VARHELJI ĐUKANOVIĆU

Proširenje Evropske unije (EU) biće prioritet novog rukovodstva Evropske Komisje (EK), rekao je komesar za proširenje EU Oliver Varhelji, navodeći da je njegov postavljen zadatak da barem jedna država iz regiona bude spremna za članstvo do kraja mandata aktuelne EK. Crna Gora bi mogla biti spremna za članstvo u EU do 2024. godine, kazao je Vahrelji.

Varhelji je, na radnom ručku sa predsjednikom Crne Gore Milo Đukanovićem, potvrdio da će nova Komisija biti geopolitička i da će se više i dublje uključiti u pitanja vanjske politike na strateški način.

„Zapadni Blakan, će u tom smislu biti neka vrsta testa, jer ako ne budemo uspješniji nego ranije, onda nećemo biti kredibilna geopolitička Komisija“ kazao je Varhelji.

On je najavio pojačano prisustvo, uticaj, saradnju i podršku razvoju zemljama Zapadnog Balkana u procesu proširenja.

Prema njegovim riječima, bilo je izvjesnog zamora od proširenja, ali upravo proširenje će biti prioritet rukovodstva EK.

„Zato je za mene bilo ključno da ovako rano posjetim Crnu Goru koja je predvodnik u ovom procesu i možda jedna od potencijalnih zemalja koja bi mogla biti spremna za članstvo do 2024. godine“, istakao je Varhelji.

On je poručio da nudi partnerstvo Crnoj Gori na tom putu i ukazao na potrebu ubrzanja reformi, jasnu opredijeljenost i brzo reagovanje.

„U pogledu aktuelne situacije u vezi sa nedavno usvojenim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti EU i EK nijesu tu da bi dale smjernice kako država reguliše pitanja vjerskih sloboda, a do rješenja treba pokušati doći kroz dijalog na način koji će biti prihvatljiv objema stranama“, poručio je Varhelji.

Đukanović je rekao da je zadovoljan posjetom Varheljija nedugo nakon njegovog izbora i početka rada nove EK i da je njegova posjeta znak ohrabrenja da će proces proširenja dobiti željenu dinamiku, a evropska perspektiva regiona biti izglednija i dostižna.

On je podsjetio na opredijeljenost Crne Gore za ostvarivanje evropske perspektive, kao najbolje moguće i jedine dobre perspektive za zemlje Zapadanog Balkana, uz sprovođenje reformi i poštovanje pravila igre koja važe u zajedničkoj evropskoj kući.

„Uprkos raznim fazama političkog i društvenog života kroz koji prolazimo, kao što je aktuelna situacija opterećenja nasljeđem iz perioda disolucije bivše Jugoslavije, ne dozvoljavamo da nam to zaokupi dominantu pažnju, već te procese rješavamo u svrhu emancipacije i u skladu sa demokratskim standardima Evrope“, pojasnio je Đukanović.

On je rekao da je uvjeren da je mjesto Crne Gore u Evropi i da visoko dostignutim nivoom ekonomskih i demokratskih standarda budemo dio ujedinjene i moderne Evrope 21. vijeka.

Crna Gora će, kako je naveo, biti veoma odgovoran partner i posvećeni promoter evropskih vrijednosti u regionu.

„Potvrda tome je i poziv na dijalog svim relevantnim društvenim činiocima u cilju podsticaja i mobilizacije cijelog društva da kroz kvalitetan process, a ne prečicama, dođemo do članstva koje će biti zasluženo“, rekao je Đukanović.

Đukanović je kazao da je zadovoljan novim geostrateškim pristupom EK, jer je to ono na čemu je insistirao u svim razgovorima sa evropskim zvaničnicima u prethodnom periodu.

On je pozdravio napore za konsolidacijom Evrope, kao i korake u novoj metodologiji pristupanja, ističući da nas ohrabruje ambicija nove EK i pružanje prilike zemljama kandidatima da i prije nego postanu članice budu dio napora podizanja globalne konkurentnosti Evrope.

