ZABRINUTI PROPAGANDOM KREMLJA

Poslanici Evropskog parlamenta (EP), njih 24, uputili su pismo liderima Evropske unije (EU) i šefovima država članica, u kojem se ocjenjuje da je reakcija EU na pandemiju koronavrusa bila brza i adekvtna, izražavajući zabrinutost zbog, kako navode “neosnovanih kritika na račun EU koje promoviše Kremlj”.

U otvorenom pismo navodi se, između ostalog, da EU pruža važnu pomoć zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva u borbi protiv pandemije, i da se te zemlje suočavaju sa dvostrukim izazovima: nedostatkom adekvatnih resursa i sa ozbiljnom propagandom Kremlja kojom se promoviše da je „odgovor EU na krizu slab“.

“Zabrinuti smo zbog širenja netačnih i neosnovanih kritika na račun EU, koje Kremlj aktivno promoviše. Koristeći dalekosežnu propagandu i dezinformacije, Kremlj uporno i glasno zagovara da je EU nesposobna da riješi krizu. Slanje humanitarne pomoći sumnjivog kvaliteta, i isporuku ugroženim zemjama članicama, Kremlj koristi u svrhu sopstvene propagande”, navodi se u pismu koje potpisuje 24 evropskih poslanika, a među njima i Vladimir Bilčik, kopredsjedavajući POSP-a za Crnu Goru.

Predstavnici Evropskog parlamenta smatraju i da ne postoje objektivni argumenti na tvrdnje da je odgvor EU bio neadekvatan.

“Treba imati u vida da je zdrvstveni sektor u isključivoj nadležnosti zemalja članica, i da je budžet EU vrlo ograničen (svega 1 odsto BDP-a EU), upoređujući sa budžetom SAD. Zbog toga EU može da ima ograničenu ulogu u pružanju pomoći tokom ovakve krize. No, i pored toga, EU je pružila brojna rješenja, uključujući nekoliko zajedničkih mjera javnih nabavki neophode medicinske opreme“, ocjenjuju poslanici.

Dok su brojne zemlje uvodile provremene karanitine i granične kontrole, kako bi spiječile širenje virusa Evropska komsija se, kako podsjećaju, zalagala za funkcionisanje Jedinstvenog tržišta otvaranjem “zelenih koridora“. Dogovor EU je bio efikasan i u repatrijaciji EU građana iz trećih zemalja.

“Ne smijemo izostaviti da je ECB najavila navjeći plan u istoriji, od 750 milijardi eura, kako bi finansijski pomogla članicama. Dodatnih 410 milijardi može postati dostupno članicama eurozone kroz Evropski stabilizacioni mehanizam“, navodi se, između ostalog, u pismu evropskim liderima i šefovima institucija EU.

Ivan Mijanović, dopisnik RTCG-a iz Brisela

CDT

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) podržava Predlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata, kazao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, navodeći da je neophodan uslov da se u zakonu predvidi parlamentarna kontrola i da se sva buduća davanja učine transparentnim.

Vlada je u četvrtak utvrdila Predlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojim se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini u slučaju ratnog i vanrednog stanja, kao i u slučaju epidemije ili pandemije zaraznih bolesti.

„Pandemija nas je zatekla u atmosferi nagomilanog nepovjerenja među političkim subjektima, pa je tu inicijativu neophodno dopuniti odredbama koje omogućavaju stvarnu i efikasnu kontrolu tih davanja“, rekao je Koprivica agenciji Mina.

Kako je naveo, predlog CDT-a je uvođenje zakonskih procedura, odnosno da se kroz rad nekog od postojećih ili kroz novo radno tijelo Skupštine omogući dnevni uvid parlamentaraca u trošenje budžeta koje se tiče tih davanja.

Koprivica je kazao da bi tom tijelu trebalo da se pridruže i predstavnici nevladinih organizacija (NVO) koji se bave tom tematikom, po modelu koji je funkcionisao u prethodnoj radnoj grupi koja se bavila izbornim zakonodavstvom.

U CDT-u, kako je rekao, smatraju da bi to rješenje, pored ostalog, doprinijelo i većoj homogenizaciji svih političkih snaga u borbi protiv pandemije koronavirusa.

„Ključni fokus ove borbe zaista mora biti spašavanje života ljudi, ali odgovorni donosioci odluka moraju gledati i u budućnost. A u toj budućnosti su parlamentarni izbori, ali i ekonomska neizvjesnost građana i privrede nakon pandemije“, kazao je Koprivica.

On smatra da svi važni donosioci političkih odluka te dvije činjenice moraju da imaju na umu prilikom donošenja tih i sličnih odluka.

„CDT u novonastalim okolnostima podržava predlog da se koriguje Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja uz neophodan uslov da se u zakonu predvidi parlamentarna kontrola i da se sva buduća davanja učine transparentnim“, rekao je Koprivica.

On je kazao da je jedan od najvažnijih zadataka društva u vremenu pandemije vođenje računa o ekonomski najugroženijim kategorijama i da zato razumiju i podržavaju korekciju zakona jer će na taj način biti stvorena zakonska osnova da pomoć dobiju oni kojima je najviše potrebna.

