DF BOŠKOVIĆU

Ministar odbrane Predrag Bošković poslao je danas poruke mržnje prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), njenom sveštenstvu i pravoslavnim vjernicima, kazao je poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović. On je ocijenio da je ministar na taj način pokazao da su pozivi na pregovore, koji stižu iz Vlade, samo manipulacija vlasti, koja se, kako je kazao, nalazi u jednoj od najtežih situacija do sada.

Vučurović je reagovao na izjave minstra Boškovića koji je gostujući u Jutarnjem programu TVCG između ostalog ocijenio da se protesti u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) koriste kao negacija crnogorskog državnog bića i identiteta, ali i Crne Gore kao nezavisne države.

“Ministar se osmjelio i da vrijeđa crkvu, saopštavajući kako treba da se ‘dozove pameti’, čime je samo još jednom dokazao na koji način režim gleda na SPC koja je osnovala Crnu Goru”, kazao je Vučurović.

On u reagovanju navodi da su crkva i vojska kroz istoriju bili temelji Crne Gore a da se danas zahvaljujući politici ove vlasti, “vojnici iz Crne Gore brukaju i učestvuju u okupaciji južne srpske pokrajine KiM, prisustvuju proslavama zločinačke ‘oluje’, nalaze se na ratom zahvaćenim područjima, gdje rizikuju svoje živote”.

“Pokušaj otimanja svetinja i obračun sa SPC trebalo je da bude posljednji čin sramnog projekta, ali desetine hiljada ljudi na litijama pokazale su da taj plan montenegrinskih ekstremista ne može uspjeti i da će naići na najžešći otpor”, zaključio je poslanik DF-a u regaovanju.

PORUKA AMFILOHIJU

Nijedna Vlada se nije birala, niti će biti rušena na litijama, poručeno je iz Vlade Crne Gore mitropolitu Amfilohiju. To je, kako su naveli zabranjeno Ustavom, pa će i Vlada i svi državni organi odlučno stojati na poziciji odbrane Ustava i zakona. Još jednom napominju da su spremni za dijalog.

Kako je saopšteno, mitropolit Amfilohije izjavio je pred crnogorskim građanima i vjerujućim narodom u Tivtu da Vladu treba srušiti ako ne povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Podsjećamo Mitropolita da se Vlada se bira u Parlamentu voljom predstavnika naroda izabranih na demokratskim izborima, a posebno da se nijedna Vlada nije birala niti će biti rušena na litijama, bilo kojim povodom”, navodi se u saopštenju.

Iz Vlade napominju da je to zabranjeno Ustavom, a djelovanje crkve odvojeno od države.

“Pa će i Vlada i svi državni organi odlučno stojati na poziciji odbrane Ustava i zakona, i na njima zasnovanog poretka”, navodi se u reagovanju.

Nijedan zakon, kako su saopštili iz Vlade,  pa makar ne bio ni odličan ni vrlo dobar – ne uvodi bezakonje nego red i poredak u nekoj oblasti društvenog života.

“Stoga još jednom podsjećamo i građane, i vjernike, i sveštenstvo – da upravo riječ Božija zapovijeda da se vjernik moli za vlast u onom mjestu gdje živi da bi zbog opšteg dobra i njemu bilo dobro. Po pravoslavnom učenju – ko se protivi zakonu, protivi se i Božjem poretku”, navodi se u saopštenju.

Iz Vlade poručuju da žale što i ovom izjavom Mitropolit još jednom pokazuje da se ne drži Ustava, već neodržive pozicije da je crkva iznad Države iako je Crna Gora demokratska i sekularna država.

“A za očekivati je da bude vjerski poglavar kojeg upravo ova Vlada drži za svog legitimnog sagovornika. Dakle, ostajemo posvećeni dijalogu sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom u cilju punog razumijevanja Zakona, njegove bolje implementacije i stvaranja uslova za potpisivanje temeljnog ugovora.Najmanje toliko očekujemo i od mitropolita Amfilohija”, zaključeno je u reagovanju.

