DEMOKRATE I SNP

Odluka Uprave policije da ubuduće ne obezbjeđuje litije koje organizuje MCP, nezakonita je i protivustavna i neće posvađati građane Crne Gore, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore. Iz SNP-a su saopštili da je obezbjeđivanje litija zakonska obaveza Uprave policije.

Cijeneći okolnosti i aktuelna dešavanja policija je donijela odluku da u narednom periodu neće obezbjeđivati litije, a svu odgovornost za eventualne incidente i narušavanje reda i mira na ulicama u gradovima naše države snosiće organizatori, navodi se u saop[tenju Uprave policije.

“Uprava policije je previdjela činjenicu da su litije molitveni skupovi kojima se ispoljavaju vjerska osjećanja i ostvaruje sloboda vjeroispovijesti, pa je ovakvim saopštenjem direktno osporila pravo građana na ispoljavanje vjerskih osjećanja zagarantovanih Ustavom Crne Gore”, poručuju Demokrate.

Kažu i da se na taj način dodatno pokazuje koliko je i neiskren poziv na dijalog premijera Duška Markovića koji je upućen Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

“Građani Crne Gore su prevazišli podjele, udružili se bez obzira na nacionalne i vjerske različitosti”, saopštile su Demokrate.

Kažu i da takva odluka Uprave policije dokaz da aktuelni režim nema demokratski odgovor na legitimne zahtjeve iznijete tokom mirnih okupljanja građana.

“Sa tih okupljanja mogle su se čuti samo poruke mira, ljubavi, zajedništva, bratske sloge, a slali su ih pripadnici različitih religija ukazujući da žele promjenu jednog zakona koji je neustavan i koji krši ustavom zagarantovana prava. Takav protest je civilizacijska tekovina i demokratsko pravo svakog građanina”, navode Demokrate.

SNP: “Obezbjeđivanje litija je zakonska obaveza”

Socijalistička narodna partija najoštrije osuđuje današnju odluku vrha Uprave policije da snage reda više ne obezbjeđuju litije koje organizuje Mitropolija crnogorsko-primorska.

“Mi u SNP-u smatramo da mirnim litijama obezbjeđenje nije ni potrebno, ali je svakako značila pomoć časnih i profesionalnih predstavnika saobraćajne policije. Uostalom, to je i zakonska obaveza Uprave policije”, smatraju u SNP-u.

Posle svega, kako smatraju u SNP-u, sasvim je jasno da Đukanoviću i DPS-u nije cilj ulazak u Evropsku uniju.

“SNP, skupa sa građanima, nastavlja dostojanstvenu odbranu vrijednosti”, navodi se u saopštenju.

MARKOVIĆ U PISMU

Predsjednik Vlade Duško Marković uputio je danas relevantnim političkim i društvenim činiocima pismo kojim ih poziva na dijalog o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive, saopšteno je iz Vlade.

„Članstvo Crne Gore u EU i njegov značaj za budućnost naše zemlje, i generacija koje dolaze, prevazilazi sve dnevno-političke interese, i na nama je da učinimo dodatan napor da pokrenemo i postignemo politički konsenzus oko ovog suštinskog pitanja“, navodi se u pismu premijera Markovića.

Dio toga svakako je i dijalog i dogovor o izbornom zakonodavstvu i povezanim uslovima za izbore, što je neophodno za jačanje međusobnog povjerenja koje je preduslov svakog napretka.

„U tom kontekstu, spremni smo za otvoren i iskren razgovor i dogovor kako bismo dodatno poboljšali zakonske i ostale preduslove koji se tiču izbornog procesa, bilo da se radi o medijskom zakonodavstvu, zakonima u pravosuđu odnosno drugim propisima koji će unaprijediti vladavinu prava, što će sve doprinijeti i uspješnim reformama iz evropske agende“, naveo je predsjednik Vlade.

Premijer Marković je siguran da politički konsenzus i kompromis, vođen našom integracijom u EU, stabilnošću i bezbjednošću zemlje, od nas očekuju i naši građani i birači, kao i međunarodni partneri.

“U tom duhu, otvoreni smo za svaku inicijativu koja će tome doprinijeti. Na ovaj način ćemo potvrditi političku zrelost i posvećenost, kakva se očekuje od zemlje članice NATO i najnaprednijeg kandidata za članstvo u EU”, naveo je Marković.

