MVP

Ministarstvo Vanjskih poslova Crne Gore u reagovanju je ukazalo da je vandalski čin otuđenja table sa natpisom Ambasade Crne Gore u Ljubljani uslijedio nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, a ne prije, kako su prenijeli pojedini mediji.

“S obzirom na informacije objavljene u pojedinim medijima, a koje se odnose na vandalski čin otuđenja table sa natpisom Ambasade Crne Gore u Ljubljani, koji se desio 28. decembra 2019. godine, a o čemu je Ministarstvo vanjskih poslova obavijestilo javnost ukazujemo da je došlo do određenih manipulacija u javnosti, u kojima se, takođe, neistinito navodi da je MVP „događaj koji se desio dosta ranije uvuklo u kontekst zbivanja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo Vanjskih poslova ukazalo je da je vandalski čin uslijedio nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, dakle 28. decembra u 05.59h a ne 5. decembra u 17.59h, kako su prenijeli pojedini mediji, a što se vidi iz snimka.

Fotografija otuđene table je objavljena na društvenim mrežama u Crnoj Gori, istog dana oko 09:00h, odnosno tri sata nakon nemilog događaja, navodi se u saopštenju MVP-a.

Iz MVP-a su istakli da je vandalski čin od strane NN lica prijavljen istog dana (28.12.2019. godine) nadležnim organima Republike Slovenije.

“Djelujući u skladu sa svojim ovlašćenjima, nadležne institucije Slovenije preduzimaju sve aktivnosti kako bi se otkrio počinitelj. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore podržava sve aktivnosti institucija usmjerene ka otkrivanju počinilaca ugrožavanja imovine i skrnavljenja simbola Crne Gore i dostavlja snimak vandalskog napada na Ambasadu u Ljubljani, na kojem se vidi vrijeme i datum događaja,” zaključuje se u saopštenju.

Podsjetimo, Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije osudilo je napad nepoznatog počinioca na objekat Ambasade Crne Gore u Ljubljani.

POTVRDA DOBRIH ODNOSA

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore Rafet Husović ugostio je danas u svom domu u Podgorici ministra vanjskih poslova Republike Turske Mevluta Čavušoglua.

On je kazao da je posjeta turskog zvaničnika potvrda dobrih odnosa dvije države.

“Posjeta visokog turskog zvaničnika, potvrda je su odnosi između dvije države na visokom nivou, čemu doprinos daju Bošnjačka stranka i njen lider”, navodi se u saopštenju Bošnjačke stranke.

PISALI PREMIJERU

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti podržava i prihvata poziv na dijalog premijera Duška Markovića, navodi se u dopisu koji su uputili predsjedniku Vlade. Iz te institucije saopšteno je da je Crnoj Gori potreban dogovor, ne samo kao sporazum onih čiji su ciljevi različiti, već, kako su naveli, prije svega kao temeljni konsenzus onih koji žele da grade zajedničku kuću – Crnu Goru.

Istakli su da država Crna Gora i mir u njoj nemaju cijenu kao i da je put za njihovo očuvanje u poštovanju pravnog poretka i institucija te da se ostvaruje kroz dijalog i međusobno razumijevanje. Pojedinačni interesi, kako poručuju iz CANU, ne mogu biti iznad tih vrijednosti.

ASK

Za raspisane izbore za Skupštinu opštine (SO) Tivat koji će biti održani 5. aprila 2020. godine primjenjivaće se odredbe novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Ističu da će u narednom periodu sprovoditi mjere kontrole finansiranja političkih subjekata i vršiti nadzor nad poštovanjem obaveza, ograničenja i zabrana propisanih Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

S tim u vezi, ASK ukazuje zakonskim obveznicima da su od dana raspisivanja izbora u SO Tivat dužni da se pridržavaju odredbi novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbonih kampanja koji je usvojen 27. decebra 2019. godine i koji je stupio na snagu.

Podsjećaju da su tim zakonom propisane obaveze, zabrane i ograničenja za političke subjekte, organe vlasti i druge subjekte, koje se odnose na način upotrebe javnih resursa u toku perioda izborne kampanje.

ASK takođe ukazuje da novi zakon sadrži određene novine koje se odnose na rad političkih subjekata, organa vlasti i drugih subjekata od dana raspisivanja izbora do mjesec nakon održavanja izbora.