Sagovornici su tokom radnog ručka kojem je prisustvovao i šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, ukazali na značaj dijaloga za rješavanje svih pitanja, kao uslova za evropski put i punu stabilnost.

SEKULIĆ

Demokratski front je još jednom pokušao da obmane domaću ali i širu javnost, ovoga puta kroz deklaraciju proslijeđenu Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, saopštio je Predrag Sekulić, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore i šef delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope.

“Misleći valjda da su procedure Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope poznate samo njima, podmetnuli su neistine u deklaraciji koju su potpisali dominantno poslanici delegacija Srbije i Rusije. Takođe, ovu deklaraciju su, preko svog advokata, znajući da njima više niko ne vjeruje, ni građani, ni Mitropolija, predstavili kao podršku Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope,” ističe se u saopštenju Sekulića.

Oni navode da je sami tekst deklaracije prepun neistina – od početne da je Zakon usvojen bez prethodne konsultacije sa vjerskim zajednicama i protivno preporukama Venecijanske komisije do toga da se njime krše ljudska prava.

“Iskreno, vjerujemo da ni jedan poslanik koji je potpisao ovu deklaraciju nije pročitao Zakon o slobodi vjeroispovijesti (u to sam se i lično uvjerio u razgovoru sa nekima od njih). Ali ono što je osnovno jeste činjenica da ovaj akt nema nikakvu pravnu snagu osim što će se naći na sajtu Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope. Ova deklaracija, što piše i u samom dokumentu, obavezuje samo njene potpisnike. Naime, da bi ovakvu deklaraciju postavili na sajt, potrebna vam je, prema pravilima Savjeta Evrope, podrška samo dvadeset poslanika iz dvije poslaničke grupe. To ni u kom slučaju ne znači da vi imate podršku tih političkih grupa, kako se neistinito predstavlja putem medija. I, naravno, uz sve neistine, na fejsbuk stranicama partija Demokratskog fronta,” piše u saopštenju.

Oni podsjećaju da je i konferencija koju je organizovao Demokratski front u Strazburu doživjela fijasko.

“Treba jasno saopštiti da do sada nije bilo podrške pokušaju “internacionalizacije” pitanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Od svih odbijanja na koja su naišli, čini se da je Demokratskom frontu najteže pala izjava predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića da je ovo pitanje unutrašnja stvar Crne Gore,” zaključuje Sekulić.
Predrag Sekulić, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore i šef delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope

AMFILOHIJE I VARHELJI

Trenutna situacija narušava imidž Crne Gore u Evropi, kao i sliku njene demokratije, saopšteno je nakon sastanka komesara Evropske unije (EU) za susjedsku politiku i proširenje Olivera Varheljija i Mitropolita crnogorsko-primorskog (MCP) Amfilohija.

Kako je saopšteno iz MCP, Varhelji i Amfilohije sastali su se danas u zgradi Delegacije Evropske unije u Podgorici i tom prilikom razgovarali o najnovijim društvenim i političkim dešavanjima u vezi Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Amfilohije se, kako su kazali, zahvalio Varheljiju na njegovom interesovanju i angažovanju po tom pitanju.

On mu je, kako se dodaje, ukazao na ključne prigovore Srpske pravoslavne crkve povodom načina donošenja i samog sadržaja zakona, koji je po mišljenju Crkve, antiustavan i diskriminacioni.

“Razgovor je završen u obostranoj nadi da će saradnja biti nastavljena a rješenje postignuto, jer trenutna situacija, kako je zaključeno, narušava imidž Crne Gore u Evropi, kao i sliku njene demokratije”, zaključuje se u saopštenju MCP.

HUSOVIĆ SA VARHELJIJEM

Crna Gora je svjesna svojih obaveza u procesu pristupanja EU, ali i svi politički i društveni akteri na javnoj sceni moraju dati doprinos u ispunjeju obaveza i uz pomoć partnera iz EU sve će rezultirati ostvarenjem konačnog cilja, saopštio je potpredsjednik Vlade Rafet Husović nakon sastanka sa evropskim komesarom Oliverom Varheljijem.

