ILI NAPUŠTAJU RADNU GRUPU

Predsjednik Kluba odbornika Demokrata Prijestonice Danilo Mrvaljević saopštio je da će napustiti Radnu grupu za procjenu uticaja korona virusa na privredu Prijestonice Cetinje ukoliko se ne obezbijedi po 222 eura za svakog nezaposlenog na Cetinju.

Mrvaljević je naveo da su Demokrate od 3. aprila dostavile ukupno 21 predlog mjera, sugestija i primjedbi, a sve u cilju prevazilaženja krize izazvane novim koronavirusom i pomoći građanima i malim privrednicima Cetinja.

“Prihvatili smo poziv za učešće u radu Radne grupe za procjenu uticaja korona virusa na privredu Prijestonice Cetinje, sve političke razlike stavili po strani, pokazali po ko zna koji put da nam je Cetinje na prvom mjestu, napravili ozbiljnu analizu, dostavili predlog seta konkretnih mjera i obrazložili način obezbjeđivanja sredstava za realizaciju”, saopštio je Mrvaljević .

Naveo je da su tražili da se odmah za sve nezaposlene Cetinjanke i Cetinjane obezbijedi pomoć od 222 eura.

“Da se nađe način za pomoć penzionerima koji primaju penzije niže od 200 eura i posebno za sve korisnike dodatka za tuđu njegu i pomoć, kao i ostale najranjivije kategorije stanovništva. Da se utvrde određena oslobađanja i odlaganja u cilju pomoći građanima i maloj privredi”, saopštio je Mrvaljević.

On smatra da je sve to moguće obezbijediti racionalizacijom troškova, neophodnim preusmjeravanjima i aktiviranjem sredstava iz budžetske rezerve.

“Sva sredstva planirana za kapitalne investicije, studije i projekte i naravno reprezentacije, dnevnice, troškove telefona, službena putovanja, koktele, proslave, koncerte i sl. za 2020 godinu, preusmjeriti za najranjivije kategorije stanovništva Cetinja. Svim funkcionerima Prijestonice i javnih službi kojima je osnivač Prijestonica, počevši od Gradonačelnika, pa do direktora, načelnika i drugih rukovodilaca organa i službi smanjiti plate 50% na period od najmanje 3 mjeseca”, naveo je Mrvaljević.

Kako je saopštio, na konstitutivnoj sjednici Radne grupe, nije prihvaćen prvi predlog Demokrata, da se Radna grupa ne bi trebala baviti samo procjenom uticaja korona virusa na privredu i da nema dalje nikakvog konkretnog rezultata, već da njen zadatak treba da bude i da izradi set konkretnih mjera pomoći, koje će uputiti Skupštini na usvajanje i to ne samo pomoći za privrednike, već i za građane Cetinja.

“Za ponedjeljak je zakazana druga sjednica Radne grupe. Prisustvovaćemo i ovoj sjednici. Ukoliko i definitivno ne bude volje sa strane DPS-SD vladajuće koalicije da se radi na konkretnim mjerama pomoći i da se pomogne građanima Cetinja, napustuću radnu grupu, što sam već i najavio na prvoj sjednici. Jer Demokrate neće nikada i nikome služiti za dekor i izigravati “konstruktivne partnere” u besmislenim, kozmetičkim radnim grupama, a sve preko leđa naroda”, poručio je Mrvaljević.

DEMOKRATE TRAŽE

Klub odbornika Demokrata u Skupštini opštine Bar pokrenuo je prikupljanje potpisa za Peticiju kojom se traži da se cijena putarine za upotrebu tunela “Sozina” i prilaznih saobraćajnica spusti za 50 odsto van sezone, odnosno od septembra do maja, da se obezbijede besplatne karte za stanovnike Crmnice i Virpazara tokom svih 12 mjeseci, kao i da se obezbijede mjesečne karte sa popustom od minimum 50 odsto za građane koji rade u Baru ili Podgorici.

“Za samo nekoliko dana, prikupljen je značajan broj potpisa, pri čemu naglašavamo da bi broj bio veći da nije bilo prekida u prikupljanju na koji smo se odlučili usljed dobro poznatih okolnosti koje su zadesile našu zemlju”, saopštile su Demokrate Bar.