“Primjera radi, osim izvještaja propisanih prethodnim zakonom, novi propis obavezuje političke subjekte da u roku od sedam dana prije dana održavanja izbora dostave ASK-u izvještaj o medijskom oglašavanju u izbornoj kampanji. Izvještaj sadrži precizno označene i klasifikovane podatke o nazivu subjekta koji pruža usluge medijskog oglašavanja, broju i datumu računa za izvršene usluge, broju ugovorenih i izvršenih usluga, iznosu cijene bez popusta, popustu izraženom u procentu i plaćenom iznosu sa popustom”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju i da su subjekti koji pružaju usluge medijskog oglašavanja izborne kampanje dužni da ASK-u dostave cjenovnik usluga medijskog oglašavanja u izbornoj kampanji u roku od deset dana od dana raspisivanja izbora, odnosno do 13. febuara.

“Subjektima koji ASK-u ne dostave taj cjenovnik zabranjeno je pružanje usluga medijskog oglašavanja u toku izborne kampanje. Cijena za sve pružene usluge mora biti nominalno određena u dostavljenom cjenovniku, dok se cjenovnik ne smije mijenjati u toku kampanje”, navode iz ASK-a.

Podsjećaju i da za organe vlasti, novi zakon, između ostalog, predviđa u izbornoj kampanji skraćenje rokova za izvještavanje o budžetskoj potrošnji i socijalnim pomoćima sa 15 na 7 dana (svaki utorak, počev od 11. februara), ograničavanje isplata jednokratnih novčanih pomoći, objavljivanje odluka za upotrebu mehanizacije i opreme privrednih društava čiji je osnivač ili većinski vlasnik država ili opština, i dr.

“ASK će u zakonskom roku od deset dana od dana raspisivanja izbora donijeti Plan kontrole i nadzora, kojim će biti definisane aktivnosti koje će sprovoditi ovaj organ, te data uputstva zakonskim obveznicima o načinu ispunjavanja propisanih obaveza, ograničenja i zabrana u toku trajanja izborne kampanje kao i mjesec nakon održavanja izbora”, zaključuje se u saopštenju.

PREDSJEDNIŠTVO

Još jedna u nizu neistina koje se ovih dana plasiraju iz određenih centara u Beogradu je da je Crna Gora raznim kanalima tražila veći angažman NATO i da je odbijena, saopšteno je iz Službe za informisanje crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

Iz kabineta predsjednika Crne Gore saopšteno je da je beogradska “Politika” danas na prvoj strani objavila tekst pod naslovom „Koliko je Milo važan za NATO“, tvrdeći da nezvanično saznaje da je Crna Gora raznim kanalima tražila veći angažman NATO i da je odbijena.

“Čak se, da bi izgledalo autentičnije, daje pod navodnicima da ‘alijansa neće reagovati povodom verskih pitanja’. Informaciju slične sadržine prenijeli su i mnogi drugi srpski mediji”, navodi se u saopštenju.

To je, kako se ističe, još jedna u nizu neistina koje se ovih dana plasiraju iz određenih centara u Beogradu.

“Nije bilo nikakvog obraćanja NATO-u ili bilo kojoj drugoj međunarodnoj adresi za bilo kakvim angažmanom u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pa samim tim nije moglo biti ni reakcije, o kojoj se spekuliše”, zaključuju iz kabineta predsjednika Crne Gore.

DARMANOVIĆ

Delegaciji Srbije, koju je predvodio ministar odbrane Aleksandar Vulin, dozvoljeno je da uđe u Crnu Goru, rekao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, navodeći da se vojne uniforme koriste samo prilikom posjete spomenicima od državnog značaja.

Pojedini mediji objavili su informaciju da članovima delegacije Srbije nije dozvoljeno da u Crnu Goru uđu u vojnim uniformama.

Darmanović je kazao da je delegaciji Srbije dozvoljeno da dođe u Crnu Goru zbog posjete koja nije državna. 

On je rekao novinarima da je Ministarstvo kulture propisalo način na koji se koriste vojne uniforme.

One se, kako je objasnio, koriste samo prilikom posjetama spomenicima od državnog značaja, a grob nekadašnjeg ministra odbrane Savezne Republike Jugoslavije, Pavla Bulatovića, nije spomenik od državnog značaja, odnosno nije upisan na tu listu.

“Samim tim korišćenje vojne uniforme nije opcija koja se razmatra i to je jasno saopšteno”, rekao je Darmanović.

Kako je naveo, odgovorili su shodno propisima i to može da potvrdi Ambasada Srbije.

