VUJANOVIĆ

Srbi u Crnoj Gori trebaju sami da odluče o svom statusu, izjavio je na 27. Kopaonik biznis forumu nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Vujanović je na pitanje novinara o Zakonu o slobodi veroispovesti rekao da nema govora o tome da će se oduzimati imovina ili da će se uticati na vjerske običaje.

“Niko nema namjeru da oduzima bilo šta. Crkva ima jedno viđenje, država drugo i zbog toga je neophodan dijalog. Imate veliki broj ljudi na litijama i mora se uzeti u obzir da ima ljudi koji se protive tome. Litija postaje nešto što mora da se uzme u obzir i država mora da nađe način da objasni da se nikome ništa neće oduzimati niti da je bilo šta ugroženo, od vjerskih objekata do vršenja vjerskih obreda”, rekao je Vujanović, prenosi N1.

On je naveo da ne podržava povlačenje Zakona o slobodi veroispovjesti, jer kaže da on nije ni krenuo da se primjenjuje.

Vujanović smatra da predsjednik Crne Gore mora da podržava taj dijalog, ali da oni koji su Zakon predložili i odobrili, a to je Vlada, moraju da učestvuju u pregovorima.

BRAJOVIĆ

Manjinski narodi su uvijek bili privrženi vitalnim interesima Crne Gore. Trenutno je na sceni sukob između dvije Crne Gore, one koja je zaglavljena u prošlost, i druge koja je okrenuta ka budućnosti. Izborni uspjesi SD tek predstoje. Poruke su sa održanih izbornih konvencija Socijaldemokrata u Beranama, Petnjici i Plužinama, na kojima su izabrani delegati za predstojeći Kongres partije, kao i kandidati za članove Glavnog odbora.

“Manjinski narodi nikad nijesu niti će biti prijetnja, nego bogatstvo građanske Crne Gore kojoj su Socijaldemokrate do kraja posvećene. A posebno im se treba cijeniti to što su uvijek bili privrženi njenim vitalnim interesima, i što su joj uvijek do kraja bili posvećeni. Za njih je Crna Gora bila uvijek jedna, jedina, prava, najljepša i najbolja kuća ,” poručio je Ivan Brajović. 

On je naglasio da je ponosan na činjenicu što je SD jedna od svega dvije partije u Crnoj Gori koja ima odbornike u svim opštinama, što je najbolja potvrda da socijaldemokratska ideja živi u svakom kraju Crne Gore. 

“Kao jedina partija čija podrška konstantno raste na svim do sada održanim izborima, moramo biti zadovoljni učinjenim, ali posebno naglašavam da velike pobjede SD tek prestoje, što ćemo i pokazati na parlamentarnim izborima gdje očekujemo duplo bolji rezultat u odnosu na onaj postignut 2016 godine, kao i na lokalnim izborima koji nam predstoje u Tivtu”, zaključio je Brajović. 

Potpredsjednik SD dr Damir Šehović je istakao da je trenutno u Crnoj Gori na sceni sukob izmedju dvije Crne Gore. 

“Jedne koja je zaglavljena u prošlost, u 90-te godine kojih se svi nerado sjećamo, i ove druge savremene, evropske i evroatlantske, koja je okrenuta budućnosti, a koju SD snažno zagovara. Između te dvije koncepcije nije teško napraviti pravi izbor, posebno kada su mladi ljudi u pitanju”, saopštio je Šehović.  

Šehović je poručio da je uvjeren da Plav neće još zadugo biti jedina opština u kojoj su Socijaldemokrate pobijedile i imaju predsjednika. 

“Biće ih sigurno još. Pokazaćemo da imamo kapaciteta da se na ozbiljan način nosimo sa izazovima koje lokalna samouprava nosi. Nemojte da vas iznenadi ako na nekim od predstojećih lokalnih izbora Socijaldemokrate ponovo pobijede sve ostale političke konkurente i zavrijede da preuzmu ključnu ulogu u lokalnoj vlasti u tim opštinama, možda već ove godine”, zaključio je on.

