DARMANOVIĆ

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je da su jedinstva i solidarnosti NATO saveznika, kao i zajednički napori značajni u suočavanju s krizom COVID-19.

Kako navode, Darmanović je učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova NATO koji je organizovan putem video konferencije.

“Jedna od ključnih tema sastanka bile su bezbjednosne implikacije COVID-19 krize na Alijansu i saveznice. S tim u vezi, na sastanku je usvojena Deklaracija u kojoj se ističe solidarnost i odlučnost saveznica da kroz međusobnu saradnju i koordinaciju s drugim međunarodnim partnerima doprinesu suzbijanju pandemije koronavirusa.

Saveznice pokazuju zajedničku posvećenost tom cilju kroz niz instrumenata i kapaciteta koji su im na raspolaganju u okviru Alijanse, uključujući avionski transport kritične medicinske opreme, pružanje podrške u vidu medicinskog osoblja i profesionalaca, razmjenu praksi, naučnih i tehnoloških znanja – navodi se u Deklaraciji”, navodi se u saopštenju.

Na sastanku je, dodaju, razmotrena i operativna spremnost Alijanse da ispuni ključne zadatke, kao i načini suprotstavljanja rastućoj dezinformacionoj kampanji povodom COVID-19, kroz pravovremeno, precizno i transparentno informisanje javnosti.

“Takođe, bilo je riječi o jačanju otpornosti saveznica i sposobnosti vlada da odgovore na nepredviđene događaje.
Ministar Darmanović je istakao važnost jedinstva i solidarnosti, kao i zajedničkih napora i podrške u suočavanju s krizom COVID-19, kako na bilateralnom planu, tako i kroz multilateralne mehanizme.

Ukazao je na značaj vojnih snaga za nacionalne napore u suočavanju s pandemijom, ali istovremeno i na potrebu da se operativni kapaciteti Alijanse i saveznika zadrže na visokom nivou. U vezi s dezinformacijama, šef crnogorske diplomatije je istakao važnost neophodne redovne razmjene informacija među saveznicima, ali i identifikovanje i efektnije komuniciranje konkretnih doprinosa članica NATO u borbi s trenutnom krizom.

Tokom sastanka, ministri su razgovarali i o projektovanju stabilnosti van granica Alijanse, s posebnim fokusom na Jug, i jačanju politike odvraćanja i odbrane, te razmotrili i ostale izazove koje utiču na bezbjednost evroatlantskog područja. Ministri su i formalno dali mandat ekspertskoj grupi za strateško promišljanje da otpočne s radom i pripremi set preporuka za jačanje jedinstva i političke dimenzije Alijanse”, dodaje se u saopštenju.

Saveznici su poželjeli dobrodošlicu Sjevernoj Makedoniji, koja je po prvi put učestvovala na sastanku kao članica Alijanse.

KABINET ĐUKANOVIĆA

Iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića su Anteni M danas saopštili kako imaju mnogo važnijih poslova i da im pismo člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika nije među prioritetima, te da u ovoj fazi ne zaslužuje bilo kakav komentar, uz opasku da odgovor tim povodom treba tražiti u Sarajevu.

Regionalni mediji juče su objavili da je Dodik uputio pismo Đukanoviću, povodom njegove potvrde učešća na predstojećem obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici, u kom ga obavještava da poziv koji mu je uputio član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović nije prošao njihovu unutrašnju proceduru.

Dodik je, u pismu, optužio Đukanovića i da se miješa u unutrašnja pitanja BiH.

Antena M je iz diplomatskih izvora u Sarajevu obaviještena da je poziv Džaferovica Đukanoviću upućen po istoj proceduri kao i drugim visokim zvanicama i da su, kao i on, potvrdili učešće prvi čovjek UN Antonio Gutereš, predsjednik EP David Sasoli, predsjednik Slovenije Borut Pahor i drugi.

Isti izvori tvrde da se Dodik nije i njima obraćao sličnim pismom.

