NA JAVNOM SERVISU

Predstavnici političkih partija reagovali su na intervju predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u emisiji Teleskopija na Javnom servisu.

Iz Ujedinjene Crne Gore smatraju da su poruke koje je Đukanović poslao strašne.

“Indirektno, poručio je sveštenicima i monasima da bi mogli biti ispraćeni u kolonama iz Crne Gore! To je uradio istog dana kada su se na društvenim mrežama, na lažnim profilima, pojavile fotografije izbjeglica tokom akcije Oluja u Hrvatskoj, i to sa vrlo jasnim porukama Srbima iz Crne Gore”, istakli su iz Ujedinjene Crne Gore.

Pozvali su građane “da se ne plaše ovakve, raspamećene politike, jer se radi o nemoći i prijetnjama kojima Đukanović kuraži sebe i hrani vlastiti strah”.

Smatraju i da “uređivačka politika Javnog servisa ne zasluzuju komentar”.

U reagovanju SNP-a navodi se da je najupečatljivija tvrdnja da Mitropolija crnogorsko-primorska i “velikosrpski nacionalisti organizacijom litija, kojima se traži povlačenje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zapravo žele da Crnu Goru pretvore u srednjevjekovnu, teokratsku, srpsku državu”.

“Umjesto da poziva na smirivanje tenzija i da promoviše suživot, toleranciju i uzajamno uvažavanje, Đukanović ne pokazuje ni najmanju namjeru da prestane sa sijanjem mržnje među braćom”, saopštio je SNP.

Građanski pokret URA saopštio je da se Crna Gora “najbolje može braniti razvojem pravednosti, vladavine prava, visokim životnim standardom i afirmacijom socijalne kohezije među svim strukturama koje u njoj žive”.

Navedeni sistem, kako su kazali iz Ure, aktuelna vlast nikada nije razvijala, “već su se isključivo vodili logikom korišćenja države kao poligona za sopstvene biznise”.

URA podsjeća da se Đukanović “poslije 30 godina ‘sjetio’ Crne Gore i njenih građana, kada je postao svjestan da je ostao sam, a da su – slobodni građani na drugoj strani”.

Na Đukanovićev intervju reagovao je i Demos, uz ocjenu da je predsjednik pokazao “visok stepen otuđenosti od realnog, duboko kriznog stanja u zemlji”.

Đukanović je, tvrde iz ove partije, opet neodogovorno podsticao podijele u Crnoj Gori.

Uputio je, kažu, dvije problematične poruke na unutrašnjem planu i to premijeru Markoviće upustva da na iniciranom sastanku sa mitropolitom Amfilohijem nema nikakvog kompromisa, “najavljujući u prijetećem tonu da bi to značilo kapitualaciju države”, dok je druga poruka “imala funkciju zastarašivanja građana pozivom državnim organima na pojačanu gotovost za represivno dijelovanje u crnogorskom društvu”.

GARIĆ SAOPŠTIO

Opštinski odbor Crnogorske Herceg Novi odlučio je da istupi iz Crnogorske, a predsjednik Opštinskog odbora Vladimir Garić je obavijestio i da podnosi ostavku na funkcije u toj partiji.

“Smatajući da danas treba da budemo uz građane Crne Gore koji dostojanstveno protestuju, a ne da ih ignorišemo, obavještavam vas da je Opštinski odbor Crnogorske u Herceg Novom odlučio da istupi iz Crnogorske, a ja sam odlučio da podnesem ostavku na funkcije u Crnogorskoj”, poručio je Garić u saopštenju.

Danas se, kako se ističe u saopštenju, ujedinila građanska Crna Gora protiv kleronacionalista iz vrha DPS-a, a njihova dužnost kao građana, posebno imajući na umu građanski karakter Crnogorske, je da štite prava drugih bez obzira na vjeru i naciju.

Kako se dodaje, ostavka predsjednika Vladimira Pavićevića jasan je signal da u budućnosti Crnogorska neće sprovoditi programska načela oko kojih su se okupili.

“To je osnovni razlog moje ostavke i naše današnje odluke da se kolektivno iščlanimo iz Crnogorske. Nijesmo odlučili da se raziđemo. Namjera nam je da građansku koncepciju razvoja Crne Gore zagovaramo sa Demokratama Alekse Bečića. Nastavljamo još jaču, zajedničku borbu sa onima sa kojima smo saglasni u ocjeni aktuelnih dešavanja i budućnosti Crne Gore. Živjela Crna Gora”, poručio je Garić u saopštenju.

PODRŠKA PARTNERA

Specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Metju Palmer ponudio je Crnoj Gori podršku u daljem promovisanju demokratskih vrijednosti. U razgovoru s predsjednikom parlamenta Ivanom Brajovićem ukazano je na važnostidijaloga u smanjivanju tenzija i borbi protiv opasne kampanje dezinformisanja i propagande.

Naime, Brajović se na početku svoje posjete Vašingtonu povodom učešća na Molitvenom doručku sreo se sa Metjuom Palmerom, i tom prilikom istakao zadovoljstvo odnosima i sveukupnom saradnjom Crne Gore i SAD, kao strateškog partnera u ispunjavanju najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva naše države.

“Predsjednik je govorio i o dešavanjima u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. U konstruktivnom razgovoru, sagovornici su se saglasili o važnosti dijaloga u smanjivanju tenzija i borbi protiv opasne kampanje dezinformisanja i propagande”, saopšteno je iz Brajovićevog kabineta.

Palmer je još jednom ponovio da je Crna Gora kao multinacionalna i multivjerska država, najuspješnija priča u regionu i primjer za svoje susjede. On je ponudio svaku podršku Crnoj Gori u daljem promovisanju demokratskih vrijednosti.

O situaciji u Crnoj Gori nakon usvajanja pomenutog Zakona, Brajović je razgovarao i sa ambasadorom at large za međunarodne vjerske slobode Semjuelom Braunbekom.

