Rafael Nadal je u posljednji cas odlucio da dode u London i pokusa da se, uprkos povredi trbusnog zidam bori za jedini veliki trofej koji mu nedostaje, ali je vec nakon prvog meca jasno da je Spanac daleko od forme i maksimalne spremnosti.

Aleksandar Zverev je, uz to, odigrao odlican mec, bio je i stabilan i pun samopouzdanja, pogadao je dobro, uz dosta spina i slavio lijepu pobjedu – 6:2, 6:4.

U prvom setu, branilac titule u Londonu je dominirao, u drugom odmah oduzeo servis Rafi, mogao do dva brejka prednosti u petom gemu, ali je Spanac potvrdio karakter sampiona i nije zelio da se preda bez borbe.

Bio je, ipak, daleko od preokreta, u dva seta nije imao nijednu brejk loptu…

Tek je prvo kolo, ostala su jos dva meca, a Nadal se sprema za duel sa Danilom Medvedevim.

“Nisam osjecao bol nijednog trenutka i to je jedina dobra vijest”, rekao je Nadal.

U prvom mecu grupe Andre Agasi, Stefanos Cicipas je bio bolji od Medvedeva 7:6, 6:4.

Sjutra se igraju mecevi drugog kola u grupi Bjern Borg.

Od 15 sati sastaju se Rodzer Federer i Mateo Beretini, od 21 sat igraju Novak Dokovic i Dominik Tim, koji su ostvarili pobjede na startu.

Predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) Donald Tramp rekao je danas da je ostavka predsjednika Bolivije Eva Moralesa znacajan trenutak za demokratiju na zapadnoj hemisferi.

“Za korak smo blizi potpuno demokratskoj, naprednoj i slobodnoj zapadnoj hemisferi”, rekao je predsjednik SAD.

Tramp je rekao da SAD aplaudiraju narodu Bolivije jer su se izborili za slobodu i vojsci Bolivije koja postuje zakletvu da ce stititi Ustav svoje zemlje.

On je rekao je Bolivija poslala jak signal Venecueli i Nikaragvi “da ce demokratija i volja naroda uvijek preovladivati” za sta je put otvorio Moralesov odlazak.

Prvi domorodacki predsjednik je juce podnio ostavku posto ga je vojska pozvala da to uradi i nakon visenedjeljnih protesta izazvanih spornim rezultatima izbora.

Nakon izbora 20. oktobra predsjednik Evo Morales proglasio je pobjedu, sto bi bio njegov cetvrti mandat. On je na vlasti vec 14 godina.

Njegovi oponenti tvrde da je rezultatima manpulisano.

Nakon toga u toj juznoamerickoj zemlji poceli su neredi u kojima je zivot izgubilo troje ljudi dok je oko 200 povrijedeno.

Penzioneri stari 90 i vise godina sve vise bivaju hospitalizovani zbog upotrebe kokaina, pokazalo je istrazivanje britanske Nacionalne zdravstvene sluzbe, prenosi Tanjug.

U izvjestaju se navodi da je 10 starijih pacijenata primljeno u bolnicu s mentalnim poremecajima i poremecajima u ponasanju zbog upotrebe te droge.

Analiza pokazuje porast broja ljudi starih 60 godina i vise koji su se lijecili od poremecaja povezanih s kokainom za 88 odsto od 2009. godine, kada je zabelezeno 45 prijavljenih, u odnosu na 379 ljudi ove godine.

Prema podacima Sluzbe, broj maloljetnih osoba hospitalizovanih zbog koriscenja kokaina isti je kao prosle godine, ali je pet puta veci nego prije deset godina.

Doktorka Emili Finc, sa Fakulteta za zavisnost Kraljevskog koledza za psihijatriju, kaze da je porast broja penzionera koji uzimaju drogu povezan s dugim zivotnim vekom, povecanjem cistoce droge i padom njene cijene.

Ona istice da je ovaj trend “duboko zabrinjavajuc”.