Husović je razgovarao sa evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku Oliverom Varheljijem neposredno nakon njegovog dolaska u Podgoricu.

Husović je poželio dobrodošlicu komesaru Verheljiju uz očekivanje da će njegova posjeta dati novi inpuls aktivnostima pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

“Država Crna Gora je svjesna svojih obaveza u procesu pristupanja EU i svih otvorenih pitanja kojima se moramo pozabaviti u narednom periodu. Smatram da svi politički i društveni akteri na javnoj sceni moraju dati dodatni doprinos i napor u ispunjeju obaveza i da će sve to uz pomoć partnera iz EU rezultirati ostvarenjem konačnog cilja, a to je pristupanje Crne Gore zajednici najrazvijenih zemalja u Evropi. Ovdje moram naglasiti da i dalje postoje odrđene snage u Crnoj Gori, kao i van nje, koje uporno opstrujiraju ove procese, a naročito nakon učlanjenja Crne Gore u NATO alijansu,“ kazao je Husović.

Komesar Varhelji je istakao da je njegova posjeta pravi signal da EU želi da zajednički radi sa Crnom Gorom u procesu njenog pristupanja.

“Poznat je moj stav, da će učineti sve da bar jedna država pristupi Evropskoj uniji tokom njegovog mandata. Danas sam tu da prenesem tu poruku, da želimo da sarađujemo ali i da to znači puno više rada i zalaganja u ispunjenju obaveza,“ istakao je Varhelji.

Sagovornici su se saglasali da je potreban ozbiljan dijalog unutar institucija države Crne Gore kako bi se prevazišla trenutna situacija i kako bi Crna Gora što prije nastavila svoj evropski put.

DEMOKRATE

Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, učestvovao je na sastanku sa evropskim komesarom za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Oliverom Varheljijem, kojem je iznio ocjenu da se Crna Gora nalazi u najdubljoj, političkoj, institucionalnoj i društvenoj krizi u posljednjih dvadesetak godina.

Bečić je dodao da je kriza koja je ionako postojala dodatno produbljena usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Naglasio je da su Demokrate, kao opozicioni predstavnici, pravovremeno upozoravali na moguće posljedice usvajanja jednog takvog zakona.

“Iznio sam ocjenu da se Crna Gora nalazi u svojevrsnom vanrednom stanju. U ovom trenutku imamo najmasovnije, najdostojanstvenije protestne skupove u istoriji Crne Gore. Na stotine hiljada građana svih vjera i nacija, različitih političkih opredjeljenja, mirno izražavaju nezadovoljstvo zbog usvajanja nepravednog, neprihvatljivog, neustavnog zakona, koji je, uzgred, kao što sam rekao komesaru, usvojen bez prethodnog suštinskog dijaloga i konsenzusa sa onima na koje se odnosi, a to su tradicionalne crkve i vjerske zajednice. U svojevrsnom vanrednom stanju smo i zbog toga što u ovom trenutku nemamo uslove za slobodne izbore, jer je upravo DPS blokirala i obesmislila proces izbornih reformi. Mi, koji smo iz opozicije radili u Odboru, radili smo marljivo. Demokrate su predložile 16 zakonskih projekata, 200 rješenja, i rekao sam komesaru da smo na taj način pobili sve argumente druge strane i pokazali da je opozicija bila konstruktivna, da opozicija zna, umije i hoće da dođe do slobodnih izbora, ali da je DPS, u ključnom momentu, blokirao i obesmislio taj proces”, kazao je Bečić.

Kako je dodao, vanredno stanje je i u pravosuđu i brojnim crnogorskim institucijama.

