UIKS

Tvrdnje pojedinih portala u Srbiji o navodnom nezakonitom planu puštanja zatvorenika na slobodu besmisleni su i krajnje neutemeljeni budući se kose sa važećim propisima i pravilima koja uređuju tretman lica lišenih slobode u zatvorskom sistemu Crne Gore, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Pojedini mediji u Srbiji objavili su vijest o navodnom puštanju zatvorenika iz Spuža kako bi se obračunali sa građanima koji učestvuju na litijama SPC. Navedenu vijest prenijelo je više srpskih portala.

“Ovakvi navodi su u potpunosti besmisleni i krajnje neutemeljeni, budući da se kose sa svim važećim propisima i pravilima koja uređuju tretman lica lišenih slobode u zatvorskom sistemu Crne Gore”, navode iz UIKS-a.

Dodaju da ovakvih planova ili inicijativa za nezakonito djelovanje u okviru UIKS-a niti je bilo, niti će ih biti.

VUČIĆ

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se nada, ali da ne može da očekuje da će Podgorica povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti te da je glas koji je podignut u Crnoj Gori, glas nepokorenog i nepokornog naroda, koji neće odustati od svojih svetinja i identiteta.

“Ako neko dirne u identitet naroda, onda dobije takav odgovor kakav smo vidjeli prethodnih sedmica. Tako da, šta god vi pravno radili, ljudi se, suštinski, na terenu ponašaju drugačije”, rekao je Vučić za Sputnjik.

On smatra da Srbija na najpametniji i na vrlo dostojanstven način pomaže Srbima u Crnoj Gori.

“Dakle, nemiješanjem u unutrašnje stvari Crne Gore, ali boreći se za prava našeg naroda u Crnoj Gori, za opstanak Srpske pravoslavne crkve (SPC), ne na nasilan način, već na pristojan, demokratski, pravni način, čini mi se da smo pronašli najbolju moguću mjeru”, istakao je Vučić.

O mogućnosti da se pridruži u Crnoj Gori na nekoj od litija, Vučić kaže da je to i htio, ali da nije otišao da to ne bi bilo protumačeno kao miješanje u unutrašnja pitanja druge države.

“Da li podržavam narod koji mirno protestuje, koji mirno traži svoja prava, koji želi da sačuva svoje svetinje, kako mislite da moj odgovor može da bude drugačiji od “da” i to jednog velikog “da”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije najavio je skori sastanak sa svim Srbima iz regiona.

“Po povratku iz Njemačke, imamo sastanak sa Srbima iz Crne Gore, iz BiH i svim drugim Srbima te nevladinim organizacijama iz Crne Gore. Slijedi dodjela odlikovanja i ordenja za Dan državnosti na Sretenje, a istog dana idemo u Brisel, jer već 16. februara tamo imamo mnogo sastanaka”, rekao je Vučić.

BRAJOVIĆ-BEŠOIR PLAG

U procesu evropskih integracija treba poštovati individualne zasluge i dostignuća svake države posebno, uz snažno sprovođenje reformskih procesa, zaključili su predsjednik Skupštine Ivan Brajović i ambasador Holandije u Crnoj Gori, Žil Arno Bešor Plag.

Brajović je danas primio Bešora Plaga u nastupnu posjetu, i upoznao ga sa prioritetima Crne Gore kada je u pitanju evropska integracija.

Kako je saopšteno iz Brajovićevog kabineta, predsjednik parlamenta je zahvalio Holandiji za podršku u ostvarivanju strateških vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore.

„U vezi sa tim, ukazao je na važnost parlamentarne saradnje, naročito jačanja kontakata sa holandskim parlamentarcima, ističući da je dobre političke odnose Crne Gore i Holandije neophodno staviti u svrhu ekonomske saradnje“, kaže se u saopštenju.

Bešor Plag je iskazao zadovoljstvo dobrim odnosima dvije države i istakao da je prioritet Holandije u tim odnosima članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.