“Mnogi ljudi ne shvataju da upotreba kokaina moze da izazove probleme s mentalnim zdravljem, zbog kojih ljudi mogu da zavrse i u bolnici”, rekla je doktorka Finc.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulic saopstila je veceras da je Crna Gora u okviru medunarodnih organizacija i inicijativa vec ispunila veliki dio onoga sto sadrzi najnovija incijativa lidera Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije (“Mali Sengen”) i da nasa zemlja nema nikakvih trgovinskih i drugih barijera prema drugim drzavama, ali da razumije potrebu onih zemalja koje su jedne drugima postavljale barijere da izadu sa novom inicijativom, saopsteno je iz Vlade Crne Gore.

“Cinjenica je da smo se mi prvi put sa tekstom, kako su oni nazvali, ‘akcionog plana za ubrzanje slobodnog protoka roba, ljudi, usluga i kapitala’ upoznali juce ujutro na samom sastanku. U tom papiru nema nista novo sto mi do sad vec nijesmo imali u razlicitim deklaracijama i sporazumima. Crna Gora kao clanica CEFTA-e nema otvorena pitanja ni sa jednom zemljom regiona, posebno ne se zemljama koje su inicijatori ove inicijative sto nije slucaj sa njima medusobno. Tako da je potpuno jasno da je Crna Gora vec otvorila svoje granice”, rekla je Sekulic gostujuci veceras u Dnevniku Televizije Crne Gore.

Sekulic je rekla da je Crna Gora ispunila sve preporuke Berlinske inicijative, da gradani nase zemlje vec putuju koristeci kao dokument licnu kartu u sve drzave regiona osim u Hrvatsku.

“Nema tu nista novo sto mi vec nijesmo uradili. Ja sam danas konsultovala kolege i pitala kako izgleda provjera toga akcionog plana. Oni su mi sa strane napisali: CEFTA, mjera ta i ta – realizovana, Berlinska inicijativa, mjera ta i ta – realizovana”, kazala je Sekulic.

Dodala je da bi eventualno nase prikljucenje ovoj inicijativi predstavljalo samo trosenje energije na nesto sto smo vec uradili.

“Ja razumijem inicijatore, to su zemlje kojima je zbog razlicitih trgovackih barijera koje su postavljale jedne drugima, mozda potrebna nova inicijativa kako bi opet iznova obecali da ce raditi ono sto smo mi vec odavno uradili”, zakljucila je Sekulic.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemacka kancelarka Angela Merkel istakli su znacaj uvodenja specijalnog statusa Donbasa u ukrajinske zakone, prenosi Tanjug.

Kako je saopstio Kremlj, oni su o tome razgovarali u telefonskom razgovoru u ponedjeljak.

Kako se navodi, obije strane su istakle znacaj pune primjene Sporazuma iz Minska i ostalih sporazuma za rjesenje ukrajinskog konflikta.

“Sagovornici su ponovili posvecenost daljoj koordinaciji naporima Rusije i Njemacke u okviru Normandijske cetvorke, ukljucujuci pripreme za samit u tom formatu”, navodi se u saopstenju.

Dodaje se da su Putin i Merkel do detalja razmotrili pitanja u vezi sa rjesenjem ukrajinske krize, sa posebnim akcentom na Stajnmajerovu formulu, koju su potpisali predstavnici Kijeva, Donjecka i Luganjska u Kontakt grupi.

U saopstenju stoji da je bilo reci i o uslovima za tranzit ruskog gasa kroz ukrajinsku teritoriju, o cemu se vode trilateralni pregovori izmedu Rusije, Ukrajine i Evropske komisije.

“U djelu razgovora posvecenom Siriji, sagovornici su istakli znacaj rjesavanja humanitarnih problema, ukljucujuci povratak izbjeglica svojim domovima”, kaze se u saopstenju Kremlja.

Roditelji iz Podgorice tvrde da djeca na pregled za uzimanje otisaka za protezu u stomatoloskoj ordinaciji supruge ministra zdravlja – Maide Hrapovic moraju da cekaju 15 mjeseci.