Smatraju da je baš sada pravi trenutak za upućivanje inicijative kakva je ova, resornom ministarstvu odnosno Vladi Crne Gore uz nadu da će brzo biti prihvaćena i uvažena.

Poručuju da su razlozi za sniženje cijene putarine mnogobrojni.

“Od kako je pušten u rad Tunel „Sozina“ cijena putarine je nepromijenjena bez obzira na tada čvrsta obećanja da će nakon njegove otplate postati „slobodan“ za sve građane Crne Gore. Visoki prihodi koje ubira preduzeće koje gazduje tunelom se već godinama troše na otplatu drugih kredita, bogaćenje i čašćavanje menadžmenta preduzeća koje gazduje tunelom, kao i na sve češće usmjeravanje prihoda ka državnim projektima od koje građani Bara nemaju koristi”, navode Demokrate.

Kazali su da su proteklih 14 godina ulaganja u samu infrastrukturu tunela minimalna.

“Ističemo da kada se sagleda odnos plaćeno-dobijeno, da se radi o cijeni koja je previsoka kako za naše standarde tako i za standarde u regionu i to jasno pokazuju brojne komparacije sa putarinom koja se plaća u našem okruženju”, navodi se u saopštenju.

Demokrate su navele da je preduzeće Monteput sadašnjem direktoru Jonuzu Mujeviću odobrilo stambeni kredit od 80.000 eura, sa obavezom da vrati svega 20%, odnosno 16.000 eura.

“Na osnovu toga ovo državno preduzeće je svog izvršnog direktora častilo 64.000 eura. Njegov predhodnik, Osman Nurković, takođe je čašćen 2014. godine 75.000 eura koje vraća u iznosu od samo 15.000 i to u narednih 20 godina. Njegova rata za kredit je samo 62,50 eura”, navode Demokrate.

Takođe ističu da su članovi borda direktora, sebi, izvršnom direktoru, direktoru poslovne jedinice za autoput, za postignute dobre rezultate podijelili po 4 dodatne prosječne plate ili po 2.830 eura neto plus minuli rad.

“Naravno, najveća količina troškova vezana je za rukovodeća mjesta pa je tako predsjedniku borda direktora Aleksandru Žuriću profesionalizovano radno mjesto, pa njegova startna plata iznosi 1.7 hiljada eura odnosno ukupni godišnji prihod po osnovu zarade u 2019. godini iznosi 23.192,78 eura”, piše u saopštenju.

U 2019.godini, kako se navodim, u tom preduzeću radio je 141 zaposleni, dok ukupni troškovi po ovom osnovu rastu na čak 2.835.700 eura, odnosno duplo više nego u odnosu na 2013. godinu kada je bilo 76 prosječno zaposlenih radnika, dok su troškovi tada iznosili 1.302.771 eura.

“Zbog svega navedenog smatramo da su za proteklih 14 godina građani dovoljno dali te da je sada kucnuo čas da nadležni izađu u susret građanima, naročito onima koji svakodnevno prolaze naplatnu rampu ovog tunela”, poručuju Demokrate.

DRLJEVIĆ

Dinamika sprovođenja obaveza iz pregovaračkog procesa ne trpi, uprkos restriktivnim mjerama u organizaciji rada u Crnoj Gori i državama članicama Evropske unije, kazao je glavni pregovarač Aleksandar Drljević, poručivši da se nada da će pozitivan odnos Brisela prema politici proširenja biti potvrđen otvaranjem Poglavlja 8 – Konkurencija.

“Ukoliko se u obzir uzme činjenica da je pregovaračka agenda, praktično, protkana kroz sve dnevne aktivnosti nadležnih subjekata u svim pregovaračkim oblastima, možemo reći da i u postojećim okolnostima u najvećoj mogućoj mjeri svoje obaveze ispunjavamo u komunikaciji sa Evropskom komisijom, državama članicama, Delegacijom EU u Podgorici i sve to u skladu s pravilima, procedurama i vrijednostima EU”, rekao je on, gostujući u emisiji “Evropa”, na Radiju Crne Gore.