On je, kako se navodi, dodao da je Zapadni Balkan potreban Evropskoj uniju, koliko je i Unija potrebna Zapadnom Balkanu, ističući da je Crna Gora predvodnik u integracionom procesu.

LAKIĆEVIĆ KOLAŠINCIMA

Odbornik DPS-a u Skupštini opštine Kolašin Nikola Lakićević apeluje na svoje sugrađane da ne dozvole da budu izmanipulisani, da dostojno kao i do sada praktikuju vjeru na mjestima predviđenim za to, a ne da ih zavode političkim interesima oni koji ih pozivaju na ulice i trgove.

“Poštujući vjerski osjećaj svakog građanina i ne željeći da utičem na slobodno izražavanje vjerskih ubjeđenja svakog pojedinca, kao mlad čovjek koji se bori da crnogorsko društvo usvaja standarde modernih evropskih civilizacija, zgrožen sam vandalskim činom skrnavljenja kulturno istorijskih spomenika i tradicije naše države, koji prethodnih dana postaju sastavni dio velikosrpskog folklora u Crnoj Gori”, saopštio je Lakićević.

Osudio je devastaciju Kolašina crtanjem trobojki na javnim površinama, fasadama ustanova i drugih objekata, kao i na ogradama mostova.

“Jednako sam zapanjen fašističkim ispadima, koji se ogledaju u natpisima na javnim površinama, kojima se poziva na smrt crnogorske nacije, a sve pod plaštom zaštite vjere i promocije velikosrpstva u Crnoj Gori”, kaže odbornik DPS-a u lokalnom parlamentu.

Smatra da učestali ispadi, kako je naveo, samo prave nemjerljivu štetu Srbima, koji su neodvojivi dio Crne Gore.

“Apelujem na građane Kolašina da ne dozvole da budu izmanipulisani, da dostojno kao i do sada praktikuju vjeru na mjestima predviđenim za to, a ne da ih zavode političkim interesima oni koji ih pozivaju na ulice i trgove. A organizatorima i izvršiocima farbanja predlažemo da svoj klero-nacionalizam izražavaju devastacijom svojih nekretnina, a ne javnih površina ili farbanjem svoje građevinske mehanizacije, pa će građanima Kolašina mnoge stvari biti jasnije”, navodi se u saopštenju.

DEMOKRATE

Povećanje plata DPS je obećao u predizbornom programu, dok Programom ekonomskih reformi od 2020. do 2022. godine Vlada Crne Gore predviđa pad realnih zarada, saopštila je Demokratska Crna Gora.

“Nesklad između predizbornog programa i programa DPS vlasti objašnjava svu prevarantsku ambiciju aktuelne vladajuće elite. Obmanuti radnike, penzionere i nezaposlene predizbornim predstavama koje nemaju uporište u realnosti, mogu samo oni koji su utemeljeni na kriminalu, pljački i prevarama”, poručuju Demokrate.

Kazali su da su Milo Đukanović i DPS u predizbornom periodu, između ostalog, obećavali bolji standard, drastično veće zarade, članstvo u EU.

“A u navedenom Programu ekonomskih reformi Vlade stoji: “Realne zarade će, shodno projektovanoj dinamici kretanja inflacije, u periodu 2020-2022. zabilježiti pad od 0,3%. U ovom periodu očekuje se stabilan rast potrošačkih cijena sa prosječnom stopom rasta od 1,3%.” Dakle, pad realnih zarada i kupovne moći građana. Ako uz ovo dodamo i činjenicu da su u poslednjih sedam godina penzije uvećane samo 10 eura, onda je jasno da su stranice DPS izbornog programa sračunate isključivo na prevaru građana. Šta su obećali, gdje ćemo biti, a gdje smo sada? Drastičan i kontinuiran rast standarda ostvaren je isključivo u uskim krugovima DPS vladajuće elite, dok je radnička klasa osiromašena i prezadužena, penzioneri dovedeni na ivicu egzistencije, nezaposleni pretvoreni u socijalne slučajeve ili natjerani da u nevolji napuste zemlju”, ističu Demokrate.