“Brajović je objasnio da je cilj države bio da se na demokratski način uredi ova oblast, da se implementiraju temeljna ustavna načela o slobodi vjeroispovjesti i jednakosti svih zajednica pred zakonom, kao i da se potvrdi građanski karakter crnogorskog društva i države. Ambasador Braunbek je pozdravio inicijativu crnogorske vlasti za direktne razgovore, uz isticanje da vjera uvijek mora biti instrument mira, a ne sukoba, te je stoga od velikog značaja nastavak dijaloga svih strana”, navodi se u saopštenju.

Brajović je imao razgovore u američkom Kongresu sa predsjednikom Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma kongresmenom Eliotom Engelom i predsjednikom Pododbora u Senatu za Evropu i regionalnu bezbjednosnu saradnju, senatorom Ronom Džonsonom.

Brajović je, dalje se navodi, kazao da u Crnoj Gori nikada nismo imali dilemu kojem sistemu vrijednosti pripadamo i da radimo na postizanju jasno postavljenih ciljeva, kako bismo postali prva naredna članica Evropske unije.

On je istakao uvjerenje da je politika proširenja vraćena u fokus interesovanja, jer je Evropska unija svjesna da sebi ne smije dozvoliti zaustavljanje procesa proširenja, kao svoje najuspješnije politike širenja demokratije.

“Kao predsjednik vanjskopolitičkog Odbora, ponosan sam na Crnu Goru i vaš postignuti napredak na evropskom putu. Snažan ste primjer regionu”, istakao je kongresmen Engel.

On je dodao da će nastojati da pomogne da se poveća prisustvo Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu, kako bi se smanjio uticaj država koje ne djele iste vrijednosti i ciljeve.

Senator Džonson je prenio da evropskim saveznicima stalno govori koliko je bitno da Evropska unija ima dugoročnu strategiju proširenja i da je neophodno da se podrži Crna Gora u njenom integracionom procesu.

Brajović je govorio i na skupu u Senatu posvećenom trenutnim izazovima Jugoistočne Evrope i ulozi sajber sigurnosti i 5G, u organizaciji američkog senatora Džejmsa Inhofa, predsjednika Odbora za oružane snage.

Govoreći na skupu u Senatu, kojem je prisustvovalo više američkih senatora, predsjednik Brajović je između ostalog istakao da smo imali prilike da svjedočimo različitim prijetnjama ove vrste u pokušaju da se spriječi evroatlantsko opredjeljenje Crne Gore, ali da smo NATO članstvom učvrstili svoj suverenitet i teritorijalni integritet, nezavisnost i napredak.

“Crna Gora, kao odgovaran i pouzdan saveznik, usvojila je Strategiju sajber bezbjednosti 2018-2021. godine koja obuhvata niz aktivnosti i mjera za jačanje otpornosti mreža. Takođe smo u februaru prošle godine potpisali Memorandum o saradnji NATO i Crne Gore u oblasti sajber bezbjednosti”, zaključio je Brajović.

CKM ORGANIZUJE

Crnogorska kulturna mreža (CKM) organizovaće u četvrtak 13. februara patriotski skup na Cetinju, pod sloganom “Svi zajedno za građansku i evropsku Crnu Goru”. Navode da skup nije osmišljen kao pandam litijama na kojima se, kako kaže, nikad ne pjeva Crnoj Gori i na kojima nema crnogorskih obilježja.

“Pozivamo Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Muslimane, Albance, Hrvate i Rome da dodju na skup i da svi zajedno pošaljemo poruku ljubavi i patriotizma prema građanskoj i evropskoj Crnoj Gori”, saopštio je CKM.

Iz CKM-a su saopštili da je Crna Gora posljednjih mjeseca izložena napadima “koji su u rangu onima iz 1918. godine, kada je našoj državi na svirep i podmukao način oduzeta suverenost”.

“Putem društvenih mreža nam se javio veliki broj građana tražeći od nas da zajedno organizujemo patriotski skup, kojim bismo pokazali da nas ima mnogo više koji želimo da izgrađujemo Crnu Goru kao građansku i evropsku državu, od onih koji žele da je ruše. Prateći dešavanja i napade kojima je svakodnevno naša zajednička kuća izložena, odlučili smo se za organizaciju patriotskog skupa, koji za razliku od skupova koji se organizuju ovih dana širom naše države nije politički obojen, niti je usmjeren protiv bilo koje religije i nacije. Osnovni cilj okupljanja će biti da se pošalje jasna poruka svima koji žele da falsifikuju crnogorsku istoriju, da patriotski nastrojeni građani Crne Gore to neće dozvoliti”, navode iz CKM-a.

Logičan izbor grada je, kažu, Cetinje, a skup je planiran 13. februara u 18 sati.

“Ideja nam je da se navedeni skup organizuje svakog četvrtka, u gradovima u kojima bude vladalo interesovanje za njegovu organizaciju.
Sami logo koji će ujedno i biti logo ovogodišnje proslave Dana nezavisnosti simbolizuje baklju slobode i zajedništva za građansku i evropsku Crnu Goru, kao i multietničnost i multikulturalnost što su najveće vrijednosti naše države”, saopštio je CKM. 

Ovim skupom, kažu, “branimo pravo, čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore koje je nažalost ugroženo od onih koji sakriveni iza brige o religiskim pitanjima žele da ruše Crnu Goru i da zaustave njen put prosperiteta i napretka”.

DAMJANOVIĆ

Za izlazak Crne Gore iz duboke političke i institucionalne krize u koju je zapala neophodna je zajednička politička akcija relevantne opozicije, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

On je za Dan kazao da opozicija mora da postigne dogovor prije lokalnih izbora koji će se uskoro održati u Tivtu.

Istakao je i da u cjelokupnom procesu očekuje pomoć međunarodnih institucija i naglasio da će, ukoliko se vlast ne urazumi, biti razmatrana i opcija bojkota izbora.