CGO POZIVA

Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva Luiđa Škrelju, predsjednika Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da neodložno, sazove sjednicu Odbora radi raspisivanja konkursa za predsjednika Državne izborne komisije (DIK).

Iz te NVO podsjećaju da je Đorđije Vukčević, predsjednik DIK-a, po sopstvenom kazivanju, Skupštinu još u oktobru 2019. godine obavijestio o činjenici da 17. januara 2020. puni 67 godina. Osim toga, ova činjenica je, kako dodaju, bila poznata poslanicima i prilikom predlaganja Vukčevića za predsjednika DIK-a u Administrativnom odboru.

“Kako puna tri mjeseca Administrativni odbor nije uradio ništa u vezi sa ovim pitanjem, krajnje je vrijeme da se konačno raspiše konkurs jer danas aktuelnom predsjedniku DIK-a po sili zakona mandat mora prestati”, navodis e u saopštenju CGO.

Procedura izbora predsjednika DIK-a, kako dodaju, iziskuje određeni protok vremena (trajanje konkursa, prijedlog i imenovanje).

“Na osnovu toga možemo konstatovati da je Administrativni odbor već u docnji sa raspisivanjem konkursa, što vodi situaciji da institucija koja je nadležna za sprovođenje izbora u izbornoj godini određeni vremenski period nema predsjednika”, ističu iz CGO.

Zabrinjavaju ih, kako navode, javna objašnjenja Vukčevića da na funkciji predsjednika može ostati do daljnjeg.

“Ovo tim prije što smo relativno skoro imali istovjetnu situaciju sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, kojeg takođe bira Skupština, a u kojem slučaju odlazeći zaštitnik, Šućko Baković, nije na funkciji čekao izbor novog nego je shodno zakonu otišao kad je stekao uslov za starosnu penziju”, navodi se u saopštenju.

Dodatnoj konfuziji u kojoj se javnost našla, kako dodaju, doprinose upravo najodgovorniji akteri sprovođenja izbornog procesa, što, kako navode, potvrđuje i dijametralno suprotan stav predsjednika Administrativnog odbora Luiđa Škrelje.

“On je najavio raspisivanje konkursa, ali i predvidio trajanje postupka izbora novog predsjednika DIK-a što je nemoguće. Po svemu sudeći, proizvod neodgovornog ponašanja nadležnih subjekata biće v.d. stanje u DIK-u nekoliko mjeseci prije izbora”, navode iz CGO.

CGO poziva i poslaničke klubove i poslanike da reaguju i da u okviru svojih nadležnosti zaštite zakonitost i legimitet procesa a što uključuje hitno raspisivanje konkursa od strane Administrativnog odbora kako bi se, kako su kazali, umanjile štetne posljedice koje ova situacija može izazvati u izbornoj godini.

VUČIĆ OCIJENIO

Zakon o slobodi vjeroispovijesti napad je na Srpsku crkvu, a ne na Mitropoliju crnogorsko-primorsku ni eparhije, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

On je na pitanje TV Prva u kakvim je odnosima sa Đukanovićem nakon dešavanja u vezi sa uvođenjem crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, rekao da to ne narušava pristojne odnose, ali da su im interesi različiti.

Vučić je rekao i da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti napad na “srpsku crkvu”, a ne na Mitropoliju crnogorsko-primorsku ni eparhije.

“Plašim se da se polako briše ime srpske crkve u Crnoj Gori i da će ostati neke mitropolije i eparhije”, rekao je Vučić.

On je kazao da Srba u Crnoj Gori ima 28,73 odsto i da je velika borba jer pokušavaju da smanje taj broj.

“To se radi kampanjama, snimanjima filmova o Božićnoj pobuni (iz 1919. godine), snimanjem raznih serija. Sve falsifikati istorijski”, rekao je Vučić.

Rekao je i da ne očekuje poziv na inaugiraciju novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

“Ja ne očekujem ništa. Zanima me samo šta mogu da urade za Srbe i šta mi možemo da uradimo za Hrvate”, rekao je Vučić.