„Pozivamo Vladu da uvaži ove agrumente, prihvati naš predlog i demonstrira stvarnu volju da se borba protiv koronavirusa, ali i ukupan politički ambijent učini kvalitetnijim“, naveo je Koprivica.

NIŠAVIĆ

Predsjednik OO SNP Bijelo Polje i pulmolog Radosav Nišavić pozvao je Bjelopoljce da se pridržavaju svih preporuka koje savjetuje struka i da, uprkos lijepom vremenu koje mami, ostanu kod kuće.

“Osjećam ljudsku, moralnu i profesionalnu obavezu da vam se obratim, kao neko ko sa vama dijeli ove teške trenutke kroz koje prolazi i naš grad, a i naša Crna Gora,” kazao je on.

On dodaje da virus koji je napao čitav svijet nije nimalo naivan i da, kao nikada do sada, građani moraju odgovoriti izazovu koji nosi sa sobom.

“Pozivam vas da ovu situaciju shvatite najozbiljnije i u tom pravcu je jako važno da se pridržavate mjera koje vam preporučuje ljekarska struka,” naveo je on.

On podsjeća da virus ne bira ljude ni po godištu, ni vjeri, ni naciji, ali su svakako najugroženiji stariji ljudi, stariji od 65 godina, kao i hronični bolesnici.

“Posebno ističem hronične plućne bolesnike, bolesnike sa astmom, sa hroničnom obstruktivnom bolesti pluća. Upravo njih upozoravam da se posebno čuvaju i slušaju naše savjete”.

Međutim, ovaj nevidljivi neprijatelj, sa druge strane, napada i mlađu populaciju, kao i one bez ikakvih zdravstvenih tegoba.

“Zato je jako bitno i u ovom trenutku, najvažnija zaštitna mjera da što manje izlazite iz kuće i držite neophodnu socijalnu distancu. Naravno, higijena ruku je prateći element svega navedenog. Znam da vas proljeće i lijepo vrijeme mame na ulice, ali morate biti svjesni da ovaj ispit polaže naša odgovornost i disciplina, kao i naš razum i pružena ruka solidarnosti. Po tome je naš grad i do sada bio čuven i na glasu. Bijelo Polje je uvijek znalo da prepozna ozbiljnost situacije. Zato vas još jednom pozivam da to uradimo i sada, kad se odlučuje o zdravlju i našim životima. U ovome smo zajedno. I na kraju, još jednom vas najiskrenije, od sveg srca molim i pozivam: OSTANIMO KOD KUĆE, jer samo tako spašavamo ljudske živote,” zaključio je Nišavić.

URA

Građanski pokret URA uputio je svim crnogorskim lokalnim samoupravama i Zajednici opština novi predlog daljih aktivnosti, u sklopu mjera podrške privredi i građanima kako bi se ublažile posljedice pandemije izazvane koronavirusom.

Set mjera koje URA predlaže podrazumijeva odlaganje naplate poreza na nepokretnost za 90 dana i omogućavanje plaćanja u tri rate, na zahtjev obveznika, kao i ukidanje naplate lokalnih komunalnih taksi na period od 90 dana, za sve zakupce javnih površina, odnosno ljetnjih i zatvorenih bašti, vitrina, pokretnih tezgi, kao i reklamnih panoa i bliborda, koji zbog epidemiološke situacije ne obavljaju privrednu djelatnost.

URA je predložila ukidanje rente zakupcima poslovnih prostora u vlasništvu lokalne samouprave ili preduzeća čiji je osnivač Skupština opštine na period od 90 dana, za sva preduzeća i građane koji zbog epidemiološke situacije ne obavljaju privrednu djelatnost, umanjenje računa za vodu u iznosu od 50 odsto za sva domaćinstva, na period od 90 dana, kao i za izvršene usluge odvoza komunalnog otpada na period od 90 dana za sve građane, kao i za preduzeća koja zbog epidemiološke situacije ne obavljaju djelatnost.

“Predlaže se oslobađanje naplate pijačnih naknada i tezgi na period od 90 dana, za sve građane i preduzeća koja zbog trenutne epidemiološke situacije nijesu u mogućnosti da obavljaju svoju privrednu djelatnost, kao i preusmjeravanje sredstava planiranih za službena putovanja u prvoj polovini godine i sredstava budžetske rezerve, za sanaciju složene socio-ekonomske situacije”, navodi se u saopštenju.

URA je predložila odlaganje naplate naknade za održavanje grobalja na period od 90 dana, kao i umanjenje cijene pogrebnih usluga 50 odsto tokom trajanja epidemiološke situacije, kao i usluge održavanja stambenih zgrada trećim licima, od nadležne agencije ili preduzeća čiji je osnivač Skupština opštine, na period od 90 dana.

“Predlaže se i ukidanje naplate taksi za licencu taksi udruženjima ili preduzetnicima koji obavljaju usluge taksi prevoza na period od 90 dana, odlaganje plaćanja prireza porezu na dohodak fizičkih lica za sve kompanije i pojedince na period od 90 dana, kao i prinudne naplate za sve građane i kompanije, na period od 90 dana”, dodaje se u saopštenju.

