BRAJOVIĆ-LUNDIN

Švedski parlament će u narednom periodu intenzivirati saradnju sa Skupštinom Crne Gore kao jednom od najznačajnijih institucija Crne Gore za donošenje politika, najavio je ambasador Kraljevine Švedske u Crnoj Gori Jan Lundin.

Brajović je tokom razgovora sa Lundinom izrazio zadovoljstvo odličnom saradnjom dvije prijateljske zemlje, koje razvijaju sve sadržajniju parlamentarnu saradnju.

Kako je saopšteno iz Brajovićevog kabineta, on je govoreći o aktivnostima na unutrašnjem i međunarodnom planu, izrazio zadovoljstvo što je Skupština Crne Gore sve aktivnije uključena u procese unaprjeđenja pregovaračkog procesa, sa ciljem da politika proširenja ostane visoko na agendi evropskih institucija.

“Ambasador Lundin je prenio namjeru švedskog Parlamenta da u narednom periodu intenzivira saradnju sa Skupštinom, kao jednom od najznačajnijih institucija Crne Gore za donošenje politika. S tim u vezi najavio je posjetu delegacije švedskog Parlamenta, koju će predvoditi potpredsjednica Kerstin Lundgren, koja se već dvadeset godina bavi međunarodnom i bezbjednosnom politikom”, navodi se u saopštenju.

Sagovornici su, kako se dodaje, razmjenili mišljenja o trenutnim dešavanjima u Crnoj Gori i izazovima u njenom neposrednom okruženju.

ĐUROVIĆ U BRISELU

Potpredsjednica SNP CG Danijela Đurović u razgovoru sa evropskim parlamentarcima Tanjom Fajon i Andorom Deli ukazala na, kako je saopšteno iz SNP-a, zabrinjavajuću stagnaciju ukupnih reformi, ali i “nazadovanje Crne Gore u vitalnim oblastima, kao što su vladavina prava, medijske slobode, primjena demokratije”.

Đurović je prošle sedmice boravila u Briselu, gdje se srela sa zvaničnicima Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Evropske službe za spoljne poslove.

“Ona je istakla da se, nakon skoro osam godina pregovaranja sa EU, postavlja pitanje da li je crnogorskom rukovodstvu iskreni cilj članstvo naše države u Uniji ili se radi samo o izbornom mamcu kojim uspješno manipulišu godinama”, saopšteno je iz SNP-a.  

Ona je podsjetila da tokom 2019. godine nije otvoreno jedino preostalo pregovaračko poglavlje (Konkurencija), što je konstatovano i u zajedničkoj izjavi Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU (POSP).

“Potpuna blokada izbornih reformi i manipulacija Vlade sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, koja je rezultirala najvećim mirnim protestima u istoriji Crne Gore, jasan su pokazatelj degradacije demokratskih kapaciteta i urušavanja sistema vrijednosti, koje je praćeno drastičnim kršenjem osnovnih ljudskih prava”, saopšteno je iz SNP-a.  

SAVEZ ZA EVROPU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković sastaće se danas sa predstavnicima nevladine organizacije Green Home, najavljeno je iz Vlade.

Sastanak se organizuje u okviru inicijative Savez za Evropu, koja je pokrenuta sa ciljem prevazilaženja podjela i iznalaženja zajedničkog imenitelja u interesu građana i naše evropske perspektive.

Nakon sastanka biće objavljeno saopštenje za javnost, a Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore obezbijediće medijima fotografije i video snimke sa sastanka.

Premijer Marković uputio je poziv na dijalog relevantnim političkim i društvenim akterima, a do sada se sastao sa više nevladinih organizacija – Centrom za demokratsku tranziciju, Građanskom alijansom, Centrom za monitoring, Centrom za razvoj NVO, Centrom za građansko obrazovanje, Evropskim pokretom u Crnoj Gori i Akcijom za ljudska prava.

BOŠKO JAKŠIĆ

“Mitropolit sada vodi glavnu riječ i u Srbiji i u Crnoj Gori, što je svojevrstan poraz svjetovnih lidera i u Beogradu i u Podgorici. To je nama naša borba dala, Amfilohija za maršala!”, navodi novinar Boško Jakšić u autorskom tekstu, koji objavljuje “Pobjeda”.