“Ubrzo će biti održani lokalni izbori u Tivtu, što svakako nalaže da opozicija već sada mora da postigne dogovor oko zajedničkog odnosa prema toj činjenici. Podsjećam da izborni zakon nije izmijenjen, a da je vlast jednostrano promijenila zakone koji se tiču izbornog procesa, poput zakona o finansiranju političkih subjekata, te da je odbijen predlog opozicije za formiranje tehničke vlade koja bi primijenila novo, usaglašeno izborno zakonodavstvo, kako bi se obezbijedili elementarni uslovi za fer i demokratske izbore, odnosno slobodno izjašnjavanje građana Crne Gore. Odgovor opozicije zato mora biti jedinstven i odlučan, a opcije jedinstvene opozicione liste koja bi pobijedila na izborima i u Tivtu i na nivou Crne Gore čine se nikada bliže. Naravno, od daljih dešavanja će zavisiti i eventualna odluka o bojkotu izbornog procesa, ukoliko se vlast ne urazumi i nastavi da sije podjele među građanima i da uništava institucije, umjesto da otvori ozbiljan dijalog oko stvaranja uslova za normalan izborni proces, odnosno za izlazak Crne Gore iz duboke političke i institucionalne krize”, rekao je Damjanović.

“DIJALOG IZBOR”

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjeruje da će biti dijaloga između premijera Duška Markovića i mitropolita SPC Amfilohija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, i da tu nema drugog izbora, jer država neće pristati na ucjene.

U intervujuu za RTCG, u emisiji “Teleskopija”, predsjednik je poručio i da se vara onaj ko misli da će istrajnošću u organizaciji litija, državu natjerati na kapitulaciju.

Kazao je i da u ovom momentu Crna Gora stabilna država, koju štite nadležne institucije.

Đukanović je poručio i da SPC time što ne želi da se registruje, želi da se predstavi kao neko ko je iznad države i da pošalje poruku da je Crna Gora teokratska država. 

“Na tu dilemu definitivno treba da odgovori politika, ali tu dilemu mora svaki građanin sebi postaviti, dakle ko god se opredijelio da živi u ovoj zemlji, ko god ima potomstvo, ili planira da ima potomstvo mora razmišljati da li će tom potomstvu da ostavi srednjovjekovnu teokratsku srpsku državu Crnu Goru, ili ćemo da tom potomstvu ostavimo građansku državu, državu multietičke demokratije sa usvojenim evrospkim sistemom vrijednosti, državu u kojoj će svi građani i sve vjerske zajednice imati ista prava i ravnopravan položaj”, naveo je Đukanović u emisiji “Teleskopija”.

Upitan da prokomentariše to kako danas, nakon protesta zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti izgleda Crna Gora, da li je građanska, evropska i sekularna ili je teokratska, Đukanović odgovara kako je jasno da je politička borba u svim balkanskim društvima živa.

“Sve se to svodi na dilemu da li će zapadnobalkanska društva konačno usvojiti evropski sistem vrijednosti, ili će nastaviti da zaostaju za Evropom i da permanentno provociraju stabilnost. U raspravama koje se ovih dana mogu čuti povodom Zakona, saopštio sam tezu da ovdje nije riječ o Zakonu, nije riječ o imovini, već je riječ o državi. Ponovno se otvara dilema za koju smo vjerovali da smo je obnovom nezavisnosti prevladali, da je jasno da se Crna Gora nezaustavljivo kreće putem usvajanja evropskog sistema vrijednosti”, kazao je Đukanović.

Zakon je, kako kaže, identifikovaoo tri linije udara na te vrijednosti u Crnoj Gori.

“Prva linija je crkvena. SPC se opire registraciji u Crnoj Gori i obavezi da bude jedan od društvenih subjekata koji će biti dio pravnog sistema crnogorskog društva. SPC u Crnoj Gori ne želi da se registruje zbog tvrdnje da je ona stvarala Crnu Goru, da je starija od Crne Gore i da zato nema potrebe za njenom registracijom. Nepoznato je u istoriji ljudske civilizacije da je crkva stvarala državu, rekao bih da je obrnuto. SPC pokušava da napravi presedan. A stvari su posve drugačije. Crna Gora je bila priznata u vremenu Vojislavljevića”, naveo je Đukanović.

Crkva želi da nas vrati u srednji vijek

No, kako kaže, ne ulazeći u to ko je kome pomagao – država crkvi ili crkva državi, osvrnuo se samo na Crnu Goru obnovljenu na referendumu 2006. Ovu državu crkva ne da nije stvarala nego je sve uradila da Crne Gore ne bude, istakao je Đukanović.

“Crkva želi da nam pošalje poruku da se vraćamo u srednji vijek, da je Crna Gora teokratska država, da je crkva iznad Ustava i države. Druga linija je djelovanje prosrpske opozicije u Crnoj Gori. Da oni iz Srbije, ili prosrpski orjentisani neskriveno svojataju litije koje organizuje SPC. Jedan od lidera Andrija Mandić je rekao su to njihovi protesti. Njihova poruka je da nam treba Crna Gora u kojoj će se vlast uzimati sa ulice, njihova poruka je da nam ne treba demokratska Crna Gora”, rekao je predsjednik države.

Treća linija udara na demokratsku, multietničku i proevropsku Crnu Goru, kako kaže Đukanović, jesu ideolozi i akteri velikosrpskog državnog nacionalizma iz našeg okruženja, sa centralom u Srbiji, ali i ne samo tamo.

“Oni iskazuju stav da Crna Gora nije suverena, da Crna Gora nema pravo da donosi zakone iz svoje ustavne nadležnosti da su crnogorski Parlament i Vlada sa problematičnom legitimitetom. Negiraju suverenost Crne Gore koja je preuzela pravo da štiti svakog građanina Crne Gore uključujući i Srbe”, naveo je Đukanović.

Svi su podložni odgovornosti

Đukanović je kazao da bezbjednost i mir u Crnoj Gori nijesu ugroženi, iako živimo u uslovima pogoršane stabilnosti u Evropi i regionu. Kaže kako je mnogo onih koji sa raznih adresa pokušavaju da zloupotrijebe litije i ističe da svi moraju snositi odgovornost za ono što rade. Ističe da je Crna Gora suštinski demokratska.

“Svako mora znati da kada izvuče mač iz korica, treba da zna kako će ga u korice vratiti, a ne da prenosi odgovornost na drugog. Državni organi štite stabilnost i bezbjednost građana, a svako ko pokušava na naruši bezbjednost mora preuzeti odgovornost. Svi smo podložni krivično pravnoj odgovornosti”, poručio je Đukanović.