Šefik Džaferović uputio je pismo sa svojim potpisom, kao član Predsjedništva BiH, a to znači da u tom slučaju nije potrebna saglasnost Predsjedništva, koje ne upućuje poziv kao organ, što je u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

POSLANICI DF-A

Poslanici Demokratskog fronta predali su Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti svih naredbi koje je, kako smatraju u toj partiji, suprotno pravnom poretku Crne Gore, Ministarstvo zdravlja donosilo.

Kako se ističe u saopštenju koje je potpisala poslanica Branka Bošnjak, imajući razumijevanja za ozbiljnost situacije izazvane pandemijom korona virusa, a u kojoj se i Crna Gora našla, do sad su tolerisali protivustavno ponašanje i nelegitimno Nacionalno kordinacioni tim za zaštitu od zaraznih bolesti.

“Na račun NKT-a pristižu višemilionske donacije, koje niko ne kontroliše. Vrlo namjerno, režim i njihovi poslušnici, suspenduju Parlament i njegovu kontrolnu funkciju i to je razlog što smo odlučili da čujemo mišljenje Ustavnog suda. I pravnim laicima je više nego jasno da je ovdje uzurpiran pravni poredak i da se nekakvim naredbama, kao nižim pravnim aktima suspenduju Ustav i zakoni, a sve pod izgovorom zaštite zdravlja građana. Izbjegava se uvođenje vandrednog stanja, iako skoro mjesec dana faktički živimo vanredno stanje, samo što nije formalizovano”, ističe Bošnjak.

Kako dodaje, neko očigledno želi da ovo stanje iskoristi da bi profitirao i ekonomski, a i politički.

“Očekujemo da Ustavni sud odmah uzme u razmatranje naš predlog, pa da vidimo kako će ta institucija koja treba da štiti pravni poredak odreagovati, da li će poštovati struku ili partijsku naredbu”, zaključuje se u saopštenju.

URA PREDLAŽE

Globalna kriza izazvana pandemijom korona virusa u ogromnoj mjeri će pogoditi sektor turizma, na koji se dominantno naslanja i crnogorska ekonomija, pa Vlada bez odlaganja mora koncipirati set mjera pomoći turističkoj privredi kako bi ublažila negativne posljedice. Brojni touroperatori već otkazuju ugovore, pozivajući se na višu silu, a sve dok situacija u regionu i Evropi ne bude bolja i dok se ne uspostavi nesmetan saobraćaj, turističke sezone neće ni biti, ukazali su u Građanskom pokretu URA.

URA podsjeća da je rano, uzimajući u obzir nepredvidivost ove zdravstvene krize, donositi konačne procjene o uticaju pandemije na crnogorsku turističku sezonu, ali da će i u optimističnim scenarijima ona biti značajno lošija od svih prethodnih sezona.

“Hotelska industrija zapošljava oko 6.000 ljudi, zbog čega je neophodno ublažiti i zaustaviti trend masovnih otpuštanja radnika u hotelima, koji u slučaju propasti turističke sezone neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. Zbog toga, za sve hotele i turističke organizacije koji ne otpuštaju svoje zaposlene, država treba da omogući refinansiranje zarade zaposlenih u bruto iznosu, kreditom kod Investiciono razvojnog fonda (IRF), sa grejs periodom od jedne godine i po stopi od 1,5 odsto”, ukazali su u pokretu URA.

Kako ističu, tom mjerom ostavlja se potreban prostor hotelskoj industriji i turističkim organizacijama, čije poslovanje direktno zavisi od turističke sezone, da zadrže radnu snagu i održe poslovanje do naredne sezone.