Sva tri odbora, jednoglasno su na konvencijama dali podršku aktuelnom predsjedniku Ivanu Brajoviću i potpredsjednicima Damiru Šehoviću i Miću Orlandiću za još jedan mandat na funkcijama koje pokrivaju u partiji, navode iz partije . 

Kongres Socijaldemokrata održaće se 30. maja 2020. godine u Podgorici.

DEMOS O RTCG

Iz DEMOS-a poručuju da Javni servis ostvaruje više funkcija, samo ne, kako navode, onu koja se zove objektivno informisanje u interesu građana.

U DEMOS-u navode da Javni servis “vrši direktnu mentalnu torturu nad građanima”.

Smeta im što je sinoć u Dnevniku TVCG, kako tvrde, najveće narodno okupljanje u istoriji Crne Gore bilo u sjenci intervjua predsjednika države Mila Đukanovića.

“Prioritetno se promovisalo posljednje saznanje Đukanovića da crkva nije registrovana. Niko ga ne pita zašto je toliko dugo blisko sarađivao sa istom crkvom”, navodi se u saopštenju DEMOS-a.

Tvrde i da Javni servis falsifikuju podatke o građanima na litijama i mirnom karakteru tih protesta.

SJEDNICA U SRIJEDU

Prva sjednica redovnog proljećnjeg skupštinskog zasijedanja zakazana je za srijedu. Kako prenosi Radio Crne Gore, u DPS-u kažu da će na dnevni red staviti sve životne teme, ali strahuju da u opoziciji neće imati sagovornike i da će debata biti opterećena vjerskim pitanjima. Iz DF poruka da će razgovarati o svim zakonima koji su u korist građana.

DPS staviće na dnevni red sve važne teme, kazao je za Radio CG šef poslaničkog kluba Nikola Rakočević.

“Međutim, bojim se da ono što čujemo od opozicije, nam ne uliva nadu da ćemo imati sagovornike u njima povodom važnih tema za građane Crne Gore već da će se ovdje govoriti ponovo o onim temama koje nas razdvajaju, koje nas dijele, umjesto onima koje bi trebalo sve da nas okupe oko boljitka”, kaže Rakočević za Radio CG.

Iz DF-a poručuju da će im i dalje u fokusu biti interes građana.

“DF će i dalje činiti sve napore u Skupštini Crne Gore u korist svih građana ne samo vezano za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, nego i za sve ostale zakone koji se donose u korist građana”, kaže Dragan Koprivica, iz DF-a.

U SDP-u očekuju da će se na dnevnom redu Skupštine, kako kažu, konačno naći, paket socio-ekonomskih zakona, koje već duže vrijeme predlažu.

“To je ono što najviše interesuje naše građane”, navela je predsjednica SDP-a Draginja Stanković Vuksanović, za koju je priča o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti završena.

Analitičar Srđan Vukadinović ne očekuje ništa novo u skupštinskoj retorici u odnosu na kraj 2019.

“Ta agonija će se i dalje nastaviti, kopča će upravo biti sloboda vjeroispovijesti”, poručio je Vukadinović.

Miljana Marković, Radio Crne Gore

SDP CETINJE

Sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, koja ima samo jednu tačku dnevnog reda – bezbjednosna situacija u gradu, biće održana sjutra. Na sjednicu je pozvan načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Igor Popović. Cetinjski Odbor SDP-a podnio je inicijativa kojom traže da sjednici Skupštine Prijestonice, o stanju bezbjednosti u tom gradu, prisustvuju i Milovana Pavićevića, načelnika Centra bezbjednosti Podgorica i Enisa Bakovića, pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije.

Inicijativu su uputili predsjednici Skupštine Prijestonice Cetinje Maji Ćetković i gradonačelniku Aleksandru Kašćelanu.