Crna Gora je pokazala da je suštinski demokratska država, da svaki građanin ima pravo, kako kaže Đukanović, da iskazuje svoje mišljenje pod uslovom da ne ugrožava prava drugih. Ta forma može biti i protest, rekao je Đukanović.

“Nedavno sam pročitao da je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović rekao da crkva nije vična upravljanju tim procesima, što je moglo ličiti na pokušaj socijalizacije onoga u šta se litije mogu izroditi. Nema podjele odgovornosti, svako mora snositi odgovornost za ono što radi. Ostvarivanje prava mora proteći u okvirima onoga što je ustavnopravni sistem, u protivnom mora se preuzeti odgovornost” jasan je Đukanović.

Komentarišući raspoređivanje specijalnih policijskih snaga na sjeveru Crne Gore, Đukanović navodi kako policija nije samo policija Podgorice, ili Berana, nego je crnogorska.

“Tačno je da je dio policijskog sastava raspoređen u određenim centrima širom Crne Gore. Postoje ljudi u policiji koji su zaduženi da obezbijede mir i slobodu za svakog građanina i oni to rade”, poručio je predsjednik.

Ideolozi na Balkanu nikad ne miruju

Na pitanje da li postoje ljudi koji sanjaju “saoizaciju” Crne Gore po uzoru na 90-te, Đukanović kaže da je jasno da postoje.

“Prerano smo se ponadali da je ideologija velikodržavnog nacionalizma na Balkanu sahranjena u porazima 90-tih. Jeste ona sahranjena, ali ideolozi na Balkanu nikada ne miruju. Nema sumnje da su te grupe povezane sa nekim centrima moći van Crne Gore. Postoje ti centri koji ne vjeruju da je multietničnost na Balkanu moguća”, kazao je on.

Crna Gora je, kako je poručio, bila ta koja je demantovala tu skepsu 90-tih.

“Nažalost, sada pokušava se sugerisati Balkanu da je tu nemoguć suživot ljudi i da je potrebno da se stvore velika Srbija, velika Albanija ili velika Hrvatska”, naveo je on.

Đukanović podsjeća na mnoga iskustva iz prošlosti koja upozoravaju da nije moguća ni velika Srbija, ni velika Albanija, niti velika Hrvatska, moguća je samo velika tragedija.

“Nadali smo se da smo tu lekciju naučili 90-tih. Ideolozi velikodržavnog nacionalizma ne miruju, oni to stalno nude kao prividnu alternativu, čekajući pogodan momenat. U ovom momentu to je sada Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Ideolozi bivaju svjesni da je Kosovo izgubljeno i da je potreban supstitut i Republika Srpska ga ne zadovoljava, a jedini pravi supstitut je Crna Gora”, rekao je Đukanović. 

To se, kako navodi, ne razlikuje od 90-tih, kada je Radovan Karadžić zapomagao kod Slobodana Miloševića da riješi pitanje Srba u Bosni.

“A danas Andrija Mandić zapomaže Aleksandru Vučiću da on obezbijedi prava Srba u  Gori. Ne možete vi i nemate pravo da brinete o pravima i slobodama onih koji se izjašnjavaju kao Srbi. Državni organi Crne Gore jedini su pozvani da štite i afirmišu prava svih građana koji ovdje žive, uključujući i one srpske nacionalnosti”, kazao je Đukanović.

“Ne treba niko da raspiruje strasti”

Upitan hoće li Crnogorci, njih 45 odsto koliko ih se deklarisalo 2011. na popisu, sjedjeti skrštenih ruku i dozvoliti da SPC na protestima negira njihov identitet i državu, Đukanović kaže da neće pozivati Crnogorce da izađu na ulice. Osvrćući se na to da su na društvenim mrežama sve češći apeli građana crnogorske nacionalnosti da izađu na ulice i usprotive se tome, Đukanović kaže da je to opasna zona.

“Ne mislim da su potrebna okupljanja na drugoj strani. Smatram da treba poći od toga da smo voljom građana obnovili instituciju i da država kroz svoje institucije treba da brani građane. Ne treba državni organi da pozivaju građane na okupljanje i da pozivaju na raspirivanje strasti”, poručio je Đukanović.

Povodom tvrdnji o navodnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, Đukanović kaže da teško možemo govoriti o ugroženosti onog naroda čija zastupljenost raste u nekoj državi i dodaje da su zapravo Crnogorci u Srbiji mnogo ugroženiji.

Đukanović je komentarisao i crtanje trobojki i saopštio je da se očigledno suočavamo sa perfidno medijsko političkom propagandom koja pokušava Crnoj Gori servirati, kako kaže, infatilne podlosti, a jedna od tih je zašto se buniti protiv toga kad je to zastava Kralja Nikole.

“To pokušavaju oni koji su opoganili i trgove i hramove, time što su pozivali na proslavu velike narodne skupštine koja je poništila Crnu Goru. Moraju svi shvatiti da se na taj način ne može razgovarati sa Crnom Gorom. Moraju razumjeti da je ovo nova Crna Gora koja ne dozvoljava nikome da je obmanjuje, niti da nam bilo šta podmeće. Dovoljno smo i politički svjesni da nećemo nasjesti na takve manipulacije”, rekao je on.

SPC i prosrpska opozicija u vidljivom sadejstvu

Đukanović kaže kako nema dileme da su događaji, u organizaciji SPC, poprimili politički karakter. Podsjetio je da su prosrpski opozicionari išli kod Irineja i bili zadovoljni što im je dao blagoslov da, kako je naveo, “pale Skupštinu”. Ističe da je bilo vidljivog sadejstva između SPC i prosrpske opozicije i prije i na dan usvajanja Zakona.

“Nakon novih incidenata, provokacija i pritisaka na organe Crne Gore, opet je mitropolit Amfilohije, sa drugim odgovornijim ljudima u SPC, pokušavao da distancira prosrpsku opoziciju od tih procesa ali su sada involvirani, sada Andrija Mandić kaže da su litije njihove. Vjerujem da su njihove veze čvršće i pouzdanije nego što se to vidi u javnosti i znam da oni imaju zajednički cilj”, naveo je Đukanović.