Dok Evropska unija lansira novu formulu proširenja na Zapadni Balkan institirajući na stvaranju pravnih država, snažnih institucija i svekolikih sloboda, uvjerena da će tome kapitalno pomoći regionalna saradnja i investicije, države pretendenti vraćaju se konfliktnoj retorici koja ih je prije tri decenije uvela u ratove.

Region kao da se trudi da demantuje Brisel koji koncept stabilokratije, koji je omogućavao rast autokratije i nacionalizma, zamijeni insistiranjem na istinskim reformama u procesu stvarnja liberalnih demokratskih društava.

Zapadni Balkan je vrijeme političkog EU-vakuma namah popunio povratkom na katalog međusobnih, očito nezaliječenih sukoba. Kosovo je najupečatljivija ilustracija prelamanja interesa SAD, EU i Rusije (Kina investiciono pogleduje iz prikrajka), ali nije jedina. Sve je, umnogome zahvaljujući politikama balkanskih aktera, “oplemenjeno” krizom u Bosni i Hercegovini i dramatičnim kvarenjem odnosa Srbije i Crne Gore.

Bosanski lonac

Republika Srpska odavno se smatra bastionom ruskog Drang nach Westen, Prodora na Zapad. Milorad Dodik podržao je sve secesije koje su uvećale teritoriju Ruske Federacije i za uzvrat očekuje podršku Kremlja u svojoj neskrivenoj namjeri da “sruši” dejtonsku BiH, a Republiku Srpsku pripoji Srbiji, kao svojevrsnu kompenzaciju za gubitak Kosova.

Simptimatično je, koliko i opasno, da Dodik podržava formiranje trećeg entiteta, hrvatskog, što kod Bošnjaka opravdano priziva strahove o razgovorima Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana iz Karađorđeva.

Ni Beograd ni Zagreb ne obaziru se previše na činjenicu da je svaki BH-dogovor dvoje protiv jednog poguban za opstanak države u kojoj su Bošnjaci bili najveće od svih žrtava ex-Yu ratova.

Sadašnja kriza oko Ustavnog suda udara na temelje Dejtonskog sporazuma koji je u BiH prekinuo rat, ali nije uspio da stvori funkcionalnu državu. Dodik pripada osobama koje glume žrtve i zrače negativnošću, jer vjeruju da su za njihove probleme krivi svi drugi osim njih samih.

Aleksandar Vučić pokušava da lavira. Dok se Dodik brine za Srbe na Kosovu i u Crnoj Gori i govori da je odlukom Ustavnog suda u Sarajevu pređena “crvena linija”, predsjednik Srbije ponavlja frazu o poštovanju dejtonske BiH, njenog suvereniteta i integriteta i o neophodnosti očuvanja stabilnosti u regionu. Ukoliko se Vučić energičnije ne ogradi od politike lidera Srpske, uz nastavak podrške Srbima u RS , Dodik će Srbiju uvući u ozbiljne probleme.

Crna Gora i SPC

Ono što je Dodik u odnosima Srbije i BiH, to je Srpska pravoslavna crkva u odnosima Beograda i Podgorice. Još u vrijeme kada nije bilo nikakvih pritužbi vjernika SPC u Crnoj Gori, srpski patrijarh Irinej govorio je da je položaj Srba u Crnoj Gori gori nego u Nezavisnoj državi Hrvatskoj ili osmanskoj carevini.

Onda je stigao crnogorski zakon o vjerskim zajednicama i crkvenoj imovini koji je od starta imao dvije dimenzije: crkvenu i političko-državnu.

Predsjednik Milo Đukanović je, poput Henrija Osmog u Engleskoj, riješen da stvori crkvu koja bi dodatno potvrdila državni i nacionalni identitet zemlje kojom upravlja gotovo tri decenije. Ispostavilo se da je cijena uspostavljanja tog identiteta opasno produbila podjele. Srbi u Crnoj Gori, koji godinama ponavljaju da su diskriminisani, stali su u odbranu SPC koju doživljavaju kao zaštitnicu svog nacionalnog i vjerskog bića.