Produbljivanje podjela, navodi se u pismu premijera, nije ni u čijem interesu osim onih koji ne žele napredak Crne Gore i njeno članstvo u EU. “Umjesto u prošlost treba da gledamo u budućnost i u ono što vjerujemo da svi, kao država i društvo, dijelimo – a to je evropski cilj: „Zbog toga je Crnoj Gori potreban savez za Evropu”, navodi premijer.

Predsjednik Marković je konstatovao da su demokratski izbori po međunarodnim standardima, u kojima će svi imati jednaku šansu,  zajednički interes i neophodan preduslov za završne faze pregovora sa EU koja nas u narednih nekoliko godina očekuje.

„Iako Vlada kao predstavnik vladajuće većine nosi posebnu odgovornost, nju ima i opozicija, da bude kontrolor vlasti i učini je boljom, ali i da doprinese u ispunjenju zajedničkog cilja“, navodi se u pismu premijera Markovića.

On vjeruje da za to ima kapaciteta na strani Vlade, ali i na strani političkih aktera koji su izvan nje, kao i svih drugih društvenih činilaca koji ne pripadaju ni Vladi ni političkim partijama.

„Zato smo u potpunosti spremni za dijalog i kompromis o ovim i svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive“, zaključuje se u pismu predsjednika Vlade Crne Gore.

Pismo premijera Markovića poslato je parlamentarnim opozicionim partijama, predstavnicima akademske zajednice, NVO koje se bave pitanjima važnim za evropske integracije, štampanim medijima, a Vlada ostaje otvorena za inicijative svih aktera koji smatraju da svojim učešćem mogu da doprinesu ostvarivanju pomenutih ciljeva.

PROŠIRENJE EU

Komesar EU za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varheji boraviće sjutra i prekosjutra u Srbiji i Crnoj Gori, gdje će razgovarati s najvišim zvaničnicima dvije države i predstavnicima opozicije.

Planove Evropske komisije za region, Varheji će u petak u Podgorici predstaviti predsjedniku i premijeru Crne Gore Milu Đukanoviću i Dušku Markoviću, i predstavnicima opozicionih partija, saopštila je Evropska komisija.

On će sa sagovornicima razgovarati o temama značajnim za put Crne Gore ka EU i trenutnim političkim dešavanjima u toj zemlji, navodi se u saopštenju.

Konferenciju za novinare održaće s premijerom Markovićem.

Dan ranije, komesar EU za proširenje i susjedsku politiku će se u Beogradu sastati sa srpskim zvaničnicima.

Varheji je pred put rekao da se raduje prvim posetama Srbiji i Crnoj Gori, gdje će razgovarati “o planovima za verodostojnu perspektivu članstva Zapadnog Balkana u EU”.

“Razgovaraćemo i o radu na reformama povezanim s pristupanjem Evropskoj uniji, uključujući oblasti vladavine prava, i o relevantnim dešavanjima”, naveo je Varheji.

IZBORI U APRILU

Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Tivat na današnji dan je 11.702, što je 181 birač više nego na prethodnim izborima u aprilu 2018, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kako su naveli iz MUP-a, uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima Filijale za građanska stanja i lične isprave Tivat, svakim radnim danom u terminu od osam do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš).

Prilikom neposrednog uvida, dodaje se, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak.

“Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. Obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Takođe, građanin zahtjev za promjenu adrese može podnijeti i lično, na šalterima Područne jedinice/ Filijale za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova, u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište”, saopštili su iz MUP-a.

Podsjetili su da se u birački spisak upisuju sdržavljani Crne Gore koji imaju biračko pravo, a nakon donošenja odluke o raspisivanju izbora i lica koja biračko pravo stiču najkasnije na dan izbora, prema mjestu prebivališta.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je za 5. april izbore za odbornike u Skupštini opštine Tivat. 

DO 17. FEBRUARA

Potpredsjednik Crnogorske Ivica Kaluđerovići vodiće tu stranku do kongresa koji će biti održan 17. februara, saopštio je funkcioner te partije Dragan Ivančević.

Dosadašnji predsjednik Vladimir Pavićević, podnio je ostavku na tu funkciju.

