ako postoji političko-partijska odluka da se tako nešto uradi“, rekla je Vuksanović Stanković.

Prema njenim riječima, to je potvrdila i ova situacija oko pandemije.

Parlamenta bio suštinski suspendovan

„Kao što im je partija iznad države, tako su im partijske odluke i interesi iznad zakona i pravnog sistema“, rekla je Vuksanović Stanković.

Govoreći o ulozi Skupštine u toku epidemije koronavirusa, ona je navela da je rad parlamenta bio suštinski suspendovan.

“Skoro 40 dana nijesmo imali zasijedanje Skupštine, bez ikakvog razloga, jer kako radimo ovih dana jednako tako smo mogli raditi i na početku krize”, dodala je Vuksanović Stanković.

To je, kako je kazala, mogao da bude dobar povod za početak izgradnje povjerenje i da kriza, koliko god bila teška, doprinese stvaranju nove političke kulture i kohezije.

Kako je rekla Vuksanović Stanković, vlast je odlučila da solira, vjerujući da iz teškog perioda može da izvuče neku političku korist.

“Parlament je jednostavno u percepciji ove vlasti čist dekor i prazna forma, kojega treba lišiti svakog smisla i realnog uticaja na politiku i društvo. Zašto se onda čudimo što nam iz Evropske unije dolaze kritike na račun njegove nefunkcionalnosti”, navela je Vuksanović Stanković.

VUČUROVIĆ

Centrala DPS iz Podgorice aktivno se uključila u rušenje vlasti u Budvi, koju predvodi DF, saopštio je poslanik DF-a Jovan Vučurović.

“Ovoga puta, vrh DPS ništa ne želi da prepusti slučaju, i zato se više uzdaju u to da upravljaju sa “Crnogorskom”, koju su, očigledno, stvorili od saradnika i spavača, nego u svoje partijske drugove iz Budve”, navodi Vučurović.

“ Nije nikakva tajna da je u centrali DPS, prilikom ovih dogovora sa ,,Crnogorskom”, napravljena i konkretna dinamika pljačkanja preostalih resursa u Budvi. Za neke takve nezavršene ,,projekte”, koji su zaustavljeni pobjedom opozicije u Budvi 2016. godine, potrebno je taman par mjeseci udružene vlasti Crnogorske i DPS, dodaje Vučurović.

Naveo je da će DF I koalicioni partneri izdržati I ovo iskušenja zato što to, kako je naveo, želi ogromna većina građana.

ROK ĆE BITI ISPOŠTOVAN

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kaže da je zakonski utvrđeno kada je finalni rok za održavanje izbora i dodaje da je siguran da će biti poštovan pravni sistem, i da će do tog datuma biti održani parlamentarni izbori.

On je za Dan kazao da opozicija ispostavlja zahtjeve koji ne mogu da prođu test zdrave logike.

Na pitanje da li je DPS spreman da se u parlamentu nakon okončanja epidemije opet otvori priča o izbornoj reformi, Rakočević je izjavio da je aktuelno izborno zakonodavstvo usklađeno sa najvažnijim međunarodnim standardima.

“Polazeći od pravila da se izborna reforma ne sprovodi u izbornoj godini, vladajuća većina je, nakon rada u Odboru za izbornu reformu, sa predstavnicima civilnog sektora, akademske zajednice i dijelom opozicije usvojila izmjene izbornih zakona, usvojivši sve preporuke OEBS-a i ODIHR-a. Ipak, set medijskih zakona koji je pripremila Vlada, kao i Predlog zakona o izboru poslanika i odbornika, koji je pripremila vladajuća većina, može biti predmet dijaloga u okviru radnih tijela Skupštine Crne Gore. Smatram, međutim, da je aktuelno Izborno zakonodavstvo usklađeno sa najvažnijim međunarodnim standardima i da predstavlja izuzetno dobru osnovu za sprovođenje izbornog procesa”, kazao je Rakočević.

Govoreći o tome što dio opozicije traži odlaganje izbora koji su zakazani za jesen, on je rekao da opozicija pokušava da dobije političku infuziju nekorektnim zahtjevima.

“Crnogorska opozicija je, podsjetiću, u jednom trenutku tražila prijevremene izbore, zatim je zahtijevala da dobije vlast bez izbora i samo nastavljaju sa zahtjevima koji ne trpe test logike, niti političke prakse. Razumijem, suočena sa slabim rejtingom, opozicija pokušava dobiti političku infuziju, nekorektnim zahtjevima. Od toga nema ništa, zakonski je utvrđeno kada je finalni rok za održavanje izbora i siguran sam da će biti poštovan pravni sistem i da će do tog datuma biti održani parlamentarni izbori”, zaključio je Rakočević.