“Nijesmo pravili problem za posjetu o čijim motivima je najbolje sami da cijenite”, dodao je Darmanović.

Podsjećamo, Zakonom o strancima je određeno kad strani državljanin može nositi uniformu u Crnoj Gori.

KRETANJE STRANCA U UNIFORMI

Uslovi za nošenje strane vojne uniforme

Član 204

Za vrijeme boravka u Crnoj Gori stranac se može kretati u stranoj vojnoj uniformi, ako:

1) boravi kao član diplomatsko-konzularnog predstavništva strane države ili druge strane misije koja u Crnoj Gori ima diplomatski status u svojstvu vojnog predstavnika, dok misija traje;

2) je član strane vojne misije ili strane vojne delegacije za vrijeme službene posjete;

3) se nalazi na školovanju u vojnoj školi;

4) je član strane vojne misije ili strane vojne delegacije, sa diplomatskom ili službenom putnom ispravom, za vrijeme prelaska preko teritorije Crne Gore;

5) učestvuje u vojnoj vježbi i obuci.

Na osnovu Zakona jasno je da srpska delegacija nije mogla doći u Crnu Goru u vojnim uniformama jer nije riječ o zvaničnoj državnoj posjeti.

ISPRATILI IH MANDIĆ I KNEŽEVIĆ

Lideri Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević, ispred Hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu ispratili su Ognjena Maraša i Miloša Ajkovića, dvojicu mladića iz Zete, koji su krenuli pješke na hodočašće od Beograda do Podgorice.

“Ovaj podvižnički poduhvat Maraša i Ajkovića, vrijedan divljenja, još jedan je od dokaza da će sabornost srpskog naroda u Crnoj Gori, i podrška koja se u cilju očuvanja naših svetinja dobija u Srbiji, Republici Srpskoj i cijeloj dijaspori, predstavljati trajno istorijsko svjedočanstvo, dostojno najsvjetlijih stranica istorije našeg naroda”, navodi se u saopštenju DF-a.

STOLTENBERG UPOZORIO

Hibridne prijetnje postaju sve više opasnost, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, navodeći da su u Crnoj Gori u novemberu prošle godine, na zahtjev crnogorske Vlade, boravili NATO kontra hibridni timovi.

Stolteberg je to kazao na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara odbrane zemalja članica NATO-a, koji će sjutra početi u Briselu.

“Na Samitu NATO 2018. složili smo se da formiramo tim za podršku u borbi protiv hibridnih prijetnji i da pomognemo saveznicima da odgovore na hibridne prijetnje, zato što smo vidjeli da one sve više i više postaju realnost za sve više NATO saveznike”, kazao je Stoltenberg.

Upitan da prokomentariše situaciju u Sjevernoj Makedoniji gdje se vodi debata kako uvrstiti član 5 Ugovora u Zakon kao i što za to ne postoji podrška u parlamentu, Stoltenber je odgovorio da taj član moraju da imaju i poštuju sve potpisnice.

“Kad sve članice ratifikuju protokol, i Sjeverna Makedonija će morati da uvrsti član 5 u svoje zakonodavstvo,” kazao je Stoltenberg.

On je rekao da će se na sastanku naredna dva dana razgovarati o tome šta bi NATO mogao više da učini za izgradnju bezbjednosti i stabilnosti na Bliskom Istoku, oko podrške Avganistanu i izazovima koji predstavljaju ruski raketni sistemi.

Stoltenberg je rekao da je Moskva prekršila INF sporazum, koji se odnosi na nuklearne projektile srednjeg dometa.

“Zbog toga što nas ne može braniti sporazum koji poštuje samo jedna strana, dogovorili smo balansiran i koordinisan paket odbrambenih mjera,” kazao je Stoltenberg.

On je naveo da su NATO i njegovi partneri postigli izuzetan napredak u borbi protiv ISIS-a. 

“Milioni ljudi oslobođeni su ugnjetavanja. A ISIS više ne kontroliše nijednu teritoriju. Ali možemo i više”, poručio je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, ministri će razgovarati o budućnosti misije u Iraku. 

“NATO u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Iraka. Zato se blisko konsultujemo sa iračkom vladom dok gledamo u budućnost”, rekao je Stoltnberg.

On je kazao da će ministarski sastanak biti zaključen sastankom sa svim nacijama koje doprinose misiji za obuku u Avganistanu. 