Ivančević je agenciji Mina kazao da će u Budvi biti održan redovni kongres Crnogorske partije, na kome će biti izabrano novo rukovodstvo i potvrđena politička orijentacija stranke.

Ivančević je kazao da je orijentacija Crnogorske utvrđena na prvom kongresu kada je usvojen temeljni politički dokument “Cetinjska rezolucija” u kojoj je sadržan projekat zasnivanja Crne Gore na ustavnom patriotizmu.

„Danas ćemo imati poslednju sjednicu organizacionog odbora na kojoj ćemo prihavtiti ostavku našeg dosadašnjeg predsjednika i dati ovlašćenje Kaluđeroviću da vodi partiju i predsjedava Kongresom“, rekao je Ivančević.

On je najavio da će na kongresu izabrati novo rukovodstvo od mladih, obrazovanih ljudi koji smatraju Crnu Goru svojom jedinom domovinom.

“Ovaj elemenat držatvornosi Crnogorske biće osnažen na kongresu. Biće osnažen građanski karakter stranke i težnja za promjenama koje će Crnu Goru jačati, izgrađivati njene istitucije a ne razgrađivati”, kazao je Ivančević.

On je naveo da Crnogorska kao građanska alternativa želi da razvija svoje kapacitete.

Ivančević je naveo da je sada potpuno otvoren put Crnogorskoj da realizuju sva programska načela u skladu sa rezolucijom.

„Rezolucijom o liberalnom demokratskom kontinuitetu, o ekonomiji i nizu drugih dokumenata i programskih rješenja koje će biti garancija da čvrsto idemo na putu postavljanja građanske partije koja nosi ponosno i časno ime svoje države“, rekao je Ivančević.

Kako je objasnio, na tom putu žele da okupe partnere iz drugih partija, nevladinog sektora.

“Koji su građanski orijentisani, koji Crnu Goru doživljavaju kao jedinu domovinu i koje su spremni da mijenjaju državu na bolje”, kazao je Ivančević.

Ivančević je rekao da su prihvatili ostavke predsjednika u Nikšiću i Podgorici i Herceg Novom, koji je najavio da čitav odbor u Herceg Novom prelazi u Demokrate.

„Na našu veliku sreću to nije istina, prelazi on, to je njegovo lično pravo. Želimo mu sve najbolje i njemu i njegovoj partiji kao i što želimo sve najbolje našem dosadašnjem predsjedniku“, kazao je Ivančević.

OD VDT-A

Demokratski front (DF) zatražio je da vršilac dužnost vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković sazove hitnu sjednicu Tužilačkog savjeta i da zatraže informacije u vezi sa dokumentom koji je navodno dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević, na konferenciji za novinare, kazao je da su saznali da je prije nekoliko sedmica na ime glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u SDT stigao zvaničan dokument koji obara presudu za državni udar.

“Pravo je pitanje zbog čega Katnić već nekoliko sedmica krije taj dokument i zbog čega ga nije uputio ka Višem sudu i strankama u postupku“, rekao je Knežević.

Kako je naveo, Stanković na sjednicu Tužilačkog savjeta treba da pozove Katnića kako bi pred tom tužilačkom organizacijom i cjelom crnogorskom javnošću obznanio kakav je to dokument dobio od zvaničnih organa Srbije.

Upitan da li znaju o kakvom dokumentu se tačno radi, Knežević je odgovorio da imaju nezvanične informacije i da upravo zbog toga što su nezvanične pozivaju Katnića da objavi taj dokument.

“Ukoliko to ne bude uradio u narednih nekoliko dana, mi ćemo putem međunarodne pravne pomoći zatražiti informacije od nadležnih organa Srbije. Radi se o dokumentu koji u potpunosti obara presudu za državni udar i oslobađa crnogorske i srpske državljane od kazni koje je izreklo vijeće sudije Suzane Mugoše“, kazao je Knežević.

Upitan da li smatra da može doći do dijaloga sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, Knežević je odgovorio da je SPC jasno odgovorila na poziv premijera Duška Markovića, da prvo traže povlačenje Zakona, pa da tek onda može da otpočne dijalog o tom pravnom aktu i temeljnom ugovoru. 

Knežević je kazao da DF podržava stav mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da neće pregovarati sa Vladom ukoliko ne dođe do povlačenja Zakona.