On je podsjetio da je Poglavlje 8 – Konkurencija jedino preostalo neotvoreno poglavlje u pregovaračkom procesu EU i Crne Gore, čije je otvaranje EU uslovila postizanjem pet početnih mjerila, što je ujedno najveći broj početnih mjerila kad su u pitanju pojedinačna poglavlja.

“Mi smo dobili sva zelena svjetla od svih članica na izvještaj o ispunjenju početnih mjerila, u odnosu na to predstavili smo našu Pregovaračku poziciju, EK je sa njihove strane pripremila zajedničku Pregovaračku poziciju i iz dana u dan dobijamo informaciju o davanju zelenih svjetala za otvaranje ovog poglavlja. Iskreno se nadam da će se pozitivan odnos koji je postojao po pitanju politike proširenja u odnosu na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nastaviti kad je Crna Gora u pitanju, otvaranjem Poglavlja 8”, poručio je Drljević.

On smatra da je martovska odluka o otpočinjanju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom pokazatelj da je EU, i u ovim teškim okolnostima, spremna da donosi strateške odluke vezano za proširenje.

“I odluka o održavanju Samita EU – Zapadni Balkan 6. maja šalje jasan i dodatan signal da i EU i aktuelna predsjedavajuća Savjetom EU, Republika Hrvatska, ulažu veliki napor da ispune ključnu aktivnost svoje inicijalne agende predsjedavanja i da ne ‘ispuste’ višemjesečni veoma uporan rad koji se tiču politike proširenja”, kazao je Drljević.

Glavni pregovarač je ocijenio veoma važnim održavanje sastanka, iako će, zbog video formata, biti ograničeni razgovori i diskusija, jer će Samit pokazati privrženost i posvećenost EU projektu proširenja na države Zapadnog Balkana i jedinstvo koje države članice imaju kada je rijeć o toj temi.

“Uvjeren sam da nas izazov korona virusa još više i čvršće vezuje za EU i dodatno uvjerava u opravdanost našeg ključnog vanjsko-političkog prioriteta. Svojim djelima i sama EU pokazuje da politika proširenja nema alternativu. Samo zajedničkim djelovanjem između članica, EK i nas koji smo u procesu priključenja možemo da odgovorimo na ovaj izazov. EU se tokom svog perioda trajanja suočavala s brojnim izazovima, svaki je uspjela uspješno da savlada i iskreno vjerujem da će i ovaj izazov biti prevaziđen, a da će rezultat toga biti puna integracija država Zapadnog Balkana u EU”, poručio je Drljević.

Vjeruje da je EU, nakon izbijanja pandemije, ono što je u startu moglo djelovati kao “nesnalaženje usljed šoka”, brzo uspjela da stavi pod kontrolu i da pošalje jasne i glasne poruke o aktivnostima koje realizuje i planira da realizuje.

Podsjetio je da je prenamjenom sredstava odobrenih iz IPA programa, EU u prvom naletu podržala Crnu Goru sa 53 miliona eura.

“Pored toga, Crna Gora može da računa i na 60 miliona iz fonda Makro-finansijske podrške EU, nakon što je ovaj predlog EK usvojio i Evropski parlament i Savjet EU. Riječ je o sredstvima koja će biti dostupna tokom 12 mjeseci u formi zajmova po veoma povoljnim uslovima kako bi se pomoglo Crnoj Gori da pokrije neposredne i hitne finansijske potrebe i ublaži negativne socio-ekonomske posljedice pandemijske krize. Takođe, Crna Gora je 13. aprila, potpisivanjem Sporazuma o zajedničkim nabavkama medicinskih protivmjera, formalno pristupila mehanizmu zajedničkih nabavki ljekova i medicinskih sredstava na nivou EU, što je nama omogućilo da, zajedno sa državama regiona i članicama, možemo učestvovati u nabavci neophodne opreme za zdravstvo”, rekao je on.

Prema riječima glavnog pregovarača, EK je solidarnost demonstrirala i nedavnom odlukom da prihvati inicijativu šefova diplomatija Zapadnog Balkana da se naš region izuzme iz restrikcija EU koje se tiču izvoza medicinskih proizvoda za ličnu zaštitu.