URA, DF i DEMOS

Povodom zaplijene 500 kilograma kokaina na brodu “Budva”u njemačkoj luci Hamburg, oglasile su se partije koje su kazale da je taj incident novo brukanje Crne Gore u svijetu.

URA je reagovala povodom današnje zapljene čak pola tone kokaina na brodu “Budva”, koji je sinoć usidren u luci u Hamburgu.

“Svega godinu nakon što je na crnogorskom školskom brodu “Jadran” pronađeno i zaplijenjeno čak 50 kilograma kokaina, danas je na državnom brodu “Budva”, koji plovi pod našom zastavom i sa crnogorskom posadom, zaplijenjeno novih 500 kilograma kokaina.  U pitanju je novo brukanje naše države, čije kriminalne grupe godinama dominiraju listama međunarodnog kriminala, a čime se žestoko narušava ugled naše države”, ukazali su u Građanskom pokretu URA.

Iz URE podsjećaju da je riječ o brodu čiju su izradu u kineskom brodogradilištu “Jiženg” platili crnogorski građani.

“ Prosto je nevjerovatno da “kapitalne investicije” Crne Gore služe za organizovani šverc narkotika, dok građani još uvijek vraćaju kredite za njihovu izradu”, ukazali su u Građanskom pokretu URA.

“Sa konstantnim brukanjem Crne Gore se konačno mora prestati, a prvi korak u tom pravcu mora biti otkrivanje uloge svih onih, koji svjesno (p)održavaju brojne kriminalne aktivnosti”, zaključeno je u saopštenju.

Iz Demokratskog fronta navode da nakon ovog incidenta niko neće željeti da zaposli crnogorske pomorce, I da je zato najbolje prodati sve državne brodove.

“Posebno je iritirajuće saopštenje Uprave policije da su i oni učestvovali u akciji, iako je brod “Budva” pod crnogorskom zastavom isplovio iz Kazablanke u Maroku i uputio se ka luci Hamburg u Njemačkoj. Izgleda da su u Upravi policije požurili da nam uhvate “muštuluk” kako je brod u vlasništvu Barske plovidbe sa crnogorskom posadom i pod crnogorskom zastavom zaplijenjen sa pola tona kokaina samo zahvaljujući izuzetnim naporima i samopregalaštvu Zorana Lazovića i Duška Golubovića. Sad je valjda svakom jasno zašto je jedna od prvih popuštajućih mjera NKT-a bila otvaranje luka i dozvola za pomorski saobraćaj”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju javnost da je 2014. godine brod “Budva” porinuo u more aktuelni predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

“Nažalost, Ivanov brod je plovio  samo šest godina, ali su njegove riječi bile proročanske, jer je jednom plovidbom od Kazablanke do Hamburga pronio slavu Crne Gore vo vjeki vjekov. Posle još jedne kokainske afere ovog puta u doba korone smatramo svrsishodnim da se svi brodovi u vlasništvu Crne Gore prodaju, kako se ne bi nanosila šteta časnim crnogorskim pomorcima koje više nijedna brodska kompanija  ne želi da zaposli, jer ih povezuju sa kriminalnim radnjama režima koji je nanio globalnu sramotu državi”, zaključuju iz DF-a.

Iz Demosa navode da ne sumnjaju da za, kako navode, potopljeno crnogorsko pomorstvo, kao i za posljednji skandal neće niko odgovarati. 

“Nakon što je rasprodajom već davno uništena crnogorska flota, inače jedan od najvećih nacionalnih resursa zemlje, sada prisustvujemo završnoj fazi kriminalnih skandala, nažalost pod zastvom Crne Gore.”, naveli su u saopštenju.

DF

Demokratski front pozvao je Tužilački savjet da hitno sazove sjednicu i odredi se prema tvrdnjama poslanika Srđana Milića da mu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio kako je Svetozar Marović iznio iz Crne Gore 400 miliona eura.

Podsjećaju da je upravo Milivoje Katnić predložio Svetozaru Maroviću sporazum o krivici kojim je predviđeno da vrati 1.100.000 eura, i da u humanitarne svrhe uplati još 100 hiljada evra.

“Sudeći po tvrdnjama poslanika Milića ispada da je neko u SDT-u i Višem sudu za sporazum o krivici sa Svetozarom Marovićem ostvario značajnu milionsku korist jer mu je dozvolio da iznese 400 miliona eura iz države”, poručuju iz DF-a.

Pitaju ko je nadležan da sasluša Milvoja Katnića i utvrdi ko je i kako iz Crne Gore iznio 400 miliona evra.