Koliko je stanje loše, kako navode, potvrđuje činjenica da je DPS morao čak i sebe demantovali i saopštiti građanima da u naredne tri godine ne samo da neće biti povećanja plata, već će one biti realno niže.

“Procenat od 0,3 odsto procijenjenog umanjenja izvjesno će biti i veći, što će, uz rast troškova života, još više narušiti standard građana. Zato smjena DPS vlasti nije samo političko, već pitanje budućnosti građana Crne Gore, njihove egzistencije i opstanka u ovoj zemlji”, zaključuju Demokrate.

REAGOVANJE DEMOS-A

Jučerašnje privođenje predsjednika barskog odbora Demosa Sava Vujoševića, po svemu sudeći ima funkciju zastrašivanja građana, saopšteno je iz Demos-a.

Kako prenose mediji, Vujošević je  juče uhapšen nakon što je policija tokom pretresa njegove kuće pronašla veću količinu oružja za koju nije imao dozvolu, ili je oružani list istekao.

“Nemajući namjeru da sputavamo akcije policije na osnovu zakonskih propisa, a želeći da se takve akcije odvijaju u kriminogenim sredinama u nažalost duboko kriminalizovanom crnogrskom društvu, hapšenje Vujoševića u akciji velikim brojem policajaca navodi na sumnju da se radi  o drugim motivima”, navodi se u saopštenju.  

Iz Demos-a navode da neposjedovanje ili neobnovljena dozvola za oružje naslijeđeno od pokojnog oca ne mogu biti razlog za spektakularne akcije privođenja koje pred građanima sprovodi policijska ekipa sa desetak policajaca i nekoliko policijskih vozila.

Tvrde da barski pravnik Savo Vujošević nikada nije osuđivan i uživa širi ugled poštenog građanina Bara.

“Pratićemo dalje postupanje policijskih organa i tužilaštva, sa ciljem otkrivanja pravih motiva ovog hapšenja, koji u ovom trenutku vode ka aktivnom učešću Sava Vujoševića na litijama kao pravu koje ima kao građanin i vjernik”, navodi se u saopštenju.

VULIN

Vrlo je zanimljivo da oni imaju problem što dolazi neko iz Srbije. Mi smo susjedne zemlje, šta je loše u tome, upitao je Srpski ministar odbrane, Aleksandar Vulin na RTS-u.

Srpski ministar odbrane, Aleksanar Vulin, rekao je za RTS da je Srbija sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem na čelu jedini garant mira u regionu. Istakao je da Srbi u Crnoj Gori nemaju pravo na jezik, pismo, ni da se mole u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Vulin je, gostujući u Dnevniku RTS-a istakao da on nije kritičar Crne Gore, kako ga često nazivaju, već kritičar vlasti koja pokušava da otme hramove i manastrie Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Vulin je juče posjetio grob bivšeg ministra odbrane SRJ Pavla Bulatovića, 20 godina od njegovog ubistva. Međutim, delegaciji Srbije je zabranjeno da uđe u uniformama.

On je rekao da to nije očekivao i istakao da nije bio u privatnoj posjeti, već je došao u ime Ministarstva odbrane.

“Vrlo je zanimljivo da oni imaju problem što dolazi neko iz Srbije. Mi smo susjedne zemlje, šta je loše u tome”, upitao je Vulin.

Naveo je da se mitropolit Amfilohije zahvalio srpskoj delegaciji, ali da je dodao da je sramotno što ministar odbrane Crne Gore nije došao da oda poštu Bulatoviću.