Za njega nema iznenađenja u tome što je mitropolit Amfilohije pozvao da padne Vlada ako se Zakon ne povuče.

“Ne iznenađuju me što oni priželjkuju da će se vidjeti kraj Đukanoviću, ili Markoviću kao Porošenku, ali moraju razumjeti da rok trajanja ne zavisi od personalnog rasporeda državnih organa. Ja sam siguran da će obnovljena Crna Gora trajati vječno, da će biti dobar i uzoran primjer za sve na Balkanu”, navodi predsjednik države.

“Amfilohije ne govori sa trona Svetog Petra”

Đukanović kaže da je pretenciozno i problematično predstavljanje mitropolita Amfilohija kad kaže da govori sa trona Svetog Petra Cetinjskog.

“Sveti Petar je predvodio Crnu Goru u teškim borbama za oslobođenje i naše dostojanstvo. Petar I je bio vladar, po mom uvjerenju i sa najdubljim tragom u crnogorskoj istoriji, koji je Crnogorce pozivao na mir, a ne na svađu, to je bio mitropolit koji je poštovao Crnu Goru i njenu nezavisnost i kojeg je narod birao i poštovao. Nasuprot tome, mi danas imamo mitropolita Amfilohija koji o Crnoj Gori ne govori sa poštovanjem, veoma često govori da je crnogorska nacija komunistička izmišljotina koju je po nalogu Komunističke partije formirao Milovan Đilas. Govori o Crnogorcima kao o komunističkom nakotu i kopiladima, o Crnogorskom jeziku govori kao o izmišljotoni koji ugrožava srpski nacionalni identitet. Zato tvrdim da je vrlo pretenciozno i suštinski vrlo netačno da nam se mitropolit Amfilohije oglašava sa trona Svetog Petra Cetinjskog. On je to što jeste, on je mitropolit MCP u sastavu SPC, kojeg postavlja srpski patrijarh i koji ima mogućnost da, kada god bi mitropolit Amfilohije uradio nešto što nije u duhu srpskih nacionalnih interesa i u duhu interesa SPC, ga ne samo smijeni, nego i raščini”, objasnio je Đukanović.

Predsjednik kaže da ne treba zaboraviti da se danas mogu čuti poklici “dolje Vlada”. No kako kaže, prividno je da je sve to skoncentrisano samo na premijera Markovića i na njega. Suštinski, kako navodi, postoji otpor prema suverenosti Crne Gore i prema crnogorskoj nezavisnosti. Upitan šta je sa članovima DPS-a koji idu na litije, kaže da to nije ništa novo.

Đukanović je jasan – apsolutna je sloboda za izražavanje vjerskih uvjerenja, ali se ne smije dozvoliti da prisustvo članova DPS-a poništi ono što je crnogorsko.

“DPS ne ograničava prava ljudi. Da li neko od onih koji su članovi, simpatizeri, birači učestvuju na tim litijama. Već sam rekao da DPS ne ograničava svojim simpatizerima u koju crkvu da idu. Mi poštujemo vjerska prava svojih članova i samo vodite računa o jednom – nemojte da budete zloupotrebljeni da poništavate ono što je vaše djelo, vi ste zajedno sa nama obnovili nezavisnost i suverenost”, rekao je Đukanović. 

Autokefalna crkva potrebna Crnoj Gori

Predsjednik kaže da nema nikakve dileme da je “istorijsko pravo savremene Crne Gore za obnovu autokefalnosti” utemeljeno. SPC je instrument u rukama ideologa velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori, kazao je Đukanović.

“Ovdje je riječ da prepoznajemo ovu opasnost po državu Crnu Goru zbog toga se SPC koristi kao instrument za rušenje naše države. Djelovanje SPC doživljavam kao minu u temeljima multietničkog društva”, naveo je Đukanović.

Srbi u Crnoj Gori imaju svoju srpsku crkvu, moramo stvoriti takvu mogućnost i za pravoslavne Crnogorce, naveo je Đukanović.

“Ja ne mislim da je uloga crkve bilo koje, da dijeli ljude, mislim da je uloga baš da okuplja ljude. A nažalost SPC u Crnoj Gori dijeli ljude i zato smo razmišljali da dođemo do nečega što će nam pomoći u misiji pomirenja i zato smo izašli sa idejom pomirenja unutar pravoslavnog bića Crne Gore”, poručio je Đukanović.

Istakao je da ne misli da je vrijeme za bilo kakvu represiju.

“Pokušavamo da sa razumnim pozivima animiramo učesnike. Zašto eparhije SPC u Crnoj Gori ne bi bile dio tog rješenja. Jedna od spekulacija i manipulacija koju plasira SPC je da mi otimamo imovinu da bismo je ustupili CPC. Nije uloga države da arbitrira između te dvije crkve, naša ideja je da pokušamo da stvorimo jednu pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori koja bi okupila i Srbe i Crnogorce koji bi zaista pokušali da se ponašaju u duhu sa ustavnopravnim sistemom i sa onim što su kanoni same te crkve”, ističe Đukanović, podsjećajući na kanon iz 451. sa Vaseljenskog sabora koji kaže da kanoni crkve prate organizaciju države.

Poslanici DF-a spriječeni kao izgrednici

Na pitanje da li je odabran pravi momenat za donošenje zakona, Đukanović kaže da predstavnici prosrpke opozicije su jasno kazali da će da zapale parlament, opstruirali su raspravu, išli u Srbiju po blagoslov i kada je došlo do izjašnjavanja o Zakonu napravili su haos, pokušavali da se ponašaju kao izgrednici.

“Nije riječ o hapšenju članova opozicije, već o sprječavanju izgrednika. Ovi ljudi su spriječani da se ponašaju nasilnički, neodgovorno i da sprječavaju ljude da rade svoj posao u parlamentu”, pojasnio je Đukanović.

Komentarišući odnose Srbije i Crne Gore, predsjednik kaže da je iznenađen “intenzitetom povampirenja 90-tih”.