Zaboravljena je stara dogma: bogu božije, caru carevo. Sukob dvije crkve, etablirane SPC i crnogorske koja priželjkuje autokefalnost, pretvorio se u državni problem. Umjesto da se crkvenim problemima pravoslavlja bavi vaseljenski patrijarh, otvoren je prostor da se – uz jasne političke namjere – u konflikt umiješa i ruska crkva koja je odmah podržala “plemenitu i svetu borbu” koju SPC vodi u Crnoj Gori.

“Pravoslavna crkva je iznad političkih granica”, poručuje iz Beograda predsjednik Odjeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije, mitropolit volokolamski Ilarion, na šta američki specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Metju Palmer uzvraća optužbom da je Moskva odgovorna za “namjerne provokacije” i za širenje dezinformacija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Zašto su dvije zvanično sekularne države dopustile da njihove odnose određuje vjera i da šizmatski crkveni problemi prerastu u državne? Đukanović je potcijenio liturgijsku moć mitropolita Amfilohija koji je svojevremeno držao moleban Vladi tadašnjeg premijera Vučića, potom ga optužio da je “veleizdajnik” koji hoće da se odrekne svete srpske kosovske zemlje, a sada bi da crnogorskom ministru odbrane oduzme crkveni orden Svetog Save? Kada ga je dodjeljivao, zar to nije bilo uplitanje u svetovne poslove?

Izlaz

Mitropolit sada vodi glavnu riječ i u Srbiji i u Crnoj Gori, što je svojevrstan poraz svetovnih lidera i u Beogradu i u Podgorici. To je nama naša borba dala, Amfilohija za maršala!

Vučić, kao i u slučaju Dodika, pokušava da stvori utisak da se kloni zaoštravanja, ali prepuštajući vitriolsku retoriku svojim najbližim poslušnicima ne samo da dopušta da Srbija bude uvučena u konflkt, već ide na ruku srpskim akademicima koji su pisali Memorandum a kasnije se na sve načine protivili nezavisnosti Crne Gore.

Vučić i Đukanović moraju da pokažu lidersku mudrost, da se suoče sa izazovima i da riješe probleme koji očito postoje. Njihovo bjekstvo u istoriju neće donijeti ništa dobro. Zna se ko će platiti najveći ceh. Kao što se zna da je na ovim prostorima ljude najlakše mobilisati na nacionalizmu. Kada se sve to još okadi tamjanom, situacija može da iskoči iz okvira rješivosti. U svakom slučaju ostavljaju duboke, nepotrebne ožiljke.

Stvoren je galimatijas: država se miješa u crkvene poslove, crvka u državne. Vrijeme je da se vlasti uozbilje i da prestanu da – koristeći različite alatke – produbljuju podjele u sopstvenim društvima.

E sad pitanje da li svi ovi konflikti – iza kojih stoji isključiva želja vlastodržaca da sačuvaju pozicije – može da vodi ka ozbiljnijim konfliktima, oružanim. Ne vjerujem. Ne mogu na to više da utiču ni Istok ni Zapad. Nema izvođača ratnih radova. Značajan dio je već pobjegao, a onima koji su ostali nije do vojevanja.

Jesu ljudi ovog prostora podložni lakim i prozirnim manipulacijama, jeste da nasjedaju na zapaljive retorike koje raspiruju zastrašujuća osjećanja lažnog patriotizma, tačno je da podliježu sindromu poslušnosti, ali sve je to nedovoljno da bi (ponovo) ratovali. Ne zato što je istorijska svijest dosegla više nivoe, već jednostavno zbog apatije i umora.

Neće ni Vučić, ni Vulin, ni Plenković, ni Dodik, ni Čović, ni Izetbegović, ni Đukanović, ni Mandić naći dovoljno regruta da bi konflikte pokušali da riješe na način koji je Zapadni Balkan već jednom uveo u krizu čije posljedice i dan danas plaćamo.

To je rijetka povoljna okolnost u tmurnom svijetu regiona u kome živimo.

VOLTERS

Balkan je i dalje strateški važan region, gdje etničke tenzije unutar nacija i između susjeda i dalje podstiču regionalnu nestabilnost i primarna su meta upornog, malignog ruskog uticaja, rekao je vrhovni komandant NATO snaga u Evropi i šef Evropske komande američkih snaga general Tod Volters.