“Crna Gora u EU ima sagovornika i pouzdanog partnera čija je podrška već u ovom trenutku vidljiva i jako značajna. Ipak, teško je iznositi projekcije o tome da li će nam pristigla pomoć biti dovoljna za oporavak, u trenutku kada ne znamo koliko će pandemija potrajati i kakve će posljedice ostaviti za sobom. Svakako, i u Vladi i nadležnim institucijama sprovodimo sve potrebne aktivnosti kako bi pravovremeno planirali i odgovorili na izazove koje će pandemija ostaviti za sobom”, kazao je Drljević.

On je saopštio i da, usljed situacije u vezi sa pandemijom, za sada nema naznaka da bi moglo doći do kašnjenja ili pomjeranja rokova kad je u pitanju objavljivanje godišnjih izvještaja EK.

“Mi smo dostavili već dva priloga godišnjem izvještaju i zbog aktuelne situacije kolege iz EK su tražile ažurirane informacije u odnosu na protekla dva mjeseca o tome šta se dešavalo u Crnoj Gori, ta informacija je otišla prema Briselu i moje očekivanje je da će Izvještaj biti objavljen kad je EK najavila, a to je u junu”, rekao je Drljević.

BUDVANSKI ODBOR

Opštinski odbor SNP Budva, kako su saopštili, daje punu podršku aktuelnom predsjedniku Opštine Marku Careviću i predsjedniku Skupštine opštine Krstu Radoviću. Smatraju da je inicijativa za njihovo razrješenje pokušaj da se na vlast vrate oni koji su, kako ističu u SNP-u, “pokrali i poharali Budvu”.

Inicijativu za smjenu predsjednika opštine Budva Marka Carevića, koju su juče ujutro skupštinskoj službi predali predstavnici Crnogorske, potpisalo je 16 odbornika lokalnog parlamenta, što nije dovoljno za izglasavanje nepovjerenja Careviću. Inicijativu, međutim, nije potpisao najstariji odbornik DPS-a Gojko Ljubanović, čiji je glas presudan za smjenu Carevića.

“Ovih dana su se tragovi jasno otkrili i postalo je jasno ko je spreman da za sitnu apanažu kolaborira sa DPS-om, ne vodeći računa ni o sopstvenom dostojanstvu, a još manje o interesima Budve i njenih žitelja. Cinično je da danas isti oni, koji su na inicijativu gradonalčelnika Carevića postali dio vlasti, traže njegovu smjenu prijeteći navodnim argumentima o kršenju zakona sa njegove strane”, navodi u izjavi za medije Krsto Rađenović, predsjednik Opštinskog odbora SNP Budva.

Podsjeća i da su redovni izbori za novu lokalnu vlast veoma blizu.

“Iako DPS i njihovi sateliti već mjesecima na sve načine pokušavaju da sruše vlast u Budvi, to im neće poći za rukom. Potrudićemo se da se štetočinska grupacija, poznata i kao organizovana kriminalna grupa DPS, koja je uništila i unazadila Budvu, više nikada ne vrati na vlast u ovoj opštini”, poručio je Rađenović.

SNP Budva, kako kaže Rađenović, želi Budvu koja će ponovo biti poznata kao metropola turizma u regionu.

“DPS i njeni privesci, koji su se naknadno sjetili da im saradnja sa trenutnom budvanskom vlašću ne odgovara, nisu struktura koja to može ostvariti, a neće dobiti priliku ni da pokušaju”, zaključio je Rađenović.

MAJKL HALCEL

Crnа Gorа, kаndidаt koji je nаjviše nаpredovаo premа člаnstvu ka EU, imа i posebnu priliku i posebnu odgovornost, dа nаstаvi аktivno dа sprovodi svoje reformske nаpore, poručio je u intervjuu Pobjedi Majkl Halcel, profesor na Institutu za spoljnu politiku „Džon Hopkins“ univerziteta u Vašingtonu.

Ističe da je stara аmeričkа formulаcijа – „Evropа cjelovitа, slobodnа i u miru“ – jedinа održivа budućnost zа kontinent i može se postići jedino integrisаnjem u potpunosti kvаlifikovаnih kаndidаta.