Vise roditelja “Vijestima” je kazalo da se sa uputom, preko Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), ceka vise od godinu, dok se pregled zakazuje veoma brzo kada uslugu placaju iz svog dzepa.
U FZO tvrde da je duze vrijeme cekanja na ortodonske aparate nastupilo ljetos, ali da vec ovog mjeseca ocekuju rjesavanje problema.

“Duze vrijeme cekanja od uobicajenog na ortodonske aparate nastupilo je od kraja jula, odnosno vezano je za pocetak radova na renoviranju i adaptaciji stomatoloske poliklinike. Nasi osiguranici iz Podgorice pravo na ortodontske aparate ostvaruju u dvije stomatoloske ambulante i poliklinici. Na poliklinici ortodontske usluge pruza osam ortodonata, gdje se radi znacajan broj ortodontskih proteza. Dobra vijest je da stomatoska poliklinika pocinje sa radom krajem ovog mjeseca i samim tim ce se vrijeme cekanja smanjiti”, odgovorili su “Vijestima” iz FZO.

Ortodonske usluge se o trosku Fonda, odnosno drzave, pruzaju pacijentima u ambulanti “DENT-ES”, cija je vlasnica Maida Hrapovic, supruga ministra Kenana Hrapovica, i “Dr Raznatovic”.

Hrapoviceva “Vijestima” nije odgovorila kako komentarise to sto se sa uputom ceka preko godinu na pregled, dok se mnogo brze zakazuje kada pacijenti ne dolaze preko FZO…

Jedan od roditelja “Vijestima” je kazao da im je u ordinaciji “DENT-ES” receno da dijete na pregled za uzimanje otisaka za protezu moze doci tek za 15 mjeseci.

“Posto je to predugo, a za 15 mjeseci ce vec biti kasno jer je poznato kolike promjene mogu nastati na djecjim zubima za toliki period, pitali smo sta je alternativa. Rekli su nam da mozemo kod njih privatno uraditi protezu, koja kosta 180 eura i tu nema cekanja jer se sve brzo zavrsava”, kazala je sagovornica.

Ona je istakla da se, osim proteze, u tom slucaju placaju i kontrolni pregledi u prvoj godini za svaki mjesec:

“Roditelji su na velikoj muci da li da plate protezu i kontrole oko 400 eura ili da cekaju godinu i vise na protezu koju bi platio Fond i da im tada stomatolog kaze da je kasno i da je jedini spas fiksna proteza koja ce ih kostati skoro duplo vise ako zele kvalitet, a koju Fond ne pokriva. To je nedopustivo”.

Sagovornica je kazala da su stotine malisana koji imaju velike probleme sa nepravilnim rastom zuba upucene na dvije privatne ordinacije u Podgorici, dok se renovira stomatoloska poliklinika.
Slican problem pocetkom ove godine imali su i pacijenti koji su zakazivali preglede u privatnim oftalmoloskim ordinacijama o trosku FZO, sa uputom izabranog doktora.

Pojedine ocne ordinacije u Podgorici pacijentima su zakazivali preglede sa uputom izabranog doktora za mjesec i po do dva, dok su istu uslugu mogli dobiti za najvise desetak dana, ako se pregled plati, bez uputa.

Iz FZO je tada saopsteno da osiguranici imaju pravo da biraju ordinaciju u kojoj ce da budu pregledani. Ugovorima su i definisani rokovi do kojih treba pruziti uslugu o trosku FZO, od dana javljanja pacijenta negdje su sedam dana, a u pojedinim 15 ili 30.

“Do sada nismo imali prituzbe osiguranika na duzinu cekanja, ali smo na osnovu obima pruzenih usluga u pojedinim ordinacijama zakljucili da neke od njih ne mogu u toku radnog vremena ispostovati rokove. Posebno jer se osiguranici opredjeljuju za pregled kod njih…”

Ocne preglede gradani o trosku FZO mogu da obave u pet privatih ordinacija u Podgorici i po jednoj u Beranama i Baru.

Nekadasnji fudbaler Buducnosti, sada fudbalski menadzer Dejan Pekovic, gostujuci na emisiji “Fudbal fest” na RTCG, komentarisao je aktuelna desavanja u podgorickom klubu.