URA je predložila ukidanje naplate parkinga do stabilizacije epidemiološke situacije, kao i naknada za privremene objekte koji zbog epidemiološke situacije ne obavljaju privrednu djelatnost, na period od 90 dana.

“Mjere pomoći privredi odnosile bi se na sva preduzeća i pojedince koji zbog mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) nijesu u mogućnosti da obavljaju svoju privrednu djelatnost”, naveli su iz URA-e.

Oni su kazali da je u ovim trenucima posebno važno iskazati solidarnost sa pogođenim građanima i privredom, kako bi se ublažile brojne negativne posljedice koje pandemija koronavirusa ostavlja po socio-ekonomski život Crne Gore.

URA je, takođe, pozdravila napore pojedinih lokalnih samouprava, poput Berana i par crnogorskih opština, koje su već preduzele konkretne aktivnosti.

DRLJEVIĆ

Crna Gora će aplicirati za sredstva iz Fonda solidarnosti EU, kako bi što efikasnije prebrodila posledice epidemije. To je za Pobjedu kazao glavni pregovarač sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević.

Evropska unija je prošle nedelje usvojila izmijenjeni tekst Uredbe o Fondu solidarnosti, čime se opseg njegovih sredstava, koji su ranije bili dostupni samo za prirodne katastrofe u zemljama članicama, proširuje na vanredne situacije vezane za javno zdravlje. Ove fondove, predviđeno je novom uredbom, moći će da koriste i zemlje kandidati, među njima i Crna Gora.

“Sva podrška za saniranje posljedica epidemije COVID 19 je dobrodošla. Crna Gora će, u komunikaciji sa Generalnim direktoratom za susjedsku politiku i proširenje i nadležnim Generalnim direktoratom za regionalnu politiku Evropske komisije, aplicirati za sredstva iz Fonda solidarnosti EU, kako bismo što efikasnije prebrodili posljedice epidemije”, rekao je Drljević Pobjedi.

Drljević ističe i da činjenica da su ova sredstva dostupna i državama kandidatima za članstvo još jednom potvrđuje podršku EU Zapadnom Balkanu.

Prema donešenoj Uredbi, država koja je pogođena pandemijom može do 24. juna da podnese prijavu za sredstva koja će se trošiti na medicinsku opremu, zaštitnu opremu, njegu i posebnu pomoć ranjivim grupama. Važiće princip po kojem će za svaku zemlju biti izdvajana sredstva bez obzira na to ko se prvi prijavio.

Da bi se država kvalifikovala, potrebno je da predviđeni troškovi za suzbijanje krize budu veći od 1,5 milijardi eura ili 0,6 odsto bruto nacionalnog dohotka te države. Sredstva iz Fonda solidarnosti pokriće 2,5 odsto iznosa ispod navedenog praga, i 6 odsto iznosa iznad njega.

Svaka država može da se po jednom prijavi za sumu novca o kojoj će odluku donositi Evropski parlament i Savjet EU.

Ove mjere stupiće na snagu 1. aprila, a novac iz Fonda solidarnosti biće na taj način dostupan i Crnoj Gori.

To je nedavno nagovijestio i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji koji je u pismu upućenom premijeru Dušku Markoviću, kazao da bi sredstva iz Fonda solidarnosti EU mogla narednih dana biti mobilisana, kako bi se Crnoj Gori pomoglo da se izbori sa uticajem krize izazvane koronavirusom,.

U dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, Varhelji navodi da su poslednjih dana, evropske službe bile u bliskom kontaktu, tražeći načine na koje EU može da podrži Crnu Goru u ublažavanju krize COVID-19.

“Sa predloženim izmijenjenim zakonodavnim okvirom Fonda solidarnosti EU očekuje se u narednih nekoliko dana – da bi neka sredstva takođe mogla da budu mobilisana kako bi se pomoglo Crnoj Gori da se izbori sa uticajem trenutne krize u javnom zdravstvu”, navodi Varhelji u pismu upućenom premijeru.

Ne kasnije od šest meseci nakon osamnaestomjesečnog perioda u toku kojeg sredstva moraju da se upotrijebe, država primalac sredstava će morati da prikaže kako je potrošila dobijena sredstva u posebnom izvještaju.

VUJOVIĆ

Ako bi se održao dosadašnji trend, Vlada ima realnu šansu da iz svega izađe kao više nego sposobna da upravlja zemljom u velikoj krizi. Upravo ovaj uspjeh im može značajno povećati šanse da ostvare dobar izborni rezultat, kaže Zlatko Vujović.

Epidemija korona virusa u Crnoj Gori predstavlja ogroman izazov za vlast, ali i veliku priliku da pokaže građanima da je sposobna da vodi zemlju u kritičnoj situaciji, ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, Zlatko Vujović predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.

“Ono što je razlika u odnosu na druge izazove jeste da ovu igru vlast igra sama. Nema opozicije, koja je nekako, isključena po samoj definiciji njene uloge u ovakvim situacijama. Stoga iz ovoga vlast može da izađe ili jako osnažena, ili da usljed neuspješnog upravljanja krizom prepusti svojim oponentima ulogu favorita na narednim parlamentarnim izborima”, ocijenio je Vujović.

Kako će se aktivnosti vezane za borbu protiv korona virusa odraziti na rejting političkih stranaka?