“Imamo v.d. stanje u VDT-u, u Sudskom savjetu, nemamo predsjednika Ustavnog suda, predsjednika DIK-a, direktora ASK-a, da imamo predsjednicu Vrhovnog suda, koja je prema mnogim ocjenama, i unutra i vani, izabrana neustavno treći put, imamo aferu ‘Koverat’, ‘Stanovi’, jedno opšte nepovjerenje u ono što su institucije na kojima počiva naše društvo”, naveo je Bečić.

Bečić je napomenuo da se sve opozicione partije u Crnoj Gori snažno zalažu za ulazak Crne Gore u EU, da ne vide alternativu, a da, isto tako, očekuju aktivnu podršku i pomoć EU na putu razrješenju duboke krize u kojoj se zemlja nalazi.

On je istakao da što se prije pristupi rješavanju problema, to će se lakše doći do rješenja.

“Ako se nastavi gledanje problema sa strane, problemi će postajati sve veći, a do rješenja će se sve teže dolaziti, pa bismo, hipotetički, u jednom trenutku, mogli da imamo pola Crne Gore na ulicama, a sa druge strane, simulaciju demokratije kroz neke jednopartijske izbore. Mislim da ni ovo sada, a ni ta, hipotetički moguća situacija, ne priliči kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji, ali sva odgovornost je na vlasti koja je proizvela ovako duboku krizu” zaključio je predsjednik Demokrata.

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ – VARHELJI

Predsjednica SDP Draginja Vuksanović Stanković sastala se sa Komesarom za proširenje EU Oliverom Varheljijem, kojem se zahvalila što se posjeta Crnoj Gori našla na njegovoj agendi tako brzo nakon njegovog imenovanja, što potvrđuje posvećenost Evropske Unije sprovođenju agende proširenja.

Ohrabruje činjenica, kako je kazala, što je komesarov dolazak praćen novom metodologijom proširenja koja će se zasnivati upravo na onim vrijednostima za koje se zalaže SDP, kao jedina partija u Parlamentu koja je pune tri decenije na konceptu građanske i evropske Crne Gore.

“Princip kredibiliteta i transparentnosti u procesu ispunjavanja naših evropskih obaveza ono je što Crna Gora duguje,
ne samo Evropskoj Uniji čijem članstvu teži, nego svojim građanima. Evropska komisija već duže vrijeme ukazuje na fenomen zarobljenih država i ovom novom metodologijom se upravo obavezuje na bolje reagovanje na strukturalne manjkavosti u procesu pregovora. To je upravo jedini ispravan pristup da države koje su otvorile proces pregovora prestanu da budu isključivo fasadne demokratije”, naglasila je predsjednica SDP u obraćanju komesaru Varheljiju.

Ona je tokom susreta kazala da je mnogo dokaza koji govore o usporavanju demokratskih procesa u ovom regionu, pa tako i u Crnoj Gori.

“Već duže vrijeme upozoravamo aktuelnu vlast da se Crna Gora nalazi u stanju ozbiljne i duboke političke i institucionalne krize koja je dovela do toga da u izbornoj godini nemamo uslove za slobodne izbore, i da u toj izbornoj godini, mimo uobičajenih demokratskih standarda, moramo da mijenjamo izborno zakonodavstvo. Nažalost izgubili smo dragocjeno vrijeme, posebno od 2016. do danas, da na pravi način započnemo rješavanje ove krize na bazi sveobuhvatnog političkog dijaloga. Tek sada vidimo neke signale od vlasti da postaju svjesni problema koji su godinama negirali i mi ćemo se povodom te
činjenice ponijeti kao odgovoran politički subjekat”, saopštila je Vuksanović Stanković.

Kako je dodala, SDP je uvijek otvorena za suštinski dijalog koji bi vodio rješavanju problema, jačanju procesa reformi i kredibiliteta procesa EU integracija zemlje.

PAŽIN

Samo efikasno i odgovorno pravosuđe koje ima sve uslove da donosi nezavisne, nepristrasne i stručne odluke može zavrijediti visoko povjerenje građana i biti oslonac ukupnog društvenog razvoja, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin na prvoj sjednici Savjeta za praćanje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa 2019-2022.