Nova uprava Buducnosti smijenila je prije dvije sedmice trenera Branka Brnovica, koji je bio prvi na tabeli, u seriji pobjeda, i to 20-ak dana posto mu je dala punu podrsku.

Njegov nasljednik, 51-godisnji Loznicanin Mladen Milinkovic, predstavljen je proslog petka na konferenciji za novinare koju je svojim “bravurama” obiljezio izvrsni direktor podgorickog kluba Njemanja Ivanovic.

“Gledao sam cijelu pres konferenciju, cuo sam i pitanje novinara da li je upravni odbor jednoglasno donio odluku da se smijeni trener. Direktor Ivanovic je, koliko sam shvatio, i sam bio protiv odluke da se smijeni trener koji je prvi”, kazao je Pekovic.

“Vjerujte mi, da sam ja direktor FK Buducnost i da mi dode upravni odbor sa takvim predlogom – da smjenjuju trenera koji je prvi na tabeli, koji je bivsi selektor, koji je legenda kluba, i umjesto njega dovedu trenera koji je nepoznanica za sve nas, koji do sada nije vodio neke ozbiljne ekipe, koji bi bio Brnovicu pandan – vjerujte mi, zakljucao bih vrata od kancelarije, otvorio prozor, i rekao: ‘Na ova vrata se ne izlazi sa ovakovom odlukom. Ko hoce ovakvu odluku da donese, neka izade kroz prozor’, kazao je Pekovic, nekadasnji napadac Buducnosti, Partizana, Standarda iz Lijeza, meksicke Puelbe…

“Ne mogu da shvatim ko je u upravom odboru mogao da digne ruku za to da se smijeni trener koji je prvi na tabeli, a da se dovodi trener koji je, iako mu zelim sve najbolje i da napravi najbolje moguce rezultate, nepoznanica za sve nas. Buducnost je najveci klub u drzavi, ona mora da bude primjer i ne smije da vuce ovakve poteze. Ne svodi se ovo na to da li ja Brnovica volim ili ne volim, pa i ja sam jedno vrijeme bio jedan od njegovih najvecih kriticara. Pricam ono sto vidim. Jednostavno, svi mi koji radimo u crnogorskom fudbalu moramo da imamo vise osjecaja, sentimentalnosti, odgovornosti”, kazao je Pekovic.

On je prokomentarisao i Milinkovicevu izjavu da je odgledao samo jednu utakmicu Buducnosti – poraz protiv Zete proslog vikenda.

“Zamislite to – doveli ste trenera usred sezone koji je gledao jednu utakmicu Buducnosti. Danas postoji instant-skaut sistem, gdje mozete u svakom momentu da gledate utakmicu bilo kojeg tima. Ne znam prosto kako da definisem izjavu da covjek dode, da preuzme najvecu ekipu u drzavi, usred sezone, i da kaze da je odgledao samo jednu utakmicu. Pa mogao je 100 utakmica da odgleda za 15 dana, otkada je znao da je trener. Nemojmo ljudi da se igramo sa ovakvim stvarima, sa ovakvim klubom, kazao je Pekovic.

“Moramo da shvatimo da je Buducnost drzavni klub i da ona predstavlja drzavu – ne smijemo, uz svo duzno postovanje prema Milinkovicu i upravi, da vucemo ovakve. I cudi me da Brnovic, koji je bio selektor, jos nije sazvao konferenciju i iz svog ugla rekao svoje misljenje”, zakljucio je Dejan Pekovic.

Ni jedanaest godina od usvajanja Zakona o zastiti dobrobiti zivotinja, sve lokalne samouprave nijesu uspostavile sklonista za zbrinjavanje napustenih zivotinja.

Od osam formiranih, nijedno skloniste u potpunosti ne ispunjava zakonske standarde i dobrobit pasa u mnogima je i dalje na niskom nivou, glavni je zakljucak izvjestaja o izazovima i mogucnostima u zastiti dobrobiti zivotinja nevladinih organizacija “Korina”, “Prijatelji pasa” i “Mreza za zivotinje”.