VUJOVIĆ: DPS je bila prilično uzdrmana brojnošću i učestalošću održavanja protestnih litija SPC-a. Teško da je iko krajem februara ove godine mogao vjerovati da će se njihov efekat istopiti tako brzo. Prosrpska i proruska opozicija su gotovo dobijenu partiju izgubili usljed djejstva neke više sile (vis maior), čiji razorni efekat niko nije mogao u potpunosti predvidjeti. Kako su iznenađujuće bile snažne, tako je efekat litija tako brzo nestao. Kako se DPS loše snalazila suočena sa vjerskim protestima, tako se i SPC veoma loše snašla suočena da mora da poštuje stroge propise protiv širenja epidemije.

DPS je, neočekivano, dobila ogromnu priliku, da se ,,vadi“ za prethodne promašaje. Uspostavljena kontrola nad širenjem epidemije joj ide u prilog. Na sreću DPS-a, ali i prije svega crnogorskih građana na čelu Instituta za zdravlje nalazi se izuzetno sposoban tim, čiji je direktor ne samo dovoljno stručan i sposoban menadžer, već je dovoljno dugo bio na toj poziciji da je mogao da izgradi snažnu instituciju koja je noseća u vođenju borbe protiv epidemije. Institut, predvođen dr Bobanom Mugošom pokazao se kao više nego sposoban i uspješan da vodi ovaj proces. No, i sam dr Mugoša je mogao doći na tu poziciju, i pored nesporne stručnosti, samo ako je aktivan u DPS-u. Na sreću crnogorskih građana ovaj kadar DPS-a je više nego spreman da odgovori ovoj krizi. Šteta što DPS nije postavljao kadrove sličnog kvaliteta na čelo nekih drugih institucija.

Vlada je pokazala da je u ovoj krizi povlačila mjere, ranije, hrabrije, pametnije nego neke druge zemlje u našem okruženju. No, bilo je i bespotrebnog oklijevanja kao kad je riječ o zabrani sprovođenja vjerskih procesija koje nose rizik širenja epidemije. To nam je donijelo značajan broj zaraženih. Ako bi se održao dosadašnji trend Vlada ima sada realnu šansu da iz svega izađe kao više nego sposobna da upravlja zemljom u velikoj krizi. Upravo ovaj uspjeh im može može značajno povećati šanse da ostvare dobar izborni rezultat. Međutim, neuspješno upravljanje krizom, u sve dosadašnje ,,grijehe“ vlasti vladajuću koaliciju može koštati gubitka vlasti na narednim parlamentarnim izborima.

Da li je oglašavanje političkih partija, recimo njihovo kritikovanje uvedenih mjera i slično, zapravo način da “ostanu u igri“ u ovoj situaciji kada je politika potpuno u drugom planu?

VUJOVIĆ: Moramo shvatiti sve aktere, uključujući i opoziciju, da se suočavaju kao i cijelo društvo sa nezapamćenim mjerama ograničavanja ljudskih prava i sloboda. Naravno da svi reaguju sa nervozom. Ne postoji niko u Crnoj Gori ko posjeduje iskustvo da bi znao koja bi bila prava mjera ovih ograničenja. Ovakva ograničenja svakako nose sa sobom rizike, negativne posljedice po stanje ljudskih prava i sloboda. Neminovno je da nećemo izbjeći negativne posljedice po razvoj demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, kao što neće ni druge zemlje u kojima je demokratija značajno snažnije ,,usidrena“ od Crne Gore. Nadajmo se da ipak ovo stanje neće dugo trajati, jer bi negativne posljedice po stanje sloboda i ljudskih prava u Crnoj Gori bile nesagledive.

Ono što hrabri je da dosad nijesu zabilježeni potezi vlasti da zloupotrebljava ovlašćenja ako izuzmemo objavljivanje liste sa imenima osoba kojima je određena mjera izolacije odnosno samoizolacije. To je bila velika greška. Kada je riječ o ,,curenju“ spiska sa imenima osoba zaraženih koronom, onda u Vladi i Vrhovnom državnom tužilaštvu ovo treba da shvate kao test njihove sposobnosti da osiguraju vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava u ovako teškoj situaciji. Moraju se zaštiti prava pacijenata, a oni koji su krivci moraju biti kažnjeni. U protivnom državni organi će pokazati da nijesu dorasli ovoj situaciji.

Ustav predviđa da se može uvesti zabrana kretanja radi suzbijanja širenja zarazne bolesti. Kako onda doživljavate navode DF da je protivustavno ograničeno kretanje?

VUJOVIĆ: Mislim da je svakome u Crnoj Gori, ko je dobronamjeran, jasno da je ograničenje kretanja nužno. Razlike postoje više oko toga koje je rješenje više primjereno aktuelnoj situaciji. Da li je potrebno uvođenje vanrednog stanja ili ne? Mislim da se treba suzdržavati formalnog uvođenja vanrednog stanja i ako je moguće drugim mjerama obezbijediti sprovođenje mjera sprečavanja širenja korona virusa.

Dio opozicije smatra da nema političkih uslova za održavanje parlamentarnih izbora. Šta Vi o tome mislite?