Pažin je podsjetio da Ustav i zakoni Crne Gore propisuju visok stepen zajedničkog odlučivanja i podijeljenu odgovornost vlasti i opozicije za funkcionisanje ključnih pravosudnih institucija, a samim tim i ukupan razvoj društva i evropski put Crne Gore.

“Iluzorno je i kratkovido razmišljanje da će bilo kome u Crnoj Gori biti bolje ako stanje vladavine prava bude gore, odnosno ako opozicija bude blokirala imenovanja na ključne pozicije u tužilaštvu i sudstvu i uslovljavala ih drugim nevezanim političkim zahtjevima. Moramo kao odgovorni ljudi misliti izvan dnevnih političkih ciljeva, kako da na te vitalne pozicije dovedemo najodgovornije i najstručnije osobe. Jer nema te politike koja želi dobro Crnoj Gori koja se može ostvariti bez stabilne vladavine prava,“ naveo je potpredsjednik.

Ocijenio je da se ostvarenje jasnije linije odgovornosti Tužilačke organizacije može postići samo kroz široki politički i društveni dijalog o novim pravnim rješenjima kako vrednovati rezultate u borbi protiv svih vrsta kriminaliteta, sa posebnim akcentom na najteže oblike poput organizovanog kriminala, ali i kome adresirati odgovornost ukoliko ti rezultati izostanu.

Pažin je ukazao da je politički sistem Crne Gore pravno projektovan za mnogo viši stepen demokratske kulture, dijaloga i saradnje od onog kojeg danas imamo, kada je riječ o važnim nacionalnim pitanjima.

“Zato je odgovornost prije svega na ključnim političkim akterima da svoju verbalnu posvećenost evropskim vrijednostima pokažu na djelu i daju nepodijeljenu podršku ključnim pravosudnim institucijama zaduženim za vladavinu prava i ukupni napredak društva. Na to nas sve obavezuje dvotrećinska podrška građana evropskoj budućnosti Crne Gore”, zaključio je potpredsjednik.

Savjet za praćanje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa 2019-2022 formiran je radi praćenja aktivnosti državnih organa usmjerenih na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, integracija u evropski pravosudni sistem, jačanje dostupnosti, transparentnosti i javnog povjerenja u pravosuđe, kao i razvoj državnih organa i profesija koje rade u sistemu pravosuđa.

OPOZICIONARI KOMESARU EU

Pomoć međunarodne zajednice neophodna je da bi se pokušalo naći rješenje za trenutnu situaciju u Crnoj Gori, saopštili su predstavnici opozicije nakon sastanka sa komesarom za proširenje Evropske unije Oliverom Varheljijem.

Prilog Tatjane Debeljević, TVCG

Lider URE Dritan Abazović kazao je da se problemi u Crnoj Gori više ne smiju gurati pod tepih i da Evropska unija stvari mora nazvati pravim imenom, saopštili su iz GP URA, nakon sastanka sa Varheljijem.

U saopštenju se navodi da je bilo riječi  oko izbornih zakona i reformi koje nijesu urađene.

“Potrebno je implementirati preporuke OSCE i stvoriti uslove koji će biti bolji u odnosu na uslove koje smo imali 2016. godine. Nije poenta izaći na izbore za koje svi unaprijed znamo da će biti neregularni. Ukoliko se vlast ne obuzda, kriza koju imamo će postati regionalni problem”, naglasio je Dritan Abazović.

Predsjednik URE je posebno naglasio ulogu i ponašanje predsjednika Mila Đukanovića u stvaranju i produbljivanju krize u Crnoj Gori.

“Đukanović je dio problema, a nikako dio rješenja. Što prije se to shvati, prije ćemo i izaći iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi. URA je snažno posvećena evropskim vrijednostima ali ne smijemo više stvari gurati pod tepih jer onda nećemo nigdje stići. Treba prekinuti sa licemjerstvom dijela međunarodne zajednice i stvari konačno početi nazivati pravim imenom”, kazao je Abazović Varheljiju.