“Moji instinkti govore dа je proces proširenjа EU i dаlje živ, uprkos neizbježnoj promjeni u fokusu nа borbu protiv pаndemije kovid-19”, navodi Halcel.

Odluka Evropskog savjeta da započne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom je, kako kaže, dobrodošao razvoj situacije.
Predsjednik Frаncuske nаljutio je, kako kaže Halcel, mnoge ljude svojim insistirаnjem nа strukturnoj reformi procesа pridruživаnjа kаo preduslov zа nаpredovаnje.

“U teoriji nemа ništа loše u strukturnoj reformi аko je onа zаistа neophodnа, а ne postoji sаmo kao izgovor zа „spori hod“ procesа proširenjа do sigurne smrti. Novouvedene reforme, plus odluka Savjeta su indikacija da su Makron i EU ozbiljni po pitanju nastavka proširenja. I nаrаvno, Crnа Gorа, kojа je kаndidаt koji je nаjviše nаpredovаo premа člаnstvu, imа i posebnu priliku i posebnu odgovornost, dа nаstаvi аktivno dа sprovodi svoje reformske nаpore”, naveo je Halcel.

Uvjeren je da je jedinа budućnost zа Zаpаdni Bаlkаn – Evropskа unijа.

“Pominjete dа predsjednik Srbije te dvije represivne zemlje – Rusiju i Kinu – sаdа vidi kаo svoje glаvne pаrtnere. Moždа to i nije iznenаđujuće, jer smo svjedočili demonstrаcijama da Vlаdа Srbije postаje sve аutoritаrnijа. Ipаk, Srbijа je i dаlje zvаnično posvećenа pristupаnju EU. Dugo sаm tvrdio dа Srbijа sа svojim dobro obrаzovаnim i tаlentovаnim stаnovništvom ne može dа sjedi između dvije stolice – EU i Rusijа (а sаdа Kinа)”, zaključio je Halcel.

SNP HERCEG NOVI

Svim građankama i građanima Opštine Herceg Novi i cijele Crne Gore povodom 1.maja Međunarodnog praznika rada, upućujemo najiskrenije čestitke i želimo mnogo uspjeha u životu i radu uz nastojanje da izgradimo bolji Herceg Novi i bolju Crnu Goru, saopštili su iz SNP-a Herceg Novi.

”Prvi maj – Međunarodni praznik rada simbolizuje iskonsku borbu za radnička prava i dostojanstvo čovjeka koji svojim časnim i poštenim radom obezbjeđuje egzistenciju sebi i svojoj porodici”, poručuju u saopštenju.

Navode da ovaj praznik predstavlja dan solidarnosti radnih ljudi cijelog svijeta i opominje da postoji veliki broj onih koji ne mogu ostvariti jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na rad i pravičnu naknadu.

KRIZA VLASTI U BUDVI

Budvu trese politička kriza – Crnogorska je predala inicijativu za smjenu prvog čovjeka tog grada Marka Carevića jer je, kako tvrde, prekršio koalicioni sporazum, ali i zakon smjenjujući njihove kadrove u lokalnoj upravi. Carević, s druge strane, kaže da je radio sve po zakonu, i poziva Crnogorsku da ne ruše boljeg od sebe. Za smjenu Carevića neophodna je apsolutna većina od 17 odbornika u lokalnom parlamnetu, a inicijativu je potpisalo 16 odbornika.

Na adresu Skupštine opštine Budva prije podne stigla je inicijativa Crnogorske za smjenu prvog čovjeka grada Marka Carevića.Iz Crnogorske navode da je Carević prekršio više članova koalicionog sporazuma,a nezakonito je, kako kažu, smijenio i kadrove te partije zaposlene u lokalnoj samoupravi. Zato za njega imaju jasnu poruku.

“Mi smo te doveli, mi ćemo te i smijeniti. Ne zato što si pripadnik neke partije ili zbog vjerske i nacionalne pripadnosti, nego samo zato što ne radiš po zakonu”, poručio je Vladimir Bulatović iz Crnogorske.