“Ni medijska scena ne mora da bude razlog za najveću zabrinutost, jer mediji u Srbiji, kao i država u regionu, zaista pate od manjka profesionalizma, pade od komercijalizacija i od poslušnosti prema donosiocima političkih odluka. Sve nas zajedno brine da su te aktivnosti, ne samo naišle na razumijevanje, nego su i podsticane sa visokih državnih adresa. To jeste za zabrinutost. Crna Gora je zrela i razvijena da može sebe štiti od takvih ataka, iako su ostale ozbiljne dionice institucionalnog razvoja pred nama. Ja sam neko ko nije pristao da uđe u ulogu neprijatelja Srbije koliko god su se sa raznih adresa trudili da me u to uvuku, iz jednog prostog i sebičnog razloga…Crnoj Gori kao susjednoj državi biće dobro ako je i Srbija stabilna”, istakao je Đukanović.

Osnovna poruka je, kako navodi, da to neće ugroziti Crnu Goru jer mi brinemo sami o sebi.

“Brine me to što vidim u Srbiji. Brine me sa najboljim pobudama. Hoće li Srbija izaći iz tog velikosrpskog nacionalizma to ostavljamo njima, mi štitimo svoj imunitet i ne dozvoljavamo da nas ugroze”, poručio je Đukanović.

Odluka Dodika paradna

Đukanović je komentarisao i to što je Milorad Dodik na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nije dao saglasnost na njegovu posjetu toj državi. Ocijenio je da je riječ o paradnoj odluci, koja ne tangira Crnu Goru.

“To govori o jednom ozbiljnom problemu u kojem se nalazi država Bosna i Hercegovina.To kod mene ne budi nikakav gnijev, samo produbljuje brigu. Trebalo bi vidjeti šta se može uraditi da BiH postane funkcionalnija. Mnogo je paradnih odluka kojima se pravi predstava za domaću javnost, ali se zaboravlja da te predstave koštaju”, naveo je Đukanović.

Komentarišući odnose sa predsjednikom Srbije, Đukanović kaže da nema tu ničeg ličnog.

“Odnosi među nama su civilizovani sa mnoštvom razlika, ali prema razlikama pokušavamo da se odnosimo na civilizovan način”, rekao je on.

Na pitanje šta je iz ove situacije detektovao kao glavnu slabost crnogorskog društva i vlasti, Đukanović navodi medijsku scenu, ali i nedovoljnu sinhronizovanost raznih djelova vlasti.

“Ja sam nedavno kazao da su se i oni mediji, mislim i na koncern “Vijesti” pokazali kao štampana Svetigora i pridružili su se hajci na Crnu Goru koja je vođena prethodnih godina. Druga slabost je nedovoljna posvećenost i nedovoljna sinhronizovanost raznih djelova vlasti. Upečatljivo mi je da Crnogorci vole da raspolažu svojom nezavisnošću, bez osjećaja dovoljne odgovornosti kako koristiti tu nezavisnost, a posebno unutar neupitno državnog interesa. Ta nezavisnost nije beskonačna. Ukoliko ste prihvatili da budete dio zakonodavne, izvršne sudske vlasti, posebno mislim na sudije, onda ste u obavezi da to prepoznajete i da se u skladu sa svojim ovlašćenjima dodatno angažujete. I to je slabost koju je pokazala ova situacija i na tome ćemo raditi pažljivo”, naveo je Đukanović.

CG nije zvala NATO u pomoć

Upitan da li je tačna ocjena Vučića da je Crna Gora zvala NATO u pomoć, Đukanović kaže kako vjeruje da je to jedna slobodnija Vučićeva interpretacija.

“To nije tačno. Crna Gora ima obavezu da razmjenjuje informacije. Ovo je zanimljiva informacija koja se ne tiče samo Crne Gore, već se tiče i Zapadnog Balkana. Mi smo tu informaciju kao odgovorna članica NATO-a razmijenili sa alijansom, ali nije bilo poziva, ni slučajno. Višak očekivanja od EU ni od NATO-a nijesam imao, ali bih volio da vidim, da ove informacije malo prodrmaju i briselsku administraciju i u drugim centrima, da se shvati da vrijeme na Balkanu definitivno ne stoji. Očekivao bih da Evropa shvati da je ovo vrijeme za odlučnu akciju i da ne prima zapadnobalkanske države bez prethodno ispunjenih uslova, ali da svako može da napreduje ako ispuni uslove”, poručio je Đukanović.

NOVA METODOLOGIJA EK

Evropska komisija sjutra će zvanično predstaviti novu metodologiju proširenja, koja bi, kako se navodi u dokumentu u koji je TVCG imala uvid, trebalo da učini proces pristupanja dinamičnijim i predvidljivim.

Pregovarački okvir za Crnu Goru i Srbiju neće biti izmijenjen, ali “predloženi elementi, mogu biti primijenjeni u okviru pregovaračkih okvira isključivo uz saglasnost te dvije zemlje”, stoji u dokumentu.

“Da bi se u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom unijela veća dinamika, rad na poglavljima može se organizovati u klastere, uz poštovanje postojećih pregovaračkih okvira i uz dogovor ovih zemalja”, navodi se u dokumentu.

Metodologija obuhvata šest tematskih klastera, koji su organizovani u teme kao što su upravljanje, unutrašnje tržište, ekonomska konkurentnost i povezanost.

Omogućiće da se utvrde najvažnije i najhitnije reforme po sektorima, a pregovori o svakom klasteru mogu biti otvoreni u cjelini – nakon ispunjavanja početnih mjerila.

“Napredak u pregovaračkom procesu, kako se navodi, vodio bi postepenom uključivanju u pojedinačne politike EU, programe i tržište, a predviđena je i veća finansijska podrška i ulaganja kroz snaženje pretpristupnih fondova”, piše u dokumentu EU.

Dokument predviđa i zaustavljanje ili povratak na početak u pristupnim pregovorima ukoliko zemlje kandidati ne napreduju u bilo kojoj oblasti koja je predviđena pristupnim procesom.