Povodom zabrane ulaska u uniformama, Vulin je rekao da je delegacija Srbije sve do ponedjeljka u pola tri popodne imala apsolutnu dozvolu crnogorskih vlasti, ali da su oni o 21.30 pozvali srpskog ambasadora da mu saopšte promijenjenu odluku.

“Učinili su sve da bismo mi rekli da nećemo da dođemo”, rekao je Vulin.

Ističe i da je, kada je Aleksandar Vučić želio da obiđe Srbe u Crnoj Gori, odmah došlo do gunđanja i navoda kako je to miješanje u unutrašnje stvari drge države.

Vulin je rekao da je u Srbiju svako dobrodošao da obiđe sunarodnike i vidi kako se prema njima odnosi.

Srpski ministar odbrane je rekao da je prema zvaničnoj statistici Srba u Crnoj Gori oko 25 odsto a samo ih je pet odsto zaposleno u javnim službama. Kaže da oni nemaju pravo na pismo, jezik, ni elementarno pravo da se mole u Srpkoj pravoslavnoj crkvi.

Kako je rekao, sve što se desi u Hrvatskoj, par godina kasnje se desi i u Crnoj Gori.

NEZAVISNI POSLANIK

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović pridružiće se Demosu Miodraga Lekića, piše Dan.

Rudović sa Lekićem blisko sarađuje od oktobra 2018, od kada zajedno djeluju u istom poslaničkom klubu u Skupštini Crne Gore.

Rudović, jedan od osnivača i nekadašnji potpredsjednik Građanskog pokreta URA, kazao je Danu da sa Lekićem dijeli prije svega političke ciljeve, ali i politički i ljudski svjetonazor.

“Prije svega, saglasni smo da u politici, kao i u životu, nije sve dozvoljeno i da vizija drugačije i bolje Crne Gore podrazumijeva nepokolebljivost u ostvarivanju cilja i ozbiljnost u argumentaciji. Meni je jednako važan nesporan zajednički stav da je demontiranje postojećeg sistema i istinsko okretanje vrijednostima evropskih demokratija uslov za napredak crnogorskog društva i za jačanje države Crne Gore, kao zajedničke i jedine kuće svih nas, kako god se nacionalno pisali”, kazao je Rudović.

Rudović je u poslaničke klupe prvi put ušao 2016. godine i to iz Građanskog pokreta URA, partije koja je tada bila u Koaliciji Ključ, koju su još činili i Socijalistička narodna partija (SNP) i Demos.

Velika koalicija Ključ je na parlamentarnim izborima u oktobru 2016. godine osvojila devet mandata.

Nosilac liste tada je bio Miodrag Lekić, pa ne čudi što se Rudović u susret ovogodišnjim parlamentarnim izborima, koji se očekuju na jesen, vratio jednoj od te tri strukture.

Dvije godine kasnije, u julu 2018, Rudović je napustio GP URA zbog, kako je tada naveo, neslaganja sa politikom koju je u tom trenutku vodilo rukovodstvo te partije.

Kako je URA u tom periodu bojkotovala parlament, a Rudović bio protiv takve odluke, smatrajući da je bojkot besmislen, nastavio je da u Skupštini Crne Gore djeluje kao nezavisni poslanik.

GRUBIŠIĆ

Crna Gora je lider u evropskim integracijama, a cilj svih je da bude spremna za članstvo u EU do kraja mandata sadašnjeg komesara za proširenje Olivera Varheljija, kazao je Veselko Grubišić, ambasador Hrvatske, zemlje koja trenutno predsjedava Savjetu EU. Predstavljajući prioritete hrvatskog predsjedavanja Savjetu EU, on je kazao da se nada da će Crna Gora prevazići situaciju u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, kako bi svi djelovi društva mogli doprinijeti ubrzanju evropskog puta države.

Dobro je, kaže ambasador Hrvatske, što je Varhelji posjetio Crnu Goru. Ohrabruje i njegova poruka kako se nada da će bar jedna od šest zemalja Zapadnog Balkana biti spremna za EU do kraja njegovog mandata.