Stolteberg je rekao da će se ministri odbrane sastati sa ukrajinskim kolegom kako bi pregledali reforme zemlje i podršku NATO-a.

ČAVUŠOGLU

Crna Gora je važna za mir i stabilnost u ovom dijelu Evrope, kazao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu, navodeći da vjeruje da će Crna Gora u najkraćem roku postati punopravna članica Evropske unije. U kontekstu aktuelnih prilika povodom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, Čavušoglu je naglasio da je bitno da se to pitanje ne politizuje i da se rješava u pravnom okviru, te da je jako važna ostvarena saradnja Crne Gore sa evropskim institucijama i pozitivne ocjene Venecijanske komisije.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović iskazao je zadovoljstvo zbog prilike da se sretne sa ministrom vanjskih poslova Turske i prilike da se nastavi razmjena informacija i unaprijedi zavidno partnerstvo između dvije države. Dinamičan politički dijalog i sveobuhvatna saradnja između Crne Gore i Turske, na najbolji način potvrđuju kvalitet diplomatskih odnosa starih 141 godinu, kazao je Đukanović.

On je iskazao zadovoljstvo bilateralnim vezama, dobrom ugovornom bazom, na čijim je temeljima zasnovana razuđena saradnja u svim sektorima, posebno odbrani i unutrašnjim poslovima. Crna Gora i Turska imaju odlične veze i na polju kulture, zdravstva i obrazovanja, što potvrđuje podatak o 300 studenata iz Crne Gore u Turskoj i odlična saradnja KC Crne Gore sa turskim zdravstvenim ustanovama.

Predsjednik posebno ističe značaj ekonomske saradnje i progres u toj oblasti, koji je podstaknut sastankom mješovite komisije i biznis forumom održanim prošle godine u Podgorici. Uz poruku dobrodošlice za turske investitore, Đukanović je ukazao na značaj ulaganja kompanija iz Turske u oblasti infrastrukture i turizma. On je zahvalio i za razvojnu pomoć nacionalne kompanije TIKA, kao važne pomoći za svestrani razvoj naše zemlje. Crna Gora je, kazao je Đukanović, spremna da pruži puni doprinos daljem unapređenju međudržavne saradnje i u kontekstu partnerstva u NATO, ali i duge istorije zajedničkih odnosa.

Erdogan pozdravio Đukanovića, uskoro dolazi u Crnu Goru

Čavušoglu je visoko cijeneći odnose dvije države prenio predsjedniku Đukanoviću pozdrave njegovog kolege Redžepa Taijipa Erdogana uz najavu skore posjete turskog predsjednika Crnoj Gori.

Saglasio se sa ocjenama pozitivnih kretanja saradnje dvije države prije svega u ekonomiji koja je iskazala veliki potencijal i rezultate.

Više od dvije hiljade turskih kompanija u Crnoj Gori, potvrda su dobrog investicionog ambijenta i sigurnosti Crne Gore kao investicione destinacije, kazao je Čavušoglu. Uz nastavak investicija, najavio je i otvaranje fondacije za mlade i povećanje broja stipendija za crnogorske studente. Svjesni stabilnosti koju predstavlja Crna Gora na Balkanu, sa velikim oduševljenjem pratimo korake koje pravite nakon nezavisnosti i reforme koje ste učinili na evroatlantskom putu, kazao je on. Jako smo ponosni što smo saveznici Crne Gore u NATO i vjerujemo da će, ukoliko ne bude prepreka unutar EU, Crna Gora biti sledeća članica, poručio je turski ministar.

Sagovornici su istakli značaj međusobne saradnje i povjerenja na Balkanu, kao i unapređenja odnosa zemalja Balkana i Turske.

U kontekstu aktuelnih prilika povodom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, ministar vanjskih poslova Turske je naglasio da je bitno da se to pitanje ne politizuje i da se rješava u pravnom okviru, te da je jako važna ostvarena saradnja Crne Gore sa evropskim institucijama i pozitivne ocjene Venecijanske komisije po pitanju Zakona.

Čavušoglu sa Darmanovićem: CG važna za region

Čavušoglu i ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović potpisali su sporazume o pružanju konzularne zaštite crnogorskim državljanima i o obavljanju plaćene djelatnosti izdržavanih članova porodice članova diplomatskog i konzularnog predstavništva.

Čavušoglu je kazao da je Crna Gora jako važna država za region i Evropu, iako je geografski mala zemlja.