Svjedočeći pred Odborom za oružane snage američkog Senata, Volters je kazao da Crna Gora, predstavlja primjer uspjeha na Balkanu, uprkos značajnim pokušajima Rusije da zemlju odvrati od evroatlantskog puta.

“Pored istorijskih i kulturnih veza sa Balkanom, Rusija, održavanje socijalnih i političkih tenzija u regionu vidi kao centralni princip svog djelovanja, kojim pokušava da spriječi pojedine balkanske nacije, da napreduju na putu ka evroatlantskom usklađivanju i integraciji. Ipak, Crna Gora i uskoro pristupanje Sjeverne Makedonije u NATO predstavljaju sjajne priče o uspjehu, uprkos značajnim pokušajima Rusije da blokiraju i odvrate integraciju ovih zemalja”, rekao je Volters.

Govoreći o regionu Zapadnog Balkana, podsjetio je da – uprkos tome što je Kosovo 2008. godine proglasilo nezavisnost – Rusija, Kina i nekoliko drugih nacija još uvek nisu priznale status suverene nacije.

“Kosovo i susjedna Srbija još nisu normalizovali odnose, ali uprkos napetostima, i dalje ohrabrujemo obje strane da vode dijalog kako bi pronašle mirno rješenje”, kazao je Volters, dodajući da je misija KFOR-a glavna stabilizujuća sila na Kosovu.

Govoreći o bezbjednosti na evropskom tlu, Volters kaže da politička neizvjesnost, energetska konkurencija i napredne tehnologije, prijete da naruše uspostavljeni demokratski poredak.

“Rusija, Kina i Iran, nastoje da, agresivnim akcijama, iskoriste ovakve okolnosti koristeći sve instrumente nacionalne moći, a podržavaju ih sve sposobnije vojne snage”, ocijenio je Volters.

ŠEHOVIĆ

Potpredsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Damir Šehović kaže u intervjuu za Dnevne novine da će nova programska deklaracija SD poslužiti da dodatno ideološki oblikuju stranku kao partiju moderne, a ne radikalne populističke ljevice.

Programi partija su ključni dokumenti na kojima počiva njihov rad, zbog čega bi sa velikom ozbiljnošću trebalo da ih uzimaju i građani, kao i da prate koliko one rade na tim programskim odrednicama.

“Rad na programskoj deklaraciji će nam poslužiti da dodatno ideološki oblikujemo SD kao partiju moderne, a ne radikalne populističke ljevice, ka čemu poseže dobar dio dežurnih “cenzusolovaca” iz opozicije, koji demagogijom bez ikakvog pokrića u realnim činjenicama pokušavaju da preskoče izborni prag. Za razliku od njih, za nas politika nije rijaliti šou nego ozbiljna aktivnost, kojoj na takav način i pristupamo”, navodi Šehović.

Kaže i da su u SD-u svjesni da da su građani siti krupnih riječi i ispraznih floksula, i da zahtijevaju konkretno djelovanje od kojeg će obezbijediti egzistenciju za sebe i porodicu, školovati djecu…

“Upravo zato ćemo staviti najveći naglasak na ekonomiju i životna pitanja, ali i na obrazovanje, zdravstvo, socijalnu sigurnost, kulturu sa posebnim osvrtom na otvaranje nove perspektive za mlade ljude”, zaključio je Šehović.

SNP

Socijalistička narodna partija (SNP) izabrala je danas novi Opštinski odbor u Gusinju, na čijem će čelu biti Lakić Babović.

Kako je saopšteno iz te partije, za potpredsjednike 11-očlanog odbora izabrani su Slobodan Bojović i Radonja Ivanović.

Formirana je i podružnica Asocijacije mladih za taj grad, a na njenom čelu će biti Vasilije Miletin Ivanović.

„Na sjednici je razmatrana aktuelna politička situacija i data puna podrška rukovodstvu partije da istraje u nastojanjima da se dogode istinske promjene kod nas, kao i podrška veličanstvenim litijama u Crnoj Gori“, kaže se u saopštenju.

Sjednici Opštinskog odbora u Gusinju prisustvovali su potpredsjednik stranke Dragoslav Šćekić i članovi rukovodstva Miomir Vojinović i Darko Bubanja.