“Pored toga, crnogorski hoteli su najčešće i kreditno zaduženi, zbog čega im treba omogućiti da do naredne sezone isplaćuju samo kamate za kredite, a da se glavnica raspodijeli na sve preostale godine kredita. Istu mogućnost treba pružiti i vlasnicima privatnog smještaja, koji će se takođe naći u izuzetno teškoj situaciji, a kojima treba omogućiti i da, ukoliko to žele, porez na nepokretnost plate naredne godine, u definisanim ratama, kako bi se olakšala njihova trenutna teška finansijska situacija”, navodi se u saopštenju URA-e.

URA podsjeća da, pored hotela, privatnog smještaja i agencija, država mora pronaći model zbrinjavanja i onih najugroženijih, a to su radnici u turizmu i ugostiteljstvu “koji su već ostali bez posla ili koji ga zbog vanrednih okolnosti neće ni dobiti”.

U pokretu URA su godinama predlagali Vladi i Privrednoj komori uvođenje instituta “stalnog sezonca”, po uzoru na pojedine zemlje Evropske unije (EU), šta danas hrvatska Vlada koristi za ublažavanje negativnih efekata krize.

“Svjetska turistička organizacija preliminarno procjenjuje da će globalna turistička privreda pretrpjeti gubitak od 30 do 50 milijardi dolara, a posljedice pandemije će u velikoj mjeri osjetiti i crnogorska ekonomija. Zbog toga država preventivno mora djelovati odmah, kako bi preduprijedila i ublažila makar dio negativnih trendova, u nadi da će se pandemija završiti što prije i da će se život vratiti u normalu”, ističu u pokretu URA.

APEL ALTERNATIVE CG

Građanska partija Alternativa Crna Gora uputila je apel predsjedniku Vlade Dušku Markoviću da Vlada donese i implementira niz mjera pomoći radnicima koji su zbog krize izazvane epidemijom virusa Kovid-19 izgubili posao.

“Vjerovatno znate da je za samo nedjelju dana blizu 10.000 radnika ostalo bez posla i plate. Konobari, taksisti, radnici u buticima i suvenirnicama, hotelski radnici… Sve su to profesije koje su radile ‘na procenat’ i od direktne prodaje. Kako je sve stalo, oni su ostali bez primanja. Dio ovih radnika živi kao podstanari i pitanje je kako će ovaj mjesec platiti stanarinu”, ističu u Alternativi.

Oni su zamolili da se njihov zahtjev shvati ozbiljno, jer u ovom momentu radnici trpe jak socijalni pritisak.

“Nadamo se da ćete u narednom periodu donijeti niz mjera koje će olakšati poziciju radnika koji su ostali bez primanja”, poručili su iz ove građankse partije.

DF

Milan Knežević danas je počeo služenje kazne kućnog pritvora u trajanju od četiri mjeseca, saopštili su iz Demokratskog fronta.

U skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija predsjednik DNP-a je zatražio da mu se omogući odlazak na posao i obavljanje redovnih radnih obaveza.

“Advokati Milana Kneževića već sjutra će predati ustavnu žalbu na ovu presudu. Podsjećamo da je ovu sramnu presudu donijela sudija Osnovnog suda Željka Jovović, a potvrdili sudije Višeg suda Miljana Pavićević i Radomir Ivanović, dok je sudija Branka Bošković izuzela mišljenje. Ova presuda će ostati jedna od najsramnijih u crnogorskom pravosuđu”, poručili su u DF-u.

TRI ZATVORENA

Komitet ministara Savjeta Evrope prošle godine razmatrao je tri nova predmeta iz Crne Gore za koje je Evropski sud za ljudska prava donio presudu, četiri predmeta su ostala neriješena do početka 2020. godine, dok su tri predmeta zatvorena.

Svi predmeti, kako je navedeno u izveštaju o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava za 2019. godinu, bili su pod standardnim nadzorom.

Novi predmeti

Broj novih predmeta pred Komitetom ministara se prošle godine smanjio sa 14, koliko ih je bilo 2018, na tri. Dva su nova vodeća predmeta, dok ih je 2018. bilo šest. U kategoriji (novih) repetetivnih predmeta, a pod standardnim nadzorom, prošle godine bio je jedan slučaj, dok ih je 2018. bilo osam.