“Znamo da je Crna Gora lider proširenja, pa je cilj svih nas da makar Crna Gora bude spremna”, istakao je Grubišić.

Vjeruje i da će situacija u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti biti prevaziđena.

“Neka međusobni dijalog, uključivost i strpljivi dijalog prevladaju i neka se pronađu najbolja rješenja kako bi svi dionici društva mogli doprinijeti ubrzanju puta prema članstvu u EU”, poručio je Grubišić.

A Hrvatska će se, sa svoje strane i tokom predsjedavanja Savjetu EU, zalagati za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja.

“Vjerodostojna politika proširenja vođena načelim vlastitih postignuća i pravedne uvjetovanosti, djelotvorno podstiče reformske procese i jamac je boljitka i stabilnosti Jugoistoka Evrope”, kazao je Grubišić.

A novi model pregovaranja Evropske unije, kaže predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović, treba čitati pozitivno.

“U smislu da je ona namijenjena da napravi proces transparentnijim za sve zainteresovane, da ga bolje razumiju i da ubrza koliko je moguće, za one koji su posvećeni da rade na reformama. Tako da je to jedna vrsta pozitivne konkurencije od koje Crna Gora nikad nije bježala”, kazala je Đurović.

Ambasador Hrvatske smatra da je novi model idealan za Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

“Te dvije države kad započnu, one mogu jako mjerljivo ići naprijed, vidjeti nagrađivanje, a političke elite neće moći reći vidite mi smo super, jer radi se o finansijskom nagrađivanju, ako ste ubrzani jednostavno imate više sredstava”, ocijenio je Grubišić.

Snažna Evropa u svijetu punom izazova slogan je Hrvatskog predsjedavanja Savjetu EU, a ambasador te države u Crnoj Gori nada se dobrim vijestima iz Zagreba, gdje se u maju održava samit Unije i Zapadnog Balkana.

ZAKONODAVNI ODBOR

Zbog VD stanja čelnih ljudi u sudstvu i tužilaštvu, Crna Gora je u problemu, ocijenio je poslanik Liberalne partije Andrija Popović na sjednici Zakonodavnog odbora. Naglasio je da taj problem treba rješavati. Iz Ministarstva pravde poručeno je da je poziv premijera Duška Markovića na dijalog prilika da se i o tome razgovara.

Da je za izbor čelnih ljudi u tužilaštvu i sudstvu potrebno obezbjediti prvo dvotrećinsku, a potom u drugom krugu tropetinsku podršku poslanika u Parlamentu podsjetio je na sjednici zakonodavnog odbora poslanik Liberalne partije Andrija Popović.

To je situacija, kako kaže, na koju treba podsjećati.

“Crna Gora je u velikom problemu u nezavidnoj situaciji naši čelni ljudi i u sudstvu i u tužilaštvu su u stanju VD. Znam da teško možemo to da promijenimo na ovom odboru, ali mi moramo da apelujemo sa svih pozicija da krenemo u rješavanje te i takve situacije”, kaže Andrija Popović iz Liberalne partije. 

Marijana Laković Drašković iz Ministarstva pravde smatra da je dijalog koji je inicirao i sam premijer prilika za novu energiju u kojoj će svi ključni akteri koji se zalažu za EU budućnost Crne Gore sarađivati.

“U pravcu bržeg i kvalitetnijeg ispunjavanja obaveza iz naše evropske agende i boljitak nasih građana u konačnom,” navela je ona. 

Na sjednici su inače razmatrane i jednoglasno usvojene izmjene i dopune Zakona o sudovima i Državnom tužilaštvu za koje je rečeno da su usklađene sa evropsKom praksom.

Za razliku od prijedloga ovih izmjena one koje se odnose na zakon o tajnosti podataka niJEsu dobile podršku svih prisutnih.