VUJOVIĆ: Činjenica je da Crna Gora, a ni svijet, nije bio skorije u sličnoj situaciji. Posebno su moderne demokratije zatečene ograničavanjem ljudskih prava i sloboda usljed preventivnih mjera protiv pandemije. I Crna Gora se suočava sa ovim problemom. Izbori u Tivtu su odgođeni, a postavlja se pitanje da li će biti moguće da parlamentarni izbori budu održani u propisanom roku. Za Crnu Goru bi bilo dobro da uspije da održi izbore u ustavnom roku, a da se pri tome obezbijede uslovi za vođenje fer kampanje i organizovanje slobodnog glasanja.

Moguća su dva scenarija. Prvi je da se iskoristi eventualna pauza, ili smanjenje intenziteta epidemije tokom ljetnjih mjeseci za održavanje izbora. Postoji mogućnost da se epidemija okonča, ili se dramatično smanji njen intenzitet, u junu, a ako je suditi najavama ponovo rasplamsa na jesen. Moguće je da se stvore uslovi za održavanje izbora na samom početku septembra odnosno na samom kraju avgusta. Naravno, ograničavajući faktor bi u tom slučaju bili godišnji odmori, potencijalna turistička sezona.

Druga opcija jeste odgađanje izbora za godinu, kako predlaže dio opozicije. Svakako da bi ovo moglo da bude odgovarajuće rješenje, posebno ako bi bilo praćeno reformisanjem izbornog okvira, pod uslovom da se stvore ustavni uslovi za ovakav scenario. Međutim, ništa nam ne garantuje da će situacija biti normalna za godinu, odnosno da će epidemija biti okončana.Takođe, zemlja bi bila vođenja od vlasti koja nema legitimitet za takvo nešto. Iako je ovakav scenario moguć, nije poželjan ukoliko postoji realnost da bude izbjegnut.

Je li realno očekivati da vlast i opozicija uspostave dijalog o ovom pitanju?

VUJOVIĆ: Da bi se izbjegla sjenka da vlast želi da zloupotrijebi sadašnju situaciju u izbornu svrhu, potrebno je što prije početi dijalog između vlasti i opozicije oko termina i uslova za održavanje izbora. Bilo bi dobro da termin izbora bude plod kompromisa, a ako isto nije moguće onda je minimum fer odnosa da vlast, koja može raspisati izbore bez dogovora sa opozicijom, bude transparetna oko određivanja termina, te da građanima i partijama bude jasno koji je termin održavanja izbora moguć ako uslovi budu takvi da je moguće da se oni održe.

Veoma je važno da raspisivanje izbora ne bude na prepad, već da se obezbijedi zakonom najduži period od raspisivanja do održavanja izbora (100 dana) da bi, političke partije imale dovoljno vremena da se pripreme za izbore, posebno u svijetlu stanja da je rad partijske infrastrukture potpuno blokiran zbog mjera sprečavanje širenja korona virusa.

Izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata predvidjeti izuzetke

Šta mislite o prijedlogu Vlade da se izmjeni Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi se moglo finansijski pomoći građanima u ovoj situaciji?

VUJOVIĆ: Mislim da je neminovno da ovaj zakon pretrpi izmjene. To je ne samo neminovno, nego je i nužno da se građanima u potrebi pomogne. Niko se tome ne protivi. Međutim, promjene zakona ne bi trebalo da predstavljaju isključenje ovih ograničenja iz zakona, već prije svega novine treba da idu u pravcu uvođenja izuzetaka kada se ova prilično rigidna ograničenja ne primjenjuju, kao recimo u slučaju epidemija. Međutim, ona treba da ostanu u regularnim uslovima. Ono što ne bi trebalo da se desi jeste da se ova situacija iskoristi u smjeru urušavanja odredbi koje su uvedene da bi spriječile zloupotrebe državnih.

ZELIOLI

Važan primjer solidarnosti i jedinstva je svakako ono što Evropska unija pokazuje prema zemljama Zapadnog Balkana da bi se izbori sa vanrednom situacijom KOVID-19. Samo za Crnu Goru, Evropska unija je obezbijedila 12,4 miliona eura pomoći, od koje je veći dio namijenjen i već spreman za podršku zdravstvenom sistemu, rekao je u intervjuu za „Dan“ italijanski ambasador u Crnoj Gori Luka Zelioli.

Kakva je situacija sada u Italiji u vezi sa širenjem virusa korona i da li je najgore prošlo?

Zelioli: Nažalost, situacija je i dalje veoma ozbiljna i o tome svjedoči, prije svega poražavajući i ogroman broj žrtava. Italija je uostalom, bila prva evropska zemlja i jedna od prvih demokratija na svijetu koja je doživjela širenje veoma zaraznog korona virusa. Naglašavam to, jer je izazov zauspostavljanje demokratije u isto vrijeme i izazov za pronalaženje prave ravnoteže između potrebe za garantovanjem sigurnosti građana, primjenom strogih i bolnih mjera, i zaštite individualnih sloboda i naših temeljnih vrijednosti. Vjerujem da je italijanski odgovor, uzimajući u obzir sve ove elemente, bio primjeran. Uprkos ovoj dramatičnoj situaciji, počinjemo da primjećujemo usporavanje širenja infekcije. Vjerujemo da je to prvi znak izgleda da su stroge mjere koje je primjenjivala italijanska vlada počele da daju očekivane efekte. Međutim, ovaj virus ostaje opasan neprijatelj, jer se još malo zna o njemu razboritost je neophodna, pa je vlada u međuvremenu produžila stroge restriktivne mjere do 13. aprila.