Autorke Tijana Kovacevic i Fiona Sawney, pored ostalog, navode da samo dva od osam sklonista imaju sve neophodne i prostorije propisane pravilima. Dodaju da znatan broj njih ne obezbjeduje redovnu i/ili odgovarajuci veterinarsku njegu, te da u mnogim sklonistima psima nije dozvoljeno da redovno ili uopste obavljaju fizicke aktivnosti, da su smjesteni u kavezima koji su suvise mali, prljavi i nisu zasticeni od ekstremnih vremenskih prilika.
Prema Zakonu o zastiti dobrobiti zivotinja koji je stupio na snagu jos 2008, sve lokalne samouprave su bile u obavezi da obezbijede smjestaj za napustene zivotinje. Sklonisa su osnovana samo u Beranama, Budvi, Herceg Novom, Niksicu, Pljevljima, Podgorici, Ulcinju, te zajednicko za Kotor i Tivat.

Iako i pravilnik o uslovima koje treba da ispunjavaju pansioni ili sklonista predvida da budu udaljena od naseljenog mjesta, autorke izvjestaja navode da su neka udaljena i vise od 20 kilometara, sto vide kao prepreku za posjetioce – volontere, ali i potencijalne udomitelje.

Neka sklonista se nalaze i na velikim nadmorskim visinama, gdje vlada planinska klima, sto autorke vide kao otezavavajucu okolnost za fizicki pristup tokom jeseni i zime. Zivotinje su u takvim sklonistima ujedno izlozene vjetru, kisi, snijegu i niskim temperaturama.

Autorke stoga preporucuju da se uradi revizija pravila i da nova sklonista ne budu vise od pet kilometara udaljena od naseljenih mjesta i dodaju da bi trebalo da budu na lokacijama koje su povezane sa linijama gradskog prevoza.

Smjestajne prostorije u samo tri sklonista ispunjavaju standarde, a autorke navode da su u nekima zatekle i vezane pse, u kucicama koje su umrljane fekalijama.

“Dok su psi jeli izmet”, pise u dokumentu.

Problematicnim smatraju i sto samo jedno skloniste ima poseban smjestaj za stenad, dok se u ostalima krecu slobodno, ili se mijesaju sa drugim psima uz rizik da budu napadnuti ili zarazeni.
Zbog losih higijenskih uslova, preporucuju pojacan inspekcijski nadzor – minimum cetiri posjete po sklonistu godisnje.
U izvjestaju se navodi i da se lesevi zivotinja u vecini sklonista odlazu u otvorenim jamama, koje se zatrpavaju krecom, ili na gradskim deponijama.

“Samo dva sklonista imaju objekte za hladenje tijela mrtvih pasa. To je zabrinjavajuce jer moze dovesti do sirenja bolesti medu zivotinjama i ljudima”, pise u izvjestaju.

Dodaju i da u vecini sklonista psi imaju zajednicke posude, ili se hrana stavlja direktno na povrsinu gdje obavljaju nuzdu.

Autorke tvrde da su u jednom sklonistu naisle na pisani podatak da je radnik uz saglasnost upravnika iz sklonista iznosio dzakove granula namijenjene psima.

Autorke su navele i da bi inspekcijski izvjestaji trebalo da budu javno dostupni, sa jasno navedenim zakljuccima za otklanjanje nepravilnosti i kaznama za nepostupanje.

Stotine pristalica nezavisnosti spanske oblasti Katalonije blokirale su danas glavni auto-put u blizini granice sa Francuskom.

Demonstranti su sjedjeli na tlu, slusali muziku i jeli.

Policija je sa obje strane granice ostala na distanci.

Katalonski zvanicnici saopstili su da su blokirane obje strane auto-puta.

Pitanje katalonske nezavisnosti, koje je decenijama najozbiljnije politicko pitanje Spanije, bilo je jedno od centralnih tema u kampanji, a ocekuje se da ce tako ostati i nakon jucerasnjih nacionalnih parlamentarnih izbora.