Neriješena su ostala četiri predmeta, odnosno tri nova predmeta i jedan repetetivan, a svi pod standardnim nadzorom. Ista situacija u pogledu brojki bila je i 2018. godine.

– Neriješeni predmeti su u različitim fazama izvršenja i ne smiju se shvatiti kao neizvršeni slučajevi – naglasili su iz Savjeta Evrope.

Pred Komitetom ministara 2019. godine zatvorena su tri predmeta, od čega dva nova, a jedan ponavljajuć slučaj. Prije dvije godine zatvoreno je 24 predmeta, od čega tadašnjih šest novih, a 18 ponavaljajućih. Svi predmeti su bili pod standardnim nadzorom.

Vodećih predmeta koji čekaju na izvršenje manje od dvije godine bilo je prošle i pretprošle godine po jedan, a toliki je broj predmeta i za slučajeve koji čekaju na izvršenje od dvije do pet godina.

Lani su dva predmeta zatvorena koja su čekala na izvršenje manje od dvije godine, dok je 2018. bilo šest takvih slučajeva.

Statistika

Zemlje članice sa najvećim brojem novih predmeta lani su Turska (19), Ruska Federacija (18), Rumunija (16), Italija (10), te Litvanija, Republika Moldavija i Ukrajina (po osam).

Najveći broj novih repetetivnih slučajeva prošle godine imala je Ruska Federacija – 222, a slijede Turska sa 165 takvih predmeta, Ukrajina sa 103, Mađarska sa 89 i Rumunija sa 73 nova repetetivna predmeta.

Države članice sa najvećim brojem predmeta koji su u toku su Ruska Federacija (219), Turska (155), Ukrajina (119), Bugarska (79) i Italija (56).

Najveći broj ponavljajućih predmeta na kraju prošle godine imali su Ruska Federacija (1.444), Turska (534), Ukrajina (472), Mađarska (218) i Rumunija (208)

Države članice koje su zatvorile najveći broj predmeta su Turska (31), Bugarska (16), Grčka i Ukrajina (po 15) i Ruska Federacija (13).

Države članice koje su zatvorile najveći broj ponavljajućih slučajeva su Turska (701), Ukrajina (428), Ruska Federacija (149), Rumunija (110) i Italija (74).

Za pravično zadovoljenje 16.500 eura

Prema presudama Evropskog suda za ljudska prava za pravično zadovoljenje u Crnoj Gori opredijeljeno je lani 16.500 eura, a 2018. godine ta suma iznosila je 87.270 eura.

U pogledu poštovanja rokova plaćanja Crna Gora je za tri slučaja isplatila pravično zadovoljenje u roku, dok je 2018. to urađeno za 11 predmeta. Pretprošle godine isplata za tri predmeta izvršena je van predviđenog roka, dok 2019. takvih slučajeva nije bilo. Prošle godine nije postignuto nijedno prijateljsko poravnanje, dok je 2018. bilo jedno.

U svim državama članicama Savjeta Evrope lani je opredijeljeno 77.244.322 eura za pravično zadovoljenje.

Najviše je lani trebalo da isplati Ruska Federacija (28.547.005 eura), Italija (16,964,113 eura), Mađarska (5.391.826 eura), Portugal (4.690.494 eura) i Rumunija (4.395.996 eura).

ĐONOVIĆ

Dok se kompletan zdravstveni sistem, vladajuća elita i sve patriotske snage u Crnoj Gori bore da sačuvaju svaki život, da bude što manje zaraženih virusom korona, neprijatelji ove države vode vrlo neprimjerenu kampanju pokušavajući da i ovu situaciju, kakvu svijet nije imao od Drugog svjetskog rata, iskoriste za sitne političke poene, smatra politički analitičar Ranko Đonović.