Kako ste doživjeli pojavu ove pandemije i da li vam je napravila teškoće u svakodnevnom poslu?

Zelioli: Pandemija se razvila na gotovo nevjerovatan način. Iznad svega, najupečatljivija je bila brzina širenja virusa, visoka zaraznost i opasnost. U razmaku od nekoliko nedjelja, od pojave prvog pacijenta prešli smo na stotine, zatim na hiljade i na kraju na preko 100.000 koliko ih je trenutno zaraženo. Bilo je uznemirujuće uočiti ujedno blokadu svih aktivnosti i nagli prekid međunarodnih veza. Pravi šok budući da smo naviknuti na veoma brza putovanja (let iz Podgorice za Rim traje nešto više od sat vremena), odjednom nam je mali Jadran postao nepremostiv okean.

Za nas Italijane koji smo ostali u Crnoj Gori bilo je iznad svega teško vidjeti kako se situacija u Italiji ubrzo pogoršala, a da ne možemo mnogo učiniti, osim brinuti o zdravlju članova porodice u otadžbini. U međuvremenu se mijenjao i svakodnevni rad. Ambasada je sve aktivnosti morala da fokusira, prije svega na pružanje pomoći sunarodnicima, posebno turistima i preduzetnicima koji su se zatekli ovdje do danas. Većina onih koji su imali neodložne obaveze uspjeli su da se vrate u Italiju. S tim u vezi, želim da zahvalim crnogorskoj vladi što je, prije nekoliko sedmica, ponudila italijanskim građanima mogućnost da koriste poseban let za Rim koji je obezbijeđen za repatrijaciju crnogorskih državljana. Takođe smo u kontaktu i sa mnogim italijanskim državljanima koji, zbog radnih ili porodičnih obaveza, borave u ovoj zemlji. Kao i druge ustanove, ambasada je morala dausvoji metode rada na daljinu, odnosno od kuće, d a bi zaštitila svoje zaposlene. Možda radimo malo sporije, ali i dalje ostajemo u potpunosti operativni.

Vjerujete li da su jedinstvo i solidarnost dovoljno pokazani u ovom teškom vremenu?

Zelioli: Rekao bih da italijanski narod dokazuje da je otporan narod i da je na nivou zadatka, ogromna većina je poštovala i poštuje restriktivne mjere. To je znak nacionalnog jedinstva i solidarnosti. Na početku krize bilo mi je pomalo žao kada bih čuo komentare državljana trećih zemalja, jednom prilikom i ovdje u Crnoj Gori, o navodnom nepristojnom ili neorganizovanom ponašanju Italijana. Bilo je dovoljno to da se zaraza proširi da bi primijetili i drugdje ista neracionalna ponašanja pojedinaca.

Tješi me kada vidim da na kraju prevladava solidarnost – podrazumijeva se da je svačija budućnost dovedena u pitanje. Pored hitne zdravstvene situacije, u svim pogođenim zemljama se pojavljuje ozbiljna ekonomska opasnost. U odnosu na ovu zadnju temu, kod nekoga možda još ne postoji potpuna percepcija razmjere problema koji treba riješiti i da je potrebno ojačati i koristiti sva dostupna multilateralna sredstva.

To je, kako je objasnio naš premijer u novinama i intervjuima koji su se poslednjih dana pojavili u medijima nekih evropskih zemalja, „epohalna kriza, istovremeno zdravstvena, ekonomska i socijalna, koja stoga zahtijeva snažnu, neposrednu, rigoroznu i efikasnu reakciju, koju je potrebno koordinisati na evropskom nivou.

Važan primjer solidarnosti i jedinstva je svakako ono što Evropska unija pokazuje prema zemljama Zapadnog Balkana da bi se izborili sa vanrednom situacijom KOVID-19. Samo za Crnu Goru, Evropska unija je obezbijedila 12,4 miliona eura pomoći, od kojih je veći dio, namijenjen i već spremna za podršku zdravstvenom sistemu. Takođe je u veoma kratkom roku Evropskaunija obezbijedila i dodatnih 50 miliona eura podrške Crnoj Gori za podsticaj društveno-ekonomskog oporavka zemlje.

Ali Evropska unija sarađuje i sa drugim međunarodnim institucijama upravo je potpisala sporazum sa UNDP-om (Programom Ujedinjenih nacija za razvoj) i VladomCrne Gore o tri miliona druge neposredne pomoći u borbi protiv pandemije radi u koordinaciji sa međunarodnim finansijskim institucijama kako bi dala zajedničke odgovore za podršku realnoj ekonomiji u regionu Balkana, a u kontaktu je i sa regionalnim organizacijama radi podsticanja komercijalnog prometa na zapadnom Balkanu.

Kada govorimo o pomoći Evropske unije to je važno istaći govorimo o doprinosima svih njenih država članica, odnosno o jasnom i očiglednom izrazu solidarnosti.