DF TRAŽI

Lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Milan Knežević uputili su otvoreno pismo šefu Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici Aivu Oravu, u kojem navode da očekuju od Brisela da se uključi u rješavanje crkvenog pitanja u Crnoj Gori.

U suprotnom, kako navode, Evropska unija će dovesti u pitanje “svoj ionako ugrožen kredibilitet i navesti na sumnju da ponovo podržavaju posljednju diktaturu u Evropi”.

Trojica lidera u pismu Oravu navode da se EU često oglašavala “oko nekih realno manje važnih tema”, te da su očekivali da će “odmah reagovati na krizu koja može izazvati haos u regionu, na evidentna i brutalna kršenja ljudskih i vjerskih prava, diskriminaciju, ukidanje političkih i medijskih sloboda i hapšenje čitavog opozicionog poslaničkog kluba”.

“Ako je međunarodna zajednica i EU mogla da opravdano oštro reaguje, na primjer, na ugroženost ptica na prostoru nekadašnje Ulcinjske solane, cijenimo da može da reaguje i na ugroženost temeljnih ljudskih prava i sloboda većinske pravoslavne zajednice u Crnoj Gori, koja se otvoreno progoni i diskriminiše od strane posljednje totalitarne vlasti u Evropi. Dakle, ako je briselska administracija spremna da osudi ponašanje režima u slučaju ugroženih staništa ptica u Ulcinju, čiji položaj utvrđuje nacionalno zakonodavstvo, teško da u slučaju ugrožavanja i otimanja svetinja 446.858 vjernika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori to isto ne učini, već da pod izgovorom da ta pitanja uređuju same države učini ljude manje važnim od životinja”, navodi se u pismu.

Umjesto da se, kako kažu, iz Brisela podrži vraćanje imovine SPC, ćutanje briselske administracije se, po ocjeni lidera DF-a, “od strane vjerujućih ljudi doživljava kao direktna podrška aktuelnom režimu da se obračuna sa kanonskom SPC, zabrani njen rad, otme imovina i preda partijskoj sekti koja je osnovana na Kongresu DPS”.

“Očekujemo da Brisel ne izbjegava određivanje po ovom pitanju, već da se uključi u rješavanje najvažnijeg pitanja u Crnoj Gori. U suprotnom, EU će dovesti u pitanje svoj ionako ugrožen kredibilitet i navesti na sumnju da ponovo podržavaju posljednju diktaturu u Evropi”, piše u dopisu Oravu.

Podsjećaju da je DF “uporno upozoravao da režim svojim političkim odlukama, da se država direktno umiješa u vezi statusa, ustrojstva, organizacije i imovine crkava i vjerskih organizacija, grubo krši Ustav i međunarodne standarde, ugrožava osnovna ljudska prava i slobode i izaziva političku tenziju sa mogućim nesagledivim posledicama po stabilnost zemlje”.

“Podsjećamo, vladajući DPS je odlukama na svom partijskom Kongresu, u duhu mračnih vremena iz prošlosti naše zemlje, odlučio da direktno ugrozi Srpsku Pravoslavnu Crkvu i diskriminiše 446.858 građana Crne Gore, koji se deklarišu kao pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti. Jednostranim i nasilnim aktom DPS je otvoreno diskriminisao najveću vjersku zajednicu, i usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti izazvao tešku političku i bezbjednosnu krizu”, kažu iz DF-a.

Ukazuju da su dešavanja u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti dovela do “najvećih demonstracija u istoriji Crne Gore i ovih dana preko 150.000 građana su na ulicama i traže povlačenje spornog zakona”.

“Takođe, u noći usvajanja pomenutog zakona, crnogorski režim je protivustavno i nezakonito uhapsio čitav poslanički klub DF, što je nezabilježeno u Evropi, a nekoliko dana kasnije uhapšeni su, pod nekim lažnim optužbama, i nezavisni novinari, čime je direktno ugrožena sloboda javnog govora i političkog djelovanja”, kažu lideri DF-a.