SAVEZ ZA EVROPU

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković razgovarao je danas, u okiru inicijative Savez za Evropu, sa predstavnicima Evropskog pokreta u Crnoj Gori i Akcije za ljudska prava (HRA) o velikom broju pitanja važnih za napredak na putu evropskih integracija, saopšteno je iz Kabineta premijera.

„Razgovori koje vodimo u okviru incijative Savez za Evropu su konstruktivni i podsticajni. Vjerujem da ćemo zajedno doći do boljih rješenja u oblastima važnim za proces integracije u EU, ali i za snaženje društvenog i političkog ambijenta“, kazao je premijer Marković.

Na sastanku sa predsjednikom Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilom Radulovićem razmatrana su pitanja vezano za novi model pregovaranja sa EU, vladavinu prava sa posebnim fokusom na borbu protiv korupcije kao i saradnju civilnog društva i Vlade. Poseban fokus stavljen je na predloge za jačanje ljudskih resursa i unapređenje politika za mlade.

O temama vezanim za međunarodne standarde u oblasti ljudskih prava, kako navode iz Vlade, detaljno je razgovarano na sastanku sa izvršnom direktoricom Akcije za ljudska prava Teom Gorjanc Prelević i njenim saradnicima.

Dodaje se da su razmijenjena mišljenja i o određenim zakonskim rješenjima u oblasti pravosuđa, jačanju nezavisnosti i odgovornosti u sudstvu, unapređenju ambijenta za rad medija, te o aktivnostima u domenu tranzicione pravde kao i prava mentalno oboljelih lica.

Na sastanku je razgovarano i o drugim pitanjima od značaja za vladavinu prava.

“Vlada Crne Gore će razmotriti dobijene predloge i zauzeti konkretne stavove u odnosu na njih”, piše u saopštenju.

Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin, ministarka javne uprave Suzana Pribilović i glavni pregovarač Alekandar Drljević.

18. POSP

Osamnaesti sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore (POSP), kojim su kopredsjedavali predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović i šef delegacije Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik, završen je usvajanjem Deklaracije i preporuka crnogorskih i evropskih poslanika.

Nakon 18. POSP-a Brajović i Bilčik u zajedničkom saopštenju istakli su kao opozitivan znak to što je Odbor za stabilizaciju i pridruživanje usvojio Deklaraciju i preporuke po četvrti put zaredom, i što su poslanici oba parlamenta bili u prilici da vode iskrenu i konstruktivnu debatu.

Tom prilikom pozdravljena je i nepokolebljiva predanost Evropskog parlamenta i Evropske komisije održavanju zamaha procesa proširenja i što je novi prijedlog Komisije od 5. februara o revidiranoj metodologiji proširenja ponovo potvrdio perspektivu punopravnog članstva u EU zasnovanog na zaslugama i činjenicu da se pregovarački okvir za Crnu Goru neće mijenjati bez njene saglasnosti.

Konstatovano je da je Crna Gora, sa 32 otvorena pregovaračka poglavlja od 33 i tri privremeno zatvorena, zemlja koja je najviše napredovala u pregovaračkom procesu ali i izraženo žaljenje što tokom 2019. godine nije otvoreno jedino preostalo pregovaračko poglavlje.

“Izražavamo žaljenje što privremeni parlamentarni Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva nije mogao da uspješno završi svoj rad prije nego što mu je istekao mandat 18. decembra 2019. godine. Privremeni skupštinski odbor je imao značajnu ulogu u poboljšanju postojećeg izbornog okvira, i podsjećamo na odgovornost svih političkih snaga zastupljenih u Skupštini da se u potpunosti ispune preostale preporuke posmatračkih misija OEBS/ODIHR-a”, navodi se u saopštenju. 

Kao veoma važno istaknuto je da se politički dijalog odvija u Skupštini Crne Gore. Brajović i Bilčik ponovili su da politički bojkot nije rješenje i pozivali sve opozicione poslanike da zauzmu svoja mjesta u Skupštini i učestvuju u predstojećim sastancima POSP-a, kao i u predstojećim opštinskim i parlamentarnim izborima, koji će se održati u aprilu odnosno najkasnije do novembra 2020. godine.
 