Nedavno sam pozvao na strpljenje crnogorske prijatelje koji su se žalili na usporavanje procesa proširenja. Dakle, Evropa je, osim što potvrđuje i to na odlučan način da je prisutna u teškim trenucima u doba krize, pokazala je i da je održala svoja obećanja nedavnom odlukom o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Kako vidite odgovor crnogorskih institucija na pojavu korona virusa, da li su preduzete sve neophodne mjere?

Zelioli: Smatram da crnogorske institucije reaguju najbolje što mogu na pojavu opasne pandemije. Međunarodna pomoć, posebno evropska pomoć, takođe počinje da pristiže. Stvaranje Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti čini mi se pozitivnim u ovakvim slučajevima neophodno je da sve institucije djeluju zajedno. Neke privremene mjere koje su usvojene za suočavanje sa vanrednim situacijama usvojene su po ugledu na mnoge mjere koje je preduzela Italija. Tragično italijansko iskustvo može barem biti korisno drugima, posebno onim zemljama u kojima se KOVID-19 pojavio kasnije. Čak je i strategija komunikacije javnosti o bolesti, prema mom mišljenju, transparentna i takođe ima za cilj da se s pravom bori protiv pojave „lažnih vijesti”.

U slučajevima poput ovih (to smo vidjeli i u Italiji), kada se radi o visoko zaraznoj i gotovo nepoznatoj bolesti, od suštinske je važnosti oslanjati se na naučne dokaze i iskustva međunarodnih institucija kao što je Svjetska zdravstvena organizacija (GO).

Za kraj želim da izrazim zahvalnost crnogorskim institucijama i građanima koji su ambasadu bukvalno obasipali porukama solidarnosti i saučešća zbog tragedije koja je potresla moju zemlju. Skrhan zbog žalosti u Italiji, teškog srca izražavam saosjećanje i bliskost sa porodicama žrtava iz svih zemalja pogođenih ovom pandemijom.

FINANSIRANJE PARTIJA

Predlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojim se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini i u slučaju epidemije ili pandemije zaraznih bolesti, nalazi se u skupštinskoj proceduri.

Predlog tog zakona utvrdula je Vlada na sjednici u četvrtak.

Predloženo je da izmijenjeni član Zakona glasi „zabranjena je sa tekuće budžetske rezerve sa državnog i sa lokalnog nivoa dodjela socijalnih davanja u godini u kojoj se održavaju lokalni ili parlamentarni izbori, osim u slučaju ratnog stanja, vanrednog stanja, epidemije ili pandemije zaraznih bolesti“.

Predloženo je da Zakon stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore radi, kako je obrazloženo, otklanjanja posljedica nastalih pandemijom novog koronavirusa.

DRLJEVIĆ

Podrška Evropske unije (EU) pokazala je da građani te zajednice i Crne Gore dijele iste vrijednosti, svjesni da solidarnost u teškom periodu mnogo znači, kazao je glavni pregovarač Aleksandar Drljević, navodeći da je više nego ikada jasno da je Brisel posvećen regionu.

Predstavnici Delegacije EU i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori potpisali su ugovor u vrijednosti od tri miliona EUR za nabavku medicinske i lične zaštitne opreme za zdravstvene radnike.

Najavljena je i pomoć od 50 miliona EUR za dugoročni program, u skladu sa potrebama crnogorske vlade, a najviše za zdravstvo, ekonomiju i preduzetnike.

Drljević je kazao da je podrška EU od 50 miliona EUR dio ukupnog paketa podrške za sanaciju posljedica epidemije koronavirusa i da je taj novac izdvojen prenamjenom sredstava iz već odobrenih programa IPA.

„Za njihovu dodjelu potrebno je da Evropska komisija (EK), u saradnji sa crnogorskim institucijama, sprovede neophodne procedure izmjene finansijskih odluka i propratne dokumentacije“, rekao je Drljević agenciji MINA.

Kako je naveo, iz EK je potvrđeno da će procedure u najvećoj mogućoj mjeri biti skraćene, ali i pored toga u ovom trenutku nezahvalno je govoriti o konkretnim rokovima.

„Realno je očekivati da će sredstva biti na raspolaganju da pravovremeno podrže napore Vlade u saniranju posljedica nakon epidemije, a Vlada će ispoštovati sve obaveze u tom procesu, kako bi novac koji je opredijeljen za Crnu Goru bio dostupan onima kojima je najpotrebniji“, rekao je Drljević.

On je kazao da je poruka EU Crnoj Gori, ali i ostalim zemljama regiona kojima je pomogla, jasna – građani zapadnog Balkana se mogu osloniti na Uniju, što je logičan ishod prijateljskih i partnerskih odnosa koji su pažljivo izgrađivani godinama.

„Raduje me što je ta podrška pokazala da građani Crne Gore i EU dijele iste vrijednosti i da su svi svjesni da su solidarnost i uzajamna podrška vrijednosti koje itekako znače u ovakvom teškom periodu za sve nas“, naveo je Drljević.

Crna Gora, kako je kazao, pravovremenom reakcijom i mjerama mnogima je dala primjer, uprkos ograničenim kapacitetima kada su u pitanju ljudstvo i oprema kojom raspolaže.