Poslanik Demokratskog frota Nebojša Medojević rekao je da su, u današnjem razgovoru sa Varheljijem, kazali da su zabrinuti zbog razvoja političke sitacije u Crnoj Gori i upozorili na grubo kršenje elemenata temeljnih ljudskih prava.

Kako je rekao, crnogorski predsjednik Milo Đukanović je u intervjuu na Javnom servisu pozvao državne organe da grubo krše Ustav.

“Pozvao ih je da se ne drže ustavnih nadležnosti, već da odgovaraju lično njemu i najavio da će on dati instrukcije tužilaštvu i policiji kako da postupaju u odnosu na, kako ih je on nazvao, državne neprijatelje”, poručio je Medojević.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović rekao je da je za pronalazak rješenja za trenutnu situaciju neophodna pomoć međunarodne zajednice.

“Prije svega EU, s obzirom na to da je Crna Gora u ugovornom odnosu sa njom i da svaki dijalog koji planira da bude uspješan, mora biti sproveden uz međunarodnu zajednicu i uticaj. Crna Gora neće postati zona ruskog uticaja nakon demokratskih promjena u njoj, jer je to ono čime se naši evropski partneri plaše”, kazao je Rudović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je pro-zapadno i pro-evropski opredijeljena i, kako je naveo, »sve priče koje DPS plasira su samo sijanje straha radi zadržavanja vlasti«.

Predsjednik DEMOS-a Miodrag Lekić rekao je da su na sastanku istakli da je opozicija, iako ima razlike među njima, proevropska.

“Dragocjene su poruke Varheljija da treba izaći na izbore i da ne preporučuje bojkot. Uočili smo da je takozvana reforma crkve u izbornoj godini predmet rzgovora u Briselu”, dodao je Lekić.

UCG: Zadržavamo pravo da odlučimo o bojkotu

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović saopštio je Varheljiju da razumije poziv EK da se izađe na izbore, ali da opozicija zadržava pravo da o tome odluči naknadno, imajući u vidu trenutnu situaciju i usložnjavanje prilika koje bi mogle uslijediti.

“Mi smo imali privilegiju da ovdje dočekamo brojne komesare zadužene za proširenje, Vas i Vaše prethodnike, Vi međutim sličnu privilegiju nijeste mogli imati – ništa se nije promijenilo od prvog susreta sa prvim predstavnikom Evropske komisije. Kada bismo naša izborna pravila primijenili u državama Evrope, Vi ne biste morali brinuti za svoju političku karijeru gospodine Varhelji – bili biste tu i kroz dvije decenije”,saopštio je Danilović komesaru EU.

Danilović je predstavnika EK upoznao i sa stavom UCG da je dijalog o izbornim uslovima i izborima uopšte nemoguć u situaciji u kojoj je Vlada usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nametnula, kako je rekao, vanredne prilike u zemlji.

“Ne radi se više o evropskoj budućnosti Crne Gore nego prosto o budućnosti naše zemlje koja je najozbiljnije ugrožena”, zaključio je Danilović.

Joković: Prvo o Zakonu pa o izborima

Nakon susreta sa Oliverom Varheljijem, komesarom za proširenje Evropske unije predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Vladimir Joković istakao je da prvo treba riješiti Zakon o slobodi vjeroispovijesti, pa onda početi dijalog opozicije i vladajuće većine kako bi se došlo do fer zakona, navodi se u saopštenju SNP-a.

“Sve ovo treba riješiti kako niko sljedeće parlamentarne izbore ne bi mogao da ne prizna, nego naprotiv da se onima koji naprave najbolji rezultat čestita i da Crna Gora krene putem stabilizacije i slobode”, kazao je Joković.

On je dodao da u ovim uslovima u Crnoj Gori teško može da dođe do parlamentarnih izbora i da je ključni problem Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Ohrabruje činjenica na koju je Verhelji ukazao a to je da je odluka koja je crkva autokefalna na Konstantinopolju i Vaseljenskoj patrijaršiji, a ne na državi. Za ulazak Crne Gore u redovno stanje ključna stvar je da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti povuče, poništi ili da se donese drugi zakon”, navodi se u saopštenju.