“Crna Gora jako je važna za mir i stabilnost u ovom dijelu Evrope”, istakao je on na konferenciji za novinare nakon potpisivanja sporazuma.

Čavušoglu je kazao da je Turska podržala članstvo Crne Gore u NATO i da je u potpunosti podržava na putu ka članstvu u EU.

“Vjerujemo da će, u slučaju da ne bude nekih drugih političkih prepreka, Crna Gora u najkraćem mogućem roku postati punopravna članica EU i u tome je u potpunosti podržavamo”, naglasio je on.

Čavušoglu je rekao da žele da i u oblasti konzularnih usluga dodatno unaprijede odnose sa Crnom Gorom i da će se potruditi da te usluge pružaju na najbolji mogući način.

Prema njegovim riječima, odnosi dvije države na zavidnom su nivou i Turska je odlučna da sa Crnom Gorom dodatno unaprijedi odnose u svim oblastima.

“Danas smo izrazili želju da predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan u najskorijem mogućem roku posjeti Crnu Goru”, dodao je Čavušoglu.

Darmanović: Sporazum potvrda sadržajne saradnje

Darmanović je kazao da sadržajnu saradnju Crne Gore i Turske potvrđuje i današnje potpisivanje sporazuma o pružanju konzularne zaštite crnogorskim državljanima u zemljama u kojima Crna Gora nema svoja diplomatsko-konzularna predstavništva.

Kako je naveo, on i Čavušoglu saglasili su se da je, uprkos brojnim izazovima, važno očuvati mir i stabilnost u regionima.

“Nakon moje prošlogodišnje posjete Turskoj dolazak Čavošoglua u Podgoricu je nastavak intenzivnog političkog dijaloga i potvrda tradicionalno prijateljskih odnosa dvije zemlje”, naveo je Darmanović.

Kako je kazao, odnose Crne Gore i Turske, koji su osnaženi savezništvom u NATO, karakteriše intenzivna ekonomska saradnja, povećanje robne razmjene i stranih direktnih investicija.

Darmanović je dodao da su poznate turske kompanije prepoznale privredne potencijale Crne Gore.

Kako je naveo, postoje brojni potencijali za intenziviranje saradnje u domenima trgovine, preduzetništva, energetike, poljoprivrede, zaštite životne sredine, obrazovanja, sporta, kulture.

“Tome će svakako doprinijeti kvalitetna ugovorna baza između dvije države koja predstavlja dobru osnovu za realizaciju projekata od obostranog interesa“, zaključio je Darmanović.

Marković: Očekujemo više turskih investitora

Crna Gora i Turska imaju odlične prijateljske i partnerske odnose, ali i snažnu ekonomsku saradnju sa dobrim perspektivama za njeno dalje jačanje, saopšteno je na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića i ministra vanjskih poslova Republike Turske Mevluta Čavušoglua, koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi.

“Crna Gora ostvaruje snažan ekonomski rast u posljednje tri godine. Izutetno smo atraktivna investiciona destinacija i nadam se da će turske kompanije biti prisutnije, kao i da će ulaganja usmjeriti na sjever naše države. Raduje me porast trgovinske razmjene i očekujem dalji rast ukupne ekonomske saradnje“, kazao je predsjednik Marković.

On je ukazao na velika ulaganja u sveukupnu infrastrukturu, a zajednički je konstatovana nova vrijednost koju Crna Gora, njen turizam i ekonomija mogu dobiti valorizacijom aerodroma, za koje su interesovanje iskazale turske kompanije.

Ministar Čavušoglu je istakao da Crna Gora i Turska imaju odlične odnose i saradnju u svim oblastima. Ukazao je i na pomoć koju Turska preko svoje Agencije za međunarodni razvoj i saradnju (TIKA) pruža Crnoj Gori.

Turski šef diplomatije je istakao značaj Crne Gore za mir i stabilnost na Balkanu.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Vlade, Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnoj situaciji u regionu i ukazali na značaj postojanja jasne evropske i evroatlantske perspektive za Zapadni Balkan. Savezništvo u NATO je ocijenjeno kvalitetnim, a konstatovano je i da Crna Gora doprinosi ostvarivanju ciljeva Alijanse.

Čavušoglu Brajoviću: Turska vidi CG kao važnog saveznika

Turska vidi Crnu Goru kao važnog saveznika, kazao je ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Čavušoglu i podsjetio da je Turska davala podršku Crnoj Gori u svim fazama pristupanja NATO-u, jer, kako je ocijenio, Crna Gora predstavlja faktor stabilnosti i mira u regionu.