Kako je dodao, svakom u Crnoj Gori je jasno da je dijalog sa Markovićem i predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem skoro nemoguć.

Knežević je kazao da ustavna nadležnost Đukanovića nije dogovor oko crkve, niti oko pitanja koja u ovom trenutku, kako je naveo, razdiru Crnu Goru.

Ta pitanja su, kako je rekao, u ustavnoj nadležnosti Markovića.

Komentarišući određene navode Đukanovića u emisiji Teleskopija, Knežević je istakao da nezavisnost Crne Gore nije ugrožena od DF-a, Srbije, niti od SPC.

“Nemamo namjeru da mijenjamo državno-pravni status Crne Gore. Nezavisnost Crne Gore isključivo je ugrožena od Đukanovića i ove oligarhije koja se nalazi na vlasti“, rekao je Knežević.

On je zaključio da je dijalog u Crnoj Gori gotovo nemoguć kad predsjednik države polazi sa pozicija „možemo da razgovaramo, ali samo onako kako ja želim“ .

PUT KA EU

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je u Briselu da je Kolegijum komesara Evropske unije (EU) danas usvojio novu metodologiju procesa pristupanja EU čija je svrha da se ponovo uspostavi vjerodostojna perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU.

Na konferenciji za novinare poslije sastanka Kolegijuma, Varhelji je rekao da bi zemlje članice EU trebalo da odobre novu metodologiju prije majskog Samita EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu, parlalelno sa pokretanjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Revidirana metodologija jedan je od tri kolosjeka na kojima ćemo raditi. Uoči samita u Zagrebu, parlalelno ćemo raditi na otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevrenom Makedonijom i Albanijom i izaći sa planom za ekonomski razvoj i ulaganja na Zapadnom Balkanu”, kazao je Varhelji.

Varhelji je rekao da se revidirana metodologija pristupnih pregovora sa EU kao “prvi element nove strategije koji je predstavila nova Evropska komisija” zasniva na četiri osnovna prinicpa: kredibilitetu, jačem političkom vođstvu, dinamici i predvidivosti.

“To su načela kojima želimo da osiguramo da proces bude vjerodostojniji, dinamičniji i snažnije politički vođen”, kazao je Varhelji i dodao da je novu metodologiju “možda bolje zvati procedurom ili postupkom”.

On je rekao da dokument predviđa da jačanje dinamike pregovaračkog procesa bude postignuto tematskim grupisanjem pregovaračkih poglavlja i dodao da će biti šest takvih grupa poglavlja.

Grupa sa najvažnijim, fundamentalnim poglavljima imaće ključnu ulogu, biće prva otvorena, a poslednja zatvorena.

U slučaju završetka važnih reformi, vremenski okvir od otvaranja grupe do zatvaranja poglavlja trebalo bi da bude ograničen, poželjno na godinu dana, dodao je.

Varhelji je rekao da nova metodlogija predviđa snažnije podsticaje od EU u slučaju napretka kandidata, ali i negativne posljedice ako napredak izostane.

“Dokument predviđa mogućnost da se okrene tok pregovora, da možemo da vratimo proces priustupanja korak unazad ako države ne učine ono što se od njih traži”, naveo je Varheji.

On je rekao da je “suspenzija fondova jedna od mogućnosti” i da će EU posegnuti za njom “ako bude potrebno”.

“Treba biti proporcionalan i voditi računa o nivou nedovoljnog napretka. Možemo da prekinumo pregovore samo za neka poglavlja koja su bila otvorena, a možemo i u potpunosti da obustavimo pregovore ako zemlja načini veliki korak nazad”, dodao je.

Varhelji je kazao i da je potrebno veće uključivanje država članica EU u postupak praćenja napretka zemalja kandidata i dodao da postoji plan da stručnjaci EK zajedno sa stručnjacima članica Unije “idu na teren” i procjenjuju postignuća određene zemlje.

On je rekao da su stabilnost i mir na Zapadnom Balkanu među glavnim prioritetima Unije, i da je zbog toga proširenje jedan od njenih ključnih projekata.

“Želimo da te države postanu punopravne članice EU. Zato smo razmotrili kako možemo da poboljšamo njihove izglede da postanu članice Unije i došli do toga da je potrebno da one sprovedu reforme koje će funkcionisati i biti trajne, koje će stvoriti i osjećaj slobode za ljude u tim zemljama i snažnije ekonomije”, rekao je evropski komesar.