JANKOVIĆ OCIJENILA

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Srbije Brankica Janković osudila je kao diskriminatornu i uvredljivu izjavu ministra zdravlja Zlatibora Lončara da “vodi politiku da Crnogoraca ne bude u njegovom resoru”, kao i da u Srbiji na mnogo vodećih mjesta ima Crnogoraca “koji ne znaju da pričaju srpski”.

Janković je istakla da je takav stav u suprotnosti sa Ustavom i principima ravnopravnosti svih građana i građanki, prenio je list Danas.

Povjerenica je ukazala da ovakve izjave mogu uznemiriti građane i da je na nosiocima funkcija velika odgovornost da promovišu toleranciju, razumijevanje i ravnopravnost.

“Srbija ima visok nivo zaštite prava nacionalnih manjina i ovakve izjave štete ugledu države”, zaključila je Brankica Janković.

Ustav Srbije propisuje zabranu diskriminacije, naročito po osnovu nacionalne pripadnosti, a Ustavom je zagarantovana posebna zaštita nacionalnim manjinama radi ostvarivanja potpune ravnopravnosti i očuvanja njihovog identiteta.

Zakon o zabrani diskriminacije propisuje zabranu diskriminacije nacionalnih manjina na osnovu nacionalne pripadnosti, etničkog porekla, vjerskih uvjerenja i jezika.

ĐUKANOVIĆ SA CETINJA

Lider DPS-a Milo Đukanović poručio je da je usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti namjera bila da se učvrsti vladavina prava, uz ocjenu da je svojinsko pravo “jedno od temeljnih stubova vladavine prava”.

Đukanović je na sjednici Opštinskog odbora Prijestonice Cetinje sinoć ocijenio da je u Ustavu Crne Gore garantovana nepovredivost svojinskog prava.

“Nema vladavine prava u državi u kojoj neko može da uzurpira tuđu imovinu, u ovom slučaju državnu imovinu”, rekao je Đukanović.

On je rekao da je cilj bio da se kroz ovaj zakon definiše šta je ono što predstavlja slobodu vjeroispovijesti.

“Interpretacija slobode vjeroispovijesti iz krila SPC, da imamo srpsku crkvu i da svi imamo mjesto, svi pravoslavci imamo mjesto đe ćemo se moliti Bogu, predstavlja monopolistički pristup. Dakle, ako je ‘sloboda vjeroispovijesti’ pa dajte mi slobodu da ja vidim gdje ću da upražnjavam vjersko pravo i slobodu, ako sam vjernik. Ili, nemojte mi spotičavati kao hendikep da se ne bih mogao baviti nekim važnim društvenim poslom zato što nijesam vjernik?! To je pokušaj nametanja svog monopola, a u uslovima monopola nema ravnopravnosti vjerskih zajednica nema, odnosno slobode vjeroispovijesti”, istakao je Đukanović.

On je ocijenio da je ovaj zakon, zapravo pravni put u demokratskim društvima koje ostavlja mogućnost svakome ko vjeruje da je nešto njegovo, da to i dokaže.

“Problem je u tome što oni znaju da nemaju nijedan argument za ovo što tvrde i potvrđuju da je u pitanju teška manipulacija. Oni manipulišu emocijama ljudi izvodeći ih na ulice, tvrdeći da se nešto otima, pa još ne kažu da se otima od crkve nego se otima od tih ljudi, od vjernika?! I oni danas brane ono što je zapravo rezultat otimačine na štetu države Crne Gore. Dakle, mi danas naspram ostvarenja do kojih smo došli, a došli smo dakle do građanske države, multietničke države, do države koja je proevropski orijentisana, do sekularne države, mi danas imamo staru ponudu, a ponuda glasi: ’Crna Gora treba da bude srpska država, treba da bude teokratska država, treba da bude srednjovjekovna država.’ Ovo je pokušaj da se Crna Gora vrati u srednji vijek. To je nešto što je danas u igri i to je nešto što bi mi trebali da učinimo kao ustupak da bi se ljudi razišli sa ulica i da tu Crnu Goru ostavimo u nasleđe svome potomstvu….Vjerujem da ćemo narednih dana predočiti crnogorskoj javnosti ko je zapravo taj ko se ovako brutalno obračunava sa Crnom Gorom da bi nastavio da zloupotrebljava imovinu”, rekao je predsjednik DPS-a.