Čavušoglu se danas sastao sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Ivanom Brajovićem.

“Kontinuiranom razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske u značajnoj mjeri doprinosi razvijena parlamentarna diplomatija, istakavši da je saradnja u velikom broju oblasti zasnovna na principu uzajamne koristi, ali i međusobnog uvažavanja i poštovanja”, kazao je Brajović.

On je istakao da će njegova predstojeća zvanična posjeta Rapublici Turskoj biti prilika da se konkretizuju modeli saradnje između dva parlamenta i najavio da će sa zadovoljstvom prisustvovati i svečanoj proslavi 120 godina od formiranja Velike narodne skupštine Republike Turske, na poziv predsjednika turskog parlamenta Mustafe Šentopa.

“Čavušoglu je naveo da Turska vidi Crnu Goru kao važnog saveznika. Podsjetio da je Turska davala podršku Crnoj Gori u svim fazama pristupanja NATO-u, jer Crna Gora predstavlja faktor stabilnosti i mira u regionu”, navodi se u saopštenju.

Imajući u vidu odlične političke odnose ministar Čavušoglu je, kako se dodaje, istakao važnost saradnje između dva parlamenta, posebno kroz rad grupa prijateljstva i skupštinskih radnih tijela, koji doprinose daljem snaženju sveukupnih odnosa. Izrazio je uvjerenje da će predsjedavanje Hrvatske, ali i naredna tri predsjedavanja Evropskom unijom, doprinijeti ubrzavanju integracije Zapadnog Balkana.

“Sagovornici su se saglasili da se posjete i kontakti na visokom nivou održavaju zadovoljavajućom dinamikom, a da će njihovo intenziviranje doprinijeti boljem međusobnom razumijevanju i podsticajno djelovati na dalji razvoj odnosa, kako političkih, tako i ekonomskih”, zaključuje se u saopštenju.

SLUŽENA LITURGIJA

Članovi delegacije Ministarstva odbrane i Vojske Srbije (VS), predvođeni ministrom odbrane Srbije Aleksandrom Vulinom, prisustvovali su liturgiji u manastiru Kostrikovača u Rovcima kod Kolašina, povodom 20 godina od ubistva ministra odbrane SR Jugoslavije Pavla Bulatovića.

Kako je objavljeno na sajtu srpskog Ministarstva odbrane, liturgiju je služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a prisustvovali su članovi porodice Pavla Bulatovića, poslanici Demokratskog fronta (DF) i Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP) i građani.

Delegacija je položila vijenac kod spomenika Pavlu Bulatoviću.

Prisustvovao je i ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović.

U Crnoj Gori je problem sve što je srpsko, ocijenio je ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin, povodom zabrane oficirima iz njegove pratnje da u Crnu Goru uđu u uniformama.

Vulin je danas predvodio delegaciju Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, koja je u Rovcima kod Kolašina položila vijenac na spomenik Pavlu Bulatoviću, ministru odbrane SR Jugoslavije, ubijenom prije 20 godina u Beogradu.

Crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je ranije danas da je delegaciji Srbije, koju je predvodio Vulin, dozvoljeno da uđe u Crnu Goru, i da se vojne uniforme koriste samo prilikom posjete spomenicima od državnog značaja.

On je, komentarišući izjavu Darmanovića, kazao da je srpsko Ministarstvo odbrane još u petak od nadležnog crnogorskog ministarstva tražilo odgovarajuću dozvolu.

Kako je naveo, u ponedeljak, oko 14 sati i 30 minuta, rečeno im je da je sve u redu i da će biti onako kako su tražili.

„Mi smo tražili od nadležnog ministarstva Crne Gore da da odgovarajuću dozvolu našoj delegaciji, tražili smo to još u petak, a u ponedjeljak, negdje oko 14.30 nam je rečeno da je sve u redu i da će biti onako kako smo tražili. A onda su negdje oko 21.30 pozvali našeg ambasadora da mu kažu da sve može, ali da baš uniforma ne može. I na pitanje našeg ambasadora zašto, dali su odgovor da tako kaže Ministarstvo kulture. Evo, drago mi je da smo saznali zašta služi Ministarstvo kulture u Crnoj Gori i saznali smo da je, izgleda, sve što je srpsko ovdje problem – da zabranjuje srpsku uniformu,” kazao je Vulin.