„EU nam je u pravom trenutku priskočila u pomoć i pomogla donacijom koja se mjeri milionima eura, ali čiji je značaj u ovom trenutku od neprocjenjive vrijednosti“, rekao je Drljević.

Kako je kazao, pored značajne finansijske podrške, imenovanje Miroslava Lajčaka za specijalnog predstavnika EU za zapadni Balkan potvrđuje značajan angažman Unije u regionu, koji je dobio svoj konkretan oblik.

Drljević je naveo da vjeruje da je danas više nego ikada jasno da je Brisel posvećen regionu.

„Kad je u pitanju Crna Gora, a vjerujem i ostale države zapadnog Balkana koje su obuhvaćene paketom pomoći EU, ubrzo po izbijanju krize smo dobili uvjerenje da nijesmo prepušteni sami sebi i da imamo pouzdane prijatelje i partnere“, rekao je Drljević.

Na pitanje da li je pomoć EU pokazatelj da država definitivno treba da bude upućena prema Briselu, on je odgovorio da u Crnoj Gori nikada nije postojala dilema da je njeno mjesto u Uniji i da na tom putu treba da bude okrenuta Briselu.

„Iako veoma značajna za sprovođenje ukupnih reformi koje će državu i društvo pripremiti za funkcionisanje unutar EU, finansijska podrška Unije nije razlog našeg evropskog opredjeljenja. Naprotiv, to su vrijednosti i standardi koje članice te zajednice baštine“, kazao je Drljević.

Kako je rekao, izbijanje pandemije na neki način testiralo je vrijednosti na kojima počiva EU – društvenu odgovornost, solidarnost, jedinstvo, zajedništvo i uticalo na logičan slijed događaja, a to je da svaka država bude okrenuta prvo sebi, svojim građanima i njihovoj dobrobiti.

Prirodno je, kako je kazao Drljević, da jedan takav globalni problem dinamiku proširenja stavlja u drugi plan.

Kako je naveo, i pored trenutne pandemije koronavirusa, proširenje EU nastavlja se vrlo ozbiljnom dinamikom i to je potvrđeno nedavno, postizanjem političkog dogovora o otvaranju pregovora o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

„Obaveze koje su pred nama se moraju sprovoditi, uz nadu da ćemo iz ove situacije izaći jači, sa više spremnosti i elana da dinamičnije nastavimo sa postepenim uvođenjem društva u EU“, zaključio je Drljević.

UPUTILE PARTIJE

Opština Ulcinj danas obilježava prvu subotu aprila koju slavi kao Dan opštine. Stanovnicima Ulcinja čestitike su uputili predsjednik građanskog pokreta URA Dritan Abazović i predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković.

“Ovaj april različit je od svih koje vjekovne zidine našeg grada pamte. Ulice su puste, a domovi puni. U nesreći koja nas je zadesila ipak se budi nada da ćemo iz svega izaći mudriji i bolji. Zajedništvom i disciplinom pobijedićemo i ovu bitku. Ulcinj će opet biti onaj stari. Nasmijan i vedar grad, mediteranskog i kosmpolitskog duha”, saopštio je Abazović.

Nezavisno od pandemije korona virusa, kako kaže Abazović, Ulcinj je administrativno bio na istorijskom minimumu.

”Međutim, ovo nije trenutak za kritike već za zajedničko djelovanje. Zato svaka čast našim ljekarima, vatrogascima, komunalcima, službama javnog reda i mira, civilnom sektoru, medijima, ljudima iz biznisa i dobrotvorima… Neka zato ova prva subota aprila označi jedan novi početak. Onaj koji toliko dugo čekamo. Budimo dostojni svojih predaka i svoje istorije”, poručio je Abazovć.

Dodaje da “uz vjeru da će pandemija brzo prestati i normalan život kao proljećno sunce obasjati Ulcinj”, želi svim građankama i građanima Ulcinja puno zdravlja, sreće i mudrosti.

“A naše vrijeme tek dolazi”, zaključuje se u čestitki Abazovića.

Predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković čestitao je, u svoje i u ime SNP, Dan opštine svim stanovnicima Ulcinja.

“Najjužniji crnogorski grad svoj praznik dočekuje u teškim okolnostima izazvanim pandemijom korona virusa, kao i ostatak Crne Gore. Međutim, uvjereni smo da ćemo i ovu pošast zajedno prebroditi i nastaviti putem razvoja”, poručuje Joković.

Navodi da bogata istorija, nevjerovatni turistički potencijali, prirodne ljepote i kulturne vrijednosti su pretpostavke koje garantuju dinamičan napredak Ulcinja u budućem periodu.

”Ulcinj je danas omiljeno odredište brojnih turista iz čitavog svijeta, koji mu se uvijek rado vraćaju. Tome doprinosi tradicionalno gostoprimstvo naših Ulcinjana i moramo se potruditi da tako i ostane”, saopštio je Abazović.

Nakon prolaska krize, vrijeme pred nama moramo iskoristiti za ubrzani razvoj i napredak kako u turizmu, tako i u kulturi i poljoprivredi, na korist Ulcinja, ali i cijele Crne Gore”, navodi se u čestitki predsjednika Jokovića.