Povodom sjednice Skupštine Prijestonice Cetinje zakazane za ponedjeljak, a vezano za, kako navode u SDP-u, ozbiljno narušenu bezbjednosnu situaciju na Cetinju, smatraju neophodnim da na sjednicu budu pozvani Milovana Pavićevića, načelnika Centra bezbjednosti Podgorica i Enisa Bakovića, pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije.

“Oni predstavljaju hijerarhijski i suštinski direktno odgovorne funkcionere Uprave policije za problematiku koja je tema zakazanog skupštinskog zasijedanja i u svakom slučaju imaju mnogo veću odgovornost za stanje bezbjednosti od načelnika i pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje”, poručiju iz SDP-a.

Iz cetinjskog odbora SDP-a poručuju da su ozbiljno zabrinuti za bezbjednost svih građana Cetinja.

“Jedino na ovaj način najavljeno skupštinsko zasijedanje može imati puni smisao i doprinijeti onome što građani neizostavno očekuju, a to je snažan odgovor državnih organa i konkretne mjere koje će rezultirati poboljšanjem bezbjednosne situacije i smanjenju zabrinutosti svih građana Prijestonice”, poručuju iz Odbornički klub SDP-a.

JURATOVIĆ

Na Zapadnom Balkanu sve ima političku konotaciju, pa se tako i protesti, često pod krinkom vjerskih pitanja i vjere zloupotrebljavaju za ispoljavanje nacionalističkih ideologija i interesa, kazao je u intervjuu za Pobjedu poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kako navodi Juratović, poštovanje osnovnih ljudskih prava koji su temelji demokratskog sistema i time je taj zakon samorazumljiv.

“Ali pošto smo svjedoci da na Zapadnom Balkanu sve ima političku konotaciju pa tako i protesti često pod krinkom vjerskih pitanja i vjere se zloupotrebljavaju za ispoljavanje nacionalističkih ideologija i interesa”, navodi Juratović.

On ističe da će Njemačka i dalje nastojati da se obećanje dato Zapadnom Balkanu oko perspektive ulaska u Evropsku uniju održi.

“Jer se kroz to iščitava vjerodostojnost EU, ali je i jasan faktor sigurnosti i signal za mir i blagostanje u regionu i u Evropi. Zato će se Njemačka i dalje svom svojom snagom zalagati za ulazak Zapadnog Balkana u EU”, poručuje Juratović.

Istina je, navodi da su globalni izazovi sa kojima je EU suočena stavili u sjenu javnosti Crnu Goru.

“Međutim radna tijela iz Crne Gore i Brisela rade i dalje svoj posao i nadam se da će to uspješno odraditi i to bez veće pažnje evropske političke scene, koja će tek nastupiti u jačem obliku pred konačan ulazak u EU”, poručuje poslanik njemačkog Bundestaga.

JOKOVIĆ NAJAVIO

Ako se opozicija dogovori da učestvuje na tivatskim izborima, pregovori o mogućem zajedničkom opozicionom nastupu mogli bi da počnu naredne sedmice, saopštio je predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković.

Joković je za “Dan” kazao da je uvjeren da bi pregovori kratko trajali i da bi lako došlo do dogovora.

“Naravno, sve pod uslovom da sve opozicione stranke donesu odluku da nastupe. Mi smo već rekli da ako drugi u opoziciji odluče da nastupe nastupiće i SNP, s tim što ćemo se zalagati za zajednički nastup opozicije, i o tome smo spremni da razgovaramo”, rekao je Joković.

Na pitanje kada bi trebalo očekivati početak pregovora, imajući u vidu da rok za predaju lista u Tivtu ističe 11. marta, čelnik SNP-a naglasio je da bi trebalo očekivati da će dogovor biti brzo postignut.

“Vjerujem da će se stranke lako dogovoriti, samo da prethodno vidimo idemo li svi na izbore, imajući u vidu ukupne okolnosti, posebno nakon donošenja diskriminatorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti”, istakao je Joković.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je odluku o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat, koji će biti održani 5. aprila.

VUJOVIĆ

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić želi da ima polugu destabilizacije u Crnoj Gori, kazao je politički analitičar Zlatko Vujović, navodeći da je očigledno da slijedi prilično turbulentan period, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.