On je kazao da dokument jasno ukazuje da Srbija i Crna Gora imaju mogućnost da prihvate novu metodologiju, ali da je njima prepušteno da li će to učiniti ili ne.

“Vidim više razloga ‘za’ (prelaz Srbije i Crne Gore na novu metodlogiju), ali to će biti njihova odluka”, naveo je.

Na Sjevernu Makedoniju i Albaniju primjenjivaće se nova metodologija, a EU se nada da će sa njima uskoro otvoriti pristupne pregovore, rekao je Varhelji.

Novu metodologiju procesa pristupanja EU Varhelji bi sjutra trebalo da predstavi i zvaničnicima u Beogradu koji će, prema ranijim najavama, posetiti zajedno sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimirom Bilčikom i evroposlanicom Tanjom Fajon.

Evropska komisija sačinila je novu metodologiju proširenja EU nakon francuskog non-pejpera o reformi procesa proširenja u novembru 2019. i drugog non-pejpera devet država članica u decembru.

REAGOVANJE

U svojoj najnovijoj histeriji i traganju za domaćim i onostranim neprijateljima Crne Gore Milo Đukanović je u sinoćnjem intervjuju TVCG, kako ističu iz “Srpske kuće”, nanišanio i tu instituciju i iznio niz neistina.

“Bez namjere da demantujemo gomilu minhauzenovskih izjava koje je prosuo nad ‘ugroženom’ Crnom Gorom, samo istine radi ističemo da je ‘Srpsku kuću’ kao preduzeće osnovalo 27 istaknutih intelektualaca, naučnika i javnih radnika srpskog naroda u Crnoj Gori. Oni su upisani u vlasnički list firme i, ‘nominalno’ su ‘vlasnici’. Ali, uvidom u Statut ‘Srpske kuće’, koji je javni dokumenat i nalazi se na sajtu Centralnog registra privrednih društava, jasno se čita da je pravo ‘svojine’ osnivača neprenosivo, što znači da se ne može ni otuđiti, prodati ili nasljediti, niti da osnivači po ‘vlasničkom pravu’ ne mogu ostvariti bilo kakvu materijalnu korist. A vlasnik poslovnog prostora je, kao što takođe nedvosmisleno piše u listu nepokretnosti je privredno društvo ‘Srpska kuća’, a niko od fizičkih lica”, ističe se u saopštenju Srpske kuće.

Kako dodaju, poslovna zgrada “Srpske kuće” plaćena je (novcem iz budžeta Republike Srbije, a ne građana Crne Gore) tačno 3.388.950,41 euro. Ukupna površina kojom raspolaže Srpska kuća iznosi nešto manje od 1.600 kvadrata, pa se i bez digitrona može izračunati da cijena kvadata iznosi oko 200 eura.

“Ni blizu, kako reče Đukanović, cijeni kvadrata u Porto Montenegru i drugim ‘mank/statis’ destinacijama, a svakako pet puta manje od ‘Limenke’. Ali, Đukanović je, iako jedan od najgorih diplomaca Ekonomskog fakulteta, dobar samo u sabiranju”, ističu u saopštenju.

Đukanovićeva izjava da se u Srpskoj kući okupljaju popovi, poručuju, samo je djelimično tačna.

“U Srpsku kuću, krovnu instituciju kulture i stvaralaštva Srba u Crnoj Gori, navraćaju, usput i namjerno, mnogi ljudi, i nikome nije tražena ni lična karta ni ‘krvna grupa’. Navrate, tu i tamo, i neka sveštena lica, ali i oni su, valjda, ljudi, osim ako Đukanović ne misli drugačije. A ni to ne bi bilo začuđujuće, s obzirom na to da je sve što makar ima srpski predznak strano, neprijateljsko, špijunsko i anticrnogorsko”, navodi se u saopštenju.

Uprkos svemu, a naročito Milu Đukanoviću, kako naglašavaju, “Srpska kuća” će, uz svesrdnu podršku Predsjednika, Vlade i bratskog naroda Srbije, nastaviti svoju misiju čuvanja istorijskog, kulturnog i nacionalnog identiteta Srba u Crnoj Gori. I biće otvorena za sve kojima ne smeta što je srpska, pa bilo obični građani ili sveštenici.