“Evropski parlament nastavlja da podržava pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i očekuje konkretne i opipljive rezultate u ključnim oblastima vladavine prava, što je i dalje od glavnog značaja u određivanju brzine ulaska Crne Gore u EU. Uporni izazovi u oblasti slobode izražavanja moraju se rješavati kao prioritetno pitanje, uključujući istrage i procesuiranje odgovornih za napade na novinare. Neophodni su dodatni i kontinuirani napori za povećanje nezavisnosti, transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti svih pravosudnih institucija i postizanje vidljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na svim nivoima”, navodi se u saopštenju.
 
Sagovornici su saglasni da je pitanje vjerskih zajednica isključivo u nadležnosti države Crne Gore i da je potrebno da bude u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima iz oblasti ljudskih prava, a naročito u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije od 24. juna 2019. godine.

“Pozivamo na nastavak inkluzivnog dijaloga sa svim relevantnim činiocima u vezi sa sprovođenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica”, navodi se u saopštenju.
 
Brajović i Bilčik osudili su, kako je saopšteno, pokušaj određenih poslanika da ometaju raspravu i opstruiraju proces glasanja tokom usvajanja Zakona 27. decembra 2019. godine i konstatovali mirna okupljanja onih građana koji se protive usvajanju Zakona koja su u toku.
 
“Pohvaljujemo Crnu Goru na posvećenosti inkluzivnoj regionalnoj saradnji i konstruktivnoj ulozi koju ima u regionu Zapadnog Balkana. Slažemo se da sve bilateralne i regionalne sporove treba rješavati kroz inkluzivni i beskonfliktni dijalog. Pozdravljamo dosljedno i potpuno usklađivanje vanjske politike Crne Gore sa svim stavovima i deklaracijama Evropske unije po pitanju Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike”, zaključili su Brajović i Bilčik.
 

BILČIK PORUČIO

Svi relevantni akteri u Crnoj Gori koji su privrženi evropskoj perspektivi države treba naporno da rade i dijalogom riješe sva otvorena pitanja, poručio je poslanik Evropskog parlamenta (EP), Vladimir Bilčik i pozvao sve koji bojkotuju javne institucije da učestvuju u njihovom radu.

Bilčik je, na konferenciji za novinare nakon završenog sastanka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kazao da dijalog mora da bude u crnogorskim institucijama, a ne na ulici.

On je pozvao svakog u Crnoj Gori ko je privržen evropskoj perspektivi države da naporno radi i da dijalog bude način dolaženja do rješenja.

„Itekako smo svjesni i istakli smo da postoje otvorena pitanja na kojima treba dalje da se radi. Neki procesi bi trebalo u većoj mjeri da se zasnivaju na dijalogu“, istakao je Bilčik.

On je pozvao sve koji su do sada bojkotovali javne institucije da razmotre taj svoj pristup i učestvuju u njihovom radu.

„Ne mislim tu samo na parlament, već na sve druge javne institucije, pojasnio je Bilčik.

Kako je naglasio, važno je da svi učestvuju u izborima i postupku donošenja odluka.

Prema riječima Bilčika, postoji saglasnost da je pitanje vjerskih zajednica nešto što je u isključivoj nadležnosti države, ali taj postupak mora da se vodi u skladu sa svim međunarodnim i drugim relevantnim standardima u oblasti ljudskih prava.

„Dijalog je način nalaženja rješenja u tom sporu i predlažemo da se u duhu dijaloga nastavi rad na tim pitanjima“, kazao je Bilčik.

Na pitanje da li je Brisel dobio pozive od opozicije da se uključi u dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, on je odgovorio da se mogu uključiti, ali jedino na poziv svih relevantnih aktera u Crnoj Gori.

„Ne možemo doći na poziv samo jednog dijela političkog spektruma. Jesmo spremni da pomognemo, ali kada se uključimo naše djelovanje uglavnom je vezano za sami postupak i procedure i pokušavamo da kreiramo prostor za razgovor i približavanje dvije strane“, obajsnio je Bilčik.

Kako je naveo, nikada nemaju cilj da nametnu neka rješenja, već da podstaknu dijalog.