“Da li je moguće da u trenutku kad se država nalazi pred kolapsom, i kad premijer Duško Marković najavljuje da će se država zaduživati po zelenaškim kamatnim stopama samo da bi servisirala obaveze prema penzionerima, da nijedna nadležna pravosudna institucija nema hrabrosti da sasluša Milivoja Katnića i utvrdi kako su iznijete 400 milona eura stečene organizovanim kriminalom i zloupotrebom službenog položaja”, poručuju iz DF-a.

Dovoljno je, kažu u DF-u, da se za početak provjere imovinski kartoni tužilaca i sudija koji su direktno i indirektno vodili postupak protiv tzv. Budvanske grupe

“Sigurno da će se doći do frapantnih podataka. Posebno ukazujemo predstavnicima međunarodne zajednice zabrinutim za v.d. stanje u pravosuđu, da se Crna Gora nalazi pred državnim kolapsom i da je to isključivo odgovornost režima”, zaključuje se u saopštenju DF-a.

ŠČEKIĆ SMATRA

Dugogodišnji novinar Rojtersa i analitičar Jakša Šćekić kaže da uprkos krizi izazvanoj pandemijom novog koronavirusa, uprkos početnom nesnalaženju, te rastućem uticaju Kine, Evropska unija neće odustati od Zapadnog Balkana, već će se za ovaj region boriti.

Njemačko predsjedavanje EU, kako kaže Šćekić, uliva nadu da će, pod vođstvom Angele Merkel, Evropa uspjeti da se bolje konsoliduje i odgovori na izazov pred kojim se našla.

“Što se tiče svijeta, vidimo da Amerika ima svojih problema, predsjednik Tramp naročito. Korona može da ga košta novog mandata. Ako SAD budu imale veliki broj mrtvih to će aktuelnom predsjedniku doći na naplatu, ako ne pokrene ekonomiju takođe. Što se tiče centra moći na globalnom planu, on se, kako ja to vidim, polako seli na istok, odnosno ka Kini, onoj Kini koja je sve ovo prouzrokovala sakrivanjem činjenica o koronavirusu. Kinezi su čitavu ovu stvar oko virusa držali u ekspres loncu dok taj lonac nije eksplodirao dovodeći čitav svijet u nevjerovatnu, nezamislivu situaciju. Što je paradoks, upravo Kina jedina u ovom trenutku može ekonomski najviše da doprinese oporavku svijeta. Na kraju krajeva, imaju i moralnu ogovornost da to urade”, ocjenjuje Šćekić.

Evropa gleda u Angelu Merkel

Što se tiče odgovora Evropske unije na pandemiju, tu je, kako kaže Šćekić, najprije zavladala panika, pa su uslijedile mjere, zatvaranje svega i svačega, distanca, i sad je teško vratiti se u normalno stanje.

On navodi da je u tom haosu, koji je izazvao novi koronavirus, hrvatsko predsjedavanje EU je prošlo gotovo neprimjetno.

“Dogodilo im se da budu predsjedavajući EU u vremenu najveće krize u postojanju Unije, najveće krize u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Sada svi čekaju šta će biti 1. jula kada predsjedavanje preuzme Njemačka. Fascinantno je kako je Angela Merkel koja je, ne treba zaboraviti, žena naučnik, racionalno pristupila aktuelnoj situaciji. Njemci su i inače visoko organizovani i odgovorni ljudi. Sada će Njemačka da predsjedava EU i vjerujem da će im prioritet bi ti da nađu zajednički jezik sa svim članicama oko oporavka, budžeta i ekonomskog paketa pomoći”, kaže Šćekić.

Za njega, kako ističe, ne bi bilo iznenađenje da čitava Evropa, Njemci naravno, zamole Merkelovu da ostane još koji mandat.

“U kriznim situacijama ljudi se okupljaju oko zastave i oko ličnosti, onih koji su u stanju brzo da donose odluke. Uzmimo za primjer Indiju, najveću demokratiju na svijetu sa 1,3 milijardi stanovnika. Njihov premijer je samo jednog dana donio mjeru i rekao zatvaramo sve. Dakle, nije išao u parlament, nije se izvinjavao zavšto je to morao da uradi. Ali, pandemija će proći, a ekonomske posljedice tek dolaze da uzmu danak. Budućnost aktuelnih vladajućih elita definitivno će zavisiti od ekonomije, odnosno ekonomija će diktirati političku stabilnost i budućnost sadašnjih lidera”, ocjenjuje Šćekić.

DRAŠKOVIĆ I CIMEŠA

Serija izjava jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića o Cetinju i Cetinjanima, između ostalog da nijesu dostojni predaka, građane tog grada su razočarale. Ime Prijestonice oduvijek se izgovaralo sa naročitim poštovanjem zbog svega onoga što predstavlja, saopštili su za TVCG akademik i publicista Čedomir Drašković i Borislav Cimeša. I o sadašnjim Cetinjanima, potomcima starih Crnogoraca može se, kažu, pozitivno govoriti.