Smatraju da je zakon unio konfuziju u pravni poredak koji reguliše pravo svojine i uveo opasne presedane da država može, bez dokaza i sprovedenog postupka, pred sudom preknjižiti vlasništvo, što je u suprotnosti sa svim standardima EU.

“Mi Vas pozivamo da iskoristite Vaša ovlašćenja i diplomatski uticaj, kako bi preventivnim i efektivnim djelovanjem spriječili režim da izazivanjem sukoba oko pitanja otimanja svetinja, uvede vanredno stanje i uvede zemlju u otvorenu diktaturu i sukobe, koji mogu ponovo zapaliti čitav region. Vjerni narod, predvođen SPC, iskazao je svoju spremnost da brani svetinje svim sredstvima, pa čak i sopstvenim životima. Rizik od sukoba je realan i obaveza EU je da reaguje, adekvatno stepenu opasnosti i riziku destabilizacije regiona”, stoji u psmu DF-a.

BOŠKOVIĆ VJERUJE

Ministar odbrane Predrag Bošković ocijenio je da se protesti u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) koriste kao negacija crnogorskog državnog bića i identiteta, ali i Crne Gore kao nezavisne države.

Bošković je, komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti i dešavanja koja su uslijedila nakon njegovog usvajanja, rekao da se galama nije podigla zbog samog zakona, već da je kampanja usmjerena ka negaciji Crne Gore i Crnogoraca kao nacije.

“Upravo ovi protesti koje organizuje Srpska pravoslavna crkva se koriste kao negacija državnog bića Crne Gore, identiteta i Crne Gore kao nezavisne države. Imali smo izjave pojedinaca gdje govore da će se Crna Gora kad tad vratiti Srbiji, što pokazuje da priroda cjelokupnih protesta i galame koja se digla uopšte nije Zakon o slobodi vjeroispovijesti, već je ova kampanja usmjerena ka negaciji Crne Gore, Crnogoraca kao nacije i nezavisne države”, rekao je Bošković u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Mora im se, kako je rekao, poručiti da je zakon stupio na snagu, da se neće povući i da je Crna Gora, kao što je to rekao premijer Duško Marković, spremna da razgovara sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o temeljnom ugovoru.

“I prije zakona nije bila samo SPC registrovana, jer je željela da bude izvan zakona i iznad države Crne Gore. Nadam se da će se Mitropolija dozvati pameti i da će vidjeti da zakon nije usmjeren protiv njih, da daje mnogo veća prava i mogućnosti Mitropoliji da vrši svoju funkciju u Crnoj Gori”, rekao je Bošković.

Kometarišući litije i molebane koji se održavaju širom Crne Gore, Bošković kaže da je demokratsko pravo MCP da ih organizuje, sve dok su skupovi mirni i dok šalju mirne poruke.

Poručio je da država neće otimati manastire, već želi da to pitanje uvede u red i riješi na moderan način, kao sve evropske države.

“Svi moramo biti svjesni da je Crna Gora nezavisna država, kao takva uređuje svoj pravni sistem. Bilo je potrebno urediti prava i obaveze vjerskih zajednica, jer je stari zakon iz 1977. Radilo se dugo na ovom zakonu, on je moderan i evropski, dobio je podršku svih međunarodnih adresa, među njima i Venecijanske komisije. Ono što rreba naglasiti je da je taj zakon iskorišćen kao okidač za sprovođenje raznih malicioznih aktivnosti protiv Crne Gore i ono što je specifično da imamo prvi put neskriveno miješanje državnih organa Srbije i njihovih funkcionera u politička pitanja Crne Gore”, rekao je Bošković.

Kad je riječ o slanju crnogorskih vojnika u Irak, Bošković je rekao da prate dešavanja na Bliskom istoku.

“Posljednjih dana imamo deeskalaciju sukoba. Pratimo situaciju zajedno s NATO partnerima i procijenićemo je li bjezbjednost zagarantovana i nakon zajedničkih razgovora odlučićemo hoćemo li slati jednog do dva vojnika” kaže Bošković.