“Mogao bi da svrati i ‘predsjednik svih građana’ Crne Gore, jer i mi Srbi smo njeni i, da je sreće, i njegovi građani”, zaključuju u saopštenju.

VLADA CG

Nacionalna investiciona komisija (NIK) usvojila je na današnoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, Izvještaj o radu za period jul-decembar 2019. godine i uputila ga Vladi Crne Gore na usvajanje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade.

U Izvještaju se, između ostalog, daju informacije o projektima kanidovanim i finansiranim od strane Zapadnoblakanskog investicionog okvira (ZIO). Konstatovano je da je u decembru prošle godine Upravni odbor ZIO odobrio 4,4 miliona eura za sufinansiranje projekta Izgradnja infrastrukture za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv, faza II.

“Odobrena sredstva namijenjena su drugoj fazi izgradnje kanalizacione mreže u široj oblasti Bokokotorskog zaliva – odnosno povezivanje kanalizacije u Risnu, Perastu, Prčanju i Stolivu sa glavnim kolektorom u Kotoru i postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda. Takođe, u izvještajnom periodu, NIK-a je dala saglasnost za kandidovanje projekta Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir, za rekonstrukciju i modernizaciju željezničke pruge „Vrbnica – Bar“, državna granica sa Srbijom. Traženi iznos granta kod ZIO je 19 miliona eura”, piše u saopštenju Vlade. 

U dokumentu se navodi i da je na sastanku ZIO u decembru u Londonu saopšteno da će EU u narednom periodu povećati mogućnosti za finansijsku podršku investicijama u infrastrukturu ZB, a posebno u oblastima zaštite životne sredine i klimatskih promjena.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Istraživanje javnog mnjenja iz decembra 2019. pokazuje da građani Crne Gore vjeruju u Evropsku uniju, u proces pristupanja, reforme i koristi koje im članstvo donosi.

Prezentacija istraživanja javnog mnjenja “Stavovi građana o evropskim integracijama i procesu pristupanja Crne Gore članstvu u EU” pokazala je da 66,1 odsto građana ima pozitivan stav prema EU, dok 66,4 odsto podržava pristupanje Crne Gore u EU.

Rezultati istraživanja pokazuju da bi 82,5 odsto građana izašlo na referendum, i da bi, od ukupnog broja onih koji bi glasali, njih 75,4 odsto glasalo za pristupanje EU.

Svaki drugi anketirani građanin smatra da Crna Gora treba da se oslanja na EU u spoljnoj politici.

Kada je riječ o EU i pregovaračkom procesu, informisanost građana (u potpunosti, uglavnom i djelimično), prema sopstvenoj procjeni ispitanika, iznosi 80, odnosno 79 odsto.

Gotovo polovina anketiranih građana smatra da je EU najveći donator u Crnoj Gori i ekonomski partner Crne Gore.

Prema njihovom mišljenju EU bi trebalo da pruži pomoć Crnoj Gori u oblasti zdravstva.

Gotovo svaki treći ispitanik je kazao da su mu asocijacije na EU bolja svjetlija budućnost i poboljšanje života.

Prema mišljenu polovine ispitanika Crna Gora će se priključiti EU do 2025. godine.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević kazao je da ga raduje da je i ovo istraživanje potvrdilo da građani Crne Gore vjeruju u Evropski uniju, u proces pristupanja naše države EU, kao i reforme koje sprovodimo i koristi koje će članstvo donijeti.

“Stabilna podrška javnosti članstvu Crne Gore u EU daje legitimitet aktivnostima koje Vlada sprovodi, ali i ohrabruje sve partnere koji dijele taj cilj da nastave da doprinose približavanju Crne Gore Uniji”, kazao je Drljević.

Šef delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, rekao je da su rezultati istraživanja pokazali da građani žele da Crna Gora bude članica EU.

“Oni vjeruju da će EU poboljšati kvalitet života i donijeti stabilnost. Građani i dalje vide EU kao najvećeg partnera i to nam daje snagu. Ključni izazovi su ostali isti, jer građani žele da žive u državi u kojoj je jaka vladavina prava, gdje nema korupcije a mladi žele da ostanu“, kazao je Orav.