Kako drugačije protumačiti svakodnevne napade na vlast, na pojedince, na članove Nacionalnog koordinacionog tijela, na predstavnike manjina… Te provokacije u ovom vremenu ostaće tamna mrlja na djelovanje prosrpske opozicije i Srpske pravoslavne crkve u ovim vremenima, pita Đonović.

U razgovoru za Dnevne novine, Đonović ocjenjuje aktivnosti SPC, nacionalističkih i prosrpskih stranaka u Crnoj Gori na čelu sa Demokratskim frontom, kao i provokacije koje dolaze od Demokrata, poput jučerašnjeg pokušaja da ušićare koji politički poen dostavom pomoći na Žabljaku, iako je svima u državi odavno poznato da se sva pomoć upućuje preko Nacionalnog koordinacionog tijela.

“Oni prozivaju DPS da koristi korona virus da vodi predizbornu kampanju, a zapravo tu kampanju vode prosrpske partije na čelu sa SPC. Dovoljno je pogledati njihova obraćanja, saopštenja, veličanje mjera donijetih u Srbiji, a kritikovanje i nipodaštavanje mjera koje donosi Crna Gora. Ali, zaludnji im posao. Svako ko hoće da realno posmatra stvari, volio ili ne volio partije na vlasti, mora da prizna da je država, odnosno da su svi kojima je to profesionalna i moralna obaveza, spremno dočekali ono što je bilo neminovno pojavu virusa koji nije zaobišao maltene niti jedan kraj planete. Prvenstveno mislim na zdravstvene radnike, ali i onu političku elitu koja vrši vlast i koja je upravo crnogorskom zdravstvu omogućila da budu vanredno dobro pripremljeni.To je istina i treba je reći” ocjenjuje Đonović.

On se osvrnuo i na poruke pojedinih opozicionara da se vlast “krije” iza zdravstvenog sistema, da bi kasnije izbjegla odgovornost za određene mjere, poručujući da je sasvim logično da zdravstvo izlazi sa predlozima mjera kojima treba spriječiti širenj e virusa, kao što je i logično da Vlada takve mjere podrži i obezbijedi njihovo sprovođenje.

“Izvršna vlast je podređena dobru građana Crne Gore. Zato je, najjednostavnije rečeno, na usluzi zdravstvenim radnicima, jer od njihove organizovanosti, opremljenosti, rezultata, danas kao nikada do sada zavise naši životi i budućnost onih koji nastavljaju poslije nas”, poručuje Đonović.

VANREDNO U GLAVAMA OPOZICIONARA

Nažalost, kako kaže, u našoj državi ima i onih drugih ne vode računa o sudbini građana Crne Gore, koji i ovu situaciju koriste da svaki dobar potez ove države unize i pokušaju poništiti.

“Ovakvim odnosom prema aktuelnoj situaciji oni direktno rade na štetu građana. Politička elita vječitih neprijatelja Crne Gore jednom kašičicom hrani i vjernike i nacionaliste. Doduše, ima u tom kolu i onih koji ne znaju što rade i čija politička pismenost ne prelazi dužinu nosa, ali oni su marginalci. Zna se ko je na čelu anticrnogorske kolone” ističe Đonović.

On nema ni najmanju dilemu zašto, kako kaže “crnogorski potuđenjaci”, bilo svjetovni ili vjerski, gledaju da iskoriste aktuelnu situaciju.

“Pogledajmo malo stvari iz njihovog ugla. Svjesni su da je vladajuća elita možda i najbolje do sada položila ispit vršenja vlasti. Sigurno da to nisu samo rezultati ove, nego više vlada u prethodnom periodu, a sigurno svih od crnogorske nezavisnosti. Prosrpska opozicija u Crnoj Gori na čelu sa Srpskom pravoslavnom crkvom zna da, ako stvari sa borbom protiv korona virusa ostanu na nivou kao do sada, i budemo među najboljim, da će to imati uticaja na predstojeće izbore, ali i popis i da će velikosprski projekat biti potpuno poražen”, ističe Đonović.