“Pregovori mogu biti zaustavljeni samo u nekim oblastima ili, u najgorim slučajevima zaustavljeni u potpunosti, dok iznosi finansijske pomoći mogu biti smanjeni, kao i druge stečene prednosti”, navodi se u novoj metodologiji proširenja.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

OCJENE IZ BEOGRADA

U odnosima između Srbije i Crne Gore konstantno postoje sukobi. Neki su stariji, neki novi, ali je politička situacija komplikovanija nego što se na prvi pogled čini, smatra dramski pisac iz Beograda Nenad Prokić.

Dokaz za to su i najnovije poruke koje stižu od srpskih vlasti, ali i dijela opozicije. Saglasan je sa njim i novinar i publicista Rade Veljanovski, koji kaže da je najveći problem Balkana parastos kultura.

Veljanovski trenutne relacije između Srbije i Crne Gore posmatra kao nedovršeni raspad Jugoslavije. Objašnjava i zašto.

“Srbija je odustala da utiče i da pritiska ostale djelove bivše Jugoslavije, jer su se oni na neki način uspješno odvojili od Srbije, uz velike žrtve i razaranja, ali, imam osjećaj da Srbija ne odustaje od toga da ostvari svoje pretenzije u Crnoj Gori, valjda zato što je ona manja, zato što ima svoje sunarodnike tamo, a vjerovatno zbog toga što ima i more”, poručio je Veljanovski za TVCG.

Jasno je da Srbija brine o Srbima van njenih granica, ali je zanimljivo, smatra dramski pisac Nenad Prokić, to što Srbi van Srbije ne brinu o njoj.

“Ja mislim da Srbi van Srbije moraju da brinu o Srbiji i da ne dozvole da se ugroze njeni osnovni interesi, a to su dobrosusjedski odnosi, to je članstvo u NATO-u i EU”, navodi Prokić.

“I za Srbiju i za Crnu Goru bilo bi neuporedivo bolje da njeguju dobrosusjedske odnose kao zemlje koje su suverene, koje su potpuno ravnopravne i to bi omogućilo jednu dobru saradnju i za jedne i za druge”, navodi Veljanovski.

No, sukobi postoje, situacija u odnosima između dvije zemlje je komplikovanija nego što se čini, saglasni su sagovornici TVCG.

“Ovi događaji su sada strašno ispolitizovani, to sa religijom nema veze, to su sve politički interesi. Na ovim prostorima će teško biti suštinski odvojiti crkvu od države iako je ona ustavnopravnim sistemima i zakonima odvojena. Crkva ne odustaje od toga da utiče na vlast”, ističe Veljanovski.

“To se može na kraju završiti sukobom unutar same SPC. Mislim da je tu korjen ovog osnovnog sukoba, naravno tu su i prateći elementi”, kazao je Prokić.

Da sukoba bude više, doprinose i mediji, kaže Prokić. 

“Medijsko ludilo nije ekskluzivno pravo najnovijeg slučaja između Srbije i Crne Gore. Medijsko ludilo ovdje vlada već dugo po svim aspektima, tabloidizacija svega postojećeg. I ono što je novi zabrinjavajući element je to što je srpska politička opozicija prvi put više nacionalistička nego sama vlast i sama crkva. To do sada nikada nije bilo”, navodi Prokić.

Politički i društveni trenutak koji živimo dokaz je da robujemo prošlosti, poručuju sagovornici TVCG. Vrijeme je, kažu oni, da se ipak zagledamo u budućnost.

Anka Radović, TVCG

NREKIĆ

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić poručio je da partijskog zapošljavanja u toj Opštini nema.

U lokalnoj samoupravi, kako je izričito istakao Nrekić, zapošljavaju se isključivo stručni i profesionalni ljudi. 

“Neki novinari žele da od muve naprave slona. Uvijek su postojale potrebe za ljudima koji uspješno odrađuju svoj posao. To nije partijsko zapošljavanje, već potreba lokalne samouprave za ljudima koji treba da odrade određeni posao”, dodao je Nrekić.

On je, u izjavi za novinsku agenciju Infobiro Montenegro, podsjetio da DPS, sa njim na čelu, tek godinu dana vrši vlast u tom gradu. Ne poriče da pojedini zaposleni imaju člansku kartu, ali je izričit da je jedini kriterijum za zaposlenje bila stručnost pojedinaca. 

“Ljudi su zapošljeni jer su potrebe lokalne samouprave bile takve da se u određenom trenutku zaposle određeni ljudi, tako da partijskog zapošljavanja nije bilo. Ovdje pet partija čini vlast, od svih pet partija postoje ljudi koji rade, ali ima i onih koji nisu članovi partije. Vjerujte da DPS ima najmanje zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Ja sam protiv partijskog zapošljavanja i to sam i izjavio. Partijskog zapošljavanja nema ni kada je u pitanju DPS, ni bilo koja druga partija. Zapošljavaju se isključivo stručni i profesionalni ljudi”, naveo je prvi čovjek Opštine Ulcinj.

On je takođe reagovao i na navode o navodnom višku radnika u komunalnoj policiji tog grada.

“Komunalna policija nema višak radnika. Ona treba da bude spremna za potrebe lokalne samouprave i zato i postoji. Međutim, komunalna policija će po novom zakonu imati veće ingerencije, tako da se stvara potreba za još više stručnih lica, i na taj način ćemo objediniti jednu službu i tehnički i profesionalno”, zaključio je Nrekić.

BRAJOVIĆ

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je usvojen i postao je dio pravnog sistema države. U periodu koji slijedi razgovaraće se o njegovoj implementaciji, a ne o drugim zahtjevima, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović i ponovio da Zakon neće biti povučen.

“Jasna poruka države je da povlačenja Zakona nema i tu kompromisa ne može biti”, kazao je Brajović u intervjuu za portal Balkan insider.

Srpska pravoslavna crkva, kako navodi Brajović, zastupa svoje i interese svojih vjernika, a država Crna Gora zastupa interese svih građana.

“Pojedini zvaničnici Crne Gore i SPC u Crnoj Gori se dobro poznaju, više puta su se sreli i tokom pripreme ovog zakona i vjerujem da će predstavnici crkve prihvatiti poziv države da se o spornim pitanjima razgovara u dobroj vjeri da se problem prevaziđe u obostranom interesu”, naveo je Brajović.