“On je krenuo na naše ljude srpom i kosijerom sa namjerom da nas razriješi, razvrši kako bi on rekao. Sam je sebe razriješio. Prvi čovjek Budve, međutim tvrdi da nije radio ništa mimo koalicionog sporazuma i zakona”, kazala je Anđela Ivanović iz Crnogorske. 

Carević optužuje Crnogorsku da se vodi isključivo privatnim interesima i da na silu želi da prekraja volju građana. Odgovorio je i na prozivke te partije da je zahvaljujući njihovim glasovima izabran za predsjednika.

“Oni mene nijesu doveli, već ja njih. Nijesu bili izborna volja građana.Pozivam ih, nemojte da rušite boljeg od sebe, učite od njega, pridružite mu se, stvarajte bolje vrijednosti i radite u interesu građana, ovo nije u interesu građana”, kazao je Carević.

Za smjenu Carevića neophodna je apsolutna većina odnosno 17 odbornika. Inicijativu Crnogorske potpisalo je njih 16. Tri iz Crnogorske,11 iz DPS-a, jedan iz SD-a i nezavisni poslanik Stevan Džaković. Inicijativu nije potpisao odbornik DPS-a Gojko Ljubanović.

Iz DPS-a kazali su nam da se neće oglašavati o inicijativi Crnogorske.

Nezavisni odbornik Stevan Džaković kaže da je podržao inicijativu kako bi pokušao nesto da promnijeni u Budvi.

“Incijativu sam potpisao kao očajnički, posljednji mogući potez koji vidim da na ovaj način skrenem pažnju na svu bestijalnost, besramlje i svu zaludnopst uspostavljanja ovog izbornog zakona i sistema u Crnoj Gori”, navodi on.

Po zakonu sjednica Skupština mora biti zakazana 30 dana od podnošenja inicijative.

U Crnogorskoj kažu da imaju kvalifikovanu većinu i vjeruju da će njihova inicijativa dobiti zeleno svijetlo Skupštine. 

KATNIĆ

Glavni specijalni tužilac za organizovani kriminal Milivoje Katnić kazao je da je o Svetozaru Maroviću sve rekao podizanjem optužnice protiv bivšeg predsjednika Skupštine Crne Gore i visokog funkcionera Demokratske partije socijalista. Napomenuo je i da je Marović potpisao sporazum o priznanju krivice a da je Sud o Maroviću rekao posljednju “riječ presudom o oduzimanju imovine”.

“Na Milićeve izjave u parlamentu mogu samo da kažem da sam o Svetozaru Maroviću sve rekao pokretanjem postupka, podizanjem optužnice za organizovani kriminal i konačno presudom koja je vodila ka oduzimanju nelegalno stečene imovine. Stojim iza svake riječi iskazane u optužnici I kroz sporazum o priznanju krivice”, kazao je Katnić za Pobjedu.

Specijalni tužilac za organizovanni kriminal ističe da je sa poslanikom Srđanom Milićem posljednji put razgovarao prije četiri godine, nakon pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.

“Neka Milić slobodno ispriča sve što sam mu rekao, može i da objelodani i sve što je meni rekao u razgovoru. Naravno da ja stojim iza svake svoje odoluke ili poteza. Ako Srđan Milić, ili bilo koji drugi građanin, smatra da sam nešto pogrešno radio ima slobodu I sve mehanizme na raspolaganju da provjeri sve mmoje odluke zaključio je Katnić naglašavajući da se neće dalje oglašavati na “kazivanja o tome što je on kazivao”.

Poslanik Srđan Milić ranije danas je u Skupštini Crne Gore izjavio da mu je specijalni državni tužilac Milivoje Katnić kazao da je bivši funkcioner Demokratske partije socijalista Svetozar Marović iznio iz države 400 miliona eura.Poslanik DF-a Milan Knežević je nakon toga tražio prekid sjednice i sazivanje kolegijum parlamenta i tražio da Katnić dođe u Skupštinu i izjasni se o Milićevim tvrdnjama.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je konstatovao da specijalni državni tužilac može da postupa po svom nahođenju.

“Ako nađe za shodno on će se pojaviti u parlamentu i preuzeti radnje koje može da preuzme”, kazao je Brajović nakon pauze.