Kako je dodao, opozicija zato po sistemu neka košta koliko košta pokušavaju da dokažu ono što je nedokazivo.

“Takvom politikom rade protiv države, protiv sebe i svojih porodica, protiv građana Crne Gore. Oni su najbolja podrška i ovoj vlasti i svima nama koji volimo Crnu Goru jer svakodnevno, vrlo očigledno pokazuju što bi bilo da su oni na vlasti”, kaže Đonović.

Naglašava da je sve više građana koji ne žele da ih čuju.

“Njihova glavna ‘briga’ ovih dana je jesmo li u vanrednom stanju, ko treba da ga uvede… U njihovim glavama vanredno stanje traje godinama”, poručuje Đonović.

DPS ŽABLJAK

Opštinski odbor DPS-a Žabljaka osuđuje ponašanje Demokrata i njihove poslanice, koji su došli na Žabljak da “dijele pomoć” kršeći sve zabrane nadležnih organa, navodi se u saopštenju te partije.

“Nama je jasno šta je njihov zadatak, skrenuti pažnju na sebe jer su već duže vrijeme uspavani. Kad su htjeli da pomognu što se nijesu javili da montiraju krevete u Bemax areni, da pomognu Crvenom krstu u pakovanju i raznošenju pomoći onima kojima je potrebna. Zašto se nijesu javili Kriznom štabu u Žabljaku, pa da sa njima zajedno dostavljaju pomoć ugroženima?”, navodi se u saopštenju OO DPS Žabljak.

Iz žabljačkog DPS-a očekuju od nadležnih organa da ispitaju šta je cilj njihove posjete, kod koga su boravili i šta su od pomoći dijelili jer za sve važi zakon.

SNP

Svi moramo dati svoj doprinos da se sačuva zdravlje i životi ljudi, ali isto tako treba ispratiti svaki potez Vlade i ukazati na zloupotrebe, saopštila je Socijalistička narodna partija.

“U svom poslednjem saopštenju su citirali da postupaju u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i članom 39 Ustava Crne Gore. Taj isti član predviđa da se može ograničiti sloboda kretanja radi sprečavanja širenja zaraznih bolesti, ali se onda u drugim zakonima koji regulišu pitanje zarazne bolesti mora tražiti odgovor šta je zarazna bolest i kako se postupa u tim situacijama,” navodi se u saopštenju SNP-a.

Kako navodi SNP, tako dolaze do zaključka da član 55 stav 1 tačka 3 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti predviđa da se ograničavanje kretanja nije moglo odnositi na područja gradova u kojima nema nijedan registrovan slučaj korona virusa, a to je trenutno skoro pola gradova u zemlji.

“Uvoditi zabrane i ograničavanja slobode kretanja, ako ta područja nisu zahvaćena korona virusom je neustavno bez proglašenja vanrednog stanja. Jasno je da preventivne mjere ne mogu biti tako drastične da se sastoje u zabrani kretanja ako nemaju uporište u zakonu i ako se ne odnose na područja zahvaćena zaraznom bolešću. Takođe, i hapšenja ljudi koja se ovih dana sprovode, nisu ustavna”, smatraju u toj partiji.

Vlada je, smatraju u SNP-u, morala postupiti u skladu sa članom 25 i članom 133 Ustava, proglasiti vanredno stanje i kad dođe za to vrijeme podnijeti izvještaj Skupštini o postupanju u vanrednim okolnostima.

“Napominjemo, da sve mjere nisu sporne, ali je sporno što su neustavne i nezakonite, jer će doći dan kad će neustavno hapsiti, privoditi, prisluškivati, zatvarati građane a onda neće imati ko da digne glas zbog nepoštovanja ljudskih prava. Stoga pozivamo nadležne državne organe da u kontekstu aktuelne situacije postupaju isključivo po Ustavu i zakonima ove države,” zaključuje se u saopštenju.