Vujović je, u intervjuu za Al Jazeeru Balkans, rekao da je jasno da zvanični Beograd u saradnji sa zvaničnom Moskvom stvara žarišta u regionu i pokušava da destabilizuje ne samo Crnu Goru, već i Bosnu i Hercegovinu (BiH), Kosovo, a ranije i Sjevernu Makedoniju.

“Vučić želi da ima polugu destabilizacije u Crnoj Gori”, kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, protesti zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti urušavaju koncept građanske države.

Kako je naveo Vujović, ako su protesti na početku imali vjerski karakter, oni su svojim trajanjem dobili potpunu političku dimenziju.

On smatra da Srbija prilično otvoreno dovodi u pitanje ustavno ustrojstvo Crne Gore.

“Da li samu nezavisnost ili ne, u ovom trenutku teško je procijeniti”, rekao je Vujović.

Prema njegovim riječima, Vučić je u više navrata otvorio pitanje ustavnog uređenja Crne Gore i posebnog statusa srpske zajednice u Crnoj Gori, po, kako je naveo Vujović, ugledu na Sjevernu Makedoniju i BiH, odnosno na albansku zajednicu u Makedoniji i srpsku zajednicu u BiH.

“Bojim se da Vučić veoma svjesno, kroz svoje resurse, uz podršku Rusije, kroz razne medijske subjekte koji su pod njegovom kontrolom i političke subjekte u Crnoj Gori pokušava da izazove ne samo političku krizu, nego bojim se i nešto više”, kazao je Vujović.

Kako je ocijenio, teško se može očekivati da je moguće postizanje dogovora između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve oko samog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pošto su stavovi priličito izričiti.

Očigledno je, kako je naveo Vujović, da slijedi prilično turbulentan period, kako u Crnoj Gori, tako i u regiji.

“Ono što će se neminovno desiti je jenjavanje snage samih protesta sa obzirom na to da već traju, a da se nije desila nijedna promjena”, smatra Vujović.

On je kazao da vjeruje da će zvanični Beograd uložiti sva srdestva da protesti traju makar do izbora u Srbiji, ili eventualno okončanja pregovora oko Kosova, “iz prostog razloga što je to jedan element koji daje Vučiću dodatnu poziciju u pregovorima oko Kosova”.

JAKIČ ZA TVCG

U Zakonu o slobodi vjeroispovijesti nema ništa što nije u skladu sa sistemima unutar Evropske unije, a to je saopštila i Venecijanska komisija, kaže za Televiziju Crne Gore dugogodišnji slovenački i evropski parlamentarac i bivši ministar odbrane Roman Jakič. Vjeruje da će država i svi akteri unutar nje naći prostor za dijalog. Poručuje i da Crna Gora, ide ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

U skladu sa procesom pristupanja Evropskoj uniji i njenim najvišim standardima, Crna Gora je donijela Zakon o slobodi vjeroispovjesti, kaže dugogodišnji slovenački i evropski parlamentarac i bivši ministar odbrane Roman Jakič. Upravo kao dugogodišnji parlamentarac i cijeni, kaže, mišljenje Venecijanske komisije jer je mjerodavna da da pozitivna ili negativna mišljenja o nečemu.

“Meni je kao evropejcu dosta pozitivan signal da je to Venecijanska komsiija pogledala, koliko razumijem da nijesu imali primjedbe”, kaže Jakič.

Na međunarodnim adresama prati se trenutna situacija u Crnoj Gori, kaže Jakič. Zato dijalog treba intenzivirati.

“Ja se nadam da će država i svi akteri unutra države naći prostor za dijalog, da vide šta treba raščistiti a šta ne. U suštini to je suverena stvar Crne Gore”, ocjenjuje Jakić.

Suvereno pravo države bilo je i da opredijeli spoljnopolitičke ciljeve – što je i učinila. Članica NATO-a postala je prije tri godine a podrška Slovenije i Jakiča, tada, s pozicije ministra odbrane te zemlje – nije izostala.