Predsjednik Skupštine je kazao da je Crna Gora u vezi sa regulisanjem oblasti vjerskih prava i sloboda živjela u svojevrsnom zakonskom vakuumu.

Brajović ističe da je zakon pripreman pažljivo i dugo.

“On je rađen uz čvrstu saradnju sa Venecijanskom komisijom – savjetodavnim ekspertskim tijelom Savjeta Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima i pružanjem pomoći članicama i kandidatima EU da usklade svoj pravni sistem i institucionalnu strukturu sa Evropskim standardima i međunarodnim iskustvima u području demokaratije, ljudskih prava i vladavine prava. Najvažnije preporuke Venecijanske komisije su implementirane u zakon”, naveo je Brajović.

Sa druge strane, kako ističe Brajović, nije bilo neočekivano protivljenje Srpske pravoslavne crkve donošenju Zakona, imajući u vidu, kako dodaje, njihov trenutni status, ambicije i podršku iz matične države.

Ključni problem je, kako ističe Brajović, u tome što su ciljevi države Crne Gore i SPC različiti.

“Cilj države je bio da zakonski uredi ovu oblast, da se implementiraju temeljna ustavna načela o slobodi vjeroispovijesti i jednakosti svih zajednica pred zakonom, kao i da se potvrdi sekularni karakter crnogorskog društva i države. Cilj SPC je zaštita dosadašnjeg stanja, nastavak političkog angažmana među koji spada i vidljiva uporna svojevrsna negacija crnogorskog identiteta. Uz to, nastojanje da do zakonskog regulisanja ne dođe, dio je želje za nastavkom potpunog odsustva kontrole bilo čega što je u vezi sa djelovanjem, imovinom i finansijama SPC u Crnoj Gori”, ističe Brajović.

Ona kaže i da SPC koristi gotovo sve pravoslavne vjerske objekte u Crnoj Gori, bez obzira na želje i potrebe vjernika Crnogorske pravoslavne crkve u čijem su vlasništvu bile najvrjednije crkve i manastiri do 1918. godine.

“Tada je Crna Gora voljom velikih sila i domaćih izdajnika izgubila ne samo državnost, već i autokefalnost svoje crkve”, poručuje Brajović.

Kada je riječ o protestima, dodaje Brajović, jedno od prava koje država garantuje građanima, jeste i pravo na mirne proteste.

“Dio građana nezadovoljstvo zakonom iskazuje u organizaciji politički veoma aktivne SPC u Crnoj Gori i političkih partija koje sa njima otvoreno sarađuju. Prilikom skupštinske rasprave o ovom zakonu korišćena su sva sredstva, pa i nasilje, kako bi bilo spriječeno njegovo donošenje”, dodaje predsjednik Skupštine.

On podsjeća da je Zakon izglasan ne samo voljom vladajuće većine, već i glasovima pojedinih opozicionih poslanika.

“Vjerujem da će protokom vremena i jasnim argumentima a ne bukom i manipulacijama, većem dijelu protestanata biti jasno ono što najveći broj građana Crne Gore zna: zakon je donijet u dobroj namjeri i ne ugrožava ničije pravo za ispoljavanjem vjere na način kao i do sada. Država ovim zakonom ništa ne otima, kako joj se veoma vješto, a i ponekad primitivno insinuira. U skladu s tim nemam nikakvu poruku, osim da zadrže mir i dostojanstvo, da je Crna Gora država svih građana i da ćemo kao i do sada biti odlučni u zaštiti Ustava, zakona i građanskog mira i sloboda svih građana”, poručio je Brajović.

Kaže i da se Crna Gora u borbi za obnovu državnosti, kao i svih ovih 14 godina nakon toga, suočava sa stalnim pritiscima i izazovima u pogledu sprovođenja i zaštite svojih državnih interesa.

“I ove snažne političke i medijske pritiske, doživljavamo kao pokušaj ugrožavanja nacionalnog identiteta, pa i stabilnosti države, ali će im država i ovog puta uspješno odoljeti. U toj borbi za Crnu Goru, od velikog značaja je naše NATO članstvo”, zaključio je Brajović.

Istinom protiv “lažnih vijesti”

Brajović kaže i da država Crna Gora, pa ni njene institucije i zvaničnici nisu imuni na problem “lažnih vijesti”.

“Za sada se borimo otvorenošću i istinom, kao i pravovremenim reagovanjem na lažne vijesti. Išli smo i korak naprijed, pa smo još 2017. organizovali regionalnu konferenciju na temu parlamenata u digitalnom dobu i istini u vrijeme postistine”, navodi Brajović.

Na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, formalno gledano pred nama je, navodi Brajović, otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja, kao i zatvaranje svih preostalih.

Kaže i da je na sreću, politika proširenja vraćena u fokus politike i insitiucija Evropske unije.

U EU da uđemo što spremniji

Brajović navodi i da je Crna Gora prepoznata kao lider u regionu s obzirom na ostvareni napredak, unutrašnju i vanjsku politiku.
“Bez obzira kako će izgledati budući model pregovaranja za nove kandidate, očekujemo da će Crna Gora sa već utvrđenim pravilima nastaviti dalji proces, kako bi ušla u završnu fazu integracije. Jedan od kriterijuma na kojem insistiramo je princip regate, odnosno članstva u skladu sa postignutim napretkom, u čemu Crna Gora ubjedljivo prednjači. Smatramo da je to stimulativan model za sve kandidate”, kazao je Brajović.

On navodi da će Crna Gora i ubuduće biti posvećeni unaprjeđenju zakonodavnog okvira u svim oblastima, jačanju institucija sistema i demokratije, poštujući i promovišući vladavinu prava i evropske vrijednosti u zemlji i regionu.

“Potpuno je nezahvalno, a i nepotrebno licitirati datumom ulaska Crne Gore u EU. Mi želimo da uđemo što spremniji, i da svojim vrijednostima unesemo dodatni kvalitet u najznačajni političko-ekonomski projekat Erope, kakav je Evropska unija”, zaključio je Brajović.