Na pitanje na koji način EP može da pomogne Crnoj Gori u rješavanju institucionalne krize i da li to može da utiče na proces pristupanja države EU, Bilčik je odgovorio da je osnovni uslov za pristupanje Uniji funkcionalna i živa demokratija.

Takva demokratija, kako je dodao, zavisi od istih takvih institucija, funkcionalnih i živih, i to je nešto što je u rukama zemalja koje imaju status kandidata.

„Na samoj zemlji je da nađe najbolji način da postigne taj cilj, a osnovni zadatak javnih institucija je da obezbijede dobro uspostavljen sistem pravosuđa, slobodne medije i zaštitu ljudskih prava“, naveo je Bilčik.

EP, kako je istakao, spreman je da pomogne u tom procesu i ponudi savjete.

„Već smo bili u prilici da nas neke zemlje kandidati zamole za takvu vrstu pomoći i da učinimo šta možemo da se razvije politička kultura u paralementu i drugim javnim institucijama“, rekao je Bličik.

On je objasnio da za tu svrhu imaju različite mehanizme koji mogu da se aktiviraju i u Crnoj Gori, ali ukoliko to zatraži država.

Iskoristiti novu metodologiju pregovaranja sa EU

Govoreći o novoj metodologiji pregovaranja sa EU, Bilčik je naveo da su svjesni da je Crna Gora predvodnik u integracionom procesu i da se nada se da će novu metodologiju iskoristiti da taj proces bude intenzivniji.

On je kazao da se nada da će nova metodologija pregovaranja sa Evropskom unijom (EU) pomoći da zemlje koje su u tom procesu ulažu više napora i ostvaruju veći napredak.

„Tu mislim na cijeli region. Nadamo se da će se vidjeti više rezultata i da će postepeno ti procesi biti sve brži.

Bilčik je pohvalio Crnu Goru zbog apsolutne usklađenosti njene politike sa vanjskom politikom EU, prije svega sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom.

„Nadam se da ćemo u naredne četiri i po godine imati jednaku usaglašenost u drugim oblastima“, naveo je on.

Čitavo društvo da učestvuje u rješavanju problema

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da očekuje da Crna Gora ove godine otvori poglavlje 8 – Konkurencija, zatvori više poglavlja i dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24.

Kako je naveo, imaju optimistična očekivanja od ove godine, i kada je u pitanju predsjedavanje Hrvatske EU, kao i u drugom dijelu godine kada predsjedavanje preuzima Njemačka.

„Smatram da je najveća pomoć poslanika EP upravo ono što su uradili, odnosno što su ponašanjem i stavovima očuvali priču o proširenju. Nažalost, 2019. godina je propuštena godina što se tiče napretka u procesu proširenja, za čitav region“, rekao je Brajović.

Kako je naveo, Crna Gora, svidjelo se to nekom ili ne, regionalni je lider kada je u pitanju proces evropske integracije.

„Mi naše stvari rješavamo sami, a uvijek je dobrodošlo da imamo otvorenu komunikaciju sa svim evropskim partnerima“, kazao je Brajović i dodao da je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje sjajan forum saradnje.

Kako je dodao, sa poslanicima EP razgovarali su i o aktuelnoj temi, Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Brajović je naveo da se o tome može čuti ogroman broj manipulacija i u Crnoj Gori, ali i van nje.

Upitan kako komentariše mogućnost da Brisel bude neka vrsta medijatora u dijalogu o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, on je kazao da je Crna Gora spremna da razgovara o svim otvorenim pitanjima i da ih rješava sama.

„Mi smo za to da čitavo crnogorsko društvo učestvuje u rješavanju problema. Crna Gora je spremna i sposobna da implementira sve svoje zakone koji treba da važe jednako za sve“, naglasio je Brajović.

Kako je naveo, ne postoji mogućnost da funkcioniše država u državi i da neko bude izuzet od primjene zakona.

„Te svetinje, o kojima se priča, nalaze se u Crnoj Gori, gradili su ih preci svih nas u Crnoj Gori i ne možemo da otimamo nešto što je naše“, rekao je Brajović.

Upitan šta očekuje od dijaloga koji je inicirala Vlada, Brajović je naveo da smatra da je to odgovoran čin i da može da da dobre rezultate.