“Članstvo nije samo militarno nego i političko. I u tom kontekstu ja mislim da je samo još jedan mehanizam gdje CG može prosperirati, izložiti i zagovarati svoje interese”, kaže on.

Jer je članstvom u NATO-u, Crna Gora bliža onom u Evropskoj uniji. Reforme sprovodi, pa ne postoji, poručuje Jakič, sila koja bi državu mogla da spriječi da pristupi uniji onda kada ispuni uslove. Ko pobijedi i prvi pređe crtu taj će ući od država regiona Zapadnog Balkana naša je, smatra, tome najbliža.

“Mislim da ste vi još uvijek na neki način lider u regiji, pošto ste otvorili sva poglavlja osim osmog i zatvorili tri poglavlja. Što se tiče nove metodologije ona samo može ubrzati proces. Treba to proučiti i vidjeti koja je metodologija je bolja da bi se ubrzao proces”, poručuje Jakič.

A Slovenija će se i dalje zalagati za evropsku perspektivu regiona i nastaviti da podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu kako bi došla do cilja, zaključuje Roman Jakič.

ČUKIĆ

Okupljanje u Podgorici, povodom obilježavanja praznika Svetog Simeona Mirotočivog, za publicistu i novinara Sloboda Čukića, služi isključivo istaliranju ideološko-političkih ciljeva Amfilohija Radovića, a učesnici litija, prema njegovom mišljenju, daju podršku takvoj ideologiji. Dolazak mitropolita Onufrija iz Ukrajine, podrška je ideološkom ustrojstvu mitropolita Amfilohija, smatra Čukić. Zato bi, poručuje, država trebalo da spriječi širenje ideologije i politike koja šteti interesima crnogorske državnosti.

Tvrdnje da je Stefan Nemanja rođen u Podgorici i da je zbog toga iznad ušća Ribnice sagrađen Nemanjin grad, nijesu istorijski utemeljene činjenice, kaže publicista Slobodan Čukić. Takve neistine, smatra Čukić, služe samo za ideološke i političke ciljeve.

“Da je Crna Gora ugaoni kamen u velikosrpskom trojstvu i ako se na nju ne mogu velikosrbi oslanjati onda se cijela ta ideoloska građevina ruši i propada ta višedecenijska ideologija koja ima svoj centar u Beogradu prije svega”, ocjenjuje Čukić.

Stefan Nemanja,odnosno Simeon Mirotočivi, u crnogorskoj istoriji, prema mišljenju Čukića, mora ostati upamćen kao okupator.

“Spomenik Stefanu Nemanji u sred Podgorice predstavlja spomenik okupatoru i veliča i uzdiže okupatorsku psihologiju ideologiju i to je isto ono što su htjeli sa bilbordima prije godinu i po dana kada su okupatorsku vojsku Aleksandra Karađorđevica pokušavali da predstave kao oslobodlilačku vojsku”, smatra Čukić.

Posjetu mitropolita Onufrija, Čukić vidi kao politčku podršku mitropolitu crnogorsko primorskom Amfilohiju.

“Nebitno ko je došao u goste. I njegov uticaj na izvjstan broj crnogorskih građana koji svojim učešćem u litijama zapravo daju blanko podršku neočetničkoj ideologiji, bili toga svjesni ili ne”, kaže Čukić.

Čukić kaže da nije riječ o borbi za očuvanje svetinja, kako poručuju iz Srpske pravoslavne crkve, već, kako kaže, pokušaj negiranja crnogorskog identiteta. Zato bi država, smatra Čukić, trebalo odlučno da reaguje.

“Postoji zakon koji sprečava širenje svake ideologije i političkog poduhvata koji iskrivljava istorijsku istinu ili štetu interesima crnogorske državnosti ili je usmjeren protiv crnogorske državnosti”, dodaje on.

Jer jedino tako, zaključuje Čukić, se može spriječiti namjera posrbljavanja Crnogoraca i ukidanja Crne Gore.