Govoreći o hibridnom ratu koji se vodi protiv Crne Gore, Bošković je rekao da je, s obzirom da je Crna Gora članica NATO-a, koncvencionalna prijetnja malo moguća zbog člana 5 Sjevernoatlanstkog ugovora.

“Ali ono što osjećamo duže vremena je specijalni hibridni rat koji se vodi protiv Crne Gore iz određenih centara. I do sad smo se borili, borićemo se i izborićemo se, jer imamo kapacitete da odgovorimo na takve prijetnje”, tvrdi Bošković.

IZMJENE ZAKONA

Pravo uvida u birači spisak imaju parlamentarne partije, podnosilac potvrđene izborne liste i nevladine organizacije koje imaju ovlašćenje za praćenje izbora i to od dana raspisivanja do dana proglašenja konačnih rezultata izbora. Pravo uvida imaju najviše po tri lica iz pomenutih kategorija.

To je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku koji je krajem prošle godine usvojila Skupština Crne Gore, piše Pobjeda.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno da opštinskoj izbornoj komisiji za birački spisak opštine, parlamentarnoj stranci, podnosiocu potvrđene izborne liste, i nevladinoj organizaciji kojoj je od strane nadležnog organa izdato ovlašćenje za praćenje izbora, na njihov zahtjev, u roku od 48 časova od dana prijema zahtjeva, elektronskim putem omogući uvid u birački spisak, kao i u promjene koje su u njemu izvršene”, navodi se u zakonu koji je usvojila Skupština glasovima vladajuće koalicije.

Pristup

Ministarstvo je dužno da subjektima omogući pristup biračkom spisku i podacima putem kompjuterske veze, korišćenjem naprednog elektronskog sertifikata za korišćenje programskog rješenja, u vremenu od dana raspisivanja izbora do dana proglašenja konačnih rezultata izbora.

U zakonu se precizira da je informacioni sistem za vođenje biračkog spiska zaštićen na način da se podaci iz biračkog spiska ne mogu kopirati niti štampati, već se može vršiti uvid.

Parlamentarna stranka, podnosilac potvrđene izborne liste i nevladina organizacija kojoj je od strane nadležnog organa izdato ovlašćenje za praćenje izbora dužne su da odrede najviše tri lica koja su ovlašćena i odgovorna za pristup informacionom sistemu u kojem se vodi birački spisak i da o tome obavijeste Ministarstvo.

Zakon ima i izuzetak da je Ministarstvo dužno omogućiti parlamentamoj stranci, na njen zahtjev, uvid u birački spisak i u vremenu koje nije obuhvaćeno izbornom kampanjom.

Promjene

Zakon je precizno definisao način upisa kao i način promjene u biračkom spisku.

“Kada je u pitanju upis, Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno po službenoj dužnosti izvršiti upis u birački spisak državljanina Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori, u roku od 48 časova od dana kada to lice, na osnovu podataka iz elektronskih registara ili evidencija koje se vode na osnovu zakona, ispuni uslove za ostvarivanje biračkog prava”, navodi se u zakonu.

Zakonom je precizirano da promjena u biračkom spisku – upis, brisanje, izmjena, dopuna ili ispravka vrši se po službenoj dužnosti ili na zahtjev birača.

“Promjena u biračkom spisku po službenoj dužnosti vrši se na osnovu podataka iz službenih evidencija i javnih isprava, podataka iz elektronskih registara ili evidencija koje se vode na osnovu zakona”, navodi se u zakonu.

Promjene podataka u biračkom spisku vrše se na način što se promjene podataka o biračima u izvornim registrima automatski prenose u birački spisak, do njegovog zaključivanja.

Takođe, za svakog birača može se nedvosmisleno utvrditi kada je promjena nastala, koja je vrsta promjene nastala i koje službeno lice je promjenu izvršilo. O svakoj promjeni u biračkom spisku koja se odnosi na upis birača, izmjenu, dopunu ili ispravku nekog podatka o biraču, ili o promjeni biračkog mjesta na kojem birač glasa,

Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno dostaviti obavještenje biraču na koga se ta promjena odnosi, u roku od sedam dana od dana od izvršene promjene.