U SNP-U OCJENJUJU

U Socijalističkoj narodnoj partiji Crne Gore su zabrinuti zbog najave Ministarstva ekonomije da će razmotriti inicijativu Unije poslodavaca o ukidanju neradne nedjelje, imajući u vidu okolnosti izazvane epidemijom korona virusa i probleme i gubitke koji su s tim u vezi nastali u poslovanju privrednih subjekata iz sektora trgovine.

“S obzirom da su radnici u velikim trgovinskim lancima i manjim trgovinama u posljednja dva mjeseca, pored zdravstvenih radnika, policajaca i drugih, bili na prvoj liniji odbrane od virusa, trudeći se svakodnevno da izađu u susret svim građanima Crne Gore, smatramo nepravednim da se sada uopšte razmišlja da im se oduzme jedini slobodan dan u toku sedmice, koji su teškom mukom dobili”, ističu u SNP-u.

Kako naglašavaju, već decenijama radna prava zaposlenih u trgovinama su najugroženija i do uvođenja neradne nedjelje u oktobru prošle godine imali su svega jedan ili dva slobodna dana u toku mjeseca.

Vrlo često su, za razliku od ostalih građana, uskraćeni za slobodan dan i tokom državnih, vjerskih i drugih praznika.

“Smatramo da trgovinski sektor nije ni na koji način bio ugrožen tokom aktuelne krize, jer su trgovački objekti radili za sve vrijeme trajanja mjera i preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, među posljednjima im je skraćeno radno vrijeme, dok su bili prvi kada su mjere popustile i kada se počelo razmišljati o produženju radnog vremena. Više je nego neophodno poštovati princip o četrdesetosatnoj radnoj sedmici i pravu zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice, kao i u dane državnih i drugih praznika, i zato ćemo nastaviti da se zalažemo i ubuduće. Apelujemo na nadležne organe da ne učine ponovo nepravdu zaposlenima u ovom sektoru, posebno u izazovnom periodu krize kada je njihovo opterećenje na radnom mjestu dodatno poraslo”, naglašavaju u saopštenju.

Iz SNP-a poručuju, da ne smijemo dozvoliti da i ova kriza padne na teret onih koji godinama trpe i čija su prava u kontinuitetu ugrožavana, a koji su tako posvećeno i hrabro radili tokom trajanja pandemije, često i bez osnovnih zaštitnih sredstava.

NAKON PREKIDA SJEDNICE

U Skupštini Crne Gore opet su skočile tenzije, a ovog puta vinovnici su bili poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović i potpredsjednik Skupštine iz redova DPS-a Branimir Gvozdenović čiji je umalo fizički sukob spriječilo obezbjeđenje.

Do manjeg incidenta došlo je nakon prekida sjednice.

Vučurović je tokom izlaganja govorio o NATO bombardovanju Murina i stradanju šest osoba, ali i pomoći Alijanse tokom epidemije koronavirusa, navodeći da “ministar odbrane Predrag Bošković u Zeti čeka da NATO avioni slete i donesu pelene, čaršave, lutke”, nakon čega ga je Gvozdenović prekinuo.

Gvozdenović je kazao da Vučurović prilagodi svoje izlaganje jer je na dnevnom redu Predlog Zakona o budžetu, nudeći da se napravi pauza.

Vučurović je kazao da ima pravo da uvede u priču “onako kako on želi” tvrdeći da bi se ljudi iz režima bavili preprodajom NATO pomoći.

Gvozdenović je odgovorio da Vučurović treba da se drži dnevnog reda i ne optužuje, te da se ne bavi stvarima koje su van istine.

“Nećete uspjeti da me izbacite iz takta. Ne bih volio da Vam se nešto desi od nervoze, ipak je važno da jedna tako velika ličnost kao Vi, nastavi da vlada još dva tri mjeseca Crnom Gorom”, rekao je Vučurović, nakon čega je Gvozdenović prekinuo sjednicu.

Vučurović i Gvozdenović su nastavili raspravu i nakon što su se kamere ugasile, a prema saznanjima Pobjede, umalo fizički sukob je prekinulo skupštinsko obezbjeđenje.