Na ovaj način, u nekoliko navrata o Cetinju i Cetinjanima, u crnogorskom parlamentu, govorio je jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić.

“Na Cetinju, jedini grad koji je rođen Aleksandar, u tom jednom malom zabitom mjestu, tamo negdje ispod Lovćena i kada dođu turisti da ga pokazuju, da kažu ovo je onaj kralj čija se bista nalazi u Parizu. A evo je rođen u ovom malom ovom selu, nebitnom ispod Lovćena. Ja ne mislim da je današnje Cetinje isto ono Cetinje koje je bilo ono u vremenu Petrovića, već da je ovo sada jedan grad, vjerovatno se generacije zamore, vjerovatno ni potomci nisu dostojni svojih velikih predaka”, kazao je Mandić u Skupštini.

Izjavama Mandića Cetinjani su, kažu, razočarani.

“Neumjesno, nije to u redu”.
“Dosta naših mladih ljudi ima u inostranstvu, studiraju, onda imamo doktora, imamo u Njemačkoj, svuda su naši ljudi poznati i cijenjeni, naša je tradicija to da smo ljudi dobri i čestiti”.
“Šetate i vidite selo”.
“Iselio narod, ali nije razlog da se omalovažava”.
“Da je Cetinje grad muzeja i čitava Crna Gora i istorija je tu”.

Tu se ime prijestonice oduvijek izgovaralo sa naročitim poštovanjem, zbog svega što predstavlja i što je uvijek imalo veći značaj nego što su brojevi stanovnika ili ekonomska moć objektivno davali, kaže akademik Čedomir Drašković. Zato svi oni koji teže da Cetinje prikažu malim, mjere i njihove minornosti u istorijskom smislu.

“Ko kako umije, tako i oklikuje. O sadašnjim Cetinjanima, odnosno potomcima starih Crnogoraca naravno da se može govoriti upravo što bi stari rekli iz punih usta, pozitivno. Cetinje nikad nije imalo da se može reći pojedinačno, da se mrze, ali Cetinje nije nikad imalo onih koji su izdali Crnu Goru, nije imalo izdajnika, naprotiv. I uvijek, su spremni da zalegnu za svoje Cetinje i za svoju Crnu Goru. A zna se nešto i to je međunarodno iskustvo i mudrost – niko ne mrzi kao izdajnik izdanu domovinu”, ocjenjuje Drašković.

Cetinje je, između ostalog, dalo nemjerljiv doprinos rezultatu na referendumu za obnovu nezavisnosti, podsjeća za Dnevnik publicista Borislav Cimeša. Zato kaže, sve strelice upućene prema tom gradu i njegovim građanima promašuju svoj cilj.

“Dakle i Sveti Petar Cetinjski je nastavljajući veliku tradiciju, koju je osnovao još Ivan Crnojević, osnivač grada, pred čijim spomenikom se nalazimo, je rekao ko Cetinje napane, taj će da propadne. I zaista kroz istoriju tako je i bilo, uz više mahova, i istorijskih situacija Cetinje je ostalo na tom tronu slobode i na tom reprezentantu čojstva i čovjeka”, kazao je Cimeša.

Cimeša i Drašković osvrnuli su se i na Mandićev prijedlog kako bi na Cetinju trebalo ponovo da se podigne spomenik Aleksandru Karadjordjevicu, unuku kralja Nikole. Cimeša podsjeća da je Karađorđević rođen u Crnoj Gori, kršten u Crnogorskoj crkvi koju je svojim dekretom iz 1920. godine uništio. Saglasni su da je takav prijedlog neprihvatljiv iz brojnih znanih razloga.

“Aleksandra Karađorđevića u Crnoj Gori bije glas i epitet palikuće zbog terora koji je počinio nad zemljom u kojoj je rođen, nad svojom ujčevinom, nad narodom”, navodi Cimeša.

“Priče o tome spomeniku, to su beskrupulnozne priče. Crna Gora je duša Balkana. To su stari i poznati govorili. Poznate ličnosti koje su posjećivali Crnu Goru. Crna Gora su vrata Balkana, isto tako, i ne mogu oni sad dokoljenicama i uz dokoljenice to da mjere tako, da mjerkaju”, kaže Drašković.

Prijestono Cetinje istorijski je i kulturni centar Crne Gore, podsjećaju Cetinjani. Grad podno Lovćena simbol je crnogorske državnosti, mudrosti, mjesto junaka, pjesnika i heroja. Čuvar identiteta, tradicije, kulture i osobenosti crnogorskog naroda. Zato je postojan poput kamena na kojem je podignut, ponosan i visok poput planine koja je vjekovima svjedočila svim njegovim danima.