MARŠAL PIČ

Predsjedavajući vojnog komiteta NATO, maršal Stjuart Pič, kazao je da se Alijansa direktno suočava sa nastojanjima ruskih hibridnih napada, zbog čega su, kako je kazao, odlučili da u Crnu Goru upute tim za borbu protiv hibridnih prijetnji.

On je na sjednici Vojnog komiteta NATO, koja je juče završena u Briselu, kazao da je Alijansa, želeći da se suprotstavi ovakvim ruskim akcijama, angažovala prvi NATO kontrahibridni tim u Crnoj Gori, piše Pobjeda.

“Prvi NATO kontrahibridni tim za podršku raspoređen je u našu zemlju saveznicu Crnu Goru, sa ciljem da pomogne u jačanju sposobnosti zemlje i odvraćanju hibridnih izazova”, rekao je Pič.

On je kazao da troškovi za odbranu nastavljaju da se povećavaju.

“Podaci NATO-a pokazuju porast od 4,6 odsto u 2019. godini. To je peta godina zaredom takvog rasta. Do kraja ove godine saveznici će uložiti više od 130 milijardi dolara”, rekao je Pič, dodajući da očekuju da će do 2024. godine taj iznos biti 400 milijardi dolara.

Američki general Mark Mili, najviši vojni oficir u zemlji i glavni vojni savjetnik predsjednika, ministra odbrane i Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD ocijenio je na istoj sjednici da je „već duže vrijeme očigledno da Rusija želi da podijeli NATO i učini ga slabijim, ako ne i uništi“.

“To bi im išlo u korist. Na štetu je Evrope i Sjedinjenih Država ako bi se NATO samo srušio i raspao”, rekao je Mili.

Iz crnogorskog Ministarstva odbrane nedavno su kazali da je u Crnoj Gori, od 21. do 27. novembra prošle godine, boravio prvi NATO kontrahibridni tim za podršku, a predstojeći parlamentarni izbori, bili su, kažu, glavni razlozi za angažovanje NATO tima.

“Cilj posjete bio je jačanje kapaciteta u odvraćanju i adekvatnom odgovoru na hibridne izazove. Ova posjeta bila je prvi angažman takvog tima u jednoj od saveznica, te kao takva predstavlja značajno iskustvo kako za Crnu Goru, tako i samu Alijansu. Kada su u pitanju hibridne aktivnosti, Crna Gora želi da osnaži sposobnosti u oblastima koje se tiču otpornosti, kriznog menadžmenta, kritičke infrastrukture, strateške komunikacije i analize. Fokus posjete NATO tima, pored uspostavljanja saradnje sa međuvladinom komisijom, bio je i na jačanju legislativnog okvira u ovoj oblasti, te njegovoj implementaciji”, kazao je Pobjedi Ivica Ivanović, generalni direktor za politiku odbrane.

LAJČAK OCIJENIO

Naredni mjeseci biće ključni za odnose Evropske unije (EU) i zemalja Zapadnog Balkana, rekao je ministar spoljnih poslova Slovačke Miroslav Lajčak i upozorio na rizike sa kojima bi Unija mogla da se suoči ako ne pošalje jasan signal tom regionu.

“Neophodno je pronaći novi konsenzus o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poboljšati politiku proširenja i pripremiti majski samit EU i Zapadnog Balkana”, rekao je Lajčak na konferencijo o strateškim izazovima EU na Zapadnom Balkanu 2020. godine u Berlinu.

On je naglasio da je najvažnije da se shvati da je proširenje pozitivna agenda napominjući da odnedavno ima utisak da se proširenje tretira kao problem.

Lajčak je rekao da EU mora da demonstrira svoj uticaj u regionu Zapadnog Balkana, prenosi TASR.