Đukanović se osvrnuo i na duboke podjele u crnogorskom društvu.

“Ne vidjeti to, i ne baviti se time, bilo bi krajnje neodgovorno. Ja ne kažem da je svo rješenje tog problema u rješavanju crkvenog pitanja, ali sam duboko ubijeđen da je važan dio tog rješenja upravo u rješavanju statusa pravoslavne crkve…“, istakao je Đukanović. Predsjednik DPS-a je naglasio da je nakon svih ovih događaja mnogo više ubijeđen da je to potrebno uraditi: “Dakle, ovo iskustvo me uvjerava da je to nužno uraditi i ako to ne uradimo plašim se da će ona mina na koju je neko podsjetio, koja je u temeljima crnogorskog društva i dalje prijetiti crnogorskom društvu i prije svega multietničkoj demokratiji u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.

Šta bi, upitao je Đukanović pravoslavlju naudila autokefalna Crnogorska crkva.

“Šta je naudila pravoslavlju autokefalna Srpska crkva, kada se izdvojila iz Vaseljenske patrijaršije ili Bugarska crkva, Rumunska crkva?! Zašto je to sad velika opasnost od obnove Crnogorske pravoslavne crkve? Naravno, odgovora nema. Odgovor je onaj koji mi znamo, zato što Srpska pravoslavna crkva nije u misiji afirmacije i zaštite pravoslavlja i pravoslavnih vjernika, ona je u nacionalnoj misiji, ona je u nacionalističkoj misiji. U Crnoj Gori to je misija posrbljavanja Crne Gore. Ako želite da radimo zajedno na zaštiti i afirmaciji pravoslavlja u Crnoj Gori, ko bi bio toliko neodgovoran da ne doprinosi tome, naravno, vodeći uvijek pažljivo računa i o pravima drugih ljudi druge vjeroispovijesti u Crnoj Gori. Ali, ako želite da umjesto toga, ili pod plaštom toga pravite srbizaciju Crne Gore, e onda mi to ne doživljavamo drugačije do kao velikosrpski nacionalizam, i na to naravno nećemo pristati, na to ne možemo pristati,” zaključio je Đukanović.

”Hajde da sada razgovaramo o zakonu, da pokušamo da otklonimo nedoumice koje postoje, da pružimo svima priliku da izađu sa argumentima, da razriješimo to pitanje, koje se tiče odnosa države i vjerskih zajednica, da stvorimo uslove za odvojenost crkve i države, da stvorimo uslove za slobodu vjeroispovijesti, da stvorimo uslove za vladavinu prava i poštovanje svojinskog prava, pa ćemo naravno, ovim pitanjem nastaviti da se veoma temeljno i veoma uporno bavimo sa uvjerenjem da će crnogorska država biti stabilna onda kada budemo zaokružili ne samo svoju državnu, nego i duhovnu i društvenu infrastrukturu koja uključuje obnovu autokefalne pravoslavne crkve”, istakao je predsjednik DPS-a.

U svom izlaganju one se osvrnuo i na opoziciju.

“”Svi ćemo biti mnogo relaksiraniji kada Crna Gora dobije nacionalno odgovornu opoziciju, kada budemo imali opoziciju koja će ukazivati na naše slabosti, koja će biti ozbiljan takmac sa nama, ali koja neće prijetiti Crnoj Gori”, zaključio je Đukanović.