“Često se oslanjamo na strategije komunikacije, ali izgleda da zaboravljamo da ljudi u regionu Zapadnog Balkana čitaju nijanse signala koje šaljemo”, zaključio je on.

RADULOVIĆ

Poruka srpskog predsjednika da crnogorska vlast ne može pregovarati sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o temeljnom ugovoru, nego sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) je, najblaže rečeno, prekoračenje ovlašćenja i gruba intervencija u unutrašnje stvari druge države, jer nije njegovo da u Crnoj Gori određuje dijaloške strane u nekom političkom sporu, smatra predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Radulović, govoreći o kampanji beogradskih medija, kaže da je maliciozna propaganda prema Crnoj Gori konstanta vladajućeg Beograda, bez obzira ko se nalazio na vlasti.

Bar u to smo se, smatra Radulović, uvjerili nebrojeno puta.

“Ni u čemu se ne razlikuje mahnitanje tabloida pod Vučićem, od onoga što su mediji činili za vrijeme Tadića, Koštunice ili Miloševića nakon 1997. godine. Ili onoga što su visoki činovi SPC izjavljivali o Crnoj Gori i Crnogorcima. Što je sasvim razumljivo, jer ta politička svijest nas je uvijek doživljavala samo kao plijen koji je uspio da izmakne i nikako drugačije. A sve fraze o vječnoj ljubavi ‘dva oka u glavi’ su prazna medijska priča koja u oblandu uvija vrijeme u kojemu Crna Gora ne pokazuje ni zrnce političkog subjektiviteta. Međutim, tome se moramo suprotstavljati političkom pameću i oprezom, nikako drugačije. Sve drugo bi bilo tek nasijedanje na gadosti koje nam serviraju. Dakle sportski, i bez ishitrenih poteza”, rekao je Radulović u intervjuu Dnevnim novinama.

Komentarišući ocjenu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da crnogorska vlast ne može pregovarati sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, već sa SPC, Radulović kaže da je to “najblaže rečeno prekoračenje ovlašćenja, i gruba intervencija u unutrašnje stvari druge države”.

“Nije njegovo da u Crnoj Gori određuje dijaloške strane u nekom političkom sporu. Čak i kada bi htio ponuditi dobre usluge posredovanja, politička pamet bi mu nalagala da to učini neuporedivo pažljivije. Ne vjerujem u raskole i svađe unutar SPC. Visoki vjerski činovi su u prvom redu političari i poslovni ljudi, a crkva je firma koja ostvaruje znatan društveni uticaj i neoporezovan profit u ogromnim količinama, i shodno tome ih treba razumijevati. Time ne kažem da u nekoj manastirskoj keliji ne postoji monah kome je zaista stalo do Jevanđelja, ali da se on ne nalazi na samom vrhu organizacije, to je sasvim izvjesno”, rekao je Radulović.

Smatra da je “formiranje Eparhijskog savjeta u Crnoj Gori takođe doprinijelo Vučićevoj zabrinutosti kako će se događaji dalje odvijati, jer to tijelo ne postoji definisano Ustavom SPC, pa se plaši ‘da ovčica koja ne zanese'”.

“Kada bih htio biti ciničan do kraja, rekao bih da ovom izjavom predsjednik Vučić na prvi pogled samo vraćajući gorke riječi o izdaji Kosova ipak ojačava dijalošku stranu Radoviću u budućim razgovorima o registraciji SPC u Crnoj Gori. Jer, kako to u javnosti izgleda: napadaju ga Vučić i Irinej, vladike rovare, beogradski intelektualci bijesno kidišu na njega… Pa bi neko naivan u Crnoj Gori mogao da pomisli: ko zna, možda taj Amfilohije i nije tako loš? I odjednom, svaki dogovor s njim postaje za nijansu prihvatljiviji. A opet, moguće je da predsjednik Srbije samo pilatovski pere ruke za svoju političku budućnost: rekao sam što mislim o Amfilohiju, na vrijeme sam upozorio vaskoliku srpsku javnost, pa eto vam ga tamo. Politika je percepcija